McKinsey: Europa zbog manjkavog tehnološkog razvoja sve više zaostaje za SAD-om i Kinom

Europa ima velik broj visokoučinkovitih tvrtki, ali sveukupno gledano, europske tvrtke imaju sporiji rast, stvaraju niže povrate ulaganja i ulažu manje u istraživanje i razvoj u usporedbi s američkim tvrtkama i to uglavnom zato što zaostaju u tehnološkom razvoju, navodi McKinsey u priopćenju kao zaključak na novo istraživanje McKinsey Globalnog Instituta (MGI). Od deset transverzalnih tehnologija koje su zastupljene u većini industrija, Europa prednjači u samo dvije.

S obzirom da se tehnologija počela ubrzano širiti po ostalim sektorima, ona sve više diktira konkurentsku dinamiku, poručio je jedan od autora istraživanja, najviše pozicionirani Hrvat u McKinseyu kao globalni partner te ujedno i upravljački partner te tvrtke za Srednju Europu i član vijeća MGI, Jurica Novak.

"Europski igrači postaju sve ranjiviji, čak i u tradicionalnim uporištima kao što je automobilska industrija. Ako se s njom ne uhvati u koštac, ova kriza usporenosti oslabit će Europu u mnogim dimenzijama, uključujući rast, uključenost i održivost te će negativno djelovati i na njezinu stratešku autonomiju kao i poziciju na svjetskoj pozornici", kazao je Novak.

Dodao je kako nas treba zabrinjavati činjenica da Europa zaostaje u nekim od tehnoloških područja koja će oblikovati naše industrije i društva u narednim desetljećima. Stoga će, smatra, europski čelnici po uzoru na veliku odlučnost u razmjerima i brzini svojeg prvotnog odgovora na rat u Ukrajini, morati podjednako učinkovito reagirati i na korporativnu i tehnološku krizu, a sve kako bi poduprli budući prosperitet i stratešku autonomiju Europe.

Dodana vrijednost kompanije koja se kreće između 2 i 4 bilijuna eura godišnje mogla bi do 2040. godine biti dovedena u pitanje, izjavio je McKinsey. To bi bilo ekvivalentno 30 do 70 posto predviđenog rasta europskog BDP-a između 2019. i 2040. godine ili jednom postotnom bodu rasta godišnje, šest puta većem bruto iznosu potrebnom za postizanje neto nulte stope emisija ispušnih plinova do 2050. godine u Europi, oko 90 posto svih trenutnih europskih socijalnih izdataka ili iznosu od 500 eura mjesečnog univerzalnog dohotka za svakog europskog građanina.

Europa ima puno konkurentskih prednosti koje može unaprjeđivati. Međutim, da bi europske tvrtke imale dovoljno brz korak za natjecanje u svijetu u kojem se tehnološke disrupcije šire posvuda, donositelji odluka morat će preispitati status quo i napraviti nove kompromise kako bi im to omogućili, smatraju u MGI-u. Skup inicijativa za privatne i javne donositelje odluka koji naglašava djelovanje na europskoj razini i uredbe koje potiču inovacije mogle bi doprinijeti tome da se današnja visoka kvaliteta života mnogih europskih građana dugotrajno očuva.

Kad europski način funkcionira, vrlo je uspješan. Gledajući povijest, Europa ima vrlo dobre rezultate po pitanju održivosti i uključenosti. Ima niže emisije ugljika po glavi stanovnika od Sjedinjenih Država i Kine te se emisije smanjuju između 30 i 50 posto brže u odnosu na njih, poručili su iz McKinseya.

Nejednakost dohotka mjerena Gini indeksom iznosi samo 30, u usporedbi s 41 koliko nejednakost po Gini indeksu iznosi u Sjedinjenim Državama. Deset najboljih država po Indeksu socijalne mobilnosti koji objavljuje Svjetski ekonomski forum su upravo europske države. Europa je između 2000. i 2019. godine pratila spori rast BDP-a po glavi stanovnika drugih naprednih gospodarstava, ali je europski BDP po glavi stanovnika oko 30 posto niži od onog u Sjedinjenim Državama.

Buduća konkurentnost Europe je upitna s obzirom na veliki i rastući izazov učinkovitosti tvrtki. Između 2014. i 2019. godine, prihodi velikih europskih tvrtki rasli su 40 posto sporije od onih u Sjedinjenim Državama, europske tvrtke su imale 8 posto manja ulaganja (kapitalni izdaci u odnosu na zalihe uloženog kapitala) te su potrošile 40 posto manje na istraživanje i razvoj u odnosu na američke tvrtke navedene u istraživanju.

Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) i farmaceutski proizvodi čine 80 posto investicijskog jaza, 60 posto jaza u rastu i 75 posto jaza u istraživanju i razvoju.

Kako tehnologija prožima sve sektore, Europa zaostaje u osam od deset transverzalnih tehnologija. Deset transverzalnih tehnologija prožimaju gotovo sve industrije, od kojih je sedam povezano s ICT-om. Trenutno se šire snažna korporativna winner-take-most dinamika kao i mrežni učinci.

Europa nije išla ukorak sa Sjedinjenim Državama na valu potrošačke internetske tehnologije i sada je u oslabljenoj poziciji u osam od deset tehnologija u idućem valu njihovog prodiranja. Primjerice, deset najvećih tvrtki koje ulažu u kvantno računalstvo nalaze se u Sjedinjenim Državama ili Kini. Kada govorimo o 5G tehnologiji, Kina zauzima gotovo 60 posto ukupnog iznosa vanjskih investicija za svoje tvrtke, Sjedinjene Države 27 posto, a Europa 11 posto.

Čista tehnologija smatra se europskim uporištem, i regija doista prednjači po patentima, iznosima venture capital investicija i kapacitetima u razvijenim tehnologijama. Ipak, Kina prednjači u proizvodnji čiste tehnologije u gotovo svim područjima, a Sjedinjene Države vode u većini revolucionarnih tehnoloških postignuća. Kada govorimo o mobilnosti, američki proizvođači čine gotovo 70 posto svih kilometara koje pređu L4 potpuno autonomna vozila.

Na kocki nije samo rast, kazali su, već i strateška autonomija. U ovih deset transverzalnih tehnologija, korporativna dodana vrijednost od 2 do 4 bilijuna eura godišnje mogla bi do 2040. godine biti dovedena u pitanje. To je ekvivalentno 30 do 70 posto predviđenog europskog rasta BDP-a između 2019. i 2040. ili jednom postotnom bodu rasta godišnje; šest puta većem bruto iznosu potrebnom za postizanje neto nulte stope emisija ispušnih plinova do 2050. godine u Europi; ili oko 90 posto svih trenutnih europskih socijalnih izdataka.

Štoviše, u sve više polariziranom geopolitičkom okruženju, europska strateška autonomija i pozicija na svjetskoj pozornici dovedeni su u pitanje.

Europski donositelji odluka i tvrtke moraju krenuti u ofenzivu za iskorak u pogledu tehnoloških sposobnosti i konkurentnosti. Europa treba djelovati u većem opsegu i brzini te izjednačiti uvjete kako bi se njezine tvrtke mogle natjecati na svjetskom tržištu. Jedanaest ideja za donositelje javnih odluka mogle bi napraviti pomak.

Jedna od njih bi bila prijelaz na zajedničku nabavu u područjima povezanim s inovacijama, od obrane do zdravstva; danas Europa okuplja samo 0,2 posto svoje ukupne javne nabave na europskoj razini, u usporedbi s 45 posto na saveznoj razini SAD-a.

Pitanja koja se postavljaju su može li razviti zajednički europski korporativni pravilnik ili 28. regulatorno tijelo koje bi omogućilo tvrtkama s visokim rastom neometano poslovanje na kontinentalnoj razini? Može li razmotriti razvoj ubrzanog regulatornog odobrenja i procesa donošenja odluka, kao što se dogodilo u slučaju odobrenja COVID-19 cjepiva?

Poslovni lideri su također oni koji mogu dati doprinos. Bez obzira na to poboljša li se konkurencija, korporativni čelnici i vlasnici moraju početi preuzimati više rizika i povećati razinu konkurentnosti primjerice postavljanjem dugoročnih ciljeva, prilagodbom poticaja i korištenjem programskih spajanja i akvizicija te savezništava za izgradnju opsega i sposobnosti poslovanja, kazali su iz McKinseya.

AmCham-ova konferencija o digitalizaciji: Hrvatska napreduje, ali drugi još više

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj organizirala je konferenciju „Digitalna Hrvatska 2030.“. AmCham snažno podupire napore za podizanjem razine digitalizacije u Hrvatskoj te je ova konferencija zamišljena kao platforma za razmjenu iskustava i najnovijih spoznaja po pitanju digitalizacije između predstavnika tijela javne vlasti i poslovne zajednice.

Digitalno desetljeće EU-a će oblikovati naša društva, način poslovanja i način na koji komuniciramo s našim institucijama kreiranjem politika, zakona i standarda za buduće generacije. Odlučnost da se postane globalni digitalni lider ne odražava se samo kroz snažnu volju, već kroz značajna financijska sredstva EU-a dodijeljena za digitalizaciju i zelene tehnologije.

"Svaka inicijativa koja uključuje usvajanje ili integraciju tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa, korak je prema digitalnoj transformaciji primjenjivoj unutar vladinih odjela, lokalnih vlasti, ili privatnih organizacija. To bi moglo značiti uključivanje digitalizacije povijesnih zapisa, izdvajanje podataka i njihovo uključivanje u digitalne workflow-e, primjenu umjetne inteligencije i sposobnosti strojnog učenja u tekuće procese i još mnogo toga. Cilj je uštedjeti vrijeme i troškove, ali će također pomoći u boljem integritetu podataka, informacijskoj sigurnosti, mogućnostima rada na daljinu i još mnogo toga." rekla je u uvodnom izlaganju Andrea Antoniou, regionalna direktorica za srednju, istočnu i južnu Europu, Iron Mountain.

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je kazala kako smatra da u Hrvatskoj postoji snažan potencijal te da moramo stvoriti uvjete za njegov razvoj te razviti programe usmjerena na područja gdje postoji najveća konkurentska prednost. Dodala je da je 40% tvrtki u Hrvatskoj prepoznalo digitalnu transformaciju kao priliku te kako ohrabruju pozitivni rezultati u dijelu sofisticiranih digitalnih vještina no kako je još uvijek teško pronaći dovoljan broj zaposlenika s odgovarajućim digitalnim vještinama. Stoga će se unutar Plana za oporavak i otpornost kao i Višegodišnjeg financijskog okvira osigurati sredstva za realizaciju takvih projekta.

Digitalna transformacija javne uprave, poslovanja i hrvatskog društva od strateške su važnosti za Hrvatsku. Digitalizacija posljednjih godina zauzima središnje mjesto u kreiranju javnih politika u Hrvatskoj, Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama i taj trend nastavit će se snažno i u vremenu pred nama.

„Hrvatska ima snažan potencijal za postanak digitalnog središta ovog dijela Europe, koje će svoj ekonomski razvoj temeljiti na talentiranim ljudima, inovacijama i suvremenim tehnologijama, poput umjetne inteligencije. Hrvatska je iznad prosjeka zemalja srednjoistočne Europe po razini digitalnih vještina mladih. S druge strane, pažnju trebamo posvetiti unaprjeđivanju digitalnih vještina ljudi svih dobnih skupina, poticanju malih i srednjih tvrtki u digitalnoj transformaciji te digitalizaciji javnih usluga, uz potrebu ulaganja u IT stručnjake“, istaknula je Tatjana Skoko, direktorica, Microsoft Hrvatska.

Uz Natašu Mikuš Žigman, Andreu Antoniou i Tatjanu Skoko na prvoj panel raspravi na temu digitalne ekonomije sudjelovali su i Mark Boris Andrijanič, ministar bez portfelja za digitalnu transformaciju (Slovenija) i Mladen Pejković, stariji izvršni direktor za transformaciju i informacijsko-komunikacijske tehnologije, Atlantic grupa koji su se složili oko važnosti digitalizacije javne uprave kao i daljnjeg ulaganja u razvoj digitalnih vještina i ulaganja u inovativne tehnologije.

U sklopu druge panel rasprave o digitalnoj infrastrukturi i uslugama Bernard Gršić, državni tajnik, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva je izjavio “Na portalu e-Građani sve je više usluga za tvrtke i poduzetnike, a to znači brže, jednostavnije i lakše poslovanje. U narednih nekoliko godina Republika Hrvatska će investirati gotovo 3 milijarde kuna u digitalnu transformacija koja će omogućiti produktivnije, a time i konkurentnije gospodarstvo Hrvatske.“

Na drugoj panel raspravi državnom tajniku Gršić su se pridružili Jiri Sven Sverak, Public Sector Lead CEE, Amazon Web Services; Davor Malojčić, direktor za srednju i istočnu Europu i istočni Mediteran, Kyndryl; Adrian Ježina, izvršni direktor, Telemach Hrvatska i Nikola Dujmović, Predsjednik Uprave, SPAN. Zaključili su kako je potrebna bolja suradnja između privatnog i javnog sektora na razvoju javnih digitalnih usluga te kako nam nedostaje odlučnost u provođenju prioriteta digitalizacije. Složili su se da Hrvatska konstantno napreduje no da brzina napretka nije zadovoljavajuća jer drugi napreduju znatno brže pa Hrvatska u stvari sve više zaostaje.

Hrvatski AI startup airt predao zahtjev za globalnu zaštitu novog patenta

Nakon što je u srpnju prošle godine predao zahtjev za patent za inovirane tehnike dubokog učenja za predviđanje ponašanja iz strukturiranih podataka kakvi se najčešće koriste u poslovnom svijetu, hrvatski AI startup airt ovaj put osmislio je kako uvesti objašnjivost (explainability) u neuronske mreže i predao novi zahtjev za globalnu zaštitu.

Ovaj je patent inicijalno je prijavljen u USPTO (The US Patent and Trademark Office), a zatim i EU, a planiraju inovirati i dalje. airt gradi platformu za izradu prediktivnih modela na strukturiranim podacima kakvi, primjerice, postoje u bankama ili kod pružatelja komunikacijskih usluga, i za obradu tih podataka interno su razvili vlastite tehnike dubokog učenja inspirirane metodologijama koja se koriste u obradi jezika (NLP/Natural Language Processing). Iskustvo rada na konkretnim problemima iz financijskog sektora upotrijebili su kako bi izgradili potpuno automatiziranu platformu za pripremu transakcijskih podataka te automatiziranu izgradnju modela za konkretne poslovne probleme.

Međutim, jedan od poznatih problema dubokog učenja jest da ono radi na principu tzv. crne kutije, odnosno, ne zna se kako točno algoritmi dolaze do zaključaka i preporuka na temelju kojih se posljedično donose poslovne odluke. Drugim riječima, iako se zna koji parametri te kako bi ponašanje tih parametara (rast ili pad) trebalo utjecati na krajnji rezultat, u modelima dubokog učenja nema garancije da će se to zaista tako i dogoditi.

“Ako su svi ostali parametri jednaki, veća kuća bi, primjerice, trebala imati veću vrijednost od manje ili bi banka klijentu ili klijentici s većim primanjima trebala odobriti veći kredit. No, danas ne postoje adekvatna rješenja koja osiguravaju da se modeli dubokog učenja pridržavaju tih svojstava tako da možemo garantirati da su odluke temeljene na tim modelima legitimne i da se možemo slijepo osloniti na njih, dapače. Iz tog razloga, iako su tehnike dubokog učenja po rezultatima superiorne mnogim drugim tehnikama, mnogi biznisi ih nisu spremni upotrijebiti i upogoniti jer ne mogu objasniti što je točno utjecalo na krajnji rezultat i zašto je moguće da rezultat bude drukčiji za dvije osobe potpuno istog profila”, rekla je Hajdi Ćenan iz airt-a.

U airtu su pronašli način kako unijeti objašnjivost u duboko učenje i osigurati konzistentnost rezultata bez gubitka efikasnosti i točnosti koje donosi korištenje neuronskih mreža.

“Intenzivno se bavimo istraživanjem i razvijamo vlastite pristupe i tehnike, uključujući i ovu, jer sve više tvrtki, osim točnosti modela, traži objašnjivost dubokog učenja. Uspjeli smo na jednostavan način riješiti problem koji u literaturi postoji već 30 godina, a koji osigurava monotonost modela dubokog učenja (kada, ovisno o ulaznom parametru, funkcija može ili samo rasti ili samo padati). Trenutna rješenja koja to pokušavaju osigurati izuzetno su kompleksna te zbog toga neefikasna; trenutna industrijska praksa upotreba je dubokih lattice mreža koje je razvio Google. Kada ih usporedimo s našim rješenjem, na standardnim testovima dobivamo veću točnost s barem 10 puta manje parametara, što izuzetno utječe i na ukupno korištenje računalnih resursa potrebnih za treniranje modela. Naš fokus na poslovne podatke rezultirao je nizom uvida i inovacija koje nisu primjenjive u do sada najrazvijenijim domenama dubokog učenja - vizualnim i jezičnim - ali su se pokazali ključnima u poslovnim primjenama. Poslovni modeli bitno su različiti od vizualnih i jezičnih, prije svega zbog dinamike kojom se mijenja situacija na tržištu, a manje zbog razlike između strukturiranih i nestrukturiranih podataka. Sve naše inovacije uzimaju vrijeme kao dimenziju podataka koja zahtijeva posebnu brigu i specijalizirana rješenja i to se pokazalo kao vrlo plodna linija istraživanja i razvoja”, kazao je Davor Runje.

Dobre vijesti iz SAD-a, ali još uvijek je prerano za donošenje velikih zaključaka

Proizvođačke cijene u SAD-u porasle su 11% u travnju na godišnjoj razini te su tako usporile u odnosu na godišnji rast u ožujku za 0,5 postotna boda.

Iako su usporile, cijene plaćene proizvođačima porasle su snažnije od očekivanja (10,7%). Na mjesečnoj razini, proizvođačke cijene zabilježile su očekivano usporavanje na 0,5% u odnosu na mjesec ranije, što je najmanji porast u posljednjih sedam mjeseci. Isključujući cijene energije i hrane, proizvođačke cijene blago su nadmašile tržišna očekivanja te usporile na 8,8% na godišnjoj razini (s 9,6% u ožujku) te 0,4% na mjesečnoj razini (s 1,2% u ožujku).

"Iako je zaustavljeno kontinuirano ubrzanje proizvođačkih cijena koje traje od prosinca 2020. godine, izvješće upućuje na i dalje visoke cjenovne pritiske. Uz jučerašnju objavu potrošačkih cijena, proizvođačke cijene pojačavaju naznake da je inflacija dosegnula vrhunac. Međutim, uz rastuću geopolitičku neizvjesnost i jačanje pandemije u Kini o čijim inputima još uvijek značajno ovise globalni lanci vrijednosti, preuranjeno je zaključivati o trajnom popuštanju inflacije. Prema trenutnim objavama kretanja inflacije, očekuje se nastavak restriktivne monetarne politike Feda te povećanje referentne kamatne stope za 50bb na sljedećim sastancima", stoji u komentaru RBA analitičara.

KARIJERE: Ana Tomić je novi Product Owner u osječkom Barrage-u

Osječka agencija za digitalne proizvode, Barrage, dobila je novo pojačanje u svojim redovima. Ana Tomić pridružila im se na poziciji Product Ownera.

Tomić dolazi u Barrage nakon više od dvije godine provedene u Hrvatskom Telekomu gdje je radila kao online agent.

Pogledajte i druga nedavna imenovanja:

Predstavljena Green Future konferencija: Split će u lipnju biti centralno mjesto za najvažniju temu današnjice

U atriju Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu održano je predstavljanje Green Future konferencije, međunarodnog događaja koji će se 8. i 9. lipnja održati upravo u splitskom HNK. Green Future konferencija obradit će temu zelene tranzicije, jedne od najatraktivnijih tema u svijetu businessa, javnih politika, mobilnosti, održivosti, financija, