Iako klimatske promjene sporije napreduju od širenja COVIDA-19, nema sumnje da se naš svijet mijenja. Milijuni ljudi pretrpjeli su gubitke zbog katastrofalnih suša, uragana i poplava. Nije ugroženo samo naše zdravlje i ekonomija; klimatske promjene preoblikuju planet koji neće podržati život budućih generacija.

Klimatsko-znanstvena zajednica objasnila je da bi, ako ne napravimo značajan napredak u borbi protiv ove krize, globalne temperature mogle porasti iznad kritičnog praga od 1,5 ° C i tako trajno oštetiti  prirodne sustave koji nas održavaju. Stoga, poput COVID-19 pandemije, klimatske promjene nesrazmjerno utječu na naše već ugroženo i ranjivo stanovništvo i pogoršavaju postojeće ekonomske i rasne nejednakosti.

Poznato nam je kako se možemo boriti protiv klimatske krize: smanjiti emisije, postati ugljično neutralni, očistiti oceane i razviti održiv odnos s prirodnim svijetom kako bismo obnovili biološku raznolikost ključnih staništa. Klimatski znanstvenici, ekološke organizacije, pa čak i vlade su, svaki na svoj način, razradili kako se nositi sa svakim od ovih koraka. Za njihovu provedbu potrebna je kombinacija tehnologije, politike, financiranja i koordinacije.

Sadnja stabala

Daleko najisplativije od svih velikih rješenja je zaštita i obnova šuma. Šume izvlače i pohranjuju CO2 iz atmosfere i proizvode kisik koji udišemo. No, ti složeni ekosustavi sustavno su uništavani. Već smo izgubili gotovo polovicu svjetskog drveća, većinu u posljednjih 100 godina, dok je većina preostalih stabala – oko 3 bilijuna – i dalje pod prijetnjom, unatoč tome što je ključno sredstvo u borbi protiv klimatskih promjena.

Širom svijeta odvijaju se masovni požari, a mnogi od njih su namjerno podmetnuti jer poljoprivredna dobit ima prioritet nad zdravljem našeg planeta. Poziv da se zaustavi krčenje šuma važniji je nego ikad prije. Zbog toga vodeći korporativni lideri koji razumiju hitnu potrebu za ozdravljenjem našeg planeta podupiru desetljetne borbe ekologa. Poslovni čovjek i konzervator udružili su snage i podržali Trillion Tree Challenge (1T.org). Ovom inicijativom nastoji se posaditi 1 bilijun stabala širom svijeta do 2030. Tvrtkama su se pridružile nevladine organizacije i pokreti mladih, kao i brojne vlade koje su obećale da će podržati ovo rješenje. Uključeni će moći dijeliti primjer najbolje prakse, s glavnim ciljem održavanja standarda biološke raznolikosti.

Sadnja ovolikog broja stabala neće biti lagana, no ovoj akciji može doprinijeti svatko od nas. Drveće se može saditi u vlastitim dvorištima, kvartovima i sl.

 

Izvor: Time

Foto: Pexels