UN: Umjetna inteligencija postaje egzistencijalna prijetnja cijelom čovječanstvu

Umjetna inteligencija više nije samo tehnološka priča o većoj produktivnosti, chatbotovima i milijardama dolara koje se ulažu u podatkovne centre. Prema upozorenju visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Volkera Türka, razvoj naprednih AI sustava mogao bi prerasti u nešto daleko ozbiljnije – potencijalnu egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu.

Türk je u ponedjeljak pred Vijećem UN-a za ljudska prava u Ženevi poručio kako dijeli zabrinutost stručnjaka iz same AI industrije da bi dovoljno napredni sustavi umjetne inteligencije mogli predstavljati rizik za opstanak čovječanstva. Istodobno je pozvao države i tehnološke kompanije da mnogo ozbiljnije pristupe pitanju sigurnosti umjetne inteligencije prije nego što tehnologija postane toliko moćna da će biti jako teško uspostaviti učinkovit nadzor nad istom.

Njegova poruka dolazi u trenutku kada vodeće tehnološke kompanije ubrzano razvijaju sve autonomnije AI modele, dok regulatorni okvir i dalje pokušava držati korak s tehnologijom koja napreduje iznimno brzo.

Sve veća moć u rukama malog broja kompanija

Türk nije imenovao pojedine kompanije, ali je posebno upozorio na činjenicu da se golema moć nad razvojem umjetne inteligencije nalazi u rukama vrlo malog broja ljudi i korporacija.

Među vodećim igračima na tržištu danas su OpenAI, Google, Meta i Anthropic, kompanije koje ulažu desetke milijardi dolara u razvoj novih modela umjetne inteligencije, podatkovnih centara i računalne infrastrukture potrebne za razvoj i rad naprednih AI sustava.

Problem više nije samo u tome tko će imati najbolji chatbot ili najprofitabilniji AI proizvod. Kako modeli dobivaju sposobnost samostalnog obavljanja sve složenijih zadataka, sve važnije postaje pitanje tko određuje granice njihove primjene.

Türk smatra da bi države koje razvijaju najnaprednije AI sustave, ali i zemlje uključene u njihove opskrbne lance, trebale barem dogovoriti zajedničke granice preko kojih razvoj tehnologije ne bi smio prijeći.

Strah od AI-ja više nije nišna tema

Ideja da bi umjetna inteligencija jednog dana mogla predstavljati egzistencijalni rizik još se prije nekoliko godina često smatrala hipotetskim ili čak znanstvenofantastičnim scenarijem.

Danas o tome otvoreno govore i čelnici nekih od najvažnijih kompanija koje razvijaju tu tehnologiju.

Među njima je i izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman, koji je ranije upozoravao da razvoj vrlo napredne umjetne inteligencije zahtijeva međunarodni nadzor i jasne sigurnosne standarde.

Türk je upravo takva upozorenja iz tehnološke industrije naveo kao jedan od razloga zbog kojih političke institucije više ne bi smjele AI sigurnost promatrati kao apstraktan problem iz neke daleke budućnosti.

UN posljednjih godina sve snažnije zagovara međunarodno usklađivanje pravila za razvoj i uporabu umjetne inteligencije.

Regulacija pokušava držati korak s tehnologijom

Upravo bi to mogao biti jedan od ključnih problema sljedeće faze razvoja AI industrije.

Tehnološke kompanije imaju snažan komercijalni interes da što brže razvijaju nove modele. Svaki novi skok u sposobnostima može donijeti milijarde dolara nove vrijednosti, privući korisnike i osigurati prednost pred konkurencijom.

Regulatori, s druge strane, djeluju znatno sporije.

Europska unija već je usvojila Akt o umjetnoj inteligenciji, poznatiji kao AI Act, jedan od najambicioznijih pokušaja regulacije umjetne inteligencije na svijetu. Ipak, ubrzani razvoj najnaprednijih modela već otvara pitanja koja postojeći propisi nisu nužno mogli u potpunosti predvidjeti.

Primjerice, što se događa ako AI agenti mogu samostalno pisati računalni kod, obavljati financijske transakcije, provoditi znanstvena istraživanja ili upravljati drugim AI sustavima?

I što ako njihove sposobnosti počnu napredovati brže nego što ih njihovi tvorci mogu pouzdano testirati?

Upravo takvi scenariji stoje iza sve češćih poziva na međunarodni sustav sigurnosnih pravila za razvoj najnaprednijih modela umjetne inteligencije.

Novi zakon iz Bruxellesa mogao bi zagorčati život hrvatskim iznajmljivačima

Europska unija priprema novi regulatorni okvir koji bi gradovima i državama članicama mogao znatno olakšati ograničavanje kratkoročnog turističkog najma preko platformi poput Airbnb-a.

Prema nacrtu europskog Affordable Housing Acta u koji je Reuters imao uvid, Europska komisija želi lokalnim vlastima dati jasniju pravnu osnovu za intervencije u područjima u kojima je dostupnost stanovanja postala ozbiljan problem. Prijedlog bi Komisija trebala predstaviti 9. rujna.

To ne znači da Bruxelles priprema zabranu Airbnb-a. No mogao bi napraviti nešto što je za poslovni model platforme dugoročno gotovo jednako važno: olakšati gradovima poput Barcelone, Pariza, Venecije, ali potencijalno i Dubrovnika, da ograniče broj nekretnina koje završavaju na tržištu kratkoročnog najma.

Problem više nije samo turizam

Rasprava o Airbnb-u u Europi tijekom posljednjih nekoliko godina sve se manje vodi oko turizma, a sve više oko stanovanja.

Kritičari kratkoročnog najma tvrde da veliki broj stanova koji se iz dugoročnog najma prebacuju turistima smanjuje ponudu za lokalno stanovništvo i dodatno podiže cijene najma i nekretnina.

Airbnb i druge platforme, s druge strane, godinama upozoravaju da se problem dostupnosti stanovanja ne može svesti samo na kratkoročni najam te da velik broj domaćina iznajmljuje vlastite nekretnine samo povremeno.

Europska komisija sada pokušava pronaći regulatorni okvir između ta dva interesa.

Prema Reutersu, budući zakon mogao bi definirati kriterije prema kojima bi se određeno područje moglo proglasiti područjem pod snažnim „stambenim pritiskom” odnosno housing stressom. Među pokazateljima mogli bi se nalaziti odnos cijena nekretnina i prihoda stanovništva, kretanje broja stanovnika te odnos ponude i potražnje na tržištu stanovanja.

Takva klasifikacija bila bi važna jer bi lokalnim vlastima omogućila da lakše opravdaju restriktivne mjere.

Gradovi bi mogli dobiti više prostora za ograničenja

Jedna od najvećih prepreka gradovima koji pokušavaju ograničiti Airbnb dosad nije bila samo politička, nego i pravna.

Restrikcije kratkoročnog najma moraju biti usklađene s europskim pravilima o slobodi pružanja usluga, proporcionalnosti i nediskriminaciji. Upravo zato je pitanje koliko daleko gradovi mogu ići često završavalo pred sudovima.

Novi europski okvir trebao bi jasnije definirati kada su ograničenja dopuštena.

Prema nacrtu, vlasti bi u područjima s ozbiljnim stambenim problemima potencijalno mogle uvoditi kvantitativna ograničenja kratkoročnog najma. To bi, ovisno o konačnom tekstu i nacionalnom zakonodavstvu, moglo uključivati ograničavanje broja dozvola ili drugih oblika kontrole nad brojem turističkih apartmana.

Važan detalj je da se u nacrtu spominje i mogućnost zaštite postojećih iznajmljivača, odnosno model prema kojem bi već postojeći i legalni kratkoročni najmovi mogli zadržati određena prava, dok bi se ograničenja snažnije odnosila na ulazak novih nekretnina na tržište.

Drugim riječima, jedan od mogućih scenarija nije zatvaranje postojećih apartmana, nego postupno ograničavanje njihova broja.

EU već zna puno više o Airbnb tržištu

Nova inicijativa dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je EU počeo primjenjivati zasebnu regulativu koja platformama nameće znatno veće obveze u pogledu razmjene podataka.

Od 20. svibnja ove godine primjenjuje se Uredba EU 2024/1028 o kratkoročnom najmu, kojom je uspostavljen zajednički europski okvir za registraciju i razmjenu podataka između iznajmljivača, platformi i javnih vlasti.

Prema Europskoj komisiji, kratkoročni najam danas čini približno četvrtinu ukupne turističke ponude smještaja u Europskoj uniji. Nova pravila trebala bi vlastima omogućiti znatno precizniji uvid u broj objekata, njihovu aktivnost i rezervacije.

Ta uredba sama po sebi ne određuje koliko apartmana neki grad smije imati, ali stvara podatkovnu infrastrukturu bez koje bi provođenje budućih ograničenja bilo znatno teže.

U tom smislu EU regulatorni pristup počinje izgledati prilično jasno: prvo dobiti detaljniju sliku tržišta, a zatim lokalnim vlastima dati više alata za intervenciju ondje gdje ocijene da kratkoročni najam ugrožava dostupnost stanovanja.

Za Hrvatsku bi ovo moglo biti posebno važno

Hrvatska je među zemljama u kojima bi ovakav pristup mogao imati vrlo konkretne posljedice.

U turističkim gradovima na Jadranu kratkoročni najam nije marginalna djelatnost, nego jedan od ključnih dijelova lokalnog gospodarstva. Istodobno, Dubrovnik, Split i drugi atraktivni gradovi godinama se suočavaju s rastom cijena nekretnina i sve manjom dostupnošću dugoročnog najma za lokalno stanovništvo.

Ako novi europski okvir omogući državama i gradovima da područja s izrazitim turističkim pritiskom jednostavnije klasificiraju kao zone stambenog pritiska, upravo bi takve destinacije mogle postati među prvim kandidatima za dodatne restrikcije.

Irundo preuzeo novaljsku agenciju za upravljanje turističkim nekretninama

Irundo, vodeća domaća kompanija za potpuno upravljanje nekretninama za kratkoročni najam koja je dio velike regionalne grupacije Renters, nakon preuzimanja splitskog Sun Spalata u lipnju, sada preuzima Sunny Travel, lidera u upravljanju nekretninama za turizam u Novalji i okolici, navodi se u priopćenju.

Sunny Travel pod upravljanjem ima preko 200 nekretnina za kratkoročan turistički najam i ostvaruje preko 2 milijuna eura godišnjeg prihoda. Irundo ovim preuzimanjem u svom portfelju ima ukupno preko 700 nekretnina za kratkoročan najam diljem Hrvatske, najviše na obali i u Zagrebu. Nastavkom aktivnog konsolidiranja tržišta putem akvizicija, ali i organskim rastom Irundo do kraja godine planira dohvatiti 1000 jedinica pod upravljanjem, sa ambicioznim planom rasta i narednih godina. Konsolidaciju tržišta Irundo je pokrenuo zahvaljujući vlastitoj naprednoj tehnološkoj platformi za upravljanje i operativnom timu, pogonjen financijskom snagom krovne grupacije Renters koja u regiji upravlja s preko 7000 jedinica za kratkoročni najam i nalazi se u portfelju fonda privatnog kapitala Enterprise Investors iz Poljske.

"I ova je sezona pokazala da je hrvatski turizam vrlo konkurentan ne samo na Mediteranu nego i šire, a kvaliteta smještajnih kapaciteta, znanje i profesionalnost zaposlenih kao i jedinstveni prirodni resursi jamac su daljnjeg razvoja sektora. Nekretnine za kratkoročan turistički najam su važan dio domaće turističke ponude, no domaće tržište kratkoročnog najma upravo prelazi iz faze upravljanja smještajem u upravljanje kvalitetom, održivošću, iskustvom i profitabilnošću. Preduvjet za uspješno pozicioniranje tog dijela ponude je podizanje standarda upravljanja tim nekretninama na još višu razinu. Pred vlasnike nekretnina stavlja se sve više zahtjeva, od zahtjeva gostiju i tržišta, preko upravljanja koje je pod pritiskom rastućih troškova, ali i regulacije, koja se često mijenja pod utjecajem i EU i lokalnih politika, a postaje sve zahtjevnija i restriktivnija. U tim uvjetima bilo kakva neusklađenost, neprofesionalnost i nerazumijevanje trendova neće moći ostvariti rezultat i takvi iznajmljivači će ispasti s tržišta. Irundo je već preko 15 godina na tržištu i veseli me da našu operativnu kvalitetu i inicijativu konsolidacije tržišta prepoznaju i vlasnici nekretnina i vlasnici lokalnih agencija za upravljanje koji mogu s nama podići standard usluge za svoje klijente. Ambiciozni smo u širenju na tržištu koje je iznimno usitnjeno i vidimo još puno prilika za povećanje portfelja nekretnina pod upravljanjem", izjavio je Tomislav Zovko, izvršni direktor Irunda.

Irundo ima vlastiti razvijeni AI sustav za upravljanje koji osigurava da visoki standard usluge bude dostupan svima, u svakodnevnom radu na mnogim operativnim zadacima, bez obzira na vrstu i broj nekretnina. Pametnim sustavom upravljanja cijenama Irundo podiže prihode jedinica, jedinice pod njegovim upravljanjem ostvaruju nadprosječnu ocjenu gostiju, a popunjenost na razini čitave sezone dvostruko je veća od prosjeka destinacija. Širenjem Irundo dodatno jača i svoj operativni tim koji osigurava vlasnicima nekretnina kompletnu brigu o nekretnini, transparentno izvještavanje i analitiku i regulatornu usklađenost na najvišoj razini.

"Novalju i naše vlasnike poznajemo bolje od ikoga i upravo zato znamo koliko je zahtjevno održati vodeću poziciju na tržištu koje postaje sve kompleksnije. Ulaskom u Irundo dobivamo tehnologiju, operativnu platformu i znanje grupacije koja upravlja tisućama jedinica, a našim vlasnicima možemo ponuditi veće prihode i još kvalitetniju uslugu. Ostajemo fokusirani na Novalju i Pag, gdje uz Irundovu podršku vidimo značajan prostor za daljnji rast", izjavio je Goran Pejić, osnivač Sunny Travel.

Dunja Siuc Valković: Od medicine do globalnog poslovnog razvoja u JGL-u

Dunja Siuc Valković završila je studij medicine i tada nije mogla ni zamisliti da će jednog dana biti direktorica globalnog razvoja poslovanja. „Završila sam medicinu i nikada se nisam vidjela u menadžerskoj ulozi“, priznaje. No život je imao druge planove, a prilika u farmaceutskoj industriji otvorila joj je vrata JGL-a, tada male tvrtke s tek tridesetak zaposlenika.

U JGL-u, gdje danas obnaša funkciju Global Business Development Director, Dunja je rasla zajedno s kompanijom. Prošla je kroz marketing, prodaju, pravne poslove, da bi na kraju osnovala i vodila odjel poslovnog razvoja. „Imala sam sreću da sam uz sebe imala mentora koji me poticao. Nisam ja birala karijeru, ona je izabrala mene.“

Kako su rasli izazovi, rasla je i njezina potreba za dodatnim znanjem. „Radila sam menadžerski posao, donosila odluke, učila kroz praksu, ali znala sam da mi treba nešto više. Upravo tada odlučila sam se za COTRUGLI Executive MBA i to je bio trenutak koji je sve promijenio.“

Executive MBA kao oslonac u svakodnevnim izazovima

Dunjin radni dan rijetko je tipičan. „Moj posao zahtijeva puno putovanja, pokrivamo Europu, Bliski istok i Aziju. Kada nisam na putu, moj dan ispunjen je sastancima, komunikacijom s partnerima, koordinacijom tima i pripremom projekata.“

U tim trenucima znanje s COTRUGLI Executive MBA programa pokazalo se neprocjenjivim. „Naučila sam strukturirati razmišljanje i donositi odluke u kompleksnim situacijama. Kada sjedim s partnerima u Japanu ili na Bliskom istoku, upravo tada koristim ono što sam tamo naučila – kako razumjeti različite perspektive, kako graditi povjerenje i kako voditi pregovore na profesionalan način.“

Partnerstvo, portfelj i tehnologija

Njena uloga obuhvaća tri ključne staze odgovornosti: partnerstva, portfelj i tehnologiju.

Partnerstva su više od pregovora i ugovora. „Sjećam se prvog sastanka s partnerima u Aziji. Došla sam s podacima i proizvodima, ali ubrzo sam shvatila da to nije dovoljno. Tamo se pregovori vode kroz povjerenje i poštovanje kulture. Na MBA-u sam naučila upravo to, kako slušati, postavljati prava pitanja i gledati širu sliku odnosa. Zahvaljujući tome partnerstva nisu samo transakcije, nego priče koje traju i rastu.“

Portfelj zahtijeva hladnu glavu i analitički pristup. „Jednom smo odlučivali hoćemo li licencirati proizvod koji sami nismo mogli razviti. MBA mi je dao alate – financijske projekcije, scenarije rasta, metode procjene rizika. Odluka je bila ispravna, a proizvod nam je otvorio nova tržišta. Taj osjećaj sigurnosti u donošenju odluka dolazi iz znanja stečenog na programu.“

Tehnologija i proizvodnja predstavljaju dugoročne i kompleksne projekte. „JGL je lider u proizvodnji sterilnih kapi, sprejeva i aerosola. Moj zadatak je povezivati partnere s našom tehnologijom. MBA me naučio gledati šire, ne samo kako projekt izgleda danas, nego kako će utjecati na strategiju kompanije za deset godina.“

Liderstvo i snaga Executive MBA-a

Za Dunju, leadership nije titula nego odgovornost. „Dobro liderstvo traži hrabrost, ali i empatiju. Kao lider moraš donositi teške odluke, ali i razumjeti ljude. Izazov je u ravnoteži, kako voditi prema cilju, a istovremeno zadržati tim motiviranim i povezanima.“

U tome joj MBA znanje pruža ogromnu podršku. „Program me naučio gledati na ljude iz različitih perspektiva. Svaki kolega u grupi dolazio je iz druge industrije i s drugačijim stilom rada. To me naučilo otvorenosti i prilagodljivosti, a to je upravo ono što lider treba.“

Dunja također naglašava važnost transparentnosti i smisla rada. „Vjerujem da se ljudi najbolje motiviraju kada vide smisao onoga što rade. Moj zadatak je da im pokažem širu sliku i da osjete da su dio nečega većeg. Kada tim ima povjerenje u tebe i zna da si iskren, onda i u najtežim trenucima ideš naprijed zajedno.“

Posebno joj je ostalo iskustvo Entrepreneurship modula i pisanja poslovnog plana. „Tek kada smo ideju morali staviti na papir, proći financije i tržišta, uvidjela sam što znači prava poduzetnička analiza. To iskustvo koristim i danas; svaka nova prilika u poslu traži da znaš brzo i jasno postaviti okvir odluke.“

Networking i prijateljstva iz programa također ostaju dragocjeni. „Kolege iz grupe postali su prijatelji i profesionalni partneri. Razmjenjujemo iskustva, pomažemo jedni drugima i družimo se. To nije samo edukacija, to je zajednica. Za mene, COTRUGLI Executive MBA bio je i ostao pravi game-changer.“

SPONZORIRANO / PROMO

Top 5 savjeta kako naučiti koristiti umjetnu inteligenciju

Umjetna inteligencija više nije tema rezervirana za tehnološke niše, osnivače startupova i informatičke odjele. Ušla je u svakodnevni poslovni život — od pisanja e-mailova i analize podataka do pripreme prezentacija, istraživanja tržišta i donošenja poslovnih odluka.

Zato se pitanje više ne svodi na to hoćete li koristiti umjetnu inteligenciju.

Pravo je pitanje koliko ćete je dobro znati koristiti.

Baš kao što su prije dvadesetak godina prednost imali oni koji su se bolje snalazili na internetu, a poslije oni koji su znali dobro iskoristiti Excel, Google i druge digitalne alate, danas se stvara nova razlika među korisnicima tehnologije.

Jedni umjetnoj inteligenciji postave pitanje i prihvate prvi odgovor.

Drugi je koriste kao alat za ubrzavanje posla, testiranje ideja, istraživanje, analizu i kvalitetnije donošenje odluka.

Ako želite prijeći iz prve skupine u drugu, ovih pet načela dobar su početak.

1. Prestanite samo učiti o AI-ju i počnite ga koristiti

Najbrži način za razumijevanje umjetne inteligencije nije još jedan tečaj, knjiga ili video na YouTubeu.

To je svakodnevna praksa.

Otvorite ChatGPT, Claude, Gemini ili neki drugi AI alat i pokušajte ga uključiti u posao koji već obavljate.

Zamolite ga da sažme izvještaj koji nemate vremena detaljno pročitati. Neka vam poboljša važan email. Dajte mu tablicu s podacima i zatražite ključne zaključke. Neka vam predloži strukturu prezentacije ili ukaže na slabosti poslovne ideje.

Cilj nije otkriti baš sve što umjetna inteligencija može napraviti.

Cilj je otkriti gdje može pomoći upravo vama.

Nakon nekoliko tjedana korištenja počet ćete sve lakše prepoznavati zadatke kod kojih vam AI može uštedjeti deset minuta, pola sata ili nekoliko sati.

To je trenutak kada prestaje biti zanimljiva tehnološka novost i počinje postajati sastavni dio vašeg načina rada.

Robot u uredu - umjetnička ilustracija — PoslovniPuls / AI

2. Kontekst je važniji od „savršene” naredbe

Velik dio razočaranja umjetnom inteligencijom proizlazi iz preopćenitih upita - promptova.

Primjerice, možete napisati:

„Napiši mi marketinški tekst.”

Vjerojatno ćete dobiti nešto upotrebljivo, ali vrlo općenito.

No ako napišete:

„Napiši kratak marketinški tekst za boutique hotel u Splitu namijenjen gostima iz Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Naglasak je na privatnosti, lokaciji i kvaliteti usluge. Ton treba biti sofisticiran, bez klišeja i pretjerivanja.”

Rezultat će vjerojatno biti znatno bolji.

AI-ju nisu nužno potrebne duge i komplicirane upute. Potreban mu je relevantan kontekst.

Objasnite što želite postići. Tko je publika. Koji je cilj. Što treba izbjegavati. Kakav ton želite. Koja ograničenja postoje.

U poslovnom okruženju to je posebno važno.

Što bolje definirate problem, veća je vjerojatnost da ćete dobiti koristan odgovor.

3. Nemojte tražiti samo odgovor. Vodite razgovor.

Jedna od najvećih zabluda o korištenju umjetne inteligencije jest ideja da morate osmisliti savršenu uputu iz prvog pokušaja.

Ne morate.

U praksi su najbolji rezultati često rezultat nekoliko krugova dorade.

Dobijete prvi prijedlog i kažete:

„Previše je općenit.”

Zatim:

„Daj mi konkretnije primjere.”

Pa:

„Skrati tekst za 30 posto.”

I na kraju:

„Napiši verziju namijenjenu menadžmentu tvrtke, a ne široj publici.”

To je mnogo prirodniji način korištenja umjetne inteligencije.

Razmišljajte o AI-u kao o vrlo brzom suradniku kojem možete u nekoliko sekundi dati povratnu informaciju.

Takav je pristup posebno koristan kada radite na poslovnim idejama, prezentacijama, tekstovima, strategijama ili analizama.

Prvi odgovor rijetko će biti konačna verzija.

Ali može biti vrlo dobar početak.

4. Tražite zadatke koji se ponavljaju

Ako želite stvarnu poslovnu korist od umjetne inteligencije, počnite promatrati vlastiti radni dan.

Koje zadatke stalno ponavljate?

Možda svaki tjedan izrađujete slične izvještaje. Možda odgovarate na desetke gotovo jednakih emailova. Možda nakon sastanaka morate izdvajati zaključke i konkretne zadatke. Možda redovito istražujete konkurenciju ili pretvarate podatke u prezentacije.

Upravo se na takvim zadacima najlakše vidi vrijednost umjetne inteligencije.

Ne morate odmah automatizirati cijeli proces.

Dovoljno je pronaći pojedine korake koje možete ubrzati.

Ako vam umjetna inteligencija svaki dan uštedi samo 20 minuta, to na razini godine može značiti više od 80 radnih sati.

Drugim riječima, riječ je o približno dva puna radna tjedna.

Produktivnost se često ne povećava jednom velikom promjenom, nego nizom manjih poboljšanja.

Umjetna inteligencija vrlo je dobra upravo u tome.

5. Razvijajte zdravu dozu nepovjerenja

Umjetna inteligencija može zvučati iznimno uvjerljivo.

I upravo je zato ponekad problematična.

Može ponuditi potpuno pogrešnu informaciju formuliranu tako uvjerljivo da zvuči kao nepobitna činjenica.

Zbog toga sposobnost provjere rezultata postaje jednako važna kao i sposobnost postavljanja dobrih pitanja.

Tražite izvore.

Provjeravajte brojke.

Kod važnih podataka otvorite izvorni dokument.

Ako AI tvrdi nešto što vam se čini neobičnim, provjerite.

To je osobito važno kada su u pitanju financije, pravo, zdravstvo, porezi ili poslovne odluke s većim posljedicama.

Najbolji korisnici umjetne inteligencije nisu oni koji joj vjeruju bez zadrške.

To su oni koji znaju kada joj mogu vjerovati, a kada treba provjeriti svaku važnu tvrdnju.

Najvažnija AI vještina možda uopće nije tehnička

Posljednjih se godina mnogo govori o tome hoće li umjetna inteligencija zamijeniti određena zanimanja.

Možda je korisnije postaviti drukčije pitanje:

Hoće li ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju imati prednost pred onima koji je ne koriste?

U mnogim zanimanjima odgovor bi mogao biti — barem djelomično — da.

Ne zato što AI može preuzeti cijeli posao, nego zato što pojedincu omogućuje da određene zadatke obavi brže, razmotri više mogućnosti i u istom vremenu napravi više kvalitetnog posla.

Dobra vijest je da za stjecanje te prednosti zasad ne trebate diplomu iz računalnih znanosti.

Trebate znati objasniti problem, procijeniti dobiveni odgovor i nastaviti postavljati bolja pitanja.

To zvuči jednostavno.

Ali upravo bi to mogla postati jedna od najvrjednijih poslovnih vještina u sljedećem desetljeću.

Šef Epic Gamesa upozorava: Industrija videoigara prolazi kroz najtežu krizu od 1980-ih

Izvršni direktor Epic Gamesa, kompanije koja stoji iza Fortnitea i Unreal Enginea, aktualno stanje na tržištu opisao je kao “najgori slom koji smo vidjeli od 1980-ih”, upozoravajući na kombinaciju sve viših troškova razvoja, slabije potrošnje i poslovnog modela u kojem čak ni najveći izdavači više ne mogu računati da će njihove najskuplje videoigre nužno postati hitovi.

Sweeneyjeva usporedba nije slučajna. Industrija videoigara početkom 1980-ih prošla je kroz svoj najpoznatiji tržišni slom, kada je američko tržište kućnih konzola nakon godina brzog rasta doživjelo dramatičan pad.

Današnja situacija bitno je drugačija, ali šef Epic Gamesa vidi nekoliko zabrinjavajućih paralela.

Najveći problem mogao bi biti vrlo jednostavan: izrada visokobudžetnih videoigara postala je nevjerojatno skupa.

Budžeti najvećih igraćih naslova danas se mjere u stotinama milijuna dolara. Kada se tome dodaju troškovi marketinga, višegodišnjeg razvoja i održavanja igre nakon izlaska, jedan neuspješan projekt može predstavljati ozbiljan udarac čak i za najveće izdavače.

Sweeney je još tijekom ovogodišnjeg Unreal Festa upozorio da tradicionalnim poslovnim modelom velikih izdavača prolazi svojevrsni “plimni val”. Problem nije u tome što ljudi više ne igraju videoigre. Naprotiv, igrači i dalje provode goleme količine vremena igrajući.

Problem je u tome gdje to vrijeme provode.

Sve veći dio vremena odlazi na dugovječne platforme i igre poput Fortnitea i Robloxa te na nekoliko etabliranih mrežnih naslova koji korisnike mogu zadržavati godinama. Nova igra koja košta stotine milijuna dolara zato se više ne natječe samo s drugim novim naslovima, nego i s igrama u kojima su korisnici već izgradili krug prijatelja, virtualne identitete i digitalne kolekcije.

Za izdavače to stvara neugodan paradoks: igre nikada nisu bile veće, skuplje i tehnološki impresivnije, ali upravo zato svaki neuspjeh postaje sve skuplji.

Sweeneyjeva upozorenja imaju dodatnu težinu jer ni Epic Games nije izbjegao probleme koji pogađaju ostatak industrije.

Kompanija je ove godine objavila veliko smanjenje broja zaposlenih nakon pada angažmana igrača u Fortniteu koji je počeo još tijekom 2025. godine.

Sweeney je zaposlenicima tada poručio da Epic troši znatno više nego što zarađuje te da mora provesti velike rezove kako bi stabilizirao poslovanje. Kompanija je uz otpuštanja najavila i dodatne uštede kroz smanjivanje troškova marketinga, vanjskih suradnika i sporije novo zapošljavanje.

To ne znači da je Fortnite prestao biti uspješan. Naprotiv, riječ je i dalje o jednoj od najvećih igara na svijetu.

No upravo taj primjer pokazuje koliko se ekonomika industrije promijenila. Čak i kompanija koja posjeduje jedan od najvrjednijih proizvoda u svijetu videoigara posljednjeg desetljeća mora agresivno kontrolirati troškove.

Sweeney među širim problemima industrije navodi sporiji rast, slabiju potrošnju, sve zahtjevniju ekonomiku razvoja te činjenicu da se aktualna generacija konzola prodaje slabije od prethodne.

Videoigre se pritom više ne natječu samo međusobno. Za pažnju korisnika konkuriraju društvenim mrežama, streaming servisima i drugim oblicima digitalne zabave.

Tu je i novi problem koji prije nekoliko godina gotovo nije postojao: umjetna inteligencija.

Epic je izričito poručio da njegovo smanjenje broja zaposlenih nije posljedica zamjene ljudi umjetnom inteligencijom. Međutim, veliki investicijski ciklus u AI infrastrukturu mogao bi posredno dodatno povećati pritisak na industriju videoigara.

Eksplozivna izgradnja podatkovnih centara povećava potražnju za čipovima, memorijom i drugim hardverskim komponentama. Proizvođači osobnih računala i konzola tako se za dio istih resursa natječu s tehnološkim kompanijama koje ulažu desetke milijardi dolara u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju.

Posljedica bi mogle biti više cijene gaming računala i konzola upravo u trenutku kada izdavači žele proširiti bazu potencijalnih kupaca.

Istodobno, proizvođači igara umjetnu inteligenciju pokušavaju iskoristiti za suprotan cilj — smanjiti troškove i ubrzati razvoj.

Epic već govori o integraciji AI alata u buduće verzije Unreal Enginea, što bi developerima trebalo omogućiti učinkovitiju proizvodnju sadržaja i razvoj složenijih virtualnih svjetova uz manje troškove.

Dubrovnik od 2027. dobiva izravnu zračnu liniju do Montreala

Najveći kanadski avioprijevoznik najavio je uvođenje sezonske izravne linije između Montréala i Dubrovnika, koja će početi prometovati 11. svibnja 2027. godine.

Nova ruta dio je šire međunarodne ekspanzije Air Canade za ljetnu sezonu 2027., u sklopu koje kompanija uvodi još nekoliko novih destinacija u Europi i Aziji. Uz Dubrovnik, među novim odredištima nalaze se Oslo, Basel, Shannon i Guangzhou.

Za Dubrovnik je riječ o još jednom važnom iskoraku na sjevernoameričkom tržištu i nastavku jačanja izravne zračne povezanosti grada s udaljenijim tržištima.

Air Canada potvrdila je da će letovi između Montréala i Dubrovnika biti sezonski i izravni, a prvi je let planiran za 11. svibnja 2027. Detaljan raspored, uključujući broj letova tjedno i datum završetka sezonskog prometovanja, kompanija zasad nije posebno istaknula u objavi o novim destinacijama.

Karte su se, međutim, već počele pojavljivati u prodajnom sustavu Air Canade. Primjerice, povratna karta u ekonomskoj klasi između Montréala i Dubrovnika za putovanje od 12. do 26. lipnja 2027. trenutačno se prikazuje po cijeni od 1.256 kanadskih dolara. Cijene su promjenjive i ovise o terminu putovanja, trenutku rezervacije i raspoloživosti sjedala.

Dubrovnik sve važniji na transatlantskoj karti

Dolazak Air Canade dodatno potvrđuje promjenu položaja Dubrovnika unutar europske zrakoplovne mreže. Grad se posljednjih godina sve manje oslanja isključivo na presjedanja u velikim europskim zračnim čvorištima, a sve više privlači izravne linije prema udaljenim tržištima.

Posebno je važno tržište Sjeverne Amerike, gdje izravna povezanost može imati znatno veći gospodarski učinak od samog broja prevezenih putnika.

Kanadski i američki gosti u pravilu pripadaju skupini turista veće platežne moći, a izravni letovi olakšavaju ne samo dolazak u Dubrovnik nego i nastavak putovanja prema drugim dijelovima Hrvatske i susjednim zemljama.

Montréal je pritom jedno od glavnih čvorišta Air Canade, što znači da nova linija Dubrovnik neće povezivati samo s kanadskom provincijom Québec. Putnicima će kroz mrežu Air Canade biti dostupne brojne veze prema drugim kanadskim i američkim gradovima.

Air Canada ponovno uspostavlja izravnu vezu s Hrvatskom

Air Canada nije nepoznata hrvatskom tržištu. Kompanija je preko svojeg nekadašnjeg turističkog brenda Air Canada Rouge još 2018. pokrenula sezonske letove između Toronta i Zagreba.

Pandemija je prekinula taj razvoj, a Air Canada se nakon toga nije odmah vratila na hrvatsko tržište vlastitim izravnim letovima. Posljednjih godina u zrakoplovnim se krugovima više puta spominjala mogućnost povratka kompanije u Zagreb ili otvaranja neke druge hrvatske destinacije.

Izbor je sada pao upravo na Dubrovnik.

Jača konkurencija za putnike iz Kanade

Nova linija mogla bi dodatno zaoštriti konkurenciju za putnike između Kanade i Hrvatske.

Kanadsko tržište već godinama ima važnu ulogu u hrvatskom turizmu, dok Air Transat tradicionalno održava sezonske linije prema Hrvatskoj i to s letovima Toronto - Zagreb.

Za Dubrovnik je posebno zanimljiv i termin početka prometovanja.

Letovi kreću već 11. svibnja, znatno prije vrhunca turističke sezone u srpnju i kolovozu, što se uklapa u dugogodišnje napore hrvatskog turističkog sektora da produlji sezonu i poveća broj gostiju u predsezoni i posezoni.

Ako se linija pokaže uspješnom, Air Canada bi u budućnosti mogla povećati broj letova, ponuditi veće kapacitete ili produljiti razdoblje sezonskog prometovanja.

Nova veza s Montréalom stoga nije samo još jedna sezonska aviolinija. Ona dodatno učvršćuje položaj Dubrovnika kao jednog od rijetkih gradova u ovom dijelu Europe koji mogu opravdati izravne interkontinentalne linije velikih međunarodnih avioprijevoznika.

Prvi produženi prikaz GTA VI oborio globalne rekorde gledanosti na Netflixu

Produženi prikaz igre Grand Theft Auto VI privukao je 31,1 milijun pregleda na Netflixu u samo nekoliko dana, čime je postao najgledaniji sadržaj na toj platformi tijekom posljednjeg tjedna mjeseca kolovoza.

"Grand Theft Auto VI: An Extended Look", 27-minutni prikaz igre snimljen na PlayStationu 5, premijerno je objavljen 27. kolovoza. Netflix navodi da je završio na prvom mjestu njegove globalne ljestvice sadržaja na engleskom jeziku te bio najgledaniji u čak 87 od 93 zemlje u kojima kompanija prati gledanost.

Posebno je zanimljivo što je Netflix imao ekskluzivno pravo prikazivanja samo šest sati. Rockstar je nakon toga isti materijal objavio i na svojem YouTube kanalu, ali taj kratki period ekskluzivnosti bio je dovoljan da promocija videoigre po gledanosti nadmaši sve filmove i serije na Netflixu toga tjedna.

Netflix i Rockstar tako su klasični trailer praktički pretvorili u veliki medijski događaj. Prema podacima Sensor Towera koje prenose američki mediji, premijera je donijela i snažan rast prometa na Netflixu, što sugerira da najveće gaming franšize mogu privući publiku na streaming servise na način koji je donedavno uglavnom bio rezerviran za velike filmske i televizijske premijere ili sportske prijenose.

Za Netflix je ova suradnja zanimljiva i iz još jednog razloga. Kompanija već godinama pokušava pronaći svoje mjesto u industriji videoigara, ali GTA VI pokazuje da možda ne mora nužno postati veliki izdavač igara kako bi od tog tržišta imala koristi. Netflixova golema distribucijska mreža mogla bi ga pretvoriti i u platformu za ekskluzivne premijere trailera, prikaza gameplaya i drugih velikih događaja iz svijeta videoigara.

Malo je franšiza koje mogu bolje testirati takvu ideju od GTA-a.

Grand Theft Auto VI izlazi 19. studenoga za PlayStation 5 i Xbox Series X|S, a interes koji je izazvao 27-minutni promotivni video još jednom pokazuje koliko je veliko iščekivanje jednog od najvažnijih izdanja u povijesti industrije videoigara.

Qelo: potrošnja na mreži dosegla 3 GWh, cilj je 150 ultra-brzih priključaka do kraja godine

Hrvatsko tržište elektromobilnosti ulazi u novu fazu razvoja. Dok interes kupaca za električna i hibridna vozila raste, a sve je jasnije da se automobilsko tržište ubrzano udaljava od dizelskih vozila, razvoj infrastrukture za punjenje i dalje prati niz regulatornih i institucionalnih izazova. Unatoč tome, Qelo tijekom ovogodišnje turističke sezone bilježi rekordne rezultate korištenja svoje mreže, ali i roaming infrastrukture drugih operatora, navodi se u priopćenju.

Nakon iznimno snažnog lipnja i srpnja, usporavanje potražnje na Qelo mreži počelo je tek krajem kolovoza, no ukupni rezultati ljetne sezone i dalje su znatno iznad prošlogodišnjih. Rast je zabilježen u svim ključnim pokazateljima, kako na Qelo punjačima, tako i kroz korištenje partnerskih mreža.

Ukupna količina energije isporučene putem Qelo platforme trenutačno iznosi približno 3 GWh, od toga je na vlastitoj mreži punjača isporučeno oko 1,7 GWh. Već tijekom četvrtog kvartala ta će brojka premašiti 2 GWh.

Ovi rezultati dolaze u trenutku kada se hrvatsko tržište elektromobilnosti i dalje suočava s nizom izazova. Odgođeni i ograničeni sustavi poticaja za kupnju električnih vozila, spori razvoj infrastrukture i regulatorne promjene otežavaju razvoj tržišta, dok je dodatni udarac operatorima predstavljalo i poništenje državnog natječaja za izgradnju punionica, na koji je dio tržišta računao u planiranju daljnjih investicija.

Istovremeno, očekuje se da će nova regulativa dodatno zakomplicirati i usporiti izgradnju infrastrukture. Promjene Zakona o gradnji predviđaju složeniji postupak za projekte punionica koji su dosad mogli biti realizirani kao jednostavne građevine. Umjesto dosadašnjeg modela, glavni projekti morat će prolaziti potvrđivanje kod javnopravnih tijela, što u praksi može značiti dulje rokove i složenije procedure za izgradnju novih lokacija.

„Tržište se mijenja puno brže nego infrastruktura. Sve veći broj ljudi koji kupuje novi automobil razumije da se automobilska industrija kreće prema električnim i hibridnim vozilima, ali infrastruktura koja taj prijelaz treba podržati još uvijek ne prati taj tempo. Unatoč tome, naši rezultati pokazuju da potražnja postoji i da kontinuirano raste. Ovo ljeto bilo je najbolje u povijesti Qela“, poručuju iz kompanije.

Qelo nastavlja širenje mreže

Unatoč izazovima, Qelo nastavlja s planiranim investicijama. Kompanija trenutno raspolaže s 80 ultra-brzih priključaka, u izgradnji je dodatnih 36 ultra-brzih priključaka dok je cilj do kraja 2026. godine izgraditi ostatak do 150 ultra-brzih priključaka. Možda je zanimljiviji podatak kako je to već sada 8 MW snage s kojom Qelo raspolaže u mreži.

Tijekom posljednjih mjeseci otvorene su i razvijane nove lokacije u Karlovcu, Zadru, Samoboru, Labinu, Zagrebu, uključujući lokaciju u blizini Qelo ureda, kao i Zagreb Sky Office, dok se širenje mreže nastavlja i u drugim dijelovima Hrvatske.

Qelo trenutno ima 30 DC lokacija, a daljnjim širenjem mreže kompanija želi povećati dostupnost ultra-brzog punjenja na ključnim gradskim, turističkim i tranzitnim pravcima.

Poseban fokus i dalje je na vlastitoj infrastrukturi, ali i povezivanju Qelo korisnika s mrežama drugih operatora. Upravo kombinacija vlastite mreže i roaminga omogućuje korisnicima pristup većem broju punionica, dok kompaniji istovremeno daje širu sliku o rastu potražnje za električnim punjenjem u Hrvatskoj.

Rekordno ljeto potvrđuje da potražnja postoji

Hrvatsku tek očekuje novi ciklus poticaja za kupnju električnih vozila, koji se najavljuje za treće tromjesečje. Takve mjere mogle bi dodatno povećati broj električnih vozila na hrvatskim cestama i time dodatno povećati pritisak na postojeću infrastrukturu.

Iz Qela smatraju kako je upravo sada ključno nastaviti ulagati u mrežu kako bi infrastruktura bila spremna za povećanje broja električnih vozila.

NVIDIA predstavila tehnologiju koja će promijeniti svijet realističnih videoigara

Godinama se utrka u grafici videoigara uglavnom svodila na isto pitanje: koliko detalja grafička kartica može izračunati u djeliću sekunde?

Nova tehnologija iz NVIDIA-e to bi pitanje mogla redefinirati...

NVIDIA 3. rujna službeno lansira DLSS 5, novu generaciju svoje AI tehnologije za grafiku, a prvi naslov koji će je koristiti bit će NBA 2K27. Dok su ranije verzije DLSS-a uglavnom služile za rekonstrukciju slike više rezolucije ili generiranje dodatnih sličica, DLSS 5 ide znatno dalje.

Njegov novi sustav, koji Nvidia naziva 3D-Guided Neural Rendering, koristi generativnu umjetnu inteligenciju kako bi utjecao na konačni izgled slike koju igrač vidi.

Drugim riječima, AI više ne pomaže samo grafičkoj kartici da brže iscrta scenu. Počinje sudjelovati i u tome kako će ta scena na kraju izgledati.

To bi mogla biti jedna od najvećih promjena u računalnoj grafici u posljednjem desetljeću.

Od povećavanja rezolucije do oblikovanja konačne slike

Prva verzija DLSS-a pojavila se kao način povećavanja performansi. Igra se mogla interno prikazivati u nižoj rezoluciji, dok bi neuronska mreža pokušala rekonstruirati sliku koja izgleda kao da je izvorno renderirana u višoj rezoluciji.

Kasnije su stigli Frame Generation, Ray Reconstruction i Multi Frame Generation, pa su algoritmi počeli preuzimati sve veći dio posla koji je tradicionalno obavljala grafička kartica.

DLSS 5 predstavlja drukčiji i ambiciozniji korak.

Nvidijin istraživački tim opisuje ga kao sustav koji više ne pokušava samo rekonstruirati rezultat kakav bi klasični renderer mogao proizvesti uz više računalnih resursa. Umjesto toga, generativni AI sudjeluje u stvaranju konačnog vizualnog prikaza na temelju znanja koje je model stekao tijekom treniranja.

Takav model može poboljšavati efekte poput prolaska svjetlosti kroz kožu, osvjetljenja kose, ponašanja različitih materijala, kontaktnih sjena ili prodiranja svjetlosti kroz vegetaciju.

Sve se to može simulirati i klasičnim metodama, ali često uz velik trošak za grafičku karticu.

Nvidia želi da dio tog posla ubuduće preuzme AI.

Videoigra više ne mora izračunavati baš svaki detalj

Današnje igre uglavnom se temelje na složenom lancu 3D modela, tekstura, shadera, osvjetljenja, rasterizacije i sve češće ray tracinga. Što developer želi realističniji rezultat, to u pravilu mora uložiti više vremena u izradu grafičkih elemenata i tražiti više računalne snage od korisničkog hardvera.

Generativni rendering nudi drukčiji pristup.

Game engine može proizvesti osnovnu, geometrijski i umjetnički preciznu sliku, dok AI zatim može dodati dio vizualne složenosti koji bi inače bilo teško prikazati u stvarnom vremenu.

Nvidia pritom naglašava da DLSS 5 ne zamjenjuje klasično renderiranje, nego se na njega nadovezuje. Sustav koristi postojeću sliku, podatke o kretanju objekata i druge informacije iz game enginea kako bi AI znao što se nalazi u sceni i kako bi rezultat ostao stabilan iz jedne sličice u drugu.

Ako se taj pristup pokaže uspješnim, dugoročno bi mogao promijeniti i način na koji razvojni studiji razvijaju videoigre.

Developeri možda više neće morati pokušavati precizno simulirati svaki posljednji optički detalj nekog materijala ako ga neuralni renderer može dovoljno uvjerljivo rekonstruirati u stvarnom vremenu.

NBA 2K27 bit će prvi veliki test

Nvidia je za premijeru odabrala NBA 2K27, što je prilično logičan izbor.

Sportske igre pune su ljudskih lica, kože, kose, tkanine, reflektirajućih površina i relativno kontroliranih scena — upravo elemenata na kojima DLSS 5 može najbolje pokazati što radi.

Nvidia u demonstracijama prikazuje realističnije osvjetljenje kože igrača, prolazak svjetlosti kroz uši, detaljnije osvjetljenje brade te uvjerljivije sjene između igrača, dresa i lopte.

DLSS 5 bit će dostupan vlasnicima grafičkih kartica GeForce RTX 50 serije, kao i korisnicima odgovarajućeg GeForce NOW paketa. Nvidia navodi i da će se tehnologija moći uključivati odvojeno od ostalih DLSS opcija.

Kompanija tvrdi da RTX 5090 u NBA 2K27 pri 4K rezoluciji, Ultra postavkama i uključenom ray tracingu, uz cijeli DLSS paket, može dosegnuti do 370 sličica u sekundi.

No ta brojka ima važnu fusnotu: rezultat uključuje i Super Resolution te Multi Frame Generation, pa ga nije moguće promatrati kao izravnu mjeru performansi samog DLSS-a 5.

Problem je što AI nije besplatan

Generativni rendering zahtijeva ozbiljnu računalnu snagu.

Rani testovi i neslužbeni eksperimenti pokazali su da neuralni dio DLSS-a 5 može znatno smanjiti broj sličica u sekundi. U pojedinim testovima pad performansi približavao se i 50 posto, zbog čega Nvidia očito računa na druge dijelove DLSS sustava kako bi taj gubitak nadoknadila generiranjem dodatnih sličica.

Grafička kartica prvo troši znatan dio resursa kako bi AI proizveo kvalitetniju sliku, a zatim drugi AI sustavi generiraju dodatne sličice kako bi se ponovno povećao broj sličica u sekundi.

Za kompaniju poput Nvidije to ipak ima vrlo jasnu poslovnu logiku. Što se veći dio grafičkog sustava oslanja na neuronske mreže, to važniji postaju Tensor Coreovi i drugi AI akceleratori unutar njezinih grafičkih kartica.

DLSS tako više nije samo dodatna softverska funkcija. Sve više postaje jedan od ključnih razloga za kupnju nove generacije GeForce hardvera.

Evo koja je AI platforma najbolja informirana o hrvatskim specifičnostima

Ako pitate umjetnu inteligenciju gdje u Hrvatskoj povoljno obaviti tjednu kupnju, koliko će vas stajati gorivo do Zadra ili gdje otići na ljetovanje, odgovor će uvelike ovisiti kojoj AI platformi postavite pitanje. ChatGPT, Claude, Gemini i Perplexity ne poznaju Hrvatsku jednako dobro, niti hrvatskim korisnicima daju jednako aktualne i konkretne informacije, navodi se u priopćenju.

Pokazalo je to prvo istraživanje Croatian AI Reality Index, koje je obuhvatilo gotovo tisuću odgovora četiri popularne AI platforme na standardizirana pitanja iz deset životnih i poslovnih područja. Istraživanje je provela zagrebačka digitalna agencija Risely Digital kako bi provjerila koliko su odgovori umjetne inteligencije korisni kada korisnik traži informacije specifične za Hrvatsku.

Prema ukupnom AI Reality Scoreu, koji uspoređuje činjeničnost, lokalnost, svježinu, izvore, uvjete i stabilnost odgovora, najbolje je prošao Perplexity s rezultatom 63,6, zatim Claude s 60,3, ChatGPT s 57,9 i Gemini s 54,4. Najveća razlika zabilježena je u lokalnosti: Perplexity je ostvario rezultat 66, a Gemini 23.

"Ljudi često pretpostavljaju da su sve AI platforme jednako informirane o Hrvatskoj. Podaci pokazuju suprotno. Isti upit na različitim platformama može dati bitno različit skup preporuka", kaže Marko Hrnjak, Chief Marketing Technologist u Risely Digitalu i certificirani Google trener.

Kod pitanja o povoljnoj tjednoj kupnji AI platforme najčešće su preporučivale Lidl, koji se pojavio u 56 odgovora, dok su Konzum i Kaufland zabilježili po 51 pojavljivanje. Domaći lanci Tommy i Studenac znatno su rjeđe ulazili u preporuke.

No kada se od AI-ja traže konkretne cijene, rezultati postaju manje pouzdani. Oko 26 posto provjerljivih cjenovnih tvrdnji bilo je netočno, uglavnom zbog zastarjelih podataka.

Najjasnije se to vidjelo kod goriva. Od 109 provjerljivih navoda o cijeni goriva, gotovo 60 posto bilo je ispod stvarne cijene benzina u trenutku mjerenja. Dok je Eurosuper 95 iznosio 1,59 eura po litri, brojni odgovori navodili su cijenu oko 1,55 eura.

Rezultat upozorava na važnu razliku između uvjerljivog i točnog odgovora: AI može zvučati vrlo sigurno i kada raspolaže zastarjelom informacijom.

Najbolje rezultate platforme su postigle u turizmu, koji je ostvario AI Reality Score 69,8. Među preporukama očekivano dominiraju Split, Dubrovnik, Zagreb, Rovinj i Zadar, ali kod pitanja o manje poznatim destinacijama pojavljuju se i Lastovo, Silba, Vrgada i Iž.

Drugim riječima, AI se bolje snalazi kada treba preporučiti gdje otići nego kada treba procijeniti koliko će to putovanje koštati.

Domaći poslovni softver rijetko ulazi u AI preporuke

Razlike nisu važne samo građanima. Kod pitanja o CRM i ERP sustavima AI platforme gotovo su isključivo preporučivale globalne igrače poput HubSpota, Zohoa, Odooa, SAP-a i Salesforcea, dok su se domaća i regionalna rješenja poput PANTHEON-a i Minimaxa pojavljivala tek povremeno.

Istodobno se 15 posto analiziranih brendova pojavilo u odgovorima samo jedne platforme, što pokazuje koliko se preporuke mogu razlikovati ovisno o alatu koji korisnik odabere.

"Sve više korisnika umjesto klasične pretrage postavlja jedno pitanje AI platformi i očekuje gotovu preporuku. Zato postaje važno razumjeti ne samo pojavljuje li se neki brend u rezultatima, nego i kako ga različite platforme predstavljaju", kaže Roberto Škopac, osnivač i direktor Risely Digitala.

Za korisnike je zaključak istraživanja jednostavan: AI može biti dobar prvi korak za orijentaciju, ali cijene, kamate, rokove i druge promjenjive podatke i dalje treba provjeriti na izvornom mjestu.

Croatian AI Reality Index razvio je Risely Digital, a prvo izdanje temelji se na odgovorima prikupljenima u srpnju 2026. na platformama ChatGPT, Claude, Gemini i Perplexity. Rezultati predstavljaju vremenski presjek, a metodologija je zamišljena za ponavljanje kroz više valova kako bi se pratilo kako se AI preporuke mijenjaju tijekom vremena.

Oglasi na ChatGPT-u već postali biznis od milijardu dolara

OpenAI je u manje od sedam mjeseci od pokretanja oglasa u ChatGPTu izgradio oglašivački biznis koji je dosegnuo godišnji prihodovni tempo od milijardu dolara, što pokazuje koliko brzo kompanija pokušava pretvoriti golemu bazu korisnika svog AI chatbota u novi izvor prihoda.

Kompanija je objavila da je ChatGPT Ads dosegnuo razinu prihoda koja, preračunata na godišnjoj razini, iznosi milijardu dolara, i to manje od 200 dana nakon početka testiranja oglasa u SAD-u.

Ta brojka ipak ne znači da je OpenAI u posljednjih 12 mjeseci već ostvario milijardu dolara prihoda od oglasa.

Riječ je o projekciji temeljenoj na trenutačnoj razini prihoda. Drugim riječima, ChatGPTov oglašivački biznis sada generira približno 83 milijuna dolara mjesečno, što bi, kada bi se takav tempo zadržao tijekom cijele godine, odgovaralo prihodu od oko milijardu dolara.

Za proizvod koji početkom godine praktički nije imao oglašivački biznis, riječ je o iznimno brzom rastu.

OpenAI je oglase u ChatGPTu počeo testirati u SAD-u u veljači, a potom ih proširio na Kanadu, Australiju, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo, Meksiko, Brazil, Japan i Južnu Koreju. Tijekom kolovoza oglasi su stigli i na europsko tržište.

Europa otvara novu fazu rasta

Dosezanje potencijalnih prihoda od milijardu dolara poklopilo se s još jednim važnim potezom: OpenAI je europskim oglašivačima otvorio pristup svojoj platformi Ads Manager.

To znači da startupi, mala i srednja poduzeća te velike kompanije na podržanim europskim tržištima više ne moraju nužno kupovati oglase preko velikih marketinških agencija, nego kampanje mogu samostalno postavljati i njima upravljati izravno preko OpenAI platforme za oglašavanje.

Upravo bi taj potez mogao dodatno ubrzati rast.

Google i Meta svoje su oglašivačke imperije dobrim dijelom izgradili upravo zahvaljujući alatima koji milijunima malih kompanija omogućuju da uz relativno male budžete samostalno pokreću oglasne kampanje.

OpenAI sada pokušava preslikati dio tog modela, ali uz jednu potencijalno vrlo važnu razliku: korisnici ChatGPTu često izravno govore što žele kupiti, kamo žele putovati ili koji problem pokušavaju riješiti.

Kompanija je ranije navela da otprilike petina upita na ChatGPTu pokazuje neku vrstu komercijalne namjere. Za oglašivače je takav signal potencijalno iznimno vrijedan jer se oglas može pojaviti upravo u trenutku kada korisnik aktivno razmatra određenu kupnju ili odluku.

Googleov najvrjedniji teritorij

Zbog toga se OpenAIjev ulazak u oglašavanje sve češće promatra kao potencijalna prijetnja Googleu.

Googleova tražilica desetljećima funkcionira kao jedna od glavnih ulaznih točaka interneta: korisnik upiše što traži, a kompanije plaćaju kako bi se njihovi oglasi pojavili uz rezultate pretraživanja.

ChatGPT postupno preuzima dio upravo takvog ponašanja korisnika.

Umjesto da na Googleu traži „najbolji hotel u Dubrovniku“ ili „koji laptop kupiti do 1.000 eura“, korisnik isto pitanje može postaviti ChatGPTu i odmah dobiti preporuku ili usporedbu.

Ako OpenAI uspije oglase uklopiti u takve razgovore bez narušavanja korisničkog iskustva, mogao bi dobiti pristup jednom od najvrjednijih dijelova digitalnog oglašavanja — korisnicima koji su već vrlo blizu odluke o kupnji.

To ne znači da je Googleova dominacija neposredno ugrožena. Alphabetov oglašivački biznis i dalje se mjeri u stotinama milijardi dolara godišnje, dok Meta također ostvaruje desetke milijardi dolara prihoda od oglasa svakog tromjesečja.

ChatGPTova milijarda zasad je tek mali dio tog tržišta.

Ali brzina kojom je OpenAI stigao do te razine teško se može ignorirati.

Oglasi postaju sve važniji OpenAI-u

Oglašavanje za OpenAI nije samo dodatni način zarade na ChatGPTu.

Kompanija troši goleme iznose na podatkovne centre, AI čipove i računalnu infrastrukturu potrebnu za treniranje i pokretanje svojih modela, zbog čega traži izvore prihoda koji mogu rasti brže i dosegnuti mnogo širu bazu korisnika od samih pretplata.

Oglasi su jedan od očitih kandidata.

OpenAI je investitorima ranije projicirao oko 2,5 milijardi dolara prihoda od oglasa tijekom 2026. godine, uz ambiciju da oglašivački prihodi do kraja desetljeća narastu na desetke milijardi dolara godišnje.

Dosezanje godišnjeg prihodovnog tempa od milijardu dolara pokazuje da interes oglašivača postoji, ali i koliko su dugoročni ciljevi kompanije ambiciozni.

Da bi OpenAI tijekom cijele 2026. doista ostvario 2,5 milijardi dolara prihoda od oglasa, rast bi se u preostalom dijelu godine morao značajno ubrzati.

Najveće pitanje tek slijedi

Najveći izazov za OpenAI pritom možda neće biti privlačenje oglašivača, nego uvjeravanje korisnika da oglasi neće utjecati na odgovore koje dobivaju od ChatGPTa.

Kompanija je više puta naglasila da oglašavanje neće utjecati na sadržaj odgovora te da razgovori korisnika neće biti dostupni oglašivačima.

U Europi je to pitanje još osjetljivije zbog GDPR-a i drugih pravila o privatnosti. OpenAI je naveo da će za personalizirane oglase korisnika besplatnog i Go plana tražiti njihov pristanak, umjesto da obradu podataka temelji na širem konceptu legitimnog interesa.

Upravo će povjerenje korisnika vjerojatno odrediti koliko daleko OpenAI može ići s oglašavanjem.

Za sada, međutim, brojke pokazuju da kompanija možda puno brže nego što se očekivalo gradi treći veliki stup poslovanja uz pretplate i prodaju pristupa svojim AI modelima.

Airbnb testira mogućnost direktnih rezervacija za iznajmljivače

Airbnb testira novi model rezervacija koji bi mogao značajno promijeniti odnos platforme i iznajmljivača: domaćini koji sami pronađu gosta mogu mu poslati poseban link za rezervaciju preko Airbnba, a zauzvrat platiti znatno manju proviziju.

Platfrma je posljednjih dana počela nuditi takozvane linkove za izravnu rezervaciju odabranim iznajmljivačima, izvijestio je Skift. Link se može dijeliti putem vlastite internetske stranice, društvenih mreža, emaila ili drugih kanala, a gost nakon klika rezervaciju i dalje dovršava unutar Airbnbove platforme.

Ključna razlika je u cijeni.

Prema informacijama koje je Airbnb slao iznajmljivačima uključenima u testiranje, provizija za rezervacije ostvarene preko takvih linkova može pasti na između 6 i 10 posto, ovisno o verziji pilot-programa. To je znatno manje od standardne naknade koju Airbnb posljednjih mjeseci uvodi na sve većem broju tržišta.

Airbnb trenutačno prelazi na novi model u kojem se dosadašnja naknada, podijeljena između gosta i iznajmljivača, zamjenjuje jedinstvenom provizijom od oko 15,5 posto koju plaća iznajmljivač. Kompanija navodi da je ta stopa određena prema globalnom prosjeku dosadašnjih naknada.

Nije riječ o klasičnoj izravnoj rezervaciji

Naziv koji Airbnb koristi može biti pomalo zbunjujući jer se zapravo ne radi o klasičnoj izravnoj rezervaciji.

Kod tradicionalnog modela izravnih rezervacija gost rezervira smještaj izravno kod iznajmljivača, najčešće putem njegove vlastite internetske stranice, dok se Airbnb ili Booking.com uopće ne pojavljuju u transakciji.

U novom Airbnbovu modelu iznajmljivač pronalazi gosta, ali Airbnb i dalje obrađuje rezervaciju i plaćanje te ostaje posrednik između dvije strane. Rezervacije ostvarene na taj način i dalje uključuju uobičajene pogodnosti Airbnbove platforme, uključujući AirCover.

Airbnb, drugim riječima, počinje odvojeno vrednovati dvije usluge koje je dosad uglavnom nudio zajedno.

Ako Airbnb dovede gosta, provizija je viša. Ako je gosta već pronašao iznajmljivač, Airbnb naplaćuje manje za korištenje svoje infrastrukture za rezervaciju, plaćanje i podršku.

To je prilično velika promjena u načinu na koji kompanija razmišlja o vlastitoj platformi.

Airbnb želi zadržati i goste koje nije sam doveo

Za Airbnb postoji vrlo jasan poslovni razlog za takav potez.

Profesionalni iznajmljivači već godinama pokušavaju povećati udio izravnih rezervacija. Gost koji je već boravio u apartmanu ili kući za odmor često se prilikom sljedećeg dolaska može vratiti izravno vlasniku, čime iznajmljivač izbjegava plaćanje provizije platformama poput Airbnba ili Booking.coma.

Isto vrijedi i za goste koje iznajmljivači privuku putem Instagrama, Googlea, vlastitih internetskih stranica ili preporuka.

Za Airbnb je svaka takva rezervacija izgubljeni prihod.

S novim modelom kompanija iznajmljivaču praktički poručuje: ako si gosta već pronašao sam, ne moraš ga potpuno prebaciti izvan Airbnba — platit ćeš nam samo manju naknadu.

Za mnoge iznajmljivače to bi mogao biti zanimljiv kompromis.

Umjesto izgradnje vlastitog sustava za rezervacije, povezivanja sustava za kartično plaćanje, rješavanja povrata novca i zasebne komunikacije s gostom, mogu nastaviti koristiti Airbnbovu infrastrukturu uz proviziju koja je osjetno niža od standardne.

Nova konkurencija sustavima za izravne rezervacije

Ako Airbnb proširi test, potez bi mogao imati posljedice i za cijelu industriju softvera namijenjenog kratkoročnom najmu.

Postoji čitav niz kompanija koje iznajmljivačima nude sustave za upravljanje smještajem, vlastite stranice za rezervacije i naplatu upravo kako bi im omogućile da smanje ovisnost o Airbnbu i Booking.comu.

Airbnb sada ulazi upravo u taj prostor.

Provizija od šest posto još je uvijek znatno viša od troška pojedinih vlastitih sustava za rezervacije, ali Airbnb zauzvrat nudi gostima poznat proces rezervacije, obradu plaćanja, podršku i zaštitu koju već poznaju.

Za manjeg iznajmljivača računica zato može izgledati potpuno drukčije nego za veliku hotelsku ili property-management kompaniju.

Ako iznajmljivač na rezervaciju od 1.000 eura prema standardnom modelu plaća 15,5 posto provizije, Airbnbu odlazi 155 eura. Uz proviziju od šest posto trošak pada na 60 eura.

Razlika je 95 eura po rezervaciji.

Kod desetaka ili stotina rezervacija godišnje to više nije zanemariv iznos.

Airbnb počinje fleksibilnije određivati proviziju

Test je zanimljiv i iz još jednog razloga: pokazuje da Airbnbova provizija možda više neće biti jednaka za svaku vrstu rezervacije.

Kompanija je godinama gradila poslovni model u kojem je naknada uglavnom bila vezana uz samu činjenicu da je rezervacija ostvarena preko Airbnba.

Novi model uvodi još jedan kriterij — tko je zapravo doveo gosta.

To Airbnb približava modelima koji su u drugim dijelovima digitalnog gospodarstva već uobičajeni. Platforma može naplatiti više kada korisniku osigurava vidljivost i dovodi kupca, a manje kada prvenstveno pruža tehnološku infrastrukturu i obradu plaćanja.

Za Airbnb je prednost očita: šest posto od rezervacije koju bi iznajmljivač inače proveo potpuno izvan platforme bolje je od nula posto.

Za iznajmljivače je računica nešto složenija.

Oni koji imaju snažan vlastiti brend, kvalitetnu internetsku stranicu i velik broj stalnih gostiju možda će i dalje preferirati potpuno izravne rezervacije. No za manje iznajmljivače mogućnost da sami pronađu gosta, a zatim koriste Airbnb za ostatak procesa uz znatno manju proviziju, mogla bi biti vrlo privlačna.

Za sada je ipak riječ samo o ograničenom pilot-programu. Airbnb nije objavio da će mogućnost biti dostupna svim iznajmljivačima, a različiti sudionici testa navode i različite stope provizije.

No ako se program proširi, Airbnb više neće biti samo platforma na kojoj iznajmljivači traže goste.

Mogao bi postati i infrastruktura preko koje iznajmljivači obrađuju rezervacije gostiju koje su pronašli sami.

Američki odvjetnik tvrdi da na svijetu postoji samo 20 "pravih" milijardera

Na svjetskim ljestvicama najbogatijih danas se nalaze tisuće milijardera. No američki odvjetnik i milijarder John Morgan ima znatno strožu definiciju toga tko, prema njegovu mišljenju, doista zaslužuje taj naslov.

Morgan, inače osnivač odvjetničke tvrtke Morgan & Morgan, u nedavnom gostovanju u podcastu "The Iced Coffee Hour" ustvrdio je da većina ljudi koje Forbes i drugi financijski mediji nazivaju milijarderima zapravo nema milijardu dolara kojom može odmah raspolagati.

Njegova procjena? Možda ih je svega dvadesetak.

Morgan tvrdi da nekoga ne smatra “pravim milijarderom” ako nema stvarnu milijardu dolara u gotovini ili lako dostupnoj likvidnoj imovini. Prema njegovoj procjeni, takvih ljudi na svijetu možda je tek oko 20.

Pritom i sam sebe ubraja u tu vrlo ekskluzivnu skupinu.

Milijarde koje uglavnom postoje na papiru

Morganova tvrdnja zvuči provokativno, ali otvara zanimljivo pitanje: što zapravo znači biti milijarder?

Uobičajena definicija prilično je jednostavna. Ako ukupna vrijednost nečije imovine, umanjena za dugove, premašuje milijardu dolara, tu osobu smatramo milijarderom.

No to ne znači da ona ima milijardu dolara na bankovnom računu.

Osnivači velikih tehnoloških kompanija najveći dio svojeg bogatstva često drže u dionicama kompanija koje su osnovali. U izračun njihove neto vrijednosti ulaze i udjeli u privatnim tvrtkama, nekretnine, investicijski fondovi, umjetnine i druga vrijedna imovina.

Netko zato može vrijediti desetke milijardi dolara, a da samo malim dijelom tog bogatstva može neposredno raspolagati.

Morgan upravo tu povlači granicu između “pravih” milijardera i onih čije se bogatstvo najvećim dijelom temelji na procijenjenoj vrijednosti njihove imovine.

Musk nema stotine milijardi dolara na računu

Najbolji primjer takvog bogatstva upravo su osnivači tehnoloških kompanija.

Kada se kaže da Elon Musk vrijedi stotine milijardi dolara, to ne znači da se taj iznos nalazi na njegovu bankovnom računu. Najveći dio njegova bogatstva vezan je uz vlasničke udjele u kompanijama poput Tesle i SpaceX-a.

Slično vrijedi za Marka Zuckerberga, Jeffa Bezosa i druge ljude s vrha svjetskih ljestvica bogatstva.

Njihovo bogatstvo nije fiktivno, ali nije isto što i gotovina.

Prodaja velikog paketa dionica može trajati, stvoriti znatnu poreznu obvezu, pritisnuti cijenu dionice ili investitorima poslati signal da najveći dioničar smanjuje svoj udio.

Zbog toga najbogatiji ljudi često ne prodaju imovinu kada im je potreban novac. Umjesto toga koriste dionice i drugu imovinu kao zalog za kredite.

Drugim riječima, milijarder ne mora prodati milijardu dolara vrijedne imovine da bi mogao potrošiti velik iznos novca.

Kanye West kao primjer koliko se bogatstvo može brzo istopiti

Morgan je kao primjer naveo i Kanye Westa, danas poznatog kao "Ye", čije se bogatstvo svojedobno procjenjivalo na više od milijardu dolara.

Velik dio te procjene bio je povezan s vrijednošću njegova poslovnog odnosa s Adidasom. Kada je Adidas 2022. prekinuo suradnju s njim, Forbes je njegovu procijenjenu neto vrijednost smanjio s približno 1,5 milijardi na oko 400 milijuna dolara.

Morganov argument je da takav primjer pokazuje koliko milijarderski status može ovisiti o procjeni vrijednosti poslovnog udjela, brenda ili budućih prihoda.

Ako se poslovni odnos raspadne ili vrijednost neke imovine naglo padne, netko na papiru može preko noći prestati biti milijarder.

Brojka od 20 ljudi ipak je gotovo nemoguće provjeriti

Morganovu procjenu ipak ne treba shvatiti kao precizan statistički podatak.

Ne postoji javna baza koja bi pokazivala koliko gotovine i lako unovčive imovine svaki milijarder na svijetu stvarno posjeduje. Podaci o privatnim bankovnim računima i velikom dijelu investicijskih portfelja uglavnom nisu javno dostupni.

Broj od dvadesetak ljudi zato je prije svega Morganova osobna procjena.

Dodatan problem predstavlja i sama definicija likvidnosti.

Milijarda dolara u gotovini nije isto što i milijarda dolara u američkim državnim obveznicama, fondovima tržišta novca ili drugim vrijednosnim papirima koji se vrlo brzo mogu pretvoriti u gotovinu.

Zato ni Morganova formulacija o “milijardi u banci” nije standard kojim financijski svijet inače određuje tko je milijarder.

Morgan bogatstvo očito promatra drukčije

Njegov stav možda postaje jasniji kada se pogleda način na koji je sam izgradio bogatstvo.

Morgan & Morgan jedna je od najvećih američkih odvjetničkih tvrtki specijaliziranih za odštetne zahtjeve, a Morgan tvrdi da njegova tvrtka godišnje ostvaruje više od dvije milijarde dolara prihoda.

Osim odvjetničkog poslovanja ulagao je i u nekretnine, oglašavanje te turističke atrakcije.

Njegov pogled na bogatstvo zato je izrazito usmjeren na gotovinu, prihod i novčani tok, a manje na tržišnu vrijednost imovine koja može značajno oscilirati.

Je li onda Elon Musk “pravi” milijarder?

Prema standardnoj financijskoj definiciji – bez ikakve sumnje.

