Od menadžera do poduzetnika: Ivan Pleše o transformaciji karijere nakon COTRUGLI EMBA programa

Kada je Ivan Pleše odlučio upisati Executive MBA na COTRUGLI Business Schoolu, nije slutio koliko će mu ta odluka promijeniti životni i profesionalni put. Danas, nekoliko godina kasnije, iza njega je uspješna karijera u Index.hr-u i hrabar skok u svijet poduzetništva — odluka koju, kako kaže, ne bi donio bez iskustva i znanja stečenih kroz COTRUGLI.

“Puno toga se promijenilo”, prisjeća se Pleše. “Iz faze u kojoj sam bio dio velike kompanije, prešao sam u potpuno novo poglavlje i pokrenuo vlastitu tvrtku koja se bavi monetizacijom premium medija u regiji srednje i istočne Europe. Bio je to leap of faith, odluka koja je tražila dosta hrabrosti, jer mi je pozicija u Indexu bila fantastična. No, kroz edukaciju u COTRUGLIJU i druženje s alumnijima, probudio se taj poduzetnički duh. Rizik koji se prije činio golemim, postao je razumljiv i izvediv”, objašnjava.

Početak transformacije

Odluka o upisu MBA-a došla je, kaže Pleše, iz potrebe za dodatnim razvojem i profesionalnim usavršavanjem. “Tadašnji poslodavac poticao je menadžment na edukaciju, a COTRUGLI se pokazao kao najbolji izbor na tržištu. Želio sam nadograditi svoje znanje i ojačati poziciju unutar kompanije, ali i sebe osobno”, kaže.

“Na COTRUGLI dolaze ljudi koji već imaju bogato poslovno iskustvo, ali žele razumjeti širu sliku, ne samo kako se donose odluke, nego i zašto. Upravo tu se događa transformacija - iz menadžera u lidera, iz zaposlenika u poduzetnika”, ističe Ivan.

Vrijednosti koje ostaju

Pleše naglašava kako su najveća vrijednost programa bila iskustva drugih. “Najviše sam naučio iz stvarnih primjera kolega i predavača. COTRUGLI me naučio da za svaki problem postoji više perspektiva i pristupa, i da je širina pogleda ključ svakog rješenja. Kada razumiješ različite kutove gledanja, tvoja sposobnost donošenja odluka postaje kvalitetnija”.

Unatoč zahtjevima posla i privatnog života, MBA iskustvo bilo je, priznaje, izazovno ali ispunjavajuće. “Teško je sve uskladiti – odgovornu poziciju, studij i privatni život. Ima trenutaka kad se pitaš kako ćeš sve stići, ali na kraju shvatiš da nisi sam. Ispada da svi prolaze kroz slične izazove, što daje dodatnu snagu”, govori kroz smijeh.

Snaga zajednice i mreže

Iako zbog poslovnih obveza nije uvijek u kontaktu s kolegama iz generacije, Pleše naglašava da je COTRUGLI zajednica “ona u koju se uvijek možeš vratiti”.
“Teme su uvijek slične, problemi prepoznatljivi, i to zajedništvo ne nestaje”, kaže. Neki od kontakata donijeli su i konkretne poslovne suradnje: “Kroz COTRUGLI kontakte realizirali smo manji projekt razvoja weba. Ispalo je sjajno.”

Mentorstvo i liderstvo

Pleše danas vodi malu, agilnu tvrtku s partnerom Lukom, i kaže da se često nalazi u mentorskoj ulozi prema mlađim kolegama. “Možda to nije klasično mentoriranje, više je to svakodnevna ‘ludnica’ u kojoj učimo jedni od drugih”, uz osmijeh dodaje.

O uspješnom lideru ima vrlo jasnu sliku:

“Lider je osoba koja vlada primjerom, a ne riječima. Netko tko brine o svojim ljudima, ne samo o rezultatima. Ljudi su srž svake kompanije. Ako zaboravimo da su to živa bića, a ne samo imena u tablici, izgubili smo smisao vođenja.”

Savjeti budućim MBA polaznicima

Za one koji razmišljaju o upisu MBA-a, Pleše ima jasan savjet: “Upišite ga. Posebno ako vam nedostaje šira slika i kontekstualizacija poslovnog svijeta. COTRUGLI daje strukturu. Nauči vas kako poslovne segmente povezati u cjelinu, kako razumjeti procese i ljude u njima.”

Ivan dodaje da su upravo takvi rezultati ono što COTRUGLI Business School čini prepoznatljivim: “Naši alumni su najbolji ambasadori. Oni su dokaz da edukacija nije samo teorija, nego stvarna promjena – u razmišljanju, odlučivanju i djelovanju.”

Za kraj, Pleše poručuje svima koji razmišljaju o vlastitom poslovnom iskoraku:
“Ne čekajte savršen trenutak. Ako osjećate strast prema ideji, napišite je na papir, razradite, i pokušajte. Rizik je dio puta, ali bez tog prvog koraka nikad nećete znati koliko ste zapravo sposobni.”

SPONZORIRANO / PROMO

Ryanair izveo "čudo": Kompanija praktički više nema dugovanja

Ryanair je dosegnuo financijski prag koji je u zrakoplovnoj industriji gotovo iznimka. Najveći europski niskotarifni avioprijevoznik objavio je da je otplatio posljednju preostalu obveznicu, čime je prvi put od izlaska na burzu 1997. godine praktički ostao bez duga.

Kompanija je zatvorila posljednju otvorenu obvezu – neosiguranu euroobveznicu od 1,2 milijarde eura izdanu u razdoblju pandemije, kada su aviokompanije diljem svijeta posezale za svježim kapitalom kako bi preživjele kolaps zračnog prometa. Za sektor koji tradicionalno počiva na snažnom oslanjanju na leasing, bankarske kredite i obvezničko financiranje, Ryanairin potez predstavlja neuobičajeno snažan signal financijske discipline.

Ovaj razvoj događaja još je povećao razliku između Ryanaira i dijela europske konkurencije koja i dalje posluje uz znatno veći teret dugovanja i rastuće troškove financiranja. Više kamatne stope posljednjih godina povećale su trošak kapitala za prijevoznike, dok istodobno industriju opterećuju skuplja radna snaga, volatilne cijene goriva i kašnjenja u isporukama novih zrakoplova.

Ryanair, s druge strane, ulazi u novo razvojno razdoblje u položaju koji mu daje dodatni manevarski prostor. Kompanija raspolaže flotom od oko 620 Boeingovih zrakoplova 737, pri čemu je velik dio imovine neopterećen založnim pravima ili složenim financijskim strukturama koje su česte u industriji.

Financijski direktor Ryanaira Neil Sorahan opisao je bilancu kompanije kao iznimno snažnu, ističući likvidnost i investicijski kreditni rejting kao ključne elemente dugoročne stabilnosti poslovanja.

