Nuqleus je novopokrenuti FER-ov deep-tech venture builder

Kroz FER-ov startup inkubator SPOCK je do sada prošlo šest generacija studentskih i znanstvenih startupa, a u zadnje dvije generacije SPOCK-a čak 30% startupa je osnovalo tvrtku i zajedno prikupilo više od €100.000 za nastavak razvoja poslovanja. Kako bi znanstvenici dobili još kompletniju potporu u komercijalizaciji rezultata znanstvenih istraživanja kroz osnivanje startupa, u sklopu ICENT-a je pokrenut deep-tech venture builder Nuqleus.

Nuqleus širi SPOCK-ov program s dvije nove faze kojima će zaokružiti model venture buildinga. Nuqleus želi povezivanjem industrije, znanstveno-istraživačkih institucija i startup ekosustava pomoći razvoju deep-tech startupa – od ideje do izlaska na tržište.

U zadnje tri godine, ICENT i SPOCK zajedno organiziraju različite događaje i programe za povezivanje znanstveno-istraživačkih institucija, industrije i startup ekosustava. Do sada je kroz program SPOCK-a prošlo više od 125 sudionika s više od 10 različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U zadnje dvije generacije SPOCK-a čak 30% startupa je osnovalo tvrtku i zajedno prikupilo više od €100.000 za nastavak razvoja poslovanja - od toga GEP koji su pokrenula četiri naša istraživača sa Zavoda za visoki napon i energetiku i Digicyteu u koji su uključena dva bivša studenta FER-a.

Nakon proučavanja domaćih i međunarodnih dobrih praksi, mnoštva razgovora sa svim ključnim dionicima, godina iskustva u pokretanju sličnih programa i osluškivanja potreba tržišta, donesena je odluka da se u sklopu ICENT-a se pokrene deep-tech venture builder pod imenom Nuqleus. Nuqleus se zasniva na dijeljenju znanja i resursa između partnera, odnosno da znanstveno-istraživačke institucije, etablirane tvrtke i uspješni startupi nude svako ono najbolje od svog svijeta sa zajedničkim ciljem – razvojem novih deep-tech startupa.

Program Nuqleusa baziran je na programu SPOCK-a uz nadogradnju jednom predfazom i jednom postfazom kojima će zaokružiti model venture buildinga. U prvoj fazi to znači povezivanje s industrijom i ideaciju, a u zadnjoj fazi – poslovni razvoj i razvoj proizvoda.

U sklopu Nuqleusa formiran je investicijski odbor koji se sastoji od nekih od najaktivnijih hrvatskih investitora, znanstveni odbor koji se sastoji od nekih od najutjecajnijih FER-ovih profesora i industrijski odbor koji će se sastoji od predstavnika industrijskih partnera. Ova tri odbora će pomoći u odabiru startupa za koje vjerujemo da imaju najveću šansu postati uspješne kompanije u bliskoj budućnosti.

Znanstveni odbor Nuqleusa čine prof. Sven Lončarić, prof. Dubravko Babić, prof. Ivan Petrović, prof. Mislav Grgić i prof. Mario Kovač dok Investicijski odbor čine Božidar Pavlović (AYMO Ventures), Luka Abrus (FIVE), Damir Sabol (Photomath), Alan Sumina (Nanobit) i Jakob Gajšek (Ljubljanski univerzitetni inkubator).

Uz FER kao glavnog partnera, znanstveni partneri Nuqleusa su Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) i Fakultet organizacije i informatike (FOI). Industrijski partneri Nuqleusa su AVL-AST, GDi, Infobip, Rimac Technology i Hrvatski Telekom, navodi se u priopćenju.

Meddox je nova domaća zdravstvena aplikacija s velikim ambicijama

Meddox je domaća aplikacija za pametno čuvanje i upravljanje zdravstvenom dokumentacijom, u početnoj fazi razvoja prikupila je 10.000 aktivnih korisnika koji su kroz aplikaciju do sada pohranili preko 40.000 zdravstvenih parametara, a suosnivačice najavljuju da će im uspješno zatvorena prva runda investiranja i nove funkcionalnosti koje će uskoro predstaviti omogućiti brzi rast sljedeće godine, prodor na EU tržišta i dosezanje brojke od preko 50.000 aktivnih korisnika u Hrvatskoj.

Meddox je specijalizirana aplikacija za pametno digitaliziranje zdravstvene dokumentacije, na način da prepoznaje zdravstvene parametre i ostale vrijedne informacije s najrazličitijih zdravstvenih nalaza te omogućuje korisnicima pametne zaključke o njihovom zdravlju. Aplikacija omogućuje da korisnik uspoređuje parametre na svojim zdravstvenim nalazima s onima iz opće ili neke specifične populacije kako bi uočili eventualna odstupanja ili prepoznali mogućnost razvoja nekih bolesti. Do kraja godine aplikacija će upozoravati i na potrebu odlaska na sistematske i preventivne preglede, kao i podsjećati na uzimanje terapija koje su korisniku propisane od strane liječnika. Pritom Meddox kontinuirano komunicira s korisnikom, kroz korisne podsjetnike, ali i edukativne poruke o brizi za zdravlje prilagođene dobi, stanju i općenito interesu korisnika.

“U Hrvatskoj svaki građanin prosječno obavi 6 do 7 liječničkih pregleda, dok se u nekim državama EU taj broj penje i do 11 pregleda godišnje. Svaki pregled znači jedan zdravstveni nalaz, a naše ankete su pokazale da u obitelji prosječno imamo i do 30-tak nalaza godišnje. Pritom mnogi od nas brinu i o zdravstvenoj dokumentaciji drugih članova obitelji, a oni s kroničnim dijagnozama imaju i značajno više dokumentacije od prosjeka. Trećina ljudi, kaže statistika, izgubi tu dokumentaciju, a ostatak ne može na pametan način njome raspolagati. S druge strane, svi će vam u zdravstvenom sustavu reći da je vrijednost sistematizirane dokumentacija iznimno važna, čak i presudna za brigu o zdravlju. Mi smo odlučili iskoristiti potencijal te dokumentacije kako bi svi od nje imali koristi, pojedinačni korisnici, liječnici, ali i čitavi zdravstveni sustavi. U pozadini aplikacije su nebrojeni sati rada na sistematiziranju stotina raznih baza zdravstvenih podataka kako bi se strukturirale, povezale i mogle referencirati. Koliko znamo, to nitko još nije na ovaj način napravio pa je naš potencijal rasta ogroman, posebno unutar EU gdje su zdravstveni sustavi slični zbog čega vrlo brzo možemo skalirati poslovanje”, izjavila je mr. sc. Maja Bogović, članica Uprave Meddoxa.

