Menu
Rat u Ukrajini, rastuće geopolitičke tenzije i promjene američke vlade u Washingtonu potaknule su Europsku uniju da revidira svoju ulogu u globalnom obrambenom ekosustavu. Do 2030. godine EU tako planira uložiti do 800 milijardi eura u svoj obambeni sektor, no ulaganja u inovativne start-upove zasad su ograničena – ne zbog manjka interesa investitora, već zbog regulatornih barijera koje koče dinamiku rizičnog kapitala.
Iako većina tog iznosa ide velikim industrijskim proizvođačima poput Airbusa i njemačkog Rheinmetalla, ulagači iz svijeta VC fondova sve češće gledaju prema tehnološkim start-upovima kao ključnim akterima buduće europske sigurnosti. Njihova logika je jednostavna: veliki proizvođači su preopterećeni ispunjavanjem postojećih narudžbi, a tehnološke inovacije – posebice u području autonomnih sustava, kibernetičke sigurnosti i umjetne inteligencije – dolaze upravo iz manjih agilnih tvrtki, piše Reuters.
No, europski regulatorni okvir i dalje ne prati novu realnost. Strogi ESG kriteriji (okolišni, društveni i upravljački) većini fondova onemogućuju ulaganja u tzv. „smrtonosnu“ i „jednokratnu“ vojnu tehnologiju. Čak i kada postoji politička volja, mnogi fondovi, osobito oni s državnim ili europskim sufinanciranjem, automatski su isključeni iz obrambenih ulaganja. Za sada su samo Estonija i Finska otvoreno omogućile državnim fondovima da podrže ovakve start-upove.
U takvom okruženju, većina ulagača pribjegava strategiji ulaganja u „dual-use“ tehnologije – one koje imaju i civilnu i vojnu primjenu. To uključuje, primjerice, računalni vid, autonomne dronove i softver za kibernetičku obranu. Upravo su tvrtke koje se pozicioniraju kao proizvođači takvih rješenja – poput njemačkih Helsing i Quantum Systems te portugalskog Tekevera – dosad jedini „jednorozi“ europskog obrambenog tech sektora.
Quantum Systems, čiji dronovi s AI-om već pomažu ukrajinskoj vojsci, nedavno je zatvorio investicijski krug vrijedan 160 milijuna eura. Njihova tržišna vrijednost premašila je milijardu eura – što samo potvrđuje kako europski VC kapital prepoznaje priliku, ali i da se taj kapital pažljivo usmjerava prema tehnologijama koje ne prelaze „crvenu liniju“ ESG standarda.
Unatoč tome što Komisija priprema prijedloge za veću fleksibilnost u pravilima obrambene nabave i ulaganja, tržište i dalje pati od institucionalne inercije. Neke zemlje, poput Finske, uklonile su regulatorne barijere, dok se u Češkoj udružuju rizični kapital i industrijski partneri poput CSG-a kako bi otvorili vrata ulaganjima u čisto obrambene tehnologije.
„Ako niste čista ratna tehnologija, financiranje je moguće. Ali prijeđete li tu granicu – financiranje postaje gotovo nemoguće“, ističe Jan-Hendrik Boelens iz minhenske tvrtke Alpine Eagle.