No status kompanije bez duga ne znači nužno i trajno udaljavanje od tržišta kapitala. Ryanair otvoreno ostavlja mogućnost povratka na tržišta obveznica, osobito zbog planova širenja flote. Kompanija očekuje početak isporuka Boeingovih zrakoplova MAX-10 u većem obujmu od 2029. godine, s potencijalom primitka do 50 novih zrakoplova godišnje.

American Airlines uvodi Starlink pristup internetu na svojim zrakoplovima

American Airlines planira uvesti Starlinkovu satelitsku internetsku uslugu na više od 500 svojih zrakoplova, čime se pridružuje sve većem broju aviokompanija koje integriraju internet SpaceX-a u utrci za što kvalitetnije digitalno iskustvo putnika.

Američki prijevoznik najavio je da će početkom 2027. započeti opremanje dijela svoje flote uskotrupnih zrakoplova Starlinkovim sustavom, a među modelima koji bi trebali dobiti novu tehnologiju nalaze se Airbusovi A321neo i A321XLR. Riječ je o zrakoplovima koji čine okosnicu brojnih domaćih i kraćih međunarodnih ruta te američke aviokompanije.

Za aviokompanije, kvalitetna internetska povezanost sve manje predstavlja dodatnu pogodnost, a sve više alat za diferencijaciju u borbi za profitabilnije skupine putnika. Poslovni korisnici, digitalni nomadi i premium putnici danas očekuju gotovo neprekinuti pristup internetu, uključujući streaming sadržaja, videopozive i pristup poslovnim aplikacijama i tijekom leta.

Starlink pritom postaje jedan od najvećih dobitnika promjene tehnoloških prioriteta u zrakoplovnoj industriji. SpaceXova mreža satelita u niskoj zemljinoj orbiti (LEO) posljednjih godina agresivno se širi izvan tržišta kućnog interneta prema sektorima poput pomorstva, korporativnih komunikacija i zrakoplovstva.

Za razliku od tradicionalnih sustava koji se oslanjaju na geostacionarne satelite, LEO mreže omogućuju nižu latenciju i potencijalno veće brzine prijenosa podataka, što ih čini privlačnijim rješenjem za zrakoplove s velikim brojem istodobno povezanih korisnika.

American Airlines nije jedini prijevoznik koji ulaže u takvu tehnologiju. Među kompanijama koje su već implementirale ili najavile korištenje Starlinkove povezivosti nalaze se United Airlines, Southwest Airlines, Alaska Airlines, a izvan SAD-a i Emirates te Lufthansa.

Može li Musk još jednom izvesti "magiju" i Teslu pripojiti SpaceX-u...

Može li Elon Musk jednog dana objediniti Teslu i SpaceX pod istim korporativnim krovom? Ideja koja je donedavno zvučala kao spekulacija rezervirana za nišne investicijske zajednice posljednjih je dana ponovno dobila zamah među analitičarima Wall Streeta, potaknuta izlaskom SpaceX-a na tržište kapitala i sve vidljivijim poslovnim preklapanjem unutar Muskova tehnološkog ekosustava.

Novi val rasprava pokrenut je nakon SpaceX-ovih prvih koraka prema dugo očekivanom IPO-u, događaju koji bi mogao postati jedno od najvećih javnih izlistavanja desetljeća. Za dio investicijske zajednice to nije samo financijski događaj, nego potencijalna prilika za redefiniranje odnosa među Muskovim kompanijama.

Među analitičarima koji otvoreno govore o mogućnosti spajanja ističe se Dan Ives iz Wedbusha, koji smatra da bi Tesla i SpaceX u narednim godinama mogli postati puno više od partnerskih tvrtki unutar istog poduzetničkog kruga. Njegova teza oslanja se na činjenicu da se strateški prioriteti kompanija sve snažnije preklapaju — od umjetne inteligencije i robotike do računalne infrastrukture i napredne proizvodnje.

Takav scenarij ne bi bio potpuno nelogičan u kontekstu šireg smjera kojim Musk razvija svoje poslovno carstvo. Tesla se posljednjih godina sve manje pozicionira isključivo kao proizvođač električnih automobila, a sve više kao AI i robotska kompanija, dok SpaceX uz lansiranja raketa razvija i satelitsku mrežu Starlink i računalno intenzivne sustave koji zahtijevaju golema ulaganja u infrastrukturu i čipove.

No između atraktivne medijske priče i stvarne realizacije nalazi se niz ozbiljnih prepreka.

Tesla je kompanija izlistana na burzi, pod povećalom regulatora i milijuna dioničara, dok je SpaceX desetljećima razvijan kao privatna tvrtka sa znatno užom vlasničkom strukturom i drukčijim modelom korporativnog upravljanja. Potencijalno spajanje otvorilo bi složena pitanja oko valuacije, upravljanja, regulatornih odobrenja i načina integracije poslovnih modela koji, unatoč zajedničkom vlasniku, posluju u vrlo različitim industrijama.

Dodatni izazov predstavlja i percepcija investitora. Dio Teslinih dioničara mogao bi podržati pristup SpaceX-ovu rastućem svemirskom biznisu, dok bi drugi mogli postaviti pitanje odvlači li takav potez kompaniju od njezinih temeljnih izazova u automobilskoj industriji, uključujući zaoštravanje globalne konkurencije i pritiske na profitne marže.

SpaceX logotip na zgradi — Sven Piper / Unsplash

Za sada nema naznaka da se vode formalni razgovori o spajanju. Ipak, sama činjenica da se takav scenarij ozbiljnije razmatra među dijelom Wall Streeta dovoljno govori o promjeni percepcije Muskova poslovnog carstva. Ono što je nekoć izgledalo kao skup odvojenih kompanija sve se češće promatra kao mreža međusobno povezanih tehnoloških platformi koje dijele zajedničke ciljeve — od umjetne inteligencije i energetike do svemira.

Ako SpaceX uspješno zakorači na burzu, pitanje hoće li Elon Musk jednog dana pokušati dodatno konsolidirati svoje kompanije moglo bi prestati biti samo hipotetska tema za analitičke bilješke.

Popularna američka brokerska platforma uvodi AI agente koji umjesto vas trguju dionicama

Američka brokerska platforma Robinhood napravila je novi korak u integraciji umjetne inteligencije u svijet osobnih financija predstavivši mogućnost povezivanja AI agenata koji mogu analizirati portfelje i izvršavati burzovne naloge u ime korisnika.

Nova funkcionalnost, zasad dostupna u beta verziji, omogućit će korisnicima korištenje vanjskih AI alata putem posebnih brokerskih računa namijenjenih automatiziranim strategijama trgovanja. Za razliku od klasičnih investicijskih aplikacija koje nude preporuke ili analitiku, Robinhood sada ide korak dalje — umjetna inteligencija neće samo sugerirati investicijske odluke, nego će ih moći i provoditi.

Kompanija pritom pokušava ublažiti regulatorne i sigurnosne rizike odvajanjem AI aktivnosti od glavnog investicijskog računa korisnika. Ideja je omogućiti eksperimentiranje s autonomnim strategijama trgovanja bez davanja neograničenog pristupa ukupnoj imovini investitora.

Robinhood navodi da bi AI agenti mogli služiti za praćenje koncentracijskog rizika, automatsko rebalansiranje portfelja, analizu tržišnih kretanja ili provedbu unaprijed definiranih strategija poput kupnje pri određenim tržišnim korekcijama.

Ovakav razvoj događaja dolazi u trenutku kada financijska industrija ubrzano traži načine za komercijalizaciju generativne umjetne inteligencije. Banke, upravitelji imovinom i fintech kompanije već koriste AI za analizu podataka, izradu investicijskih preporuka i personalizirano financijsko savjetovanje, no mogućnost da autonomni sustavi izravno izvršavaju transakcije za male ulagače predstavlja osjetno ambiciozniji iskorak.

Robinhood posljednjih godina sustavno jača svoje AI kapacitete. Još 2024. godine preuzela je startup Pluto Capital kako bi unaprijedila personalizirane investicijske usluge i podatkovnu analitiku, a novi alat uklapa se u širu strategiju širenja poslovanja izvan okvira aplikacije za trgovanje bez provizije.

No, rast autonomnog trgovanja među tzv. retail investitorima mogao bi otvoriti i niz regulatornih pitanja. Stručnjaci za tržišta kapitala već godinama upozoravaju da algoritamske strategije mogu pojačati volatilnost, posebno u razdobljima tržišnog stresa, dok automatizacija investicijskih odluka povećava rizik da manje iskusni ulagači prepuste upravljanje kapitalom sustavima čije ponašanje ne razumiju u potpunosti.

Ako se koncept pokaže uspješnim, Robinhood bi mogao postati jedna od prvih velikih platformi koja je umjetnu inteligenciju pretvorila iz investicijskog asistenta u aktivnog sudionika maloprodajnog trgovanja. To bi istodobno moglo redefinirati odnos između investitora, brokerskih kuća i tehnologije u eri AI-ja.

Infobip i Bruketa&Žinić&Grey predstavili novi demo projekt koji kombinira AI i glazbu

Vodeća developerska i AI konferencija u Europi, Infobip Shift 2026 i agencija Bruketa&Žinić&Grey predstavili su demo projekt razvijen za The Night Shift, party uoči konferencije Infobip Shift 2026, koji pokazuje kako umjetna inteligencija može omogućiti stvaranje inovativnih komunikacijskih i multimedijalnih rješenja.

Ovo kreativno rješenje izgrađeno je na Infobipovoj platformi, a riječ je o implementaciji koja kombinira glazbu i komunikacijske tehnologije.

"Projekt demonstrira kako se AI može koristiti u razvoju interaktivnih rješenja u kojima tehnologija ima značajnu ulogu u oblikovanju sadržaja i cjelokupnog iskustva.Tehnologija pritom nadilazi ulogu same tehničke podrške te doprinosi stvaranju novih formata i pristupa koji otvaraju prostor za daljnji razvoj sličnih projekata", izjavio je Davor Bruketa, kreativni direktor i suosnivač agencije Bruketa&Žinić&Grey.

Ovo rješenje je predstavljeno u sklopu partyja Infobip Shifta – The Night Shift, koji je održan prvi put u Zagrebu kao zagrijavanje za dosad najveće izdanje konferencije. The Night Shift je okupio oko 200 partnera, developera i gostiju koji oblikuju hrvatsku tehnološku i kreativnu scenu.

"Osjećamo odgovornost da kao vodeća hrvatska tehnološka konferencija budemo platforma ne samo za IT, već i kreativnu industriju. Umjetna inteligencija je nešto što ne možemo ignorirati, već da bismo je razumjeli moramo s njome eksperimentirati. Kao developeri, kao kreativci, kao profesionalci. Ovaj eksperiment pokazuje što se događa kad se povežu hrvatska kreativna i IT scena s vrhunskom tehnologijom", izjavio je Ivan Brezak Brkan, direktor odjela za iskustvo developera i sadržaj u Infobipu.

Ovogodišnje izdanje Infobip Shifta održat će se od 13. do 15. rujna u Zadru. Nakon što je prošle godine okupila više od 4.000 posjetitelja iz cijeloga svijeta, konferencija u 2026. godini donosi svoje najveće i najambicioznije izdanje dosad. Program će imati još snažniji fokus na praktičnu primjenu umjetne inteligencije kroz blisku suradnju developera i partnera, a središnje su teme razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata.

U sklopu konferencije značajno će biti proširen i program AI radionica u odnosu na prethodnu godinu. Glavni cilj ovih radionica je omogućiti partnerima i developerima zajednički rad na razvoju novih ideja, prototipova i naprednih rješenja. Kroz hands-on formate, kolaboraciju u realnom vremenu te prostor za testiranje i učenje, sudionici će imati priliku iz prve ruke primijeniti najnovije tehnološke alate.

Fondovi s Wall Streeta spremni kapitalizirati na IPO-u Muskove svemirske kompanije

Ulagači koji žele uhvatiti dio očekivanog uzleta kompanije SpaceX sve češće ne čekaju službeni izlazak tvrtke Elona Muska na burzu, nego novac usmjeravaju u fondove povezane sa svemirskom industrijom, potičući novi val interesa za specijalizirane ETF-ove (fondove kojima se trguje na burzi, op.a.)

Fondovi fokusirani na svemirske tehnologije privukli su oko 1,3 milijarde dolara novih ulaganja tijekom proteklog mjeseca, prema podacima tržišnih analitičara, dok se Wall Street priprema za ono što bi moglo postati jedno od najvećih inicijalnih javnih izdanja dionica u povijesti.

Rast interesa dolazi u trenutku kada investitori traže načine za izloženost privatnom svemirskom sektoru, kojem je malim ulagačima tradicionalno teško pristupiti. Iako SpaceX još nije široko dostupan javnim tržištima, sve veći broj fondova pokušava kapitalizirati optimizam oko “space economy” segmenta kroz ulaganja u proizvođače raketa, satelitske operatere i svemirsku infrastrukturu.

Posljednjih mjeseci na tržištu se pojavilo više novih “space” ETF-ova, uključujući fondove koji ulažu u kompanije poput Rocket Laba, Planet Labsa i AST SpaceMobilea, dok pojedini proizvodi nastoje ponuditi i djelomičnu indirektnu izloženost SpaceX-u putem privatnih tržišta ili povezanih udjela.

Analitičari navode da očekivanja oko SpaceX-ova debija na burzi već djeluju kao katalizator za širi svemirski sektor, slično načinu na koji su raniji tehnološki IPO-i poticali interes za čitave industrijske niše.

Ako dođe do velikog IPO-a, on bi mogao donijeti promjene za tržišne valuacija brojnih kompanija u privatnom svemirskom sektoru, ali i ubrzati uključivanje svemirskih kompanija u glavne burzovne indekse i ETF-ove koje prate milijuni ulagača.

No, dio analitičara poziva na oprez. Unatoč rastućem entuzijazmu, tzv. "svemirska ekonomija" i dalje ostaje relativno nišno tržište u povojima, a mnogi fondovi imaju slične portfelje i visok stupanj preklapanja ulaganja, što otvara pitanja o dugoročnoj diferencijaciji i održivosti trenutačnog investicijskog zamaha.

Google udružuje snage s investicijskim divom Blackstone

Google i investicijski div Blackstone udružuju snage u novom pothvatu usmjerenom na tržište umjetne inteligencije, kladeći se da će eksplozivna potražnja za računalnom snagom otvoriti novu generaciju poslova na raskrižju tehnologije, infrastrukture i privatnog kapitala.

Dvije kompanije naime planiraju pokrenuti novu američku AI cloud kompaniju koja će nuditi računalne kapacitete temeljene na Googleovim specijaliziranim AI čipovima, poznatim kao Tensor Processing Units (TPU). Blackstone bi trebao osigurati početnih pet milijardi dolara vlasničkog kapitala i imati većinski udio u projektu, prema medijskim izvješćima i dostupnim informacijama o transakciji.

Nova kompanija cilja razvoj oko 500 megavata podatkovnih kapaciteta do 2027. godine, uz mogućnost daljnjeg širenja, dok bi ukupna vrijednost ulaganja, uključujući financiranje dugom, mogla dosegnuti oko 25 milijardi dolara.

Potez dolazi u trenutku kada najveće svjetske tehnološke kompanije ubrzano povećavaju ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, od podatkovnih centara i energetskih sustava do naprednih poluvodiča. Alphabet, Amazon, Microsoft i Meta signalizirali su posljednjih mjeseci da ne planiraju usporiti AI potrošnju, a analitičari procjenjuju da bi njihova zajednička ulaganja u 2026. mogla premašiti 700 milijardi dolara.

Za Google, partnerstvo predstavlja pokušaj snažnije komercijalizacije vlastitih AI čipova izvan tradicionalnog poslovanja Google Clouda i potencijalni izazov tržišnim igračima poput CoreWeavea, ali i dominantnoj poziciji Nvidije u AI infrastrukturi.

Googleovi TPU čipovi već se koriste za treniranje i izvođenje velikih AI modela, a kompanija je posljednjih godina privukla velike korisnike, uključujući startup Anthropic, oslanjajući se na kombinaciju cloud usluga i vlastitog hardvera.

Blackstone, s druge strane, sve agresivnije gradi poziciju u fizičkoj infrastrukturi potrebnoj za AI ekonomiju. Investicijska kuća već upravlja velikim portfeljem podatkovnih centara, energetskih i digitalnih projekata te umjetnu inteligenciju vidi kao jedan od ključnih motora gospodarskog rasta i buduće potražnje za privatnim kapitalom.

Na čelo nove kompanije trebao bi doći dugogodišnji Googleov direktor Benjamin Treynor Sloss.

Pomama za AI-jem mogla bi dovesti do poskupljenja vaših omiljenih gadgeta

Globalni investicijski val u umjetnu inteligenciju mogao bi uskoro imati neočekivanu posljedicu za potrošače: skuplje pametne telefone, rutere i drugu svakodnevnu elektroniku.

Britanska telekomunikacijska grupa BT upozorila je da rastuća potražnja za memorijskim čipovima, ključnima za razvoj AI podatkovnih centara, stvara pritisak na globalne opskrbne lance poluvodiča te bi mogla dovesti do viših cijena potrošačke tehnologije.

Izvršna direktorica BT-a Allison Kirkby izjavila je da tehnološke kompanije ubrzano kupuju memorijske komponente potrebne za AI infrastrukturu, što povećava rizik od nestašica u širem elektroničkom sektoru.

“Tržište čipova već je pod snažnim pritiskom zbog rasta umjetne inteligencije”, rekla je Kirkby, dodajući da kompanija aktivno surađuje s dobavljačima kako bi ublažila moguće poremećaje u opskrbi.

Memorijski čipovi, uključujući DRAM i NAND tehnologije, ključni su sastojci gotovo svakog modernog elektroničkog uređaja – od pametnih telefona i prijenosnih računala do mrežne opreme i grafičkih kartica. No, AI podatkovni centri troše znatno veće količine memorije nego tradicionalni uređaji, zbog čega proizvođači sve više proizvodnih kapaciteta usmjeravaju prema profitabilnijem AI segmentu.

To bi moglo promijeniti ekonomiku tržišta potrošačke elektronike koje se još oporavlja od prethodnih poremećaja u opskrbnim lancima.

Prema upozorenju BT-a, prvi udar mogao bi osjetiti upravo segment pametnih telefona, a moguće su posljedice i za cijene kućnih internetskih rutera.

Pritisak dolazi u trenutku kada najveće tehnološke kompanije – uključujući Microsoft, Google, Amazon i Metu – ulažu desetke milijardi dolara u razvoj AI infrastrukture, čime dodatno povećavaju globalnu potražnju za naprednim memorijskim komponentama.

Dio analitičara upozorava da se tržište memorije nalazi pred strukturnom promjenom: umjesto cikličkog manjka ponude, industrija bi mogla svjedočiti dugoročnijem preusmjeravanju kapaciteta prema AI-ju, što bi povećalo troškove za proizvođače potrošačke elektronike.

Iako veliki proizvođači uređaja zasad nisu široko prenijeli rast troškova na krajnje kupce, sektor sve pažljivije prati razvoj situacije. Ako se potražnja za AI infrastrukturom nastavi sadašnjim tempom, potrošači bi sljedeću fazu umjetne inteligencije mogli osjetiti ne samo kroz nove digitalne alate, nego i kroz skuplji hardver.

Zlatko Dubljanin: Kada sam završio MBA, doista sam postao ono što moja titula govori da jesam

Više od dva desetljeća Zlatko Dubljanin djeluje na sjecištu tehnologije, automatizacije i poslovne transformacije. Njegova tvrtka EIM specijalizirana je za rješenja za upravljanje dokumentima, automatizaciju poslovnih procesa, digitalne potpise te sve više i umjetnu inteligenciju — tehnologije osmišljene kako bi organizacije učinile bržima, učinkovitijima i potpuno digitalnima.

Radeći prvenstveno s velikim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima, telekomunikacijskim operatorima, logističkim kompanijama i javnom upravom diljem regije, Zlatko već više od 25 godina pomaže organizacijama u uvođenju novih tehnologija koje pojednostavljuju poslovanje.

„U svakodnevnom radu često kažemo da je jedino sigurno to da ništa nije sigurno. Sve teče i sve se mijenja.“

S vremenom se tehnologije razvijaju, sustavi transformiraju, a timovi mijenjaju. U usporedbi s razdobljem od prije dvadeset godina, danas vidi znatno veću integraciju tehnologija i timova, dok su ciklusi implementacije rješenja postali dramatično kraći.

„Čim implementiramo jedno rješenje, već sljedeći dan od nas se očekuje da klijentima ponudimo nove tehnologije.“

Širenje perspektive kroz MBA iskustvo

Kada se Zlatko pridružio MBA programu COTRUGLI Business School, već je imao značajno izvršno iskustvo. Njegov početni cilj bio je prilično jasan: produbiti razumijevanje ekonomije i financijskih tokova kako bi nadopunio svoje snažno tehničko i organizacijsko zaleđe.

„Na MBA sam došao kao CEO s bogatim profesionalnim iskustvom, očekujući da ojačam svoje znanje u ekonomskom segmentu poslovanja.“

No ono što se najviše promijenilo bilo je nešto što nije očekivao — značajno proširenje perspektive, čak i u područjima u kojima se ranije smatrao stručnjakom.

„Program mi je pomogao razumjeti financijske tokove i strateško planiranje na način koji danas izravno utječe na način na koji vodim tvrtku. Istodobno je promijenio moj pristup vodstvu, organizaciji i dugoročnom planiranju.“

Umrežavanje je bilo još jedna neočekivana prednost. Zlatko je isprva smatrao da mu to neće biti osobito vrijedno jer u profesionalnom životu svakodnevno upoznaje nove ljude. Ipak, program ga je povezao sa zajednicom ljudi s usporedivom razinom iskustva i strateškog razmišljanja.

„Imati ljude koji razmišljaju na istoj razini, bez obzira slažu li se s vama ili propituju vaše stavove, iznimno je vrijedno.“

Mnoga od tih poznanstava prerasla su u dugoročne profesionalne suradnje i prijateljstva.

„Kada sam završio MBA, doista sam postao ono što moja titula govori da jesam. Bolje organiziram ljude, bolje razumijem strategiju i puno učinkovitije planiram.“

Izgradnja timova koji vode bez mikromenadžmenta

Danas, dok njegova tvrtka nastavlja rasti — kroz klijente, proizvode, usluge i zaposlenike — Zlatko svoj najveći liderski izazov vidi u stvaranju timova sposobnih za samostalno djelovanje. Cilj je razviti profesionalce koji mogu voditi projekte bez stalnog nadzora.

„Moj fokus je formiranje timova koji mogu preuzeti punu odgovornost za projekte, bez potrebe za mikromenadžmentom od strane drugih voditelja ili mene.“

Umjesto da mlađim zaposlenicima dodjeljuje isključivo rutinske zadatke, njegov je pristup razvijati ih u lidere unutar njihovih prirodnih područja stručnosti — bilo da je riječ o razvoju, implementaciji, integraciji, projektnom menadžmentu ili prodaji.

Ideja je jednostavna: osnažiti talentirane pojedince da donose nove ideje i inovacije koje ponekad educiraju čak i samo vodstvo.

„To je pravi uspjeh, kada vam ljudi donose nešto novo i nauče vas nečemu.“

Za Zlatka krajnji cilj liderstva nije operativna kontrola, nego povjerenje u tim. U šali opisuje svoju idealnu „mirovinu“ ne kao odlazak iz tvrtke, već kao odmak od operativnih zadataka prema strategiji i više vremena za promišljanje.

Učenje kroz odgovornost i kontrolirane pogreške

Važan dio njegove liderske filozofije uključuje rano davanje odgovornosti zaposlenicima.

Ipak, naglašava kako „bacanje ljudi u vatru“ mora biti odgovorno. Zaposlenicima treba dati izazovne projekte i stvarnu odgovornost, ali i podršku te strukturu potrebnu za uspjeh. Pogreške su prihvatljive ako ne ugrožavaju tvrtku ili odnos s klijentima.

„Ljudima treba dopustiti da griješe — kontrolirano, na način da se pogreške mogu ispraviti bez štete za projekt.“

Takav pristup zaposlenicima omogućuje brži razvoj te gradi otpornost, sposobnost rješavanja problema i samopouzdanje u vođenju.

Mentorstvo kroz stvarne projekte

Mentorstvo je oduvijek imalo važnu ulogu u Zlatkovoj karijeri, iako ne uvijek u tradicionalnom smislu.

Na početku karijere odgovornost mu je dodijeljena gotovo odmah. „Prvog dana imao sam prezentaciju pred 25 ljudi. Direktor mi je samo rekao: ‘Ti to možeš.’“

Od tog trenutka očekivalo se da samostalno isporučuje rezultate, bez mikromenadžmenta. Upravo je to rano povjerenje ubrzalo njegov razvoj i oblikovalo način na koji danas mentorira druge.

Unutar njegove tvrtke mentorstvo se prvenstveno odvija kroz praksu. Budući da su tehnologije koje razvijaju složene i često jedinstvene, čak i iskusni profesionalci moraju prolaziti kroz proces kontinuiranog učenja.

Mladi zaposlenici često vrlo rano dobivaju velike projekte, ponekad vodeći implementacije velikih razmjera koje uključuju desetke ljudi i traju više od godinu dana.

„To je pravo, praktično mentorstvo — učenje kroz odgovornost uz podršku iskusnijih kolega.“

Liderstvo oblikovano kroz zahtjevne projekte

Za Zlatka trenutci koji najviše oblikuju lidere nisu glatki uspjesi, nego zahtjevni projekti. Veliki i kompleksni projekti prisilili su njegov tim na razvoj snažnih organizacijskih sposobnosti.

U jednom slučaju velik projekt digitalizacije zahtijevao je zapošljavanje i organizaciju više od 200 ljudi u samo mjesec dana, uz rad u više smjena. Druga iskustva uključivala su projekte koji su zastali unatoč velikim naporima timova i klijenata.

„To su trenuci kada lideri moraju brzo donositi teške odluke kako bi zaštitili projekt i tvrtku.“

Takvi izazovi, smatra on, oblikuju liderstvo mnogo više od rutinskog poslovanja.

Lekcije mlađem sebi

Gledajući unatrag, Zlatko vjeruje da se lideri ne bi trebali zadržavati na propuštenim prilikama.

„Kada jednom donesete odluku, idete dalje. Nema smisla živjeti u prošlosti.“

Istodobno, svaka odluka nosi lekciju koja može pomoći pri budućim izborima. Kada bi mogao savjetovati mlađeg sebe, potaknuo bi ga na veću hrabrost u određenim situacijama — da bude odlučniji i izravniji kada je to potrebno.

No istodobno priznaje da bi pretjerana agresivnost možda zatvorila neka vrata kasnije u karijeri.

Njegova temeljna filozofija ostaje jednostavna: sve što radite na kraju vam se vraća.

„Ono što činite, prije ili kasnije vratit će vam se.“

Zato njegova tvrtka njeguje pozitivne poslovne odnose čak i s konkurencijom. U mnogim slučajevima surađuju umjesto da se natječu, fokusirajući se na stvaranje novih tržišnih prilika umjesto borbe za postojeće.

Takav pristup često opisuje kao strategiju „plavog oceana“ — stvaranje novih tržišta umjesto natjecanja na zasićenima.

Tehnološko liderstvo i strateška vizija

Rad na samom vrhu tehnoloških inovacija nosi i određene izazove. Tržišta u jadranskoj regiji često su oprezna pri prihvaćanju novih tehnologija.

„Svi žele biti drugi ili treći. Nitko ne želi biti prvi.“

Unatoč tome, Zlatkova tvrtka svjesno teži tehnološkom liderstvu. Njihova strategija temelji se na kontinuiranoj inovaciji, čak i ako to znači zamijeniti vlastita uspješna rješenja boljima.

Kao primjer navodi Apple, koji je zamijenio iznimno uspješan iPod iPhoneom.

„Puno je bolje uništiti vlastiti biznis nego dopustiti da ga uništi netko drugi.“

Što definira uspješnog lidera

Za Zlatka liderstvo u današnjem svijetu zahtijeva i tehnološku osviještenost i stratešku viziju. Lideri moraju razumjeti tehnologije koje transformiraju njihove industrije, ali još važnije — moraju graditi snažne timove sposobne provesti kompleksne ideje u djelo.

„Bez tima ideje i realizacija jednostavno ne postoje.“

Uspješan lider zato gradi povjerenje, štiti tim, ulaže u inovacije te pažljivo balansira troškove, rizike i dugoročnu strategiju.

Na kraju, liderstvo znači planirati budućnost uz istodobno osiguravanje da se cijela organizacija kreće u istom smjeru.

„Svi u brodu moraju veslati u istom smjeru.“

SPONZORIRANO / PROMO

Talijani srušili platformu za ilegalni streaming koja je prouzročila štetu od 300 milijuna eura

Talijanske vlasti provele su jednu od najvećih europskih akcija protiv ilegalnog streaminga posljednjih godina, razbivši međunarodnu mrežu za distribuciju piratskog televizijskog i video sadržaja za koju istražitelji tvrde da je medijskoj industriji prouzročila oko 300 milijuna eura štete.

Istragu su vodili talijanska financijska policija Guardia di Finanza i tužiteljstvo u Bologni, uz koordinaciju Eurojusta, a među kompanijama koje su navodno bile pogođene ilegalnim distribucijskim sustavom nalaze se Netflix, Disney+, Spotify, Sky i DAZN.

Prema informacijama talijanskih istražitelja, ključnu ulogu u mreži imala je aplikacija pod nazivom “CINEMAGOAL”, koja je korisnicima omogućavala pristup ilegalno dekodiranom sadržaju putem stranih servera. Sustav je navodno koristio virtualne strojeve smještene u Italiji koji su kontinuirano presretali i redistribuirali pristupne kodove legitimnih korisničkih računa.

Talijanska policija opisala je infrastrukturu kao tehnološki iznimno sofisticiranu, ponajviše zato što je uspijevala zaobići sigurnosne mehanizme streaming platformi bez oslanjanja na klasične obrasce IP identifikacije korisnika. Time je otkrivanje mreže postalo znatno složenije nego kod tradicionalnih IPTV piratskih sustava.

Ilegalne pretplate prodavale su se po cijenama između 40 i 130 eura godišnje, što je korisnicima nudilo znatno jeftiniju alternativu legalnim streaming servisima. Upravo agresivno spuštanje cijena i jednostavnost pristupa posljednjih su godina omogućili snažan rast sivog tržišta digitalnog sadržaja diljem Europe.

Tijekom operacije vlasti su zaplijenile servere s podacima za dekriptiranje sadržaja te izvorni kod same aplikacije, dok su povezane racije provedene i u Francuskoj te Njemačkoj. Istražitelji su identificirali približno tisuću korisnika takozvanih “pezzotto” uređaja — popularnog talijanskog naziva za ilegalne streaming prijamnike — koji bi sada mogli biti suočeni s novčanim kaznama u rasponu od 154 do 5.000 eura.

Akcija dolazi u trenutku kada europske medijske i sportske kompanije pojačavaju pritisak na regulatorna tijela zbog sve većih gubitaka povezanih s digitalnim piratstvom. Posebno su osjetljiva sportska prava, gdje ilegalni IPTV servisi izravno ugrožavaju prihode televizijskih kuća i streaming platformi koje milijarde eura ulažu u ekskluzivne prijenose nogometnih liga i drugih premium sadržaja.

Italija se posljednjih godina profilirala kao jedno od najagresivnijih europskih tržišta u borbi protiv online piratstva, uključujući i razvoj regulatornih mehanizama za brzo blokiranje ilegalnih prijenosa uživo. No dio stručnjaka upozorava da bi sve strože mjere protiv piratskih servisa mogle otvoriti i pitanja vezana uz digitalne slobode te rizik od prekomjernog blokiranja legitimnog internetskog sadržaja.

Ericsson Nikola Tesla dobio nove poslove ukupno vrijedne 24 milijuna eura

Ericsson Nikola Tesla osigurao je nove poslove vrijedne više od 24 milijuna eura, dodatno učvrstivši svoju poziciju jednog od ključnih domaćih tehnoloških partnera u projektima digitalizacije javnog sektora, zdravstva i energetike. Tvrtka je o novim ugovorima izvijestila Zagrebačku burzu, a riječ je o poslovima koji obuhvaćaju razvoj i održavanje digitalnih platformi, komunikacijskih sustava te infrastrukturnih rješenja za kritične sustave.

Najveći dio novih ugovora odnosi se na projekte povezane sa zdravstvenim sustavom i državnom upravom. Među značajnijim poslovima ističe se nastavak suradnje s Ministarstvom zdravstva kroz ugovor o podršci i održavanju dijela sustava CEZIH tijekom iduće dvije godine. Paralelno, kompanija je dogovorila i nove projekte modernizacije bolničkih informacijskih sustava s više zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, što potvrđuje nastavak ulaganja u digitalnu transformaciju domaćeg zdravstva.

Suradnja se nastavlja i s energetskim sektorom. S HEP-om je potpisan okvirni sporazum o nadogradnji i održavanju komutacijskog sustava, koji uključuje projektiranje, implementaciju i specijaliziranu edukaciju. Dodatno, HEP ODS nastavlja suradnju s kompanijom na održavanju mikrovalnih MINILINK veza na području Slavonije, što je dio infrastrukture važne za stabilnost elektroenergetskog sustava.

U segmentu javne uprave i digitalnih usluga, Ministarstvo turizma i sporta angažiralo je kompaniju na razvoju BI rješenja za integraciju i analitiku podataka u turizmu, dok će za Hrvatske ceste pružati tehničku podršku u okviru europskog projekta NAPCORE-X. Novi posao ugovoren je i s Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za održavanje europske platforme OOTS, sustava namijenjenog razmjeni digitalnih servisa među državama članicama Europske unije.

Iz kompanije poručuju kako nastavljaju fokus na razvoj ICT rješenja za industriju i javni sektor, uz oslanjanje na vlastiti istraživačko-razvojni centar u Hrvatskoj, koji je među najvećima u regiji. Tvrtka pritom ostaje jedan od najvećih domaćih izvoznika softvera, s naglaskom na projekte digitalizacije, modernizacije infrastrukture i održivog razvoja.

SpaceX-ov IPO pokazuje svu "raskoš" Muskovih svemirskih ambicija

Kada bi SpaceX doista izašao na burzu po valuaciji o kojoj posljednjih dana bruje američki financijski mediji, tržište ne bi dobilo samo još jednu tehnološku megakompaniju. Dobilo bi potpuno novu kategoriju investicijske priče — spoj svemirske infrastrukture, umjetne inteligencije, telekomunikacija i Muskovih dugoročnih ambicija vezanih uz Mars.

Prema informacijama koje su se pojavile nakon objave dokumentacije povezane s IPO-om, kompanija cilja tržišnu vrijednost između 1,5 i 1,75 bilijuna dolara. To bi potencijalni IPO SpaceX pretvorilo u jedan od najvećih izlazaka na burzu u povijesti, ali i dodatno učvrstilo status Elona Muska kao možda najutjecajnijeg poduzetnika našeg vremena.

No ono što investitore posebno intrigira nije samo biznis s raketama.

Godinama je SpaceX bio percipiran prvenstveno kao privatna svemirska kompanija koja lansira satelite i razvija tehnologiju za NASA-u. Danas je priča znatno šira. Ključni generator rasta je Starlink, satelitska internetska mreža koja je u svega nekoliko godina izrasla u globalnu komunikacijsku infrastrukturu s milijunima korisnika i snažnim prihodima.

Upravo je Starlink omogućio SpaceX-u da prestane biti "samo" svemirska kompanija i počne nalikovati profitabilnoj tehnološkoj platformi s ponavljajućim prihodima — modelu koji Wall Street tradicionalno nagrađuje višim valuacijama.

Istodobno, IPO dokumentacija pokazuje da Musk pokušava tržištu prodati još ambiciozniju priču: da SpaceX jednog dana postane temelj infrastrukture za svemirsko gospodarstvo van zemljine orbite.

U dokumentima se spominju orbitalni podatkovni centri, razvoj AI infrastrukture u svemiru, napredni računalni sustavi i dugoročne industrijske operacije u orbiti.

Dodatna priča dolazi iz Muskovog AI carstva. Integracija kompanije xAI unutar šireg ekosustava otvara mogućnost povezivanja satelitske mreže, podatkovnih centara i umjetne inteligencije u jedinstvenu infrastrukturu. Na Wall Streetu sve više raste uvjerenje da Musk pokušava izgraditi alternativu tehnološkim gigantima koji danas dominiraju AI sektorom.

Ipak, iza ogromnog investitorskog optimizma kriju se i ozbiljni rizici.

IPO dokumentacija otkriva gubitke u visini nekoliko milijardi dolara povezane s razvojem sustava Starship, najambicioznijeg raketnog programa u povijesti kompanije. Upravo je Starship ključan za Muskove planove masovnog smanjenja troškova lansiranja i budućih misija prema Marsu, ali program i dalje prati niz tehničkih izazova i odgoda.

Posebno osjetljivo pitanje postaje i korporativno upravljanje. Prema dostupnim informacijama, Musk bi i nakon IPO-a zadržao dominantnu kontrolu nad glasačkim pravima u SpaceX-u zahvaljujući posebnoj strukturi dionica. To praktički znači da bi javni investitori imali vrlo ograničen utjecaj na strateške odluke kompanije.

Takav model nije nov u Silicijskoj dolini, ali se rijetko viđa u kompaniji koja bi mogla imati toliko važnu ulogu u globalnoj komunikacijskoj, obrambenoj i svemirskoj infrastrukturi.

Panika u redovima Meta-e: Umjetna inteligencija masovno zamjenjuje programere i administratore

Dok najveće svjetske tehnološke kompanije ubrzano ulažu milijarde dolara u umjetnu inteligenciju, novi krug otpuštanja u kompaniji Meta, vlasniku Facebooka i Instagrama, ponovno otvara pitanje kako će AI transformirati tržište rada u tehnološkom sektoru. Prema informacijama koje su se pojavile posljednjih dana, kompanija kreće u jedno od najvećih restrukturiranja od pandemijskog tehnološkog booma, pri čemu bi bez posla moglo ostati oko 8.000 zaposlenika — približno deset posto ukupne radne snage.

No za razliku od ranijih tehnoloških kriza, Meta danas ne otpušta zaposlenike zbog pada prihoda ili usporavanja poslovanja. Upravo suprotno — kompanija bilježi rekordne financijske rezultate. U prvom tromjesečju ove godine Meta je ostvarila više od 56 milijardi dolara prihoda i gotovo 27 milijardi dolara neto dobiti, dok investitorima paralelno poručuje da će agresivno povećati ulaganja u AI infrastrukturu.

Kapitalna ulaganja kompanije za 2026. godinu sada se procjenjuju na iznos od 125 do 145 milijardi dolara, gotovo dvostruko više nego prošle godine. Većina tog novca odlazi na izgradnju podatkovnih centara, kupnju specijaliziranih AI čipova i razvoj infrastrukture za vlastite AI modele i digitalne asistente.

Prema internim dokumentima i medijskim izvještajima, kompanija paralelno premješta više od 7.000 zaposlenika u nove AI timove, uključujući razvoj AI agenata, automatiziranih poslovnih procesa i infrastrukture za treniranje velikih jezičnih modela. Dio menadžerskih pozicija pritom se ukida kako bi se formirali manji i “brži” timovi fokusirani na AI projekte.

Promjene unutar Mete sve više podsjećaju na širu transformaciju cijele tehnološke industrije.

Sličan trend vidljiv je i kod Microsofta, Googlea i Amazona, koji također najavljuju stotine milijardi dolara ulaganja u AI infrastrukturu tijekom sljedećih nekoliko godina. Prema procjenama investicijske kuće Bridgewater Associates, četiri najveća američka tehnološka diva mogla bi samo tijekom 2026. godine zajednički potrošiti oko 650 milijardi dolara na AI infrastrukturu.

U pozadini svega nalazi se sve izraženije uvjerenje tehnoloških kompanija da AI može značajno smanjiti potrebu za određenim vrstama poslova. Mark Zuckerberg ranije je izjavio kako zadaci koji su nekad zahtijevali velike timove sada mogu biti obavljeni uz znatno manji broj ljudi zahvaljujući AI alatima.

Takva logika počinje mijenjati i strukturu tržišta rada. Potražnja za vrhunskim AI inženjerima, stručnjacima za podatkovnu infrastrukturu i razvoj modela eksplozivno raste, dok se istodobno smanjuje potreba za dijelom administrativnih, operativnih i čak određenih programerskih pozicija. U tehnološkoj industriji se tako sve češće govori o “AI productivity economy” — poslovnom modelu u kojem kompanije pokušavaju ostvariti veće prihode s manjim brojem zaposlenika, a uz veće sudjelovanje AI alata.

AI balon - ilustracija — PoslovniPuls / AI

Istodobno raste i zabrinutost zaposlenika. Prema pisanju američkih medija, dio radnika Mete posljednjih je dana protestirao protiv novih internih sustava nadzora i praćenja produktivnosti povezanih s AI projektima. Pojedini zaposlenici tvrde da kompanija koristi podatke poput aktivnosti miša i tipkovnice za treniranje internih AI sustava i analizu radne učinkovitosti.

Dio ekonomista upozorava da bi prebrza automatizacija mogla dugoročno stvoriti i šire ekonomske probleme. Nedavno akademsko istraživanje pod nazivom “The AI Layoff Trap” upozorava da bi masovno zamjenjivanje zaposlenika umjetnom inteligencijom moglo smanjiti potrošnju i dugoročno negativno utjecati čak i na same kompanije koje provode automatizaciju.

Europa na marginama AI tehnološke revolucije

Dok američke i kineske tehnološke kompanije ulažu desetke milijardi dolara u razvoj umjetne inteligencije, europski političari i industrijski lideri sve otvorenije upozoravaju da bi Europska unija mogla ostati na marginama nove tehnološke revolucije. Rasprava o “AI suverenitetu” posljednjih se mjeseci iz akademskih i regulatornih krugova preselila u središte europske gospodarske politike, a pitanje više nije samo može li Europa razviti vlastite AI modele, već i hoće li uopće uspjeti osigurati infrastrukturu potrebnu za konkuriranje SAD-u i Kini.

U pozadini ubrzane globalne AI utrke nalazi se golema investicijska ekspanzija u podatkovne centre, napredne čipove, energetsku infrastrukturu i cloud platforme. Američke kompanije poput Microsofta, Amazona, Googlea i Meta-e već mjesecima agresivno povećavaju kapitalna ulaganja kako bi osigurale računalne kapacitete za razvoj generativne umjetne inteligencije. Istodobno, Kina kroz državne programe subvencionira domaće AI projekte i razvoj vlastitog ekosustava čipova, pokušavajući smanjiti tehnološku ovisnost o Zapadu.

Europa, međutim, prema mišljenju dijela analitičara, još uvijek pokušava pronaći ravnotežu između regulacije i razvoja industrije. Europska unija među prvima je donijela sveobuhvatan regulatorni okvir za umjetnu inteligenciju, no sve više tehnoloških kompanija upozorava da bi pretjerano regulatorno opterećenje moglo dodatno usporiti razvoj domaćih AI tvrtki i odvraćati investitore od većih ulaganja u europsko tržište.

Poseban problem predstavlja infrastruktura. Za razvoj naprednih AI modela potrebni su golemi podatkovni centri i ogromne količine električne energije, a Europa već sada zaostaje za SAD-om po broju velikih AI podatkovnih centara i dostupnosti računalne snage. Dodatni izazov predstavljaju visoke cijene energije, sporija administracija te ograničena domaća proizvodnja naprednih čipova.

Istodobno, investitori sve češće umjetnu inteligenciju promatraju ne samo kao softversku revoluciju nego i kao novu industrijsku utrku za fizičku infrastrukturu. U fokusu više nisu samo AI modeli poput ChatGPT-a, već i zemljišta za podatkovne centre, pristup energetskim mrežama, rashladni sustavi i dostupnost specijaliziranih poluvodiča. Time se otvara prostor i za manje europske ekonomije koje bi mogle pokušati privući dio novih investicija kroz povoljniju energetsku politiku ili jeftinije lokacije za gradnju infrastrukture.

Za zemlje srednje i jugoistočne Europe to bi mogla biti neočekivana razvojna prilika. Regija raspolaže relativno konkurentnim troškovima rada, sve boljom digitalnom povezanošću i dostupnim lokacijama za razvoj podatkovnih centara. Hrvatska, Slovenija, Rumunjska i Srbija posljednjih godina bilježe rast interesa tehnoloških kompanija za cloud infrastrukturu i razvojne centre, premda je regija i dalje daleko od razine ulaganja kakva se trenutno događaju u SAD-u.

Analitičari upozoravaju da će sljedećih nekoliko godina biti ključno za određivanje buduće tehnološke hijerarhije. Ako Europa ne uspije ubrzati razvoj AI infrastrukture i pritom zadržati konkurentnost domaćih kompanija, postoji rizik da će najveći dio ekonomske vrijednosti AI revolucije ponovno završiti izvan europskog kontinenta.

Usprkos svim problemima i dalje raste prodaje električnih i hibridnih automobila

Prema procjenama industrijskih analitičara i energetskih agencija, tijekom 2026. godine u svijetu bi moglo biti prodano više od 23 milijuna potpuno električnih i plug-in hibridnih vozila. To bi značilo još jednu rekordnu godinu za sektor koji je u manje od desetljeća iz nišne kategorije prerastao u jedan od ključnih stupova globalne automobilske industrije.

No dinamika tržišta danas izgleda bitno drukčije nego prije dvije ili tri godine. Dok su ranije gotovo svi veliki proizvođači automobila objavljivali ambiciozne planove potpune elektrifikacije i milijarde ulaganja bez ozbiljnijih pitanja o profitabilnosti, sada se sve više govori o prilagodbi strategija tržišnoj stvarnosti.

Dio proizvođača usporio je planirano širenje proizvodnih kapaciteta, a pojedine kompanije odgodile su lansiranje novih električnih modela. Razlozi su višestruki: visoke kamatne stope, skuplje financiranje vozila, slabija kupovna moć potrošača i činjenica da je velik dio “ranih kupaca” već prešao na električne automobile.

Najveća promjena događa se u Kini. Tamo električni automobili i plug-in hibridi već čine više od polovice novih prodanih vozila, što kinesko tržište čini globalnim epicentrom elektrifikacije. Istodobno, kineski proizvođači poput BYD-a, Geelyja i SAIC Motor-a agresivno povećavaju prisutnost u Europi, Latinskoj Americi i jugoistočnoj Aziji.

Time se dodatno pojačava pritisak na zapadne proizvođače koji se sve teže nose s cjenovnim ratom. Električni automobili više nisu premium proizvod rezerviran za tehnološke entuzijaste i kupce višeg budžeta. Tržište sada traži pristupačne modele, niže troškove vlasništva i bolju infrastrukturu za punjenje.

Upravo zato se i američka Tesla nalazi pod sve većim pritiskom tržišta. Kompanija koja je godinama dominirala tržištem danas mora agresivnije spuštati cijene i braniti tržišni udio od kineskih konkurenata koji nude sve kvalitetnije automobile po znatno nižim cijenama.

Europa pritom ostaje jedno od ključnih tržišta za daljnji rast električnih vozila, premda se i ondje vidi određeno usporavanje nakon smanjivanja državnih subvencija u pojedinim državama. Unatoč tome, stroži europski propisi o emisijama i dalje guraju proizvođače prema elektrifikaciji.