Menu
Ruska Vlada je odobrila prijedlog sporazuma o osnivanju stabilizacijskog zajedničkog fonda relativnih deviznih rezervi Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike s ukupnim kapitalom od 100 milijardi dolara. Nova financijska struktura bit će konkurencija Međunarodnom monetarnom fondu, a postoji mogućnost da će se njezino sjedište nalaziti u Rusiji, piše Ruski vjesnik...
Ruska Vlada potpisala je prijedlog sporazuma o osnivanju institucije analogne Međunarodnom monetarnom fondu u okviru BRICS-a. Na temelju tog dokumenta, dolarske devizne rezerve će ostati na računima središnjih banaka članica grupe, s tim da mogu biti stavljene na raspolaganje onoj članici koja za tim pokaže potrebu. Između ostalog, kako objašnjava Vasilij Jakimkin, docent na Ruskoj akademiji za narodnu privredu i državnu administraciju pri predsjedniku Rusije (RANHiGS), u okviru projekta se planira osnivanje dvije podstrukture.
Kao prvo, to su stabilizacijske devizne rezerve s kapitalom od 100 milijardi dolara, što predstavlja direktnu konkurenciju MMF-u. U ovom fondu zemlje BRICS-a imat će različit udio: Kina – 41 milijardu dolara, Rusija – 18 milijardi, Brazil – 18 milijardi, Indija – 18 milijardi i Južnoafrička Republika - 5 milijardi.
Kao drugo, bit će osnovana nova Razvojna banka s početnim kapitalom od 50 milijardi dolara, u koju će svaka od zemalja uložiti po 10 milijardi.
"Očekuje se da će sporazumi o osnivanju ovih institucija biti potpisani već 15. srpnja na summitu šefova država BRICS-a u Brazilu, a da će one početi s radom 2015.“, objašnjava Jakimkin. Pritom, prema njegovim riječima, sve zemlje BRICS-a žele da se sjedišta novih ustanova nađu u njihovoj zemlji.
Osnivački sporazum za novi monetarni fond sastavio je Brazil, dok je Rusija bila zadužena za sklapanje međuvladinih sporazuma.
U ovom trenutku MMF raspolaže sredstvima u iznosu od 369,52 milijardi dolara, dok novi fond raspolaže s 100 milijardi dolara, a pritom je sastavljen od samo pet zemalja.
„Odluka zemalja BRICS-a o osnivanju nadnacionalne organizacije koja je analogna MMF-u izgleda logično i ispravno. U ovom trenutku MMF je suviše inertna institucija, koja se gotovo ne reformira“, kaže analitičar investicijskog holdinga FINAM Anton Soroko.
Prema njegovim riječima, SAD blokira dokapitalizaciju MMF-a na račun zemalja u razvoju, s obzirom da bi, ako se to dogodi, pao utjecaj vodeće ekonomije svijeta na odluke koje se donose u fondu.
Osim toga, prema riječima Vasilija Jakimkina, kreditiranje infrastrukturnih i institucionalnih projekata u zemljama u razvoju u okviru MMF-a se realizira se s odlaganjima i nepotpuno, a kamate na kredite su, po pravilu, previsoke.