Vrijednost sistematizirane baze zdravstvenih podataka prepoznali su i zdravstveni djelatnici, a Meddox koriste i znanstvenici s Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

”Na bazi od 10.000 aktivnih korisnika već je stvorena iznimno kvalitetna baza, koja nam omogućuje istraživanja s obzirom da je reprezentativna za opću populaciju u Hrvatskoj. Aplikacija omogućuje vremensko praćenje tijeka promjene vrijednosti nalaza, pa samim tim pojavu i razvoj određenih dijagnoza i skupina dijagnoza, a referenciranje podataka pojedinačnih korisnika s prosječnim omogućuje upozorenja, skretanje pozornosti i educiranje korisnika na optimalnu brigu za njegovo zdravlje. Liječnici ovom aplikacijom dobivaju sistematiziran pristup podacima koji je neprocjenjiv u liječenju, posebno kompleksnih stanja. Ne smijemo zaboraviti niti vrijednost ovakvog proizvoda za zdravstveni sustav. Prvo i najvažnije, podizanje razine zdravstvene svijesti svakog korisnika do razine informiranog i educiranog sudionika u održavanju svog zdravlja temelj je boljeg funkcioniranja sustava. Dodatno, prosječni podaci o stanju populacije (srednja vrijednost tlaka, masnoća u krvi, određenih hormona, enzima itd.) su vrijedni ulazni parametar za funkcioniranje sustava kako u kurativnom smislu tako i preventivno u smislu planiranja najrazličitijih javnozdravstvenih akcija i intervencija”, zaključio je dr. sc. Pero Hrabač, dr.med., profesor na Katedri za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji kao stručni suradnik radi na razvoju Meddoxa.

Jedinstvena domaća aplikacija prošle godine u inicijalnoj investicijskoj rundi prikupila je 1,5 milijuna kuna, sklopila suradnju s globalnom farmaceutskom kompanijom, a sljedeće godine imaju velike ambicije s obzirom da bilježe odlične povratne ocjene korisnika, ali i dionika zdravstvenog sustava.

”Pametno čuvanje i upravljanje zdravstvenim podacima u kombinaciji za podsjećanjem na redovno uzimanje lijekova, kao i redovne odlaske na preglede zaokružuju Meddox kao jedinu aplikaciju koja omogućava korisnicima brigu o njihovom zdravlju na jednom mjestu. Prednosti aplikacije sve više prepoznaju korisnici, zdravstvena industrija i investitori zbog čega imamo velike planove za sljedeću godinu. Imamo još puno prilika za unaprjeđivanje, posebno upotrebom tehnologije umjetne inteligencije na našoj bazi kao jednoj od najpotpunijih baza zdravstvenih podataka i ponašanja pacijenata. Zato smo vrlo ambiciozni u širenju poslovanja sljedeće godine, a sredinom godine bit ćemo spremni i za novu rundu investiranja”, istaknula je Vesna Babić, članica Uprave Meddoxa.

Iz Meddoxa naglašavaju da su se prilikom razvoja aplikacije vodili načelom jednostavnosti pa Meddox mogu koristiti svi, bez obzira na dob i digitalne vještine. Također, aplikacija iznimnu pažnju posvećuje zaštiti osobnih podataka, što znači da su svi pohranjeni podaci u bazi anonimizirani, a bez privole korisnika niti takvi anonimizirani podaci ne mogu biti podijeljeni ili na bilo koji drugi način obrađivani izvan aplikacije.

17. Advanced Technology Daysi uživo okupili više od 500 IT stručnjaka

Advanced Technology Days 17 konferencija u zagrebačkom Cinestar Arena Centru okupila je više od 500 sudionika koji su iz udobnih kino-sjedala uživali u pregledu tehnoloških tema iz inženjerskog kuta. Prvog dana mogli su čuti pregled ključnih novosti i trendova te kroz demo predavanja detaljnije upoznati nova tehnološka rješenja. U srijedu, drugog dana konferencije, očekuje ih još 30 predavanja te panel na kojem će se raspravljati o sve većem utjecaju inženjera na poslovanje.

Konferenciju su otvorili predstavnici organizatora, Tomislav Tipurić (Nephos) i Ivan Marković (Unitfly). U nastavku im se pridružio i Sead Ahmetović iz tvrtke We Are Developers, predstavnik jedne od najvećih IT zajednica koja okuplja velik broj developera iz cijelog svijeta. Prokomentirali su sve utjecajniju ulogu inženjera u poslovnom svijetu. Inženjeri danas više nisu „kolege iz IT odjela“, već i članovi Uprava i direktori velikih korporacija – nije slučajnost da najbogatiji čovjek na svijetu, Elon Musk, ima inženjerski background.

Chris Reddington (GitHub) komentirao je trendove u inženjerskom svijetu. Kada je riječ o popularnosti programskih jezika, prema GitHubu najveći rast ima HCL. Istaknuo je i sve širu primjenjivost open source ideja te objasnio kako se mogu prenijeti i u organizacije koje nisu open source.

Damir Dobrić (Daenet) u kratkom demou pokazao je novu funkcionalnost .NET-a za kontrolu pristupa API-ima (throttling). .NET 7 aplikacijama donosi nove performanse i nove značajke za C#11/F#7, .NET MAUI, ASP.NET Core / Blazor i druge. Nakon otvaranja program je nastavljen kroz paralelne programske blokove s 35 predavanja u pet kino dvorana. Chris Reddington govorio je o tome kako uvesti najbolje open source prakse u svakodnevni rad.

Aleksandra Ignatoski (Aeastus Accounting) je pred dupkom punom dvoranom postavila „pravila rasprave“ u development projektima. Krenula je od postavke da u svakom timu postoji osoba – ili više njih -  koje znaju najbolje rješenje, no međusobno se ne slažu. Kako bi se osiguralo da rasprava ne bude uvod u svađu nego prijenos znanja, sa sudionicima je podijelila niz savjeta kako osigurati uvjete za argumentiranu raspravu.

Marko Lohert (Ekobit) govorio je kako znanje o razvoju web aplikacija primijeniti na razvoj desktop i mobilnih aplikacija koristeći .NET MAUI, WPF ili WinForms. Sudionici su mogli naučiti kako napraviti Blazor Hybrid aplikaciju koristeći .NET MAUI te saznati više o razvoju aplikacija u Visual Studiju pomoću ove kombinacije tehnologija.

Nenad Trajkovski (NT Consulting) na svom predavanju Scrum – 10 godina nakon mog prvog predavanja o njemu govorio je o tome kakav je Scrum danas i koliko je primjenjiv na komercijalne projekte. Program konferencije nastavlja se i u srijedu, a raspored je dostupan ovdje.

Podravka uložila 40 milijuna kuna u ideju ajvara iz squeeze pakiranja

Investicijom u novu proizvodnu liniju Podravka je razvila potpuno novi proizvodni postupak i postala prva u svijetu koja je ajvar uspjela zapakirati u squeeze pakiranje, stoji u priopćenju iz koprivničke kompanije.

Radi se o investiciji ukupno vrijednoj više od 40 milijuna kuna koja se odnosi na dovršetak radova i ulaganja u modernizaciju pogona za preradu voća i povrća, nove tehnologije i nove proizvode tvornice Kalnik. Sve to rezultiralo je četverostrukim povećanjem proizvodnje squeeze proizvoda, s pet tisuća komada po smjeni prije, na dvadeset tisuća komada po smjeni sada.

Projekt su sufinancirale Europska unija iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Republika Hrvatska iz mjere 4.2.1. Programa ruralnog razvoja 2014. − 2020. čime je Podravki odobreno 19,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

„Ovom investicijom omogućili smo povećanje kapaciteta za preradu voća i povrća, ali njezina najveća vrijednost je linija koja nam omogućava potpuno inovativan način pakiranja ajvara i drugih proizvoda. Ponosni smo da je naš tim stručnjaka osmislio ajvar squeez pakiranje koje je prvo takvo u svijetu i već postaje hit među potrošačima. Modernizacija Podravkinih proizvodnih pogona u punom je zamahu, što će nam omogućiti dodatne inovacije i jačanje naše konkurentnosti u 70 zemalja u koje izvozimo svoje proizvode“, rekla je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić.

„Osim što je jedna od najuspješnijih domaćih prehrambeno-prerađivačkih tvrtki, Podravka je pravi primjer uspješnog korištenja EU fondova i usmjeravanja sredstava u napredak, rast i razvitak. Ne sumnjam da će Podravka nastaviti u smjeru izvrsnosti i inovacija, jednako kao što će ova Vlada nastaviti s osiguravanjem investicijskih prilika i sredstava za hrvatsku prerađivačku industriju, generatora stvaranja dodane vrijednosti, a što je jedan od naših strateških prioriteta. U posljednjem paketu mjera osigurali smo, između ostalog, i dvjesto milijuna kuna vrijednu pomoć domaćim prerađivačima za kompenzaciju povećanih troškova, samo do kraja godine u planu je dvjesto milijuna kuna vrijedan natječaj iz iste“, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković koja je nazočila svečanom predstavljanju moderniziranog pogona.

Investicijsko ulaganje odnosi se na nabavu nove opreme, i to na liniju za prihvat, preradu i aseptičko punjenje voća, nabavu dodatnih vakuumskih kotlova s pripremom, kako bi se osigurali dodatni kapaciteti proizvodnje te zamjenu i modernizaciju postojeće opreme za pakiranje. Također, projekt je uključivao i građevinske radove na rekonstrukciji i sanaciji skladišnih prostora koji će se prenamijeniti u proizvodni prostor.

Ovim investicijskim ulaganjem uvode se i novi proizvodi: džemovi, marmelade, ekstra džemovi, pekmez od šljiva, nove vrste ajvara, povrtni namazi, voćni namazi, voćna punila i proizvodi pakirani u takozvanu squeeze ambalažu. Jedan od ciljeva ove investicije svakako je i povećanje cjenovne konkurentnosti Podravkinih proizvoda na domaćem, ali i međunarodnim tržištima. Drugi dio investicija odnosi se na uvođenje novih pakiranja i ambalaže, a sljedeći korak omogućit će pokretanje i novog inovacijskog ciklusa, poručuju iz Podravke.

Span pokrenuo digitalnu platformu za upravljanje digitalnim resursima

Span.zone je jedinstvena platforma na hrvatskom tržištu koja svim poslovnim korisnicima omogućava jednostavno, uvijek dostupno i intuitivno upravljanje digitalnim resursima. To uključuje automatiziranu nabavu, aktivaciju i upravljanje Microsoftovim licencama i cloud uslugama.

Platforma je namijenjena tvrtkama svih veličina s namjerom da olakša korištenje digitalnih resursa unutar organizacije. Korištenjem span.zone platforme korisnici imaju bolji pregled nad postojećim licencama i uslugama, što im omogućuje potpunu kontrolu i uštedu vremena. Pored toga, automatizacija procesa otvara prilike za optimizaciju poslovanja i smanjenje troškova te personalizaciju korištenih proizvoda.

„Razvojem span.zone platforme ostvarili smo još jedan od naših strateških ciljeva. Korisnicima i tržištu omogućujemo jednostavnije korištenje i upravljanje uslugama koje nudimo, a span.zone prvi je korak prema transformaciji svega što radimo u digitalni Span. Platforma će nam omogućiti širenje na nova tržišta, a posebno me veseli činjenica da je rezultat rada naših dizajnera, developera, testera i product managera“, poručio je Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana. 

„Ove smo godine potpisali ugovor sa tvrtkom Span u sklopu kojega nam je omogućen pristup na korisnički portal span.zone. Ovakav tip usluga važan je za svakodnevno poslovanje jer članovima tima ubrzava operativne zadatke pa to znači da njihovo vrijeme i znanje možemo još kvalitetnije iskoristiti. Aircash je u fazi intenzivne ekspanzije poslovanja na inozemna tržišta, zato nam je važno birati suradnje s partnerima poput Spana, koji su lideri u svojim segmentima poslovanja“, izjavio je Hrvoje Ćosić, CEO Aircasha.

Poslovnim će korisnicima span.zone omogućiti digitalno upravljanje svim Microsoft 365, Dynamics 365 proizvodima te Azure Plan i Power Platform servisima. Svakom korisniku putem dashboarda dostupan je vizualan prikaz njegovih digitalnih resursa, a zahvaljujući metrikama koje prate zdravlje cloud servisa i dostupnost resursa te detaljnim izvještajima korisnik može bolje upravljati svojim Microsoftovim licencama i Azure servisima, navodi se u priopćenju.

Domaći građevinski sektor nastavlja sa solidnim stopama rasta

Prema privremenim podacima DZS-a, obujam građevinskih radova je u rujnu prema kalendarski prilagođenim indeksima nastavio s trendom godišnjih stopa rasta koje kontinuirano traju od lipnja 2020., pri čemu je rast ubrzao u odnosu na mjesec ranije (3,8% u odnosu na 1,6% u kolovozu). Prema izvornim indeksima, obujam građevinskih radova također je zabilježio rast, iako skromnijom dinamikom u odnosu na godišnju promjenu u kolovozu. Naime, u rujnu je ostvaren rast od 3,8% u odnosu na rujan prošle godine, dok je u kolovozu godišnja promjena iznosila solidnih 4,1%.

Promatrano u razdoblju od siječnja do rujna ove godine, prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova viši je za 4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U odnosu na sij.-ruj. 2020. zabilježena je dvoznamenkasta stopa rasta od 15,1%, dok je u odnosu na isto razdoblje 2019. godine obujam građevinskih radova viši za 19,2%. Prema izvornim indeksima, u spomenutom razdoblju obujam građevinskih radova viši je za 3,9% na godišnjoj razini. Pozitivan doprinos u odnosu na sij.-kol. 2021. generiran je i od izgradnje zgrada (+5,4%) i od izgradnje na ostalim građevinama (+1,5% godišnje).

Prema kalendarski prilagođenim indeksima, u trećem tromjesečju godišnja stopa rasta obujma građevinskih radova usporila je na 3,2% (u odnosu na 4,3% u drugom odnosno 4,6% u prvom tromjesečju 2022.). U pozitivnom smjeru djelovala je izgradnja zgrada (+7,1%), dok je izgradnja na ostalim građevinama zabilježila pad od 2,4%. U odnosu na tromjesečje ranije, evidentiran je pad od 4% prema izvornim indeksima odnosno obujam građevinskih radova niži je za 4,6% prema kalendarski prilagođenim indeksima.

Nadalje, u prvih devet mjeseci ove godine izdano je 8.104 odobrenja za građenje, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast za 5,3%. Od ukupno odobrenih građevinskih dozvola, 7.048 ili 87% dozvola odnosilo se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine. U rujnu je izdano 2,7% građevinskih dozvola više na godišnjoj i 25,9% na mjesečnoj razini.

Podaci HNB-a o kretanju poslovnog optimizma ukazuju na zadržavanje poslovnog optimizma u građevinarstvu u rujnu i listopadu iznad svog višegodišnjeg prosjeka. Na tromjesečnoj razini, ostvareno je blago poboljšanje u odnosu na drugo tromjesečje. Promatrano na mjesečnoj razini, u listopadu je evidentirano skromno pogoršanje optimizma u građevinarstvu.

Usporavanje gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju potvrđeno je i nedavnom objavom BDP-a gdje je uz rast od 5,2% na godišnjoj razini u odnosu na tromjesečje ranije zabilježen pad za 0,4%. Usporavanje u građevinarstvu primjetno je u trećem tromjesečju i u godišnjim promjenama. S druge strane, poslovni optimizam zadržava se iznad svog dugoročnog prosjeka.

"Istovremeno su još uvijek prisutni poremećaji u opskrbnim lancima, odnosno dobava materijala otežava planiranje i izvođenje građevinske aktivnosti. Zaoštravanje uvjeta financiranja, koje se već nekoliko mjeseci odvija na svjetskim financijskim tržištima također će negativno djelovati na trendove u građevinarstvu. Ograničavajući čimbenik ostaje i problem manjka radne snage, posebice kada je riječ o izgradnji zgrada. Negativni rizici naziru se kroz potencijalnu recesiju u europskim gospodarstvima i prelijevanjem negativnih efekata na Hrvatsku, a intenzitet navedenog ovisi o vremenu zadržavanja visoke inflacije, geopolitičkoj i energetskoj situaciji itd.

Ipak, u duljem vremenskom razdoblju očekujemo pozitivne trendove u građevinarstvu podržane nastavkom kontinuirano stabilne potražnje za stambenim nekretninama, investicijama u infrastrukturne projekte (financirane EU fondovima, posebice iz mehanizma Next Generation EU) kao i nužnom obnovom potresom pogođenih područja. Uz naglasak na poboljšanje energetske učinkovitosti, očekujemo i nastavak sufinanciranih projekata poboljšanja energetske učinkovitosti stambenih i poslovnih zgrada", objavili su RBA analitičari.

Cameronov novi spektakl MORA zaraditi pravo bogatstvo na svjetskom box office-u

Još samo par tjedana dijeli nas od premijere nastavka "Avatara", proslavljenog sci-fi hita redatelja i producenta Jamesa Camerona.

Redatelj "Titanica" i "Terminatora" uložio je pravo bogatstvo u snimanje i produkciju filma "Avatar: The Way of Water". Koliko točno, nije poznato...

"J*beno puno novca je uloženo", bio je kratak Cameron odgovarajući na pitanje novinara GQ-a.

Prema nekim procjenama, snimanje i produkcija novog "Avatara" navodno stoji između 250 i 400 milijuna dolara, ne računajući troškove promocije i marketinga.

"Moramo imati film koji će biti treći ili četvrti najgledaniji film u povijesti da povratimo uloženo", objasnio je Cameron objasnivši kako od novog "Avatara" očekuje prihode od minimalno 2 mlrd. dolara na svjetskim kino blagajnama. Sve drugo dovest će u pitanje budućnost cijele franšize. Barem onako kako ju je Cameron zamislio.

Radnja filma odvija se više od jednog desetljeća nakon događaja iz prvog dijela, a među povratničkim i novim glumačkim imenima nalaze se Sam Worthington, Zoe Saldana, Giovanni Ribisi, Stephen Lang, Vin Diesel, Michelle Yeoh, Kate Winslet i Sigourney Weaver.

Gasi se kriptomjenjačnica Bitfront

Japanska internetska kompanija LINE, najavila je gašenje svoje kriptomjenjačnice Bitfront.