Prema Morganovoj definiciji – odgovor nije tako jednostavan.

Upravo je zato njegova izjava privukla pozornost. Ona ne dokazuje da na svijetu postoje samo dvadesetak milijardera, ali dobro pokazuje koliko su brojke koje svakodnevno čitamo na ljestvicama najbogatijih zapravo procjene.

Ako dionice neke kompanije u jednom danu porastu deset posto, njezin osnivač na papiru može postati bogatiji za nekoliko milijardi dolara. Ako cijena sljedećeg dana padne, jednako velik iznos može nestati iz procjene njegova bogatstva.

Ni u jednom trenutku te milijarde nisu morale završiti na njegovu bankovnom računu.

Morgan možda nije redefinirao pojam milijardera, ali je prilično učinkovito ukazao na razliku između dvije stvari koje se često poistovjećuju: vrijediti milijardu dolara i stvarno raspolagati milijardom dolara.

Svaki četvrti pripadnik generacije Z koristi AI za financijske savjete

Tek 17 posto ispitanika pokazuje visoku razinu financijske pismenosti, dok svaki četvrti pripada skupini s niskim razumijevanjem osnovnih financijskih pojmova poput kamata, inflacije, rizika i diversifikacije. Istodobno, gotovo polovica ispitanika koristi alate umjetne inteligencije barem jednom tjedno, što dodatno mijenja način na koji građani dolaze do financijskih informacija i donose odluke o vlastitoj budućnosti.

Pokazalo je to novo istraživanje Allianz Researcha provedeno među više od 8.000 ispitanika u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama. Rezultati četvrtog izdanja istraživanja pokazuju da građani sve češće preuzimaju odgovornost za donošenje odluka o štednji, ulaganjima i planiranju financijske sigurnosti u mirovini, no njihova razina financijskog znanja ne prati u dovoljnoj mjeri rastuću složenost financijskih proizvoda i usluga.

Žene i mladi suočeni s najvećim izazovima

Razlike su posebno izražene među pojedinim demografskim skupinama. Tek 11 posto žena postiže visoku razinu financijske pismenosti, u usporedbi s 24 posto muškaraca. Istodobno se žene češće suočavaju s nižim cjeloživotnim prihodima i potrebom financiranja duljeg razdoblja provedenog u mirovini.

Najslabije rezultate bilježe i mlađe generacije; samo 12 posto pripadnika generacije Z pokazuje visoku financijsku pismenost, u usporedbi s 22 posto pripadnika generacije baby boomera. Najranjiviju skupinu čine žene generacije Z: njih samo deset posto pripada visoko financijski pismenoj skupini, dok ih se 40 posto nalazi u skupini niske financijske pismenosti.

Još je izraženiji utjecaj obrazovanja. Visoku razinu financijske pismenosti postiže svega pet posto ispitanika s osnovnim obrazovanjem, u usporedbi s 24 posto visokoobrazovanih.

Veći iznos štednje nije dovoljan

Istraživanje pokazuje da jedan od najvećih neiskorištenih izvora povećanja imovine kućanstava nije nužno veća štednja, već učinkovitije ulaganje već postojećih sredstava.

Više od polovice ispitanika s niskom razinom financijske pismenosti, njih 53 posto, nije znalo navesti kojem bi financijskom proizvodu u budućnosti dalo prednost. Među visoko financijski pismenim ispitanicima takav je odgovor dalo 21 posto.

Razlika se očituje i u sklonosti diversifikaciji. Financijski pismeniji ispitanici češće razmatraju dionice, investicijske fondove i ETF-ove, dok nedostatak znanja i samopouzdanja često dovodi do neaktivnosti ili zadržavanja prevelikog dijela imovine u gotovini i bankovnim depozitima.

Umjetna inteligencija olakšava pristup savjetima, ali ne zamjenjuje znanje

Gotovo polovica ispitanika koristi alate umjetne inteligencije barem jednom tjedno, a među pripadnicima generacije Z taj udio doseže 77 posto. Umjetnu inteligenciju kao jedan od glavnih izvora financijskih savjeta već navodi 14 posto svih ispitanika te 26 posto pripadnika generacije Z.

Međutim, korisnici umjetne inteligencije ne pokazuju višu razinu financijske pismenosti od ostalih ispitanika. Istodobno iskazuju znatno veće povjerenje u vlastito financijsko znanje, što upućuje na mogući raskorak između percepcije i stvarnog razumijevanja financijskih tema.

Od financijskog znanja do dugoročne sigurnosti

Rezultati potvrđuju važnost kvalitetnog financijskog obrazovanja, ali i pouzdanog stručnog savjetovanja koje građanima pomaže da znanje pretvore u konkretne odluke. Uz jednostavnije i razumljivije proizvode, digitalne alate i personalizirane projekcije, financijske institucije mogu pomoći pojedincima da jasnije sagledaju dugoročne posljedice današnjih odluka o štednji, ulaganju, osiguranju i planiranju mirovine.

Allianz Hrvatska financijsku pismenost promiče kroz podršku edukativnim inicijativama koje građanima približavaju osnovne financijske pojmove i potiču odgovornije upravljanje osobnim financijama. Poseban naglasak stavlja se na mlade, kojima se teme poput štednje, ulaganja, osiguranja i upravljanja rizicima predstavljaju razumljivim jezikom i kroz formate prilagođene njihovim navikama.

Financijska edukacija dio je i Allianzova programa MoveNow. U sklopu MoveNow parasportskih kampova za djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji, Allianzovi volonteri provode edukativne i interaktivne radionice financijske pismenosti. Sudionici uz sportske aktivnosti stječu praktična znanja o novcu, štednji i rizicima koja mogu primijeniti u svakodnevnom životu.

Rezultati istraživanja jasno pokazuju da financijska sigurnost ne ovisi samo o visini prihoda ili iznosu štednje, već i o kvaliteti odluka koje donosimo. To je posebno važno u Hrvatskoj, gdje građani istodobno osjećaju pritisak životnih troškova i sve veću potrebu da samostalno planiraju svoju dugoročnu financijsku budućnost. Zato financijsku pismenost ne promatramo kao jednokratnu temu, već kao znanje koje treba graditi od najranije dobi i kroz različite životne faze. Allianz ulaže u financijsku pismenost pružajući građanima jasne informacije, praktična znanja i stručnu podršku kako bi bolje razumjeli vlastite rizike i donosili odluke koje dugoročno štite njih i njihove obitelji, rekla je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.

Iva Medvid: Liderstvo počinje iznutra

Iva Medvid, Solutions Architect u Ericsson Nikola Tesla, započela je svoj karijerni put s jasnim ciljevima: usavršavanje tehničkih vještina i postizanje rezultata unutar korporativnog okvira. „Prije MBA programa bila sam možda više fokusirana na usavršavanje tehničkih vještina i postizanje rezultata unutar korporativnog okvira,“ prisjeća se.

Od tehničkih vještina do životne perspektive

Upisala je COTRUGLI MBA jer je shvatila da joj nedostaje šira ekonomska perspektiva i razumijevanje funkcioniranja vlastitog privatnog i poslovnog života. „To nije bila ambicija vođena statusom ili titulom, već mehanizam da shvatim situaciju u kojoj sam se našla i izgradim otpornost,“ objašnjava.

Tijekom programa, njezini su ciljevi počeli evoluirati. Više nije bilo riječ samo o rezultatima i karijeri, već o etici, vođenju i utjecaju na ljude i zajednicu. „Tijekom programa počela sam šire promišljati o etici i vođenju, utjecaju koji lideri mogu imati na ljude, tim i zajednicu te važnosti osobnog integriteta. Danas moji ciljevi uključuju ne samo postizanje poslovnih rezultata, već i osnaživanje ljudi oko sebe, razvijanje kulture povjerenja i dugoročnu održivost,“ kaže Iva.

Za Ivu, liderstvo je prije svega sposobnost vođenja vlastitog života. „Biti lider znači moći upravljati sobom u krizama, zadržati integritet i snagu, ne prepustiti se malodušnosti i isto to pokušati prenijeti na druge. Važno je biti u kontaktu s istinom, razvijati empatiju i poštovanje prema svakom čovjeku, jer od svakoga se može puno toga naučiti,“ objašnjava.

Snaga kroz iskušenja

Ivina karijera nije bila lišena izazova, no upravo su ta iskustvo oblikovala njezin autentični stil vođenja: „Liderstvo se ne temelji na strahu, ambiciji ili potrebi za statusom, već na unutarnjoj snazi, mudrosti i disciplini za ostvarivanje dugoročnih ciljeva za dobrobit zajednice. Autoritet gradim poštovanjem, istinom i znanjem, ne silom.“

Liderstvo iznutra - za druge

Za budućnost, Iva vidi ključne izazove u razvijanju lidera sposobnih za krizno i transformacijsko vođenje, s posebnim naglaskom na osnaživanje žena. „Autentične žene s integritetom bit će ključne u budućem poslovanju. Nije dovoljno biti manager koji vodi isključivo kroz brojke, lider mora ostati autentičan i vjeran sebi, razumjeti probleme i potrebe ljudi oko sebe,“ ističe.

Iako je svjesna važnosti mentorstva, Iva ga vidi kao način prenošenja znanja, etike i otpornosti na mlade ljude. „Vidim se kao mentorica koja može podržati mlade u izgradnji unutarnje snage i sposobnosti da djeluju s integritetom, osobito u složenim situacijama,“ kaže.

Na pitanje što znači biti uspješan lider, Iva odgovara jasno: „Lider mora znati vidjeti sebe i biti u kontaktu s istinom. Mora cijeniti i razumjeti ljude jer od svakoga se može nešto naučiti. Ključne osobine su empatija, moral, hrabrost, autentičnost, otvorenost prema različitim kulturama i sposobnost razumijevanja potreba ljudi. A najvažnije je – ostati dobar čovjek.“

Za Ivu Medvid, MBA nije samo akademski program; to je putovanje kroz samospoznaju, integritet i izgradnju autentičnog liderstva. „Zahvaljujući programu, stekla sam ne samo znanje, već i mrežu i perspektivu koja mi je pomogla da transformiram svoj život i karijeru. Danas se vodim principom da liderstvo počinje iznutra – od sebe, svojih vrijednosti i sposobnosti da inspiriraš druge,“ zaključuje.

SPONZORIRANO / PROMO