Menu
Berlin posljednjih mjeseci sve otvorenije signalizira da želi smanjiti ovisnost o američkim tehnološkim dobavljačima kada je riječ o osjetljivim vojnim i sigurnosnim sustavima. Iako američki Palantir danas slovi za jednu od najutjecajnijih kompanija u području vojne analitike i umjetne inteligencije, njemačke vlasti pokazuju sve više rezervi prema širenju njegove prisutnosti unutar Bundeswehra.
U središtu rasprave nalazi se koncept „digitalnog suvereniteta” – ideja da Europa mora razviti vlastitu tehnološku infrastrukturu za obranu i sigurnost kako ne bi dugoročno ovisila o američkim ili kineskim kompanijama. Taj je trend dodatno ojačan nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali i sve izraženijih geopolitičkih napetosti između velikih sila.
Njemački obrambeni dužnosnici posljednjih su tjedana poručili da postoje ozbiljne sigurnosne i strateške dvojbe oko davanja pristupa ključnim vojnim bazama podataka vanjskim tehnološkim kompanijama. Prema pisanju njemačkih medija, Bundeswehr zato istražuje mogućnosti razvoja ili implementacije europskih alternativnih sustava za obrambeni cloud i obradu podataka na bojištu.
Takav pristup predstavlja potencijalno značajan udarac za Palantir, kompaniju koju je osnovao tehnološki milijarder Peter Thiel, a koja posljednjih godina bilježi snažan rast zahvaljujući globalnom valu ulaganja u obrambene tehnologije i umjetnu inteligenciju.
Palantir je pritom izgradio reputaciju jednog od ključnih tehnoloških partnera zapadnih vojnih i obavještajnih sustava. Njegove platforme koriste američke sigurnosne agencije, NATO saveznici, ali i ukrajinske snage, gdje se softver koristi za obradu obavještajnih podataka, satelitskih snimki i logistike na bojištu.
Izvršni direktor kompanije Alex Karp posljednjih je dana javno kritizirao njemački pristup, poručivši kako ga iznenađuje da Europa odbacuje sustave koji su već dokazani u stvarnim ratnim uvjetima. Karp pritom tvrdi da europske države riskiraju usporavanje vlastitih obrambenih sposobnosti ako politički prioriteti prevladaju nad tehnološkom učinkovitošću.
No u Berlinu se pitanje više ne promatra isključivo kroz tehnološku prizmu. Njemačka, kao i dio drugih europskih država, sve snažnije razmišlja o tome tko dugoročno kontrolira podatke, infrastrukturu i algoritme koji će upravljati budućim obrambenim sustavima.
To otvara prostor europskim obrambeno-tehnološkim kompanijama koje žele iskoristiti novi investicijski ciklus. Francuske, njemačke i druge europske softverske tvrtke posljednjih mjeseci intenzivno pozicioniraju vlastita rješenja kao „suvereniju” alternativu američkim platformama.
Za europsku tehnološku industriju riječ je o potencijalno jednom od najvećih tržišnih pomaka u posljednjih deset godina. Procjene pokazuju da će europske države u narednom desetljeću potrošiti stotine milijardi eura na modernizaciju vojske, razvoj umjetne inteligencije i digitalizaciju obrambenih sustava.
