Menu
Pad je građevinske aktivnosti nastavljen i u rujnu kada je u odnosu na prethodni mjesec, fizički obujam građevinskih radova smanjen za 2,1% (prema desezoniranim podacima) dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od 7,5% (prema kalendarski prilagođenim podacima)...
Niža je aktivnost praćena i smanjenjem broja zaposlenih pa je tako u posljednjih godinu dana u građevinarstvu izgubljeno daljnjih 5,3 tisuće radnih mjesta (kod pravnih osoba i obrtnika uzetih zajedno). U okolnostima proračunske štednje i stoga niske razine investicija javnog sektora, izrazito visok pad bilježe građevinski radovi na ostalim građevinama koji u znatnom dijelu obuhvaćaju infrastrukturne objekte. Situaciju u rujnu, kao i u svim ovogodišnjim mjesecima, donekle ublažava skromniji međugodišnji pad aktivnosti na zgradama (-1,3%) koji ipak nije dostatan da korigira višegodišnje negativne trendove. Stoga je, sumarno za prvih devet mjeseci ove godine, situacija izrazito nepovoljna: u odnosu na isto razdoblje prošle godine fizički je obujam građevinskih radova niži za 7,4% pri čemu su radovi na zgradama smanjeni za 2,4%, dok su istodobno radovi na ostalim građevinama manji za visokih 11,0%.
Za razliku od situacije u Hrvatskoj, u EU 28 od proljeća 2013. godine građevinska aktivnost fluktuira, ali načelo bilježi uzlazni trend. Tako je od ožujka 2013. g. do rujna 2014. ukupna građevinska aktivnost u Europskoj uniji povećana za 4,6%, dok je istodobno u nas smanjena za 11,4%. Promatra li se samo ovogodišnji rujan, od 19 zemalja Europske unije za koje su trenutno raspoloživi podaci, rast je na godišnjoj razini zabilježen u 11 zemalja, dok je pad građevinske aktivnosti zabilježilo osam zemalja. Pritom su najviše godišnje stope rasta ostvarene u Španjolskoj (+9,1%), Češkoj (+8,2%) i Mađarskoj (+7,3%), dok je građevinska aktivnost najizraženije smanjena u Italiji (-10,6%), Hrvatskoj (-7,5%), Austriji (-5,4%) i Slovačkoj (-5,4%). Time se Hrvatska, uz Italiju i Portugal te vjerojatno Cipar (za kojeg još nisu objavljeni podaci za posljednji kvartal), svrstava među rijetke zemlje koje u svim ovogodišnjim mjesecima bilježe pad građevinske aktivnosti na godišnjoj razini. Štoviše, Hrvatska se svrstava i među tri vodeće zemlje po dubini krize u građevinarstvu. Tako je u rujnu ove godine u odnosu na rujan 2008. g., građevinska aktivnost u nas smanjena čak za 44,6%, pri čemu su po tome lošije od nas tek Slovenija s padom od 56,8% i Portugal s padom od 54%. Međutim, ove godine Slovenija ostvaruje visok rast građevinske aktivnosti pa proizlazi da još jedino Hrvatska, Portugal, Italija i Cipar nisu pronašle put izlaska iz duboke krize građevinarstva.
Uz još uvijek potisnutu investicijsku aktivnost i zamrlu stanogradnju teško je očekivati znatnije pomake u građevinskoj aktivnosti pa će ova godina vjerojatno završiti sa snažnijim padom od onog ostvarenog u 2013. godini. Izlaz iz takve situacije moguć je jedino putem rasta investicija koje se, zbog ograničenih vlastitih financijskih mogućnosti, mogu realizirati tek dinamiziranjem izravnih stranih ulaganja i snažnijim korištenjem raspoloživih sredstava u okviru fondova EU.
"U prvih devet mjeseci ove godine fizički obujam građevinskih radova smanjen je za 7,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, takvi negativni trendovi nisu prisutni u cijeloj EU te je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja tijekom ove godine nije ni u jednom mjesecu ostvarila rast u sektoru graditeljstva. Jedino Hrvatska, Portugal, Italija i Cipar nisu pronašle put izlaska iz duboke krize građevinarstva. Takvoj situaciji u Hrvatskoj, pod okolnostima proračunske štednje, doprinosi i niska razina investicija javnog sektora, a time i građevinski radovi koji obuhvaćaju i infrastrukturne objekte. Na oporavak građevinskog sektora može utjecati pojačano korištenje fondova EU, kao što je to bio slučaj u Sloveniji", stoji u komentaru Zvonimira Savića iz HGK.
