Iduće godine stižu nam izmjene pravila unosa ručne prtljage u zrakoplove

Putnici u Europskoj uniji trebali bi dobiti jasnija prava pri unosu ručne prtljage u zrakoplove, nakon što su Europski parlament i države članice postigli dogovor o reformi pravila o pravima putnika u zračnom prometu, čime se otvara put ograničavanju dodatnih naknada koje su posljednjih godina postale važan izvor prihoda za niskotarifne prijevoznike.

Prema dogovoru, zračni prijevoznici morat će putnicima omogućiti unošenje manjeg osobnog predmeta bez dodatne naplate, dok će pravila o većoj kabinskoj prtljazi morati biti jasnije iskazana već pri kupnji karte. Cilj reforme je smanjiti praksu iznenadnih doplata i učiniti konačnu cijenu putovanja transparentnijom za potrošače.

Dogovor je dio šireg paketa izmjena europskih pravila o pravima putnika, o kojem se u EU-u raspravljalo više od desetljeća. Osim pitanja prtljage, nova pravila zadržavaju postojeći prag za odštetu putnicima u slučaju kašnjenja leta od najmanje tri sata, čime se zadržava pravo na naknadu od 250 do 600 eura, ovisno o duljini leta.

Europska komisija ranije je predlagala ublažavanje dijela pravila, uključujući produljenje praga za isplatu odštete, no zastupnici u Europskom parlamentu i organizacije za zaštitu potrošača usprotivili su se takvom rješenju, tvrdeći da bi ono oslabilo postojeću razinu zaštite putnika.

Za niskotarifne aviokompanije poput Ryanaira, Wizz Aira i easyJeta, naknade za prtljagu, odabir sjedala i druge dodatne usluge posljednjih su godina postale ključan dio poslovnog modela. Kritičari takve prakse tvrde da početna cijena karte često ne odražava stvarni trošak putovanja, dok prijevoznici ističu da putnicima nude mogućnost plaćanja samo onih usluga koje zaista i koriste.

Nova pravila trebala bi također omogućiti djeci da sjede uz odraslu osobu u pratnji bez dodatne naknade te zabraniti praksu kojom bi putnici bili prisiljeni preuzeti aplikaciju zrakoplovne kompanije kako bi pristupili ukrcajnoj propusnici.

Važno je napomenuti da ove izmjene još moraju proći formalno usvajanje u institucijama EU-a nakon pravno-jezične provjere. Nakon stupanja na snagu, pravila će se primjenjivati na letove unutar Europske unije te na određene letove povezane s EU-om, u skladu s europskim okvirom za zaštitu putnika.

Irundo preuzeo splitski Sun Spalato

Irundo, domaća kompanija za upravljanje nekretninama u kratkoročnom turističkom najmu, preuzima splitsku agenciju Sun Spalato, jednu od vodećih tvrtki u tom segmentu na širem području Splita, objavila je kompanija.

Riječ je o prvoj akviziciji Irunda od prošlogodišnjeg ulaska u regionalnu grupaciju Renters, koja upravlja s više od 7.000 jedinica za kratkoročni najam u regiji i nalazi se u portfelju poljskog private-equity fonda Enterprise Investors.

Irundo trenutno upravlja s više od 500 smještajnih jedinica, ponajprije u Dalmaciji, Istri i Zagrebu, koje su prošle godine ostvarile oko 180.000 turističkih noćenja. Kompanija planira do kraja godine povećati portfelj na 1.000 jedinica u Hrvatskoj, kombinacijom organskog rasta i novih preuzimanja manjih domaćih agencija.

Izvršni direktor Irunda Tomislav Zovko rekao je kako hrvatsko tržište kratkoročnog najma ulazi u novu fazu, obilježenu većim pritiskom na kvalitetu upravljanja, regulatornu usklađenost i profitabilnost.

“U Hrvatskoj imamo više od 125 tisuća objekata u kratkoročnom turističkom najmu, što je rezultat dugogodišnjeg investicijskog ciklusa u taj segment nekretnina. No, prošle godine prvi put je zabilježen pad broja jedinica, što pokazuje da tržište prelazi iz faze pukog upravljanja smještajem u fazu upravljanja kvalitetom, održivošću, iskustvom gosta i profitabilnošću”, izjavio je Zovko.

Dodao je kako se vlasnici nekretnina sve više suočavaju s rastućim zahtjevima gostiju, višim operativnim troškovima i sve složenijom regulacijom, na koju utječu europske i lokalne politike.

“U takvim okolnostima neusklađenost, neprofesionalnost i nerazumijevanje tržišnih trendova sve će teže donositi rezultat. Dio iznajmljivača zbog toga će ispasti s tržišta. Upravo u toj novoj fazi razvoja vidimo veliku priliku za Irundo”, rekao je Zovko.

Prema njegovim riječima, Irundo vlasnicima nekretnina nudi potpunu operativnu podršku, uključujući upravljanje cijenama, komunikaciju s gostima, regulatornu usklađenost, izvještavanje i analitiku. Cilj kompanije je povećati prihode vlasnika, ali i podići standard usluge u destinacijama.

“Preuzimamo kompletnu brigu o nekretninama i maksimiziramo prihod od najma. Vlasnik dobiva detaljne izvještaje i analitiku, bez dodatnih operativnih briga. Istodobno vidimo sve veću potražnju za našom uslugom i među vlasnicima nekretnina i među manjim agencijama kojima možemo pružiti operativnu podršku u pozadini, dok se one mogu usredotočiti na odnos s klijentima”, rekao je Zovko.

Irundo procjenjuje da postoji prostor za znatno bolje korištenje postojećeg fonda nekretnina u kratkoročnom najmu. Zovko je rekao kako kompanija u Hrvatskoj vidi potencijal da se prosječna popunjenost turističkih jedinica poveća sa sadašnjih oko 60 dana godišnje na približno sedam mjeseci, prije svega kroz bolje upravljanje ponudom i povećanje kvalitete.

Kompanija navodi da raspolaže vlastitim tehnološkim sustavom za upravljanje, uključujući alate temeljene na umjetnoj inteligenciji, koji joj omogućuju standardizaciju operativnih procesa bez obzira na vrstu ili broj nekretnina. Prema navodima Irunda, pametno upravljanje cijenama može povećati prihode pojedine jedinice za 25 do 40 posto.

Jedinice pod upravljanjem Irunda, prema podacima kompanije, ostvaruju prosječnu ocjenu gostiju od 4,8, dok je prosječna popunjenost tijekom sezone dvostruko viša od prosjeka destinacija u kojima posluju.

Osnivač Sun Spalata Boris Miodrag rekao je kako ulazak u Irundo agenciji donosi pristup znanju, operativnoj platformi i resursima veće grupacije.

“Upravljanje nekretninama vrlo je operativno zahtjevan posao, a Irundova platforma omogućit će nam još kvalitetniju uslugu i snažniji fokus na vlasnike. Unutar Irunda ostajemo usmjereni na Dalmaciju, gdje vidimo još mnogo prostora za rast”, izjavio je Miodrag.

Preuzimanjem Sun Spalata Irundo jača poziciju u Dalmaciji, jednom od najvažnijih hrvatskih turističkih tržišta, i najavljuje nastavak konsolidacije fragmentiranog domaćeg tržišta kratkoročnog najma.

Kompanija ističe da profesionalnije upravljanje smještajnim kapacitetima može donijeti koristi ne samo vlasnicima nekretnina, nego i destinacijama, kroz višu razinu zadovoljstva gostiju, produljenje sezone i bolju iskorištenost postojećeg turističkog fonda.

Stellantis umiruje zabrinute Talijane - nema preseljenja proizvodnje

Stellantis pregovara o novim proizvodnim partnerstvima u Italiji, uključujući suradnju za luksuzni brend Maserati i proizvodnju malih električnih automobila, najavio je glavni izvršni direktor Antonio Filosa.

Filosa je tijekom saslušanja u talijanskom parlamentu rekao da Stellantis razgovara s dva potencijalna partnera za Maserati, brend koji se posljednjih godina suočava sa slabijom prodajom i pritiskom na profitabilnost.

“Biramo s kojim ćemo partnerom nastaviti u budućnosti”, rekao je Filosa, dodajući da potencijalni partneri moraju donijeti tehnologiju, razvojne kapacitete i nove kreativne ideje.

Stellantis, nastao spajanjem Fiata Chryslera i PSA Grupe, prošlog je mjeseca predstavio poslovni plan vrijedan 60 milijardi eura do 2030. godine, koji uključuje 60 novih modela na globalnoj razini i veće oslanjanje na industrijska partnerstva.

Maserati bi vlastitu strategiju trebao predstaviti u prosincu, na zasebnom danu za investitore. Filosa je rekao da bi novi dogovor za Maserati mogao pozitivno utjecati na proizvodnju u talijanskim tvornicama Cassino i Modena, gdje se proizvode modeli tog brenda.

Izvršni direktor istodobno je odbacio ponovljene spekulacije da bi Stellantis mogao prodati Maserati ili tvornicu Cassino, jednu od slabije iskorištenih lokacija grupe u Europi.

“Maserati nije na prodaju, sigurno. Cassino nije na prodaju, sigurno”, rekao je Filosa. Dodao je da se u Cassinu, kao i u drugim tvornicama, mogu očekivati partnerstva za suradnju i razvoj.

Stellantis također planira proizvoditi male, cjenovno pristupačne električne automobile u tvornici Pomigliano, blizu Napulja. Riječ je o vozilima koja bi trebala koštati oko 15.000 eura i biti namijenjena europskim kupcima koji traže jednostavnije i jeftinije električne modele za gradsku vožnju.

“E-automobili su nešto što ćemo očito raditi s partnerom i finaliziramo dogovor”, rekao je Filosa. Dodao je da će Stellantis u svim novim partnerstvima koja sklapa zadržati vlasnički udio od 51%, kao i u već najavljenim partnerstvima s kineskim tvrtkama Leapmotor i Dongfeng.

Filosa je rekao da Stellantis u Pomiglianu cilja proizvoditi najmanje dva mala električna modela, ali se nada da bi ih moglo biti tri.

Podsjetimo, Stellantis je prošlog mjeseca objavio da je iskorištenost njegovih proizvodnih kapaciteta u Europi oko 60%. Kompanija želi do 2030. podići taj udio iznad 80%, što Filosa opisuje kao zahtjevan cilj.

Europa, uz Sjevernu Ameriku jedno od ključnih tržišta Stellantisa, trebala bi dobiti oko 40% ukupnih ulaganja iz novog poslovnog plana.

Za Italiju, najave iz ovog auto konglomerata imaju i političku težinu. Rim već dulje pritišće Stellantis da zadrži proizvodnju i radna mjesta u zemlji, dok sindikati upozoravaju na slabu iskorištenost tvornica i neizvjesnost za radnike u tradicionalnim automobilskim regijama.

Stellantis je ranije ovoga tjedna poručio sindikatima da ne planira zatvarati talijanske tvornice i kako Italija ostaje ključna za buduće industrijske planove grupe.

Veličanstvenih 8: Wall Street zbog SpaceX-a u slatkim problemima

Dionice SpaceX-a nastavile su snažan rast nakon rekordnog izlaska na burzu, poguravši tržišnu vrijednost kompanije Elona Muska iznad Amazona i nakratko iznad Microsofta.

SpaceX je u utorak preskočio Amazonovu tržišnu kapitalizaciju od oko 2,65 bilijuna dolara te je tijekom trgovanja nakratko nadmašio Microsoft, čija se vrijednost kretala oko 2,92 bilijuna dolara. Time se kompanija približila skupini tehnoloških divova vrijednih više od 4 bilijuna dolara, među kojima su Apple, Alphabet i Nvidia.

Rast je uslijedio nakon što je SpaceX prošlog tjedna proveo najveću inicijalnu javnu ponudu dionica u povijesti SAD-a. Kompanija je prodajom 555,56 milijuna dionica po cijeni od 135 dolara prikupila 75 milijardi dolara, uz početnu valuaciju od oko 1,77 bilijuna dolara. Nakon što su pokrovitelji izdanja iskoristili opciju dodatne prodaje dionica, ukupni iznos prikupljen IPO-om narastao je na 85,7 milijardi dolara.

Izlazak SpaceX-a na burzu dodatno mijenja odnos snaga među najvećim američkim kompanijama. Do nedavno je rasprava o najvrjednijim burzovnim imenima uglavnom bila ograničena na Apple, Microsoft, Nvidiju, Alphabet, Amazon, Metu i Teslu. Ulazak SpaceX-a u tu skupinu otvorio je pitanje treba li Wall Street redefinirati popularni naziv “Veličanstvenih sedam”, kojim se opisuje vodeća grupa tehnoloških dionica.

Unatoč euforiji, dio analitičara upozorava da se sadašnja valuacija oslanja na vrlo optimistična očekivanja. Reuters je ranije izvijestio da je SpaceX prošle godine ostvario više od 18,6 milijardi dolara prihoda, ali i gotovo 5 milijardi dolara neto gubitka.

Musk (optimistično) najavljuje rekordne prihode za SpaceX

SpaceX Elona Muska premašio je tržišnu vrijednost od 2 bilijuna dolara nakon rekordnog izlaska na burzu, potvrđujući snažan apetit ulagača za kompanijama koje povezuju svemirsku industriju, satelitski internet i umjetnu inteligenciju.

Dionice SpaceX-a snažno su porasle u prvim satima trgovanja na Nasdaqu, nakon što je kompanija u inicijalnoj javnoj ponudi prikupila 75 milijardi dolara po cijeni od 135 dolara po dionici. Time je SpaceX ostvario najveći IPO u povijesti i odmah se svrstao među najvrjednije kompanije na američkom tržištu kapitala.

Po cijeni iz IPO-a kompanija je bila procijenjena na oko 1,77 bilijuna dolara, no rast cijene dionice nakon početka trgovanja pogurao je njezinu tržišnu vrijednost iznad granice od 2 bilijuna dolara. Time se SpaceX približio valuacijama najvećih američkih tehnoloških divova, premda je riječ o kompaniji s bitno drugačijim profilom rizika, velikim kapitalnim potrebama i ambicioznim dugoročnim planovima.

SpaceX logotip na zgradi
Sven Piper / Unsplash

Musk je nakon debija poručio da bi SpaceX do 2030. mogao dosegnuti godišnje prihode od 1 bilijun dolara, što je projekcija koja znatno nadmašuje i ona optimističnija očekivanja analitičara s Wall Streeta. Takva procjena implicira dramatično ubrzanje rasta u odnosu na sadašnju razinu poslovanja i oslanja se na širenje Starlinka, lansirnih usluga, obrambenih ugovora, svemirske logistike i novih AI projekata.

Prema Reutersovim podacima, prihodi SpaceX-a prošle su godine porasli 33% na 18,67 milijardi dolara. Starlink, satelitska internetska mreža kompanije, činio je oko 60% ukupnih prihoda, poduprt rastom baze korisnika i širenjem konstelacije satelita.

Unatoč rastu prihoda, kompanija je prošle godine zabilježila neto gubitak od 4,94 milijarde dolara, nakon dobiti od 791 milijun dolara godinu ranije. Na rezultat je utjecalo spajanje s gubitaškim xAI-jem, čime je SpaceX dodatno proširio narativ izvan svemirske industrije i satelitskih komunikacija prema umjetnoj inteligenciji.

IPO je privukao snažnu potražnju institucionalnih i malih ulagača. Reuters je ranije izvijestio da je potražnja za dionicama bila višestruko veća od planiranog iznosa ponude, što je dodatno pojačalo rasprave o tome ulazi li tržište u novu fazu tehnološkog optimizma ili u zonu pretjeranih valuacija.

Muskovi "fanovi" već neko vrijeme tvrde da SpaceX ima potencijal postati jedna od najvažnijih infrastrukturalnih kompanija 21. stoljeća, osobito ako uspije povezati orbitalne komunikacije, lansirne usluge, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju. Skeptici, međutim, upozoravaju da tržište u cijenu dionice već ugrađuje iznimno optimističan scenarij rasta.

Anthropic privremeno stopirao pristup svojim najmoćnijim AI modelima

Američki AI startup Anthropic deaktivirao je pristup svojim najnaprednijim modelima umjetne inteligencije nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa zatražila da se pristup tim sustavima ograniči za strane državljane, izvijestio je Axios, otvarajući novo poglavlje u sve napetijem odnosu između Silicijske doline i Washingtona oko kontrole najmoćnijih AI tehnologija.

Prema pisanju Axiosa, Anthropic je primio nalog kojim se traži obustava pristupa modelima Fable 5 i Mythos 5 za sve strane državljane, bez obzira na to gdje se nalaze. Kompanija je potom odlučila onemogućiti pristup modelima za sve korisnike, jer nije mogla brzo provesti razliku između američkih i stranih korisnika na način koji bi zadovoljio zahtjeve vlade.

Spor se pojavio samo nekoliko dana nakon što je Anthropic učinio dostupnim novi model iz takozvane Mythos klase, koji se smatra jednim od najnaprednijih na svijetu. Američka administracija navodno je izrazila zabrinutost da bi se modeli mogli koristiti za otkrivanje softverskih ranjivosti i razvoj koda koji bi mogao imati kibernetičku primjenu.

No nova ograničenja, ako se potvrde, mogla bi imati šire posljedice za poslovni model vodećih američkih AI kompanija, koje rast temelje na globalnoj korisničkoj bazi, velikim korporativnim ugovorima i partnerstvima s multinacionalnim klijentima.

Anthropic, poznat po Claude modelima i naglasku na sigurnost umjetne inteligencije, posljednjih se godina profilirao kao jedan od glavnih konkurenata OpenAI-ju. Kompanija je privukla milijarde dolara ulaganja od tehnoloških i financijskih investitora, uključujući Amazon i Google, te se sve češće spominje kao kandidat za izlazak na burzu.

Prema Axiosu, viši tehnički zaposlenici Anthropica trebali bi se sastati s dužnosnicima Bijele kuće kako bi pokušali riješiti spor i razjasniti uvjete pod kojima bi modeli mogli ponovno biti dostupni korisnicima.

Dio stručnjaka za kibernetičku sigurnost upozorio je da bi zabrana pristupa najnaprednijim modelima mogla imati neželjene posljedice. Njihov argument je da takvi sustavi, iako mogu pomoći napadačima, istodobno mogu biti korisni obrambenim timovima u otkrivanju ranjivosti i bržem odgovoru na prijetnje.

Ako Washington potvrdi stroži režim licenciranja za AI modele, kompanije poput Anthropica, OpenAI-ja, Googlea i xAI-ja mogle bi se suočiti s novim i zahtjevnim regulatornim preprekama pri prodaji svojih najmoćnijih sustava međunarodnim korisnicima.

Za sada ostaje nejasno koliko će dugo modeli Fable 5 i Mythos 5 ostati nedostupni i hoće li američka administracija prihvatiti tehnička ograničenja koja bi omogućila djelomično ponovno otvaranje pristupa.

Qelo brzava širenje mreže punionica za električne automobile

Dok broj električnih vozila na europskim cestama kontinuirano raste, infrastruktura za njihovo punjenje u Hrvatskoj i dalje zaostaje za potrebama tržišta, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada se promet na turističkim i tranzitnim pravcima višestruko povećava. Upravo zato Qelo nastavlja intenzivno ulagati u razvoj mreže ultra-brzih punionica diljem Hrvatske, s ciljem stvaranja dostupnije i kvalitetnije infrastrukture za domaće vozače i strane goste, navodi se u priopćenju.

U sklopu najnovijeg investicijskog ciklusa proširene su lokacije Stop Shop Labin i Stop Shop Gospić koje sada raspolažu s ukupno četiri ultra-brza mjesta za punjenje te većom dostupnom priključnom snagom, što omogućuje brže i učinkovitije punjenje tijekom razdoblja povećane potražnje.

Istovremeno, Qelo je sklopio ugovor o suradnji s Hey Park grupacijom, investitorom i upraviteljem modernih trgovačkih parkova diljem Hrvatske. Suradnja obuhvaća lokacije u Zadru, Vukovaru, Vinkovcima, Prelogu i Buzetu, dok se otvaranje novog Hey Parka u Ogulinu očekuje krajem ljeta. U prvoj fazi Qelo će preuzeti upravljanje postojećim uređajima za punjenje ili izgraditi nove punionice na lokacijama trgovačkih parkova.

„Električna vozila više nisu budućnost nego sadašnjost. Međutim, tijekom turističke sezone i dalje postoji izražen nedostatak ultra-brzih punionica na brojnim prometnim pravcima. Naš je cilj razvijati mrežu na lokacijama gdje vozači mogu kvalitetno iskoristiti vrijeme punjenja, uz dostupne trgovine, ugostiteljske i druge sadržaje“, poručuje Predrag Šeatović, predsjednik uprave.

Takav pristup posebno dolazi do izražaja tijekom ljetnih mjeseci kada velik broj turista električnim vozilima prolazi kroz Hrvatsku. Nedostatak modernih ultra-brzih punionica na pojedinim autocestama i uz državne prometnice usmjerava vozače prema lokacijama koje osim brzog punjenja nude i dodatnu vrijednost kroz sadržaje i usluge, čime infrastruktura za elektromobilnost postaje dio ukupnog turističkog proizvoda.

Da je potražnja za kvalitetnom infrastrukturom u porastu potvrđuju i poslovni rezultati. Qelo je već tijekom svibnja zabilježio odlične rezultate punjenja na najfrekventnijim turističkim lokacijama i važnim tranzitnim pravcima, što dodatno potvrđuje potrebu za ubrzanom izgradnjom novih kapaciteta.

Ekspanzija se nastavlja već tijekom lipnja kada će u rad biti puštene nove ultra-brze punionice na lokacijama Stop Shop Knin i Stop Shop Sinj. Time će Qelo dodatno proširiti mrežu prema južnom dijelu Hrvatske te omogućiti kvalitetnije pokrivanje dalmatinskog zaleđa, područja koje dosad nije raspolagalo dovoljnim brojem ultra-brzih mjesta za punjenje.

Iz tvrtke ističu kako je riječ tek o dijelu planiranih ulaganja tijekom 2026. godine te da nastavljaju aktivno širiti mrežu na lokacijama koje povezuju lokalne zajednice, turistička odredišta i glavne prometne koridore.

„Želimo da Hrvatska bude jednako dostupna vozačima električnih vozila kao i vozačima automobila sa unutarnjim izgaranjem. Razvoj infrastrukture više nije pitanje budućnosti nego preduvjet za daljnji razvoj turizma, mobilnosti i gospodarstva“, zaključuju iz Qela.

Ubisoft gasi razvojni studio u Beogradu

Francuski izdavač videoigara Ubisoft zatvara razvojni studio u Beogradu, čime se nastavlja višegodišnji proces restrukturiranja jedne od najvećih europskih gaming kompanija. Odluka dolazi u sklopu šire reorganizacije koja, prema izvješćima specijaliziranih medija, uključuje i zatvaranje studija u kanadskom Winnipegu te promjene u poslovanju ureda u Barceloni.

Najnoviji potez mogao bi pogoditi do 380 radnih mjesta, iako se konačan broj otkaza još može mijenjati ovisno o lokalnim procedurama i konzultacijama sa zaposlenicima.

Beogradski studio otvoren je 2016. godine i s vremenom je postao dio Ubisoftove globalne razvojne mreže. Iako nije bio među vodećim studijima kompanije, imao je važnu ulogu u podršci razvoju velikih projekata. Tim u Srbiji sudjelovao je na igrama iz serijala Ghost Recon, The Crew i Rainbow Six, kao i na naslovima poput Riders Republic i Skull and Bones.

Srbija se posljednjih godina pozicionirala kao jedno od zanimljivijih tržišta za razvoj videoigara u jugoistočnoj Europi, a prisutnost globalne kompanije poput Ubisofta bila je važan signal zrelosti lokalnog sektora. Odlazak takvog igrača mogao bi usporiti dio ambicija domaće industrije, ali i otvoriti pitanje koliko su manji razvojni centri u regiji izloženi globalnim ciklusima štednje.

Ubisoft nije usamljen u gašenju svojih projekata i studija. I drugi veliki izdavači posljednjih su godina ukidali projekte, zatvarali studije i smanjivali broj zaposlenih, pokušavajući prilagoditi poslovne modele tržištu koje sve manje tolerira skupe promašaje.

Posebno su pod pritiskom kompanije koje upravljaju velikim portfeljem franšiza i razgranatom mrežom studija. Razvoj visokobudžetnih videoigara traje sve dulje i zahtijeva sve veće timove, dok komercijalni uspjeh sve češće ovisi o manjem broju globalno prepoznatljivih naslova. U takvom okruženju izdavači nastoje kapital i ljudske resurse usmjeriti prema projektima s najvećom šansom za dugoročan prihod.

Kod Ubisofta to znači jači fokus na franšize poput Assassin’s Creed, Rainbow Six, Far Cry i The Division. Restrukturiranje u Barceloni, koja bi se prema izvješćima trebala dodatno usmjeriti na Rainbow Six, pokazuje kako kompanija pokušava koncentrirati razvoj oko najstabilnijih brendova i smanjiti kompleksnost globalne organizacije.

Za zaposlenike u Beogradu zasad ostaje nejasno hoće li dio tima dobiti mogućnost prelaska na druge Ubisoftove lokacije ili nastavka rada na daljinu. Studio je, prema dostupnim informacijama, zapošljavao oko stotinu ljudi.

Amazon primoran na novo zaduživanje zbog ulaganja u AI

Amazon je osigurao novu kreditnu liniju od 17,5 milijardi dolara, dok američki tehnološki div ubrzava ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju i priključuje se sve većem broju velikih tehnoloških kompanija koje se za financiranje AI ekspanzije sve više okreću tržištima duga.

Kompanija je u regulatornoj prijavi navela da je ugovorila takozvani delayed draw term loan, kreditni aranžman koji joj omogućuje povlačenje sredstava prema potrebi. Među zajmodavcima su Citibank, BofA Securities, JPMorgan Chase, HSBC i Wells Fargo.

Amazon je naveo da će sredstva koristiti za opće korporativne svrhe. Iako kompanija nije izravno povezala cijeli aranžman isključivo s umjetnom inteligencijom, kredit dolazi u trenutku kada Amazon snažno povećava ulaganja u podatkovne centre, čipove i cloud kapacitete potrebne za razvoj i komercijalizaciju AI usluga.

Najveći dio tih ulaganja povezan je s Amazon Web Servicesom, cloud divizijom koja je ključni izvor profita za kompaniju i jedan od glavnih igrača u globalnoj utrci za AI računalne kapacitete. AWS se natječe s Microsoft Azureom, Google Cloudom i Oracleom za korisnike koji trebaju infrastrukturu za treniranje velikih AI modela i pokretanje generativnih AI aplikacija.

Amazon je već ranije ove godine signalizirao snažan rast kapitalnih ulaganja, pri čemu se značajan dio potrošnje odnosi na izgradnju podatkovnih centara i razvoj vlastitih AI čipova. Kompanija istodobno ulaže u robotsku automatizaciju, logističku infrastrukturu i satelitski internetski projekt Kuiper, što dodatno povećava ukupne investicijske potrebe.

Wall Street postaje skeptičan zbog rastućih troškova AI infrastrukture

Oracle je na papiru isporučio ono što tržište voli vidjeti: prihodi su premašili očekivanja, cloud biznis snažno raste, a knjiga budućih ugovorenih prihoda dosegla je razinu koja sugerira da potražnja za AI infrastrukturom ne jenjava. Ipak, reakcija investitora bila je negativna. Razlog je jednostavan — umjetna inteligencija sve više postaje "igra" u kojoj rast prihoda dolazi uz sve veći račun za podatkovne centre, čipove, energiju i zaduživanje.

Dionice Oraclea pale su nakon objave rezultata, iako je kompanija u četvrtom fiskalnom tromjesečju ostvarila prihode od 19,18 milijardi dolara, iznad očekivanja analitičara. Prilagođena dobit po dionici iznosila je 2,11 dolara. No fokus tržišta brzo se prebacio s rezultata na najavu da bi kapitalna ulaganja u fiskalnoj 2027. mogla dosegnuti čak 95 milijardi dolara.

Taj iznos najbolje pokazuje kako se promijenila priroda tehnološkog biznisa. Oracle je desetljećima bio sinonim za softver visoke marže, baze podataka i stabilan korporativni prihod. Danas se sve snažnije pozicionira kao jedan od infrastrukturnih oslonaca za AI, rame uz rame s Amazonom, Microsoftom i Googleom. No takav zaokret zahtijeva kapitalno intenzivan model poslovanja koji više nalikuje gradnji globalne energetsko-telekomunikacijske mreže nego klasičnoj prodaji softvera.

Najbrže rastući dio Oracleova poslovanja upravo je cloud infrastruktura. Prihodi Oracle Cloud Infrastructurea porasli su 93 posto, na 5,8 milijardi dolara, što potvrđuje snažnu potražnju za računalnim kapacitetima potrebnima za treniranje i pokretanje AI modela. Još impresivnije zvuči podatak da su preostale ugovorene obveze, mjera budućih prihoda iz već potpisanih ugovora, dosegnule 638 milijardi dolara.

No investitore sve manje impresionira samo veličina narudžbi. U središtu pažnje sada je pitanje koliko će koštati njihova realizacija. Oracle očekuje da će u fiskalnoj 2027. prikupiti gotovo 40 milijardi dolara kombinacijom zaduživanja i izdavanja kapitala, uključujući ranije najavljenu emisiju dionica od 20 milijardi dolara. To je pojačalo zabrinutost da AI boom, iako donosi rast, istodobno povećava pritisak na bilance i slobodni novčani tok.

Takav razvoj događaja uklapa se u širu promjenu raspoloženja na Wall Streetu. Prva faza AI euforije bila je obilježena rastom valuacija kompanija koje su se uspjele povezati s novim tehnološkim ciklusom. Sada ulagači postavljaju teža pitanja: koliko dugo će trajati investicijski ciklus, hoće li kapaciteti biti dovoljno iskorišteni i mogu li kompanije pretvoriti potražnju za AI uslugama u održiv rast dobiti.

Oracle se u toj raspravi našao u posebno zanimljivoj poziciji. S jedne strane, kompanija ima jedan od najvidljivijih portfelja budućih AI prihoda. S druge strane, njezin rast zahtijeva goleme investicije u fizičku infrastrukturu. Podatkovni centri za AI nisu samo serveri i čipovi. Oni traže zemljište, mrežnu opremu, opskrbu električnom energijom, sustave hlađenja i dugoročne ugovore s klijentima koji mogu opravdati početni trošak.

Dio tih ulaganja povezan je i s velikim projektima za AI klijente, uključujući infrastrukturu koja se razvija za potrebe OpenAI-ja i drugih tehnoloških igrača. Takvi ugovori mogu Oracleu donijeti dugoročnu prednost, ali istodobno povećavaju ovisnost o malom broju iznimno velikih korisnika i o nastavku snažne potražnje za generativnom umjetnom inteligencijom.

Prema navodima kompanije, najveći dio planirane potrošnje odnosit će se na vlastita ulaganja, dok bi se dio trebao nadoknaditi kroz aranžmane s korisnicima. Međutim, tržišna reakcija pokazuje da investitori zasad nisu spremni bezrezervno prihvatiti argument da će svaki dolar uložen u AI infrastrukturu automatski stvoriti proporcionalnu vrijednost.

Oracle nije jedini u toj situaciji. Microsoft, Amazon, Alphabet i Meta također ulažu desetke milijardi dolara u podatkovne centre, čipove i AI platforme. Razlika je u tome što veći konkurenti imaju šire izvore prihoda, snažnije novčane tokove i dominantne postojeće cloud pozicije. Oracle, iako sve uspješniji u cloud infrastrukturi, mora dokazati da može skalirati taj posao bez narušavanja financijske discipline koja je dugo bila jedan od temelja njegove investicijske priče.

Kineski BYD želi postati najveći svjetski proizvođač automobila

BYD želi u idućih pet godina postati najveći proizvođač automobila na svijetu, poručio je predsjednik kompanije Wang Chuanfu, nastojeći uvjeriti ulagače da kineski div električnih vozila i dalje ima prostora za snažan rast unatoč oštrom padu cijene dionica i sve težim uvjetima na domaćem tržištu.

Wangova poruka dolazi u osjetljivom trenutku za kompaniju koja je posljednjih godina postala simbol kineskog uspona u automobilskoj industriji. BYD je munjevito prerastao iz proizvođača baterija u jednog od najvažnijih globalnih igrača u segmentu električnih i plug-in hibridnih vozila. No nakon razdoblja gotovo neprekinutog rasta, investitori sve više propituju može li kompanija zadržati dosadašnji tempo širenja bez ozbiljnijeg pritiska na profitabilnost.

BYD je u 2025. prodao oko 4,6 milijuna vozila, čime se pozicionirao kao šesti najveći proizvođač automobila na svijetu. Put do prvog mjesta, međutim, i dalje je poprilično dug. Toyota, trenutačni globalni lider, lani je prodala dvostruko veći broj vozila.

Ambiciozna najava nije zaustavila pritisak na dionice. BYD-ove dionice u Hong Kongu pale su više od 45 posto u odnosu na svoje vrhunce, dok su one uvrštene na burzi u Shenzhenu oslabile oko trećinu. Takav pad odražava dramatičnu promjenu raspoloženja investitora prema kineskim proizvođačima električnih vozila, koji se suočavaju s nižim maržama, cjenovnim ratom i znakovima zasićenja na domaćem tržištu.

Kina je i dalje najveće svjetsko tržište električnih vozila, ali upravo se ondje konkurencija najviše zaoštrila. Geely, Chery, Leapmotor, Xiaomi i niz drugih proizvođača agresivno lansiraju nove modele i snižavaju cijene, pokušavajući osvojiti kupce koji su sve osjetljiviji na omjer cijene, tehnologije i opreme. U takvom okruženju i BYD, koji je godinama gradio prednost na vertikalnoj integraciji i kontroli troškova, sve teže zadržava dosadašnju razinu profitabilnosti.

Zbog toga se težište priče sve više seli iz Kine prema inozemstvu. Izvoz je postao jedan od ključnih oslonaca BYD-ove strategije, osobito na tržištima kao što su Brazil, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija. Kompanija istodobno ulaže u proizvodne kapacitete izvan Kine kako bi smanjila izloženost carinama, regulatornim preprekama i političkom pritisku koji prati uspon kineskih proizvođača automobila.

Europa je pritom posebno važna, ali i složena. BYD ondje vidi prostor za rast, no suočava se s višim regulatornim zahtjevima, snažnim lokalnim brendovima i sve izraženijim političkim otporom prema kineskom izvozu električnih vozila. Kako bi postao istinski globalni proizvođač, BYD će morati pokazati da može izgraditi snažnu prodajnu i servisnu mrežu, prilagoditi modele lokalnim kupcima i uvjeriti tržišta da nije samo cjenovno agresivan izazivač, nego dugoročno pouzdan automobilski brend.

Tehnologija ostaje drugi ključni stup Wangove strategije. BYD se oslanja na vlastitu baterijsku tehnologiju, uključujući Blade Battery, kao jedan od glavnih elemenata konkurentske prednosti. No i tu se pojavljuju ograničenja. Wang je dioničarima naznačio da je proizvodnja druge generacije te baterije jedno od "uskih grla" ove godine, što pokazuje da čak i tehnološki najintegriraniji proizvođači nisu imuni na izazove skaliranja.

Kompanija se pokušava dodatno odmaknuti od percepcije proizvođača pristupačnih električnih vozila širenjem u viši tržišni segment. Brendovi poput Denze i Yangwanga trebali bi povećati prosječne prodajne cijene i pomoći BYD-u da ublaži pritisak na marže u masovnom segmentu.

Američki Rivian započeo s isporukama svog dugoočekivanog električnog SUV-a R2

Rivian je započeo isporuke prvih primjeraka električnog SUV-a R2 kupcima, čime američki proizvođač ulazi u fazu koja bi mogla odrediti njegovu dugoročnu poziciju na tržištu električnih vozila. Nakon godina u kojima je gradio imidž proizvođača premium električnih pick-upova i SUV-ova, kompanija sada pokušava napraviti iskorak prema širem krugu kupaca.

Model R2 za Rivian nije samo još jedan novi automobil u ponudi. Riječ je o vozilu na kojem se temelje ambicije tvrtke da poveća proizvodnju, snizi proizvodnu cijenu svojih modela i približi se masovnom tržištu. Osnivač i izvršni direktor Riviana RJ Scaringe ranije je R2 opisao kao možda najvažniji proizvod koji je kompanija dosad lansirala, što jasno pokazuje koliki strateški značaj Rivian pridaje ovom modelu.

Početna cijena R2 iznosi oko 58.000 dolara, čime se model pozicionira znatno ispod većeg i skupljeg R1 SUV-a, ali i dalje u segmentu u kojem se očekuje visoka razina tehnologije, opreme i performansi. Rivian pritom najavljuje dodatno širenje ponude. Od 2027. godine planirana je verzija s cijenom ispod 50.000 dolara, dok bi kasnije iste godine trebala stići i jednostavnija izvedba s cijenom od oko 45.000 dolara.

Planovi su ambiciozni. Rivian želi tijekom druge polovice 2026. povećavati proizvodnju i isporuke te do kraja godine kupcima isporučiti između 20.000 i 25.000 primjeraka modela R2. Uspije li u tome, lansiranje R2 moglo bi se svrstati među najbrže početke proizvodnje jednog električnog automobila na američkom tržištu.

Dugoročno, cilj je znatno veći. Kompanija želi proizvoditi i prodavati stotine tisuća R2 SUV-ova godišnje. Proizvodnja je pokrenuta u postojećoj tvornici u Normalu u saveznoj državi Illinois, dok bi nova tvornica u Georgiji trebala početi s radom krajem 2028. godine. Upravo bi taj proizvodni kapacitet trebao omogućiti Rivianu da izađe iz okvira nišnog proizvođača i približi se razmjerima poslovanja kakvi su potrebni za održivu konkurenciju u globalnoj automobilskoj industriji.

No R2 stiže na američko tržište u trenutku kada se politički i tržišni uvjeti za električna vozila mijenjaju. Ublažavanje ekoloških propisa u SAD-u smanjilo je regulatorni pritisak na proizvođače automobila da ubrzaju prijelaz s benzinskih i dizelskih motora na električne pogone. Istodobno je ukidanje saveznog poreznog poticaja od 7.500 dolara električne automobile učinilo manje pristupačnima za dio kupaca.

Posljedice su već vidljive u strategijama tradicionalnih proizvođača. Mnogi su odgodili, smanjili ili otkazali pojedine američke projekte vezane uz električna vozila, dok i Tesla, najvažniji igrač u tom segmentu, bilježi slabiju prodajnu dinamiku. Za Rivian to istodobno predstavlja rizik i priliku. Slabiji zamah američkog tržišta mogao bi otežati širenje prodaje, ali manji broj novih konkurentskih modela otvara prostor da se R2 nametne kao jedna od najzanimljivijih opcija za kupce koji i dalje žele električni SUV.

Globalna slika dodatno komplicira situaciju. Dok se američko tržište električnih vozila suočava s političkom neizvjesnošću i promjenama poticaja, potražnja za električnim automobilima u mnogim drugim dijelovima svijeta nastavlja rasti. Kineski proizvođači istodobno agresivno šire ponudu povoljnih električnih limuzina i crossovera, čime vrše pritisak na cijene i mijenjaju očekivanja kupaca. Pojedine zemlje već razmatraju ili uvode mjere kojima bi olakšale dostupnost takvih vozila kako bi ublažile rast cijena novih automobila.

Poseban dio Rivianove strategije vezan je uz autonomnu vožnju. Kompanija je najavila da će tijekom sljedećih godina postupno povećavati autonomne sposobnosti modela R2, s dugoročnom ambicijom da vozilo može samostalno voziti. Ta vizija dobila je dodatnu težinu nakon što je Uber s Rivianom sklopio ugovor vrijedan 1,25 milijardi dolara, koji bi mogao omogućiti korištenje do 40.000 vozila R2 kao robotaksija u Uberovoj mreži.

U Kini gotovo više nitko ne kupuje benzince i dizelaše

Najnoviji podaci Kineskog udruženja putničkih automobila (CPCA) pokazuju da su tijekom svibnja svih 16 najprodavanijih modela na kineskom tržištu pripadala kategoriji vozila na novu energiju (NEV), koja obuhvaća potpuno električna vozila, plug-in hibride i modele s produženim dosegom. Time je prvi put iz samog vrha prodajnih ljestvica nestao i posljednji predstavnik klasičnih benzinskih i dizelskih automobila.

Iako je kinesko tržište automobila u cjelini tijekom svibnja zabilježilo pad prodaje, elektrificirana vozila nastavila su osvajati tržišni udio. Njihov udio u ukupnoj prodaji putničkih vozila dosegnuo je rekordnih 62,9 posto.

Dok je ukupna prodaja putničkih vozila u Kini pala za više od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prodaja automobila s klasičnim motorima pala je gotovo dvostruko brže. Prema podacima CPCA-a, prodaja vozila na fosilna goriva smanjena je za gotovo 39 posto na godišnjoj razini.

Takav razvoj događaja sugerira da kineski kupci ne odgađaju samo kupnju novih vozila zbog gospodarske neizvjesnosti, nego sve češće biraju elektrificirane modele kada se odluče na kupnju.

Na listi najprodavanijih modela tijekom svibnja dominirali su domaći proizvođači. Među vodećim modelima našli su se Geelyjev EX2, Xiaomijev SU7, kao i vozila proizvođača BYD, Leapmotor, Li Auto i Aito. Jedan od rijetkih stranih modela koji se i dalje uspijeva zadržati pri vrhu kineskog tržišta ostaje Teslin Model Y.

Kineski proizvođači posljednjih su godina izgradili snažnu konkurentsku poziciju zahvaljujući nekoliko faktora. Osim državnih poticaja i razvijenog lanca opskrbe baterijama, ključnu ulogu odigrala je iznimno agresivna tržišna utakmica koja je dovela do pada cijena i ubrzanog razvoja novih modela.

Posebno se ističe činjenica da kineske kompanije danas više ne konkuriraju samo cijenom. Napredni infotainment sustavi, integracija umjetne inteligencije, autonomne funkcije i brzi razvoj softvera postali su važni elementi njihove strategije, čime sve uspješnije privlače domaće kupce.

Xiaomi je možda najbolji primjer takve transformacije. Tehnološka kompanija koja je desetljećima bila poznata po pametnim telefonima u vrlo je kratkom razdoblju postala ozbiljan igrač na automobilskom tržištu, a model SU7 redovito se pojavljuje među najprodavanijim vozilima u zemlji.

Za tradicionalne proizvođače iz Europe, Japana i SAD-a kinesko tržište postaje sve veći izazov. Kompanije poput Volkswagena, Toyote i General Motorsa godinama su ostvarivale značajan dio globalne prodaje upravo u Kini, no danas se suočavaju s tržištem koje se mijenja brže nego što su mnogi očekivali.

Volkswagen je već pokrenuo niz partnerstava s kineskim tehnološkim tvrtkama, dok Toyota i General Motors ubrzano razvijaju modele prilagođene lokalnim preferencijama. Međutim, sve je više analitičara koji upozoravaju da će oporavak tržišnih udjela biti dugotrajan i skup proces.

Transformacija kineskog tržišta ima značaj koji daleko nadilazi granice zemlje. Kina danas predstavlja najveće svjetsko tržište elektrificiranih vozila te generira više od polovice globalnog rasta njihove prodaje.

Istodobno, kineski proizvođači sve agresivnije šire poslovanje na europska, bliskoistočna i latinoamerička tržišta. Kako njihova domaća prodaja raste, raste i sposobnost financiranja međunarodne ekspanzije, što dodatno pojačava pritisak na etablirane proizvođače.

Potvrdilo istraživanje: Umjetna inteligencija dramatično mijenja prirodu rada

Umjetna inteligencija više nije samo alat koji povećava produktivnost i štedi vrijeme na poslu, nego iz temelja mijenja prirodu rada, upravljanja i iskustva zaposlenika, pokazuje “AI at Work 2026” novo istraživanje Boston Consulting Group.

Gotovo tri četvrtine ispitanika (72 posto), navodi da je umjetna inteligencija već značajno promijenila očekivanja vezana uz vještine u njihovim ulogama, dok gotovo polovica (47 posto) kaže da sada više vremena troši na upravljanje i usmjeravanje umjetne inteligencije nego na sam rad. Dvije trećine redovitih korisnika AI-a (67 posto) navodi da im je AI poboljšao zadovoljstvo poslom, iako četiri od deset ispitanika (41 posto) istovremeno izvještava o povećanom kognitivnom opterećenju, stvarajući “paradoks zadovoljstva” u kojem AI istovremeno poboljšava i otežava rad.

Ovo su neki od nalaza četvrtog godišnjeg BCG izvješća o umjetnoj inteligenciji na radu, temeljenog na globalnom istraživanju 11 749 zaposlenika u 14 tržišta i različitim industrijama. Izvješće analizira kako se usvajanje AI-a, očekivanja radne snage, vodstvo i organizacijska transformacija mijenjaju kako umjetna inteligencija postaje sastavni dio svakodnevnog rada.

Usvajanje umjetne inteligencije među zaposlenicima (bez menadžerskih funkcija) naglo raste, 74 posto njih su sada redoviti korisnici, što označava porast veći od 20 postotnih bodova u posljednje dvije godine. Geografski gledano, tržišta Globalnog juga prednjače u korištenju umjetne inteligencije. Indija, zemlje Bliskog istoka, Brazil i Južna Afrika bilježe razine korištenja AI-a iznad globalnog prosjeka, dok među razvijenim gospodarstvima zaostaju Sjedinjene Američke Države, Francuska i Italija. To pokazuje da brzina usvajanja umjetne inteligencije sve manje ovisi o tradicionalnoj gospodarskoj razvijenosti, a sve više o spremnosti organizacija da AI uključe u svakodnevne procese rada.

Unatoč širokoj primjeni, mnoge organizacije još uvijek imaju poteškoća u pretvaranju učinkovitosti koju donosi AI u stvarnu poslovnu vrijednost. Iako 42 posto redovitih korisnika, koji su operativni zaposlenici, navodi da uštedi barem cijeli radni dan tjedno zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, 66 posto kaže da nema jasne upute kako iskoristiti to vrijeme, a više od polovice to vrijeme ne usmjerava u strateški rad. Bez odgovarajuće transformacije, ušteđeno vrijeme jednostavno se gubi.

"Prvi val umjetne inteligencije bio je fokusiran na individualnu produktivnost. Sljedeći val mora transformirati kolektivni rad", rekao je Vinciane Beauchene, partner i direktor u BCG-u te jedan od autora izvješća. "Svi govore o tome kako AI zamjenjuje posao, ali zapravo se radi o redefiniranju ljudske dodane vrijednosti unutar rada. To je zadatak lidera. Naše istraživanje pokazuje pravu menadžersku revoluciju u eri umjetne inteligencije. Da će AI agenti preuzeti barem polovicu njihovog posla u sljedeće tri godine smatra 65 posto menadžera i lidera, a zaposlenici na poslovima gdje se izravno komunicira s kupcima ili javnošću sve više prelaze na ulogu onih koji upravljaju i usmjeravaju umjetnu inteligenciju."

Istraživanje također pokazuje ubrzanu pojavu i zrelost AI agenata, jer 30 posto ispitanika navodi da su već integrirani u radne procese, što je više nego dvostruko u odnosu na 13 posto iz prošlogodišnjeg izvješća. Da bi AI agenti u sljedeće tri godine mogli preuzeti barem polovicu njihovog posla smatra šest od deset ispitanika, odnosno 61 posto, no više od polovice, 52 posto, još uvijek nema jasno razumijevanje što su AI agenti, a upravljanje i odgovornost za njih i dalje značajno zaostaju za tehnologijom.

Šire gledano, strateška jasnoća se u istraživanju ističe kao ključni faktor dugoročnog uspjeha AI-a, dok organizacije sve više prelaze s jednostavne implementacije alata na redizajn cjelokupnih procesa i funkcija te razvoj novih poslovnih modela i proizvoda, što se gotovo udvostručilo u odnosu na prethodnu godinu.

To stvara takozvanu “raspodjelu transformacije i inovacije”, koja donosi veću poslovnu vrijednost i bolje iskustvo zaposlenika. Jasna strategija povećava mjerljiv poslovni učinak za 25 posto, dok sama bolja tehnologija bez strategije i redizajna donosi tek oko pet posto poboljšanja. Također, ispitanici u organizacijama koje provode redizajn procesa imaju 24 postotna boda veću vjerojatnost da ostvare mjerljivo poboljšanje poslovanja, 22 postotna boda veću vjerojatnost da uštede barem cijeli radni dan tjedno te 20 postotnih bodova veću vjerojatnost da prijavljuju veće zadovoljstvo poslom.

"Jednadžba zadovoljstva mijenja se unutar godine dana korištenja AI-a. U početku novost i mentalni izazov povećavaju zadovoljstvo, ali taj ‘AI medeni mjesec’ nestaje bez jasne strategije", rekao je Sylvain Duranton, globalni voditelj BCG X-a i koautor izvješća. "Zaposlenici se ne opiru intenzitetu AI-a, oni napreduju kada je strategija jasna, smjer stvaran i poruka prenesena. Vrijednost za poslovanje i zadovoljstvo zaposlenika nisu jedno nasuprot drugom. Organizacije koje ostvaruju najveću vrijednost istovremeno su i one u kojima zaposlenici najviše uživaju u radu."

Ukrajinske oružane snage uvode električne motocikle

Ukrajina je službeno odobrila uporabu domaće razvijenog električnog motocikla WOLFSTORM u svojim oružanim snagama, što predstavlja još jedan korak u modernizaciji vojne opreme i rastućem oslanjanju na tehnologije razvijene unutar zemlje.

Iako motocikli na prvi pogled ne djeluju kao revolucionarna vojna tehnologija, promjene na suvremenom bojištu posljednjih godina povećale su njihovu stratešku vrijednost. Sveprisutnost dronova, naprednih sustava nadzora i preciznog topništva prisilila je vojske da traže načine za brže i diskretnije kretanje ljudi i opreme. Upravo u tom kontekstu električni motocikli dobivaju novu ulogu.

Prema podacima ukrajinskog Ministarstva obrane, WOLFSTORM pokreće električni motor snage osam kilovata, može razviti brzinu do 80 kilometara na sat te prijeći oko 100 kilometara s jednim punjenjem baterije. Vozilo može prevoziti dva potpuno opremljena vojnika ili do 200 kilograma tereta, a baterije se mogu zamijeniti ili ponovno napuniti za približno četiri sata.

Najveća prednost električnog pogona nije brzina, nego gotovo nečujan rad i smanjena toplinska vidljivost. U uvjetima u kojima protivničke snage koriste termalne kamere, senzore i izviđačke dronove za otkrivanje ciljeva, smanjenje zvučnog i toplinskog potpisa može povećati šanse za uspješno izvršenje izviđačkih i logističkih zadaća.

Ukrajinska vojska posljednjih je godina značajno proširila uporabu motocikala za različite operacije, od prijevoza opreme i bespilotnih sustava do brzog premještanja manjih postrojbi. Takav trend nije ograničen samo na Ukrajinu. Analitičari ističu da i ruske snage sve češće koriste motocikle i druga lagana vozila kao odgovor na rastuću prijetnju koju predstavljaju borbeni dronovi.

Razvoj WOLFSTORMA dio je šire strategije Kijeva usmjerene na jačanje domaće obrambene industrije. Od početka ruske invazije 2022. godine Ukrajina je ubrzano povećavala proizvodnju vlastitih dronova, sustava elektroničkog ratovanja, oklopnih vozila i druge vojne opreme kako bi smanjila ovisnost o stranim dobavljačima.

Takav pristup postupno mijenja strukturu ukrajinskog obrambenog sektora. Dok su na početku rata međunarodne donacije bile ključni izvor vojne opreme, domaći proizvođači danas preuzimaju sve veći dio proizvodnje i razvoja novih sustava.

Električni motocikl možda neće imati simboličku težinu tenkova ili borbenih zrakoplova, no njegova službena integracija u vojsku pokazuje kako se ratovanje sve više prilagođava eri bespilotnih sustava, mobilnosti i prikrivenog djelovanja. U takvom okruženju mala, tiha i relativno jeftina vozila mogu postati važan element taktike na bojištu jednako kao i mnogo skuplji vojni sustavi.

OpenAI izlazi na burzu - možda svjedočimo stvaranju "novog Microsofta" za AI

OpenAI, kompanija koja je prva pokrenula priču o generativnoj umjetnoj inteligenciji lansiranjem ChatGPT-a, poduzela je prvi konkretan korak prema izlasku na burzu. Prema informacijama koje su posljednjih dana objavili američki mediji, tvrtka je podnijela dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO), a među investicijskim bankarima i ulagačima već se spominje potencijalno vrednovanje koje bi moglo dosegnuti čak bilijun dolara.

Ako se takav scenarij ostvari, riječ bi bila o jednom od najvećih izlazaka na burzu u povijesti američkog tržišta kapitala, ali i o važnom trenutku za cijelu industriju umjetne inteligencije. Dosad su investitori uglavnom financirali AI kompanije kroz privatne investicijske krugove, dok bi OpenAI-jev IPO prvi put omogućio široj investicijskoj javnosti da izravno sudjeluje u rastu jednog od ključnih igrača sektora.

Vrijednost OpenAI-ja eksplodirala je u samo nekoliko godina. Tvrtka je od neprofitne istraživačke organizacije osnovane s misijom razvoja sigurne umjetne inteligencije prerasla u jednu od najvrjednijih privatnih kompanija na svijetu. Posljednje investicijske runde procjenjivale su njezinu vrijednost na više od 850 milijardi dolara, a novi rast potaknut je snažnim povećanjem prihoda i ubrzanim širenjem korisničke baze.

ChatGPT danas koristi stotine milijuna ljudi diljem svijeta, dok su OpenAI-jevi modeli postali sastavni dio poslovanja brojnih kompanija, od financijskog sektora i marketinga do razvoja softvera i korisničke podrške.

Unatoč entuzijazmu tržišta, pitanje održivosti tako visokog vrednovanja ostaje otvoreno. Razvoj naprednih AI modela zahtijeva goleme količine računalne snage, specijaliziranih čipova i podatkovnih centara, što znači da OpenAI i dalje troši desetke milijardi dolara godišnje na infrastrukturu.

Analitičari upozoravaju da će budući investitori morati procijeniti ne samo potencijal rasta prihoda nego i sposobnost kompanije da dugoročno pretvori tehnološku dominaciju u stabilnu profitabilnost. Za razliku od klasičnih softverskih kompanija, gdje dodatni korisnici relativno malo povećavaju operativne troškove, kod umjetne inteligencije svaki novi val korištenja zahtijeva dodatne investicije u računalne resurse.

To otvara pitanje može li AI sektor dugoročno ostvarivati profitne marže kakve su nekada bile karakteristične za najveće tehnološke kompanije.

OpenAI-jev izlazak na burzu mogao bi imati posljedice daleko izvan same kompanije. Uspješan IPO vjerojatno bi postavio nove standarde vrednovanja za druge privatne AI tvrtke, uključujući konkurente poput Anthropica, xAI-ja i niz brzorastućih startupa koji trenutačno privlače milijarde dolara privatnih ulaganja.

Istodobno, snažan interes ulagača dodatno bi učvrstio poziciju proizvođača čipova, pružatelja cloud infrastrukture i drugih kompanija koje profitiraju od AI investicijskog ciklusa. Već danas najveći dio kapitala koji ulazi u sektor AI tehnologija završava kod proizvođača naprednih procesora, podatkovnih centara i energetskih sustava potrebnih za njihovo napajanje.