"Usprkos našim naporima da pobijedimo izazove u ovoj razvijajućoj industriji, na žalost moramo objaviti kako smo odlučili ugasiti Bitfront, a sve kako bismo kvalitetnije nastavili razvijati LINE blockchain ekosustav i LINK tokene", poručili su iz LINE-a.

Korisnici Bitfronta mogu do 31. ožujka iduće godine zatražiti povrat svojih kriptovaluta.

Bitfront je posljednja žrtva velikog "čišćenja" u svijetu kriptovaluta. Osim višemjesečnog pada vrijednosti najpopularnijih kriptovaluta, tržište digitalnih valuta dodatno je uzdrmao bankrot velike kriptomjenjačnice FTX, čije se dugoročne posljedice tek procjenjuju.

Bitcoin trenutno trguje uz cijenu od 16.500 dolara, što predstavlja značajan pad u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, kada je najpopularnija svjetska kriptovaluta trgovala na korak uz cijenu od 70.000 dolara.

Komercijalne televizije: NOVA TV ostvaruje najveće prihode i zapošljava najviše ljudi

U povodu Svjetskog dana televizije, Fina je analizirala podatke iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika u djelatnosti emitiranja televizijskog programa.

U 2021. godini u djelatnosti NKD 60.20 poslovalo je 49 poduzetnika, s 1.099 zaposlenih, što je za 3,6% više u odnosu na 2020. godinu. Ukupni prihodi iznosili su 1,1 milijardu kuna i bili su veći za 18,9% u odnosu na prethodnu godinu, dok su ukupni rashodi iznosili 921,7 milijuna kuna i bili su veći za 12,8%.

Poduzetnici promatrane djelatnosti, njih 33, u 2021. ostvarili su dobit razdoblja u iznosu od 128,3 milijuna kuna, što je rast od 56% u odnosu na 2020. godinu. Gubitak razdoblja iskazalo je 16 poduzetnika i to u iznosu od 7,1 milijun kuna, što je 76,1% manje u odnosu na prethodnu godinu. Na razini svih poduzetnika djelatnosti NKD 60.20 iskazana je neto dobit od 121,2 milijuna kuna, što je 130,1% više u odnosu na 2020. godinu.

Prosječna mjesečna neto obračunata plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti emitiranja televizijskog programa u 2021. godini iznosila je 8.947 kuna i bila je 7,5% veća u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću u 2020. godini te 40,9% veća u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih na razini svih poduzetnika RH (6.350 kuna).

Javna ustanova HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA od 2021. godine predaje financijski izvještaj proračuna i proračunskih korisnika te podaci nisu usporedivi s ostalim financijskim izvještajima poduzetnika u djelatnosti emitiranja televizijskog programa.

NOVA TV d.d. ostvarila je najveće ukupne prihode u iznosu od 470,9 milijuna kuna, što je udio od 44,4% u ukupnim prihodima promatranog razreda djelatnosti, kao i najveću dobit razdoblja koja je iznosila 91,9 milijuna kuna, što je udio od 71,7% u dobiti razdoblja djelatnosti NKD 60.20. Osim navedenoga, najviše radnika bilo je zaposleno kod velikog poduzetnika NOVA TV d.d., njih 346, što je udio od 31,5% u broju zaposlenih u djelatnosti emitiranja televizijskoga programa.

U 2021. godini RTL HRVATSKA d.o.o. bio je na drugom mjestu prema broju zaposlenih (331), ostvarenim ukupnim prihodima (355,2 milijuna kuna) te dobiti razdoblja (16,8 milijuna kuna).

Dekan FER-a: Naše poslanje je suradnja s hrvatskom industrijom

Najveće obrazovno, istraživačko i inovacijsko središte u području tehničkih znanosti u Hrvatskoj, Fakultet elektrotehnike i računarstva, svečano je obilježio Dan Fakulteta. Široj javnosti prvi se puta obratio novoizabrani dekan prof. dr. sc. Vedran Bilas, predstavivši viziju FER-a, za koju je dobio podršku Fakultetskoga vijeća. U govoru pred punim auditorijem, dekan je istaknuo kako prestižnoj ustanovi poput FER-a za nesmetan razvoj trebaju unaprjeđenje istraživačko-razvojno-inovacijske aktivnosti uz potporu države, navodi se u priopćenju.

"Studij na FER-u biraju izvrsni hrvatski maturanti. Od 650 brucoša, 500 ih je među 1000 najboljih na ispitu više razine matematike i fizike na državnoj maturi. Rijetki su fakulteti poput FER-a koji bi mogli upisati dvostruko veći broj izvrsnih studenata. Toliko ih, naime, odabire FER kao prvi izbor za upis. Da bismo i još nekima od njih dali priliku da studiraju na FER-u trebamo i prostorno proširenje'', poručio je, između ostaloga, dekan Bilas.

Kao poslanje FER-a istaknuo je suradnju s hrvatskom industrijom, što se može mjeriti brojem zajedničkih projekata s kojima se želi dodatno podići razina konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Samo iz programa IRI, odnosno istraživanja, razvoja i inovacija FER provodi preko 60 projekata, dok je ukupan broj aktivnih projekata daleko veći – čak 223.

"Računamo da zaslužujemo mjesto među infrastrukturnim projektima koji će dobiti financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a za to se kvalificiramo jer imamo profesore među dva posto najcitiranijih na svijetu u području umjetne inteligencije, energetike i elektromehaničke pretvorbe. Kao predvodnici, često ispred svoga vremena, koji put možemo kritizirati, ali istodobno ćemo kao inženjeri uvijek ponuditi realna rješenja. Uvijek ćemo biti spremni pomoći, surađivati te dijeliti znanje i iskustvo. Želimo uspjeti zajedno, a ne usprkos", rekao je dekan.

Sportskim rječnikom, naglasio je dekan, FER je postavio visoke standarde, igra Ligu prvaka i želi potvrdu te kvalitete vidjeti na međunarodnim rang ljestvicama.

"Naši prioriteti u čijoj provedbi trebamo suradnju i potporu države su – žurna obnova, proširenje infrastrukture i iskorak u novi inovacijski kampus, te mjesto među najboljim fakultetima ove vrste na svijetu za što nam je, između ostalog, potrebna i jaka hrvatska industrija. Našim vrijednostima, radom i odnosom činimo FER svjetlom naše profesije, poslovne zajednice i cijeloga društva. Cijela FER-ova obitelj studenata, zaposlenika, i svih koji su stekli obrazovanje na FER-u je snaga koja pokreće i unapređuje Hrvatsku! Pozivam vas na potporu i suradnju da taj potencijal u cijelosti ostvarimo zajedno. Hrvatska treba FER, ali i FER treba Hrvatsku!", zaključio je dekan Bilas.

Recesija je pred vratima, ali hrvatsko gospodarstvo zapravo ne stoji tako loše

Gospodarska aktivnost u trećem tromjesečju zabilježila je pad na tromjesečnoj razini (-0,4%), dok je u odnosu na isto razdoblje 2021. realna stopa usporila na 5,2% (originalni podaci).

"Navedeno je u skladu s našim očekivanjima te potvrđuje da je došlo do očekivanog usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime, unatoč nastavku odličnih turističkih rezultata, ostali visokofrekventni pokazatelji upućivali su na pad gospodarske aktivnosti u odnosu na tromjesečje ranije, što je rezultiralo usporavanjem rasta na godišnjoj razini. Industrijska proizvodnja, realni promet u trgovini na malo i građevinarstvo zabilježili su pad na tromjesečnoj razini, dok je indeks povjerenja potrošača postojano ispod višegodišnjeg prosjeka. Ipak, uspoređujući dosadašnje izvedbe ostalih zemalja EU, Hrvatska je i dalje među predvodnicima rasta u ovoj godini", komentirali su RBA analitičari.

Promatrano prema komponentama, sve sastavnice domaće potražnje nastavile su rasti pri čemu je najveći doprinos došao od potrošnje kućanstava koja je realno, prema izvornim podacima, bila viša za 5,6% godišnje. Očito su izvrsni rezultati u turizmu i solidno tržište rada uspjeli obuzdati snažan pad povjerenja i optimizma potrošača. Investicije su porasle za 8% na godišnjoj razini, djelomično zbog baznog učinka, ali i dalje odražavajući pozitivna kretanja u građevinskom sektoru. I državna potrošnja, nakon pada u 2. tromjesečju, zabilježila je pozitivnu, ali blagu realnu stopu rasta (+1,3% na godišnjoj razini).

Konačno, neto inozemna potražnja bila je negativna jer je uvoz rastao snažnije od izvoza (30,5% u odnosu na 23,3%), što je odraz još uvijek visoke uvozne ovisnosti hrvatskog gospodarstva.

Prema proizvodnoj metodi realni rast bruto dodane vrijednosti u razdoblju od srpnja do rujna 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. usporio je na 5,3% (originalni podaci). Na rast BDV-a utjecao je znatan rast realne dodane vrijednosti u djelatnostima Trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (+8,6% godišnje).

Snažan oporavak u 2021. uz godišnju stopu rasta koja je premašila 13% nastavit će se, prema našim očekivanjima, po značajnim stopama i u 2022. To potvrđuju i najnoviji rezultati BDP-a koji sugeriraju da će Hrvatska ostvariti godišnju stopu realnog rasta BDP-a od najmanje 5,8% u 2022., čak i u slučaju primjetnog usporavanja u posljednjem tromjesečju.

"Štoviše, s povećanjem gospodarske aktivnosti u dosadašnjem dijelu godine od 7,2% na godišnjoj razini, naša je prognoza izložena blago pozitivnim rizicima", komentiraju RBA analitičari.

"S druge strane, godina pred nama bit će vrlo izazovna, gdje već prisutno usporavanje kao i kretanje u okruženju poziva na oprez. Stoga naglašavamo da je naša prognoza BDP-a za 2023. (1,8% na godišnjoj razini) podložna značajnim negativnim rizicima, posebno povezanim s razvojem energetske krize, duljinom i dubinom potencijalne recesije u europodručju, kao i uspjehom obuzdavanja inflacije na najvažnijim emitivnim tržištima. Produbljivanje energetske krize u Europi s rastom cijena uvelike bi opteretilo europska gospodarstva i u konačnici osjetno smanjilo raspoloživi dohodak, što bi se neminovno snažnije odrazilo i na Hrvatsku. Od lokalnih čimbenika posebno će biti važna sposobnost povlačenja i korištenja europskih fondova, ali ne samo kratkoročno, već i za postizanje jače otpornosti i održivosti rasta. Kratkoročno, kao pokretač rasta vidimo investicije financirane iz EU fondova, dok je njihovo povlačenje uvjetovano provođenjem određenih i vrlo važnih reformi. Naravno, poseban fokus ostaje na kretanju inflacije koja značajno utječe na optimizam potrošača, a u 2023. očekujemo prosječan godišnji rast potrošačkih cijena od 6,7%", objavili su RBA analitičari.

Čak 12 hrvatskih tvrtki na Deloitteovom popisu 50 najbrže rastućih tvrtki iz Srednje Europe

Čak 12 hrvatskih tvrtki plasiralo se ove godine na Deloitteovom natječaju 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe tvrtke, od kojih osam u glavnoj kategoriji 50 najbrže rastućih, četiri u kategoriji Companies to Watch. U posebnoj dodatnoj kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja (Impact Stars) i ove godine predstavljene su i istaknute tri tvrtke.

U kategoriji 50 najbrže rastućih od hrvatskih tvrtki plasirali su se: Aircash na izvrsnom 4. mjestu s rastom od 5.998 posto, Devot Solutions na 19. (1.545 posto), Netgen na 28. (1.113 posto), Uprise na 35. (939 posto), CircuitMess na 40. (790 posto), Amplifico (Parklio) na 41. (749 posto), Async Labs na 42. (747 posto) te Cinnamon na 46. mjestu (649 posto).

U kategoriji „Companies to Watch“ plasirali su se: Firefly Studio na 7. mjestu s rastom od 1.227 posto, Identity Consortium na 12. mjestu (838 posto), Brightdock na 20. mjestu (319 posto) te Hivetech na 22. mjestu (292 posto).

U posebnoj kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja, koja je pokrenuta prošle godine predstavljene su tri hrvatske tvrtke: Axilis, Notch i Robotiq.ai.

