

Umjetna inteligencija mogla bi tijekom sljedećih nekoliko godina stvoriti više radnih mjesta nego što će ih ukinuti, unatoč sve češćim najavama otpuštanja i automatizacije poslovnih procesa. Prema novoj prognozi američke istraživačke i konzultantske kompanije Gartner, njezin bi razvoj do kraja desetljeća mogao rezultirati neto povećanjem broja radnih mjesta za približno 1,7 milijuna.
Istraživanje, predstavljeno na Gartnerovoj tehnološkoj konferenciji u Barceloni, predviđa da bi umjetna inteligencija u razdoblju od 2025. do 2030. mogla pridonijeti otvaranju 10,6 milijuna novih radnih mjesta i ukidanju približno 8,9 milijuna postojećih.
Iako Gartner nalaze predstavlja kao globalnu prognozu, dio javno dostupnih prikaza istraživanja navodi da izračun ne uključuje Kinu i Indiju.
Prema Gartnerovoj procjeni, do 2030. godine više od 20 posto radnika, odnosno približno 435,5 milijuna ljudi, morat će prilagoditi svoje svakodnevne poslove zbog primjene umjetne inteligencije.
To ne znači da će svi oni izgubiti posao ili promijeniti zanimanje.
U velikom broju slučajeva radna mjesta ostat će ista, ali će se promijeniti zadaci koje zaposlenici obavljaju.
Primjerice, zaposlenici koji danas znatan dio radnog vremena troše na izradu izvještaja, obradu podataka ili administrativne poslove mogli bi dio tih zadataka prepustiti AI alatima, dok bi se više bavili analizom rezultata, komunikacijom s klijentima i donošenjem odluka.
Gartnerovi analitičari očekuju da će umjetna inteligencija postupno mijenjati strukturu brojnih zanimanja, a ne samo zamjenjivati zaposlenike.
Helen Poitevin, analitičarka Gartnera, istaknula je da kompanije koje su najviše napredovale u primjeni umjetne inteligencije tu tehnologiju ne promatraju isključivo kao sredstvo za smanjenje broja zaposlenih.
Umjesto toga, koriste je za promjenu poslovnih procesa, povećanje produktivnosti i stvaranje novih mogućnosti rasta.
Takav pristup mogao bi biti važan za kompanije koje žele ostvariti gospodarske koristi od umjetne inteligencije, ali i zadržati znanja i iskustvo svojih zaposlenika.
Gartnerovo istraživanje upozorava i na manje vidljivu posljedicu automatizacije: radna mjesta koja se zbog razvoja umjetne inteligencije uopće ne otvaraju.
Prema procjeni analitičara, tijekom 2026. godine odluke povezane s primjenom umjetne inteligencije pridonijele su odgađanju otvaranja i popunjavanja približno 1,3 milijuna radnih mjesta.
Istodobno, Gartner za ovu godinu procjenjuje približno 2,2 milijuna ukinutih i 1,6 milijuna novih radnih mjesta povezanih s umjetnom inteligencijom.
To znači da je procijenjeni učinak na broj radnih mjesta u ovoj godini negativan, iako se do kraja desetljeća očekuje pozitivan ukupni rezultat.
Do 2030. godine, prema Gartnerovoj prognozi, odgađanje zapošljavanja moglo bi pogoditi ukupno pet milijuna potencijalnih radnih mjesta.
John Lovelock, voditelj istraživanja u Gartneru, pritom upozorava na važnu razliku između odgođenog zapošljavanja i otpuštanja.
U prvom slučaju radno mjesto nije ukinuto jer nikada nije ni otvoreno. Poslodavac jednostavno odlučuje ne zaposliti dodatnu osobu, očekujući da će postojeći zaposlenici uz pomoć novih tehnologija moći obaviti veći dio posla.
Takve odluke mogu imati posebno velik utjecaj na mlade koji tek ulaze na tržište rada i traže prvo zaposlenje.
Iako se upravo u tehnološkoj industriji najviše govori o automatizaciji, Gartner očekuje da bi umjetna inteligencija u tom sektoru mogla pridonijeti znatnom rastu zaposlenosti.
Prema istraživanju, do 2030. godine u tehnološkoj industriji moglo bi nastati približno 1,9 milijuna novih radnih mjesta, dok bi oko 400.000 postojećih moglo biti ukinuto.
To bi značilo neto povećanje broja radnih mjesta za približno 1,5 milijuna.
Istodobno, gotovo 70 posto zaposlenih u tehnološkom sektoru radi na poslovima koji su u velikoj mjeri izloženi utjecaju umjetne inteligencije.
Takvi podaci pokazuju da velika mogućnost automatizacije ne mora automatski značiti i smanjenje zaposlenosti.
Razvoj novih sustava istodobno povećava potrebu za stručnjacima koji mogu razvijati, primjenjivati, nadzirati i unapređivati tehnologiju.
Međutim, mijenja se i profil zaposlenika koje kompanije traže.
Uz tehnička znanja sve važnije postaju sposobnost procjene kvalitete rezultata, rješavanje složenih problema i razumijevanje poslovnih potreba.
To bi moglo povećati potražnju za iskusnim stručnjacima, ali i otežati ulazak na tržište rada osobama koje tek započinju karijeru.
Učinak umjetne inteligencije neće biti jednak u svim gospodarskim djelatnostima.
Gartner očekuje da bi u javnom sektoru do kraja desetljeća moglo biti ukinuto približno 900.000 radnih mjesta, dok bi istodobno moglo nastati oko 400.000 novih.
To znači da bi ukupni učinak na zaposlenost u tom sektoru mogao biti negativan.
Razlog je, među ostalim, mogućnost automatizacije administrativnih i drugih rutinskih poslova, pri čemu bi javne institucije mogle nastojati povećati učinkovitost i smanjiti troškove poslovanja.
S druge strane, u industrijama koje se bave proizvodnjom fizičkih proizvoda ili pružanjem usluga koje zahtijevaju velika ulaganja u opremu i infrastrukturu Gartner predviđa oko 6,4 milijuna novih i šest milijuna ukinutih radnih mjesta.
Jedno od važnijih pitanja koje otvara Gartnerovo istraživanje odnosi se na mogućnosti zapošljavanja mladih i osoba bez većeg radnog iskustva.
Kada kompanije automatiziraju jednostavnije zadatke, smanjuje se potreba za dijelom poslova koje tradicionalno obavljaju početnici.
To je posebno izraženo u zanimanjima koja uključuju obradu informacija, pripremu dokumentacije, jednostavnije programiranje ili administrativne zadatke.
Business Insider navodi primjer američke tehnološke kompanije CIQ, u kojoj umjetna inteligencija već generira više od 90 posto programskog koda.
Unatoč tome, kompanija i dalje ima potrebu za iskusnim inženjerima koji mogu procijeniti kvalitetu koda, razumjeti složene sustave i otklanjati pogreške.
Istodobno se smanjuje potreba za dijelom početničkih poslova, što otvara pitanje kako će nove generacije stručnjaka stjecati iskustvo ako kompanije sve više automatiziraju jednostavnije zadatke.
Takav razvoj mogao bi promijeniti tradicionalni put profesionalnog napredovanja, ne samo u tehnološkoj industriji nego i u drugim zanimanjima koja se temelje na radu s informacijama.
Gartnerova prognoza pokazuje da se rasprava o umjetnoj inteligenciji i zaposlenosti ne može svesti samo na pitanje koliko će radnih mjesta nestati.
Iako analitičari do 2030. očekuju neto povećanje zaposlenosti, istodobno predviđaju velike promjene u svakodnevnom radu stotina milijuna ljudi.
Pozitivan ukupni rezultat pritom ne znači da će svi zaposlenici imati koristi od nove tehnologije.
Pojedina zanimanja mogla bi postupno nestajati, druga će se znatno promijeniti, dok će se istodobno stvarati poslovi koji danas još nisu široko zastupljeni.
Za zaposlenike će zato biti sve važnije stjecanje novih znanja i prilagodba promjenama koje donosi automatizacija.
Za poslodavce je izazov drukčiji: kako iskoristiti umjetnu inteligenciju za povećanje produktivnosti, a pritom očuvati znanje, iskustvo i mogućnost razvoja budućih stručnjaka.
Gartnerova analiza sugerira da dugoročni učinak umjetne inteligencije na ukupnu zaposlenost može biti pozitivan, ali i da će prijelazno razdoblje donijeti znatnu neizvjesnost.
Umjesto jednostavne podjele na radna mjesta koja će nestati i ona koja će opstati, izgledniji je složeniji razvoj u kojem će se mijenjati sadržaj brojnih poslova, zahtjevi poslodavaca i mogućnosti profesionalnog napredovanja.
Upravo bi sposobnost radnika i kompanija da se prilagode tim promjenama mogla odrediti tko će od razvoja umjetne inteligencije imati najveće koristi.