Zanimljivo je da je šest od osam tvrtki iz Hrvatske ostvarilo svoj prvi plasman u glavnom natječaju. Asinc Labs je ponovio prošlogodišnji uspjeh, dok je CircuitMess, koji je prošle godine ostvario plasman u kategoriji Zvijezde najvećeg rasta, ove godine to ponovio i u glavnoj kategoriji. U kategoriji „Companies to Watch“ Brightdock i Hivetech ponovili su prošlogodišnji uspjeh i ponovo se plasirali u toj kategoriji.

Na ovogodišnjem 23. izdanju Deloitteovog natječaja 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe tvrtke iz 9 država ostvarile su plasman na glavnom natječaju, gdje su najuspješnije bile Poljska sa 17, Češka s 13 i Hrvatska s 8 plasiranih tvrtki. Slijede Slovačka s 4, Mađarska s 3, Bugarska s 2 te Litva, Rumunjska i Srbija s po jednom plasiranom tvrtkom.

S gotovo 400 prijava, uključujući 30 iz Hrvatske ovogodišnja rang lista 50 najbrže rastućih privatnih ili javnih tehnoloških tvrtki Srednje Europe najkonkurentnija je u 23-godišnjoj povijesti inicijative.

„Moram priznati da sam mislio kako prošlogodišnji rekord nikada neće biti oboren. Činjenica da se to dogodilo tako brzo, snažno svjedoči o rastu važnosti tehnoloških tvrtki u gospodarstvu u cjelini“, izjavio je Jiri Sauer, regionalni voditelj programa Deloitte Technology Fast 50 za Srednju Europu.

„Želim čestitati češkoj fintech tvrtki FTMO koja je na vrhu ljestvice drugu godinu zaredom. Njihova sve veća zrelost i geografsko širenje vrlo su impresivni. Također želim spomenuti pobjednika kategorije 'Companies to Watch' – kategorije za one tvrtke koje su osnovane prerano da bi se kvalificirale na glavnu listu Technology Fast 50. To je DIANA Biotechnologies, također iz Češke, koja ima nevjerojatan trogodišnji rast od 100.314 posto. Činjenica da je takav rast potaknut uspješnim inovacijama osmišljenim za borbu protiv mnogih vrsta bolesti čini ga još impresivnijim“, izjavio je Sauer.

Rukovoditelj hrvatskog ureda Deloitte i voditelj Fast 50 programa u Hrvatskoj Dražen Nimčević, kako sam tvrdi, impresioniran je kvalitetom ovogodišnjih prijava.

"Kada pogledate ljestvicu, možete vidjeti tvrtke s revolucionarnim softverskim rješenjima, fintech tehnologije, postavljače trendova u hardveru, pionire u zdravstvu i biološkim znanostima te pionire u medijima i zabavi. Posebno je fantastično vidjeti i 12 briljantnih mladih tvrtki iz Hrvatske u tim kombinacijama“, ističe Nimčević.

I ove godine na ljestvici dominiraju softverske tvrtke s 33 plasmana, a prate ih predstavnici drugih sektora: fintech (6); hardver (5); mediji i zabava (4); zdravstvo i znanosti o životu (2).

Unatoč dominaciji softverskih tvrtki u cijelom natječaju, nijedna od njih nije se našla na prva tri mjesta. Fintech tvrtke su bile prva (FTMO) i druga (PayPo), a treće mjesto je zauzela tvrtka iz sektora zdravstvo i znanost o životu (Multiplex DX).

"Zahvaljujemo svim tvrtkama iz Hrvatske koje su se prijavile i sudjelovale na našem natječaju. Čestitamo onima koji su uspjeli ostvariti plasman, kao i onima koji nisu, jer su svojim sudjelovanjem i uspješnošću doprinijeli podizanju kvalitete i značaja ovog natječaja, kao i hrvatskog gospodarstva“, zaključio je Nimčević.

Vodeća ruska internetska tražilica u očajničkom pokušaju prekida veza s Rusijom

Ruska internetska grupacija Yandex, najpoznatija po istoimenoj tražilici koja ima uvjerljivu dominaciju na ruskom internetskom tržištu (60%), navodno kuje plan koji bi joj omogućio napuštanje sve problematičnijeg ruskog tržišta.

Prema pisanju Financial Times-a, Yandex-ova holding kompanija, sa sjedištem u Nizozemskoj, planira prodaju svojog ruskog internet biznisa (tražilice, e-trgovine i usluge pozivanja taksija) lokalnom kupcu, a sve kako bi puno vrijedniji globalni tehnološki biznis, koji uključuje razvoj tehnologije za samovozeće automobile i umjetne inteligencije, u potpunosti odvojio od Rusije i tako sačuvao od potpunog poslovnog kraha.

Ipak, plan nije jednostavno provediv.

Osim što pretpostavlja "blagoslov" Moskve za prodaju dijela biznisa, Yandex navodno još uvijek nije pronašao kupca za svoje lokalne usluge, a pod upitnikom su i brojne licence za naprednu tehnologiju, koje je potrebno "prebaciti" van ruskog tržišta, pišu američki mediji.

Aleksei Kudrin, bivši rurski ministar financija navodno podržava ovaj plan i sebe vidi kao čelnog čovjeka transformiranog Yandex-a.

Bloomberg je u kolovozu izvijestio kako je Yandex napustilo oko 10 posto zaposlenika, a sve zbog nametnutih sankcija Zapada - koje su uslijedile kao posljedice ruske invazije na Ukrajinu. Među imenima na popisu pojedinaca čija je imovina pod blokadom zapadnih zemalja, nalaze se i suosnivač Yandex-a, Arkady Volozh, kao i zamjenik izvršnog direktora Yandex-a, Tigran Khudaverdyan.

Pad kunskih kredita treći mjesec zaredom

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem rujna porasli su na osnovi stanja za 7,2 mlrd. kuna ili 5,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i 0,3 mlrd. kuna ili 0,2% u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši 148,3 mlrd. kuna.

U odnosu na kraj 2021., ukupni krediti stanovništvu zabilježili su rast od 4,8% ili 6,8 mlrd. kuna. I dalje je prisutan skroman rast ukupnih kredita na mjesečnoj razini koji traje od početka godine, a vrhunac je dosegnut u srpnju kada je ostvaren rast od 1%. S druge strane, dinamika godišnjeg rasta nastavlja se kretati oko 5% peti mjesec zaredom.

Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu, s iznosom od 74,1 mlrd. kuna, na kraju rujna iznosio je 50%. Kod kunskih kredita evidentiran je pad na godišnjoj razini treći mjesec zaredom uz intenziviranje dinamike pada (-4,8% u odnosu na -2,1% u kolovozu), dok je smanjenje u srpnju (-0,7%) bilo prvo od ožujka 2013. godine. Stoga su rastu ukupnih kredita doprinijeli prvenstveno devizni krediti (uključujući uz valutnu klauzulu), zabilježivši dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 17,3% (+2,9% mjesečno), a ubrzanje dinamike rasta traje kontinuirano od početka godine. Smanjenje kunskih kredita u ukupnim plasmanima stanovništvu može se povezati s približavanjem ulaska RH u europodručje, odnosno uvođenja eura.

Promatrano po instrumentima, na osnovi stanja, najveći generator rasta ukupnih kredita bili su stambeni krediti s rastom od 9,7% na godišnjoj (+6,5 mlrd. kuna) i 0,8% na mjesečnoj razini (+0,6 mlrd. kuna). Krajem rujna stambeni krediti iznosili su 73,3 mlrd. kuna, a pozitivne promjene također generiraju devizni krediti, uključujući uz valutnu klauzulu. U odnosu na kraj 2021., stambeni krediti ostvarili su rast od 8,1% ili 5,5 mlrd. kuna, a u promatranom mjesecu činili su 49,4% ukupnih plasmana stanovništvu.

S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti koji s iznosom od 54,2 mlrd. kuna čine 36,6% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, ostvarili su skroman rast od 1,9% na godišnjoj razini (ili milijardu kuna), ali i pad od 0,5% (ili 0,3 mlrd. kuna) u odnosu na kolovoz. Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja prošle godine, a krajem srpnja ove godine zaustavljeno je kontinuirano ubrzanje dinamike rasta.

Na godišnjoj razini, krediti po kreditnim karticama s iznosom od 3 mlrd. kuna nastavljaju trend pada koji traje od travnja 2020. godine, a niži su u odnosu na rujan 2021. za 8,5%. U odnosu na kolovoz, ostvaren je rast od 9,7% ili 267 mil. kuna. Istovremeno su prekoračenja po transakcijskim računima (6,5 mlrd. kuna), nakon kontinuiranog pada posljednjih godina, počela od travnja ove godine ponovno ostvarivati pozitivne stope rasta na godišnjoj razini. Stoga su krajem rujna bila veća za 2,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Uz ustrajnost inflatornih pritisaka i utjecaja istih na raspoloživi dohodak kućanstava, kroz dulje vremensko razdoblje za očekivati je postepeni rast potrošačkih kredita na mjesečnoj razini uslijed financiranja tekuće potrošnje. Očekujemo i da će kod potrošača rast stambenih kredita poticati državne subvencije i povećanje cijena na tržištu nekretnina. Prema središnjoj banci, zaoštravanje uvjeta financiranja na globalnom financijskom tržištu počelo je blago utjecati na rast kamatnih stopa banaka na kredite stanovništvu i poduzećima u Hrvatskoj, međutim, iste se i dalje zadržavaju na relativno niskim razinama", koentirai su RBA analitičari.

Netflix radi na PC video igri visokobudžetne produkcije

Ako je suditi po seriji oglasa za posao, Netflixov novoosnovani studio za razvoj video igara u Los Angelesu radi na visokobudžetnom naslovu za PC platformu, piše TechCrunch.

Bila bi to prva Netflixova PC video igra nakon što je dosad njihova gaming inicijativa počivala na mobilnim casual video igrama.

U jednom istaknutom oglasu za posao, Netflix tako traži redatelja za video igre s iskustvom u Unreal Engine-u i produkcijom naslova u prvom i trećem licu.

Podsjetimo, Netflixov kalifornijski studio predvodi Chacko Sonny, koji je napustio Activision Blizzard, gdje je donedavno bio jedan od ključnih kreativaca za razvoj popularne multiplayer video igre Overwatch.

Advanced Technology Days konferencija okupit će 500 IT stručnjaka iz Hrvatske i regije

Advanced Technology Days konferencija 17. put okupit će hrvatsku IT zajednicu 29. i 30. studenog 2022. u Cinestar Arena Centru u Zagrebu. Sudionici će moći birati između 66 predavanja u 5 paralelnih tematskih blokova te upoznati inovacije i novosti iz svijeta tehnologije. Domaći IT stručnjaci prepoznali su kvalitetu sadržaja koji temama pristupa iz inženjerskog kuta pa je konferencija rasprodana tjedan dana uoči početka.

Otvorenje konferencije donijet će pregled ključnih događanja u IT okruženju. Tomislav Tipurić (Nephos) i Ivan Marković (Unitfly) ugostit će Chrisa Reddingtona (GitHub) i Damira Dobrića (Daenet), koji će u svojim izlaganjima te kroz kratke demonstracije pokazati zanimljive tehnološke novosti. Tomislav će u kratkom fire-side chatu sa Seadom Ahmetovićem (We Are Developers) prokomentirati aktualnu situaciju u developerskom svijetu, ključne izazove te ponudu i potražnju. Nakon otvorenja kreću paralelna predavanja po dvoranama. Ivan Cvitković, DevOps inženjer u Porsche Digital Croatia, govorit će o Microsoft DevOps platformama i usporediti Azure DevOps i GitHub. Hrvoje Kusulja (Nodefusion) objasnit će kako integrirati Microsoft Azure Active Directory i Google Cloud Identity kroz dva scenarija. Tomislav Poljak (Microsoft) govorit će o tome kako postupiti u slučaju sigurnosnog incidenta te kako spriječiti paniku. Predstavit će kritične faze upravljanja sigurnosnim incidentima i preporučiti kako izbjeći uobičajene pogreške.

Iztok Franko (Diggintravel) povezao je ljubav prema košarci i prema analitici pa za američki D Magazine analizira igre NBA kluba Dallas Mavericks,  temeljeći svoje uvide na podacima. Analitika je promijenila NBA jer sve ekipe danas imaju odjele za podatkovnu znanost. Tijekom njegovog predavanja sudionici će na primjerima košarkaša Luke Dončiča i Marka Cubana saznati kako naprednu analitiku primijeniti u poslovnom svijetu. Dora Hrvoj, podatkovna analitičarka u Comminusu, predstavit će Power Pages, novi dodatak Power Platform grupi proizvoda.

Raspored svih predavanja dostupan je na službenoj web stranici konferencije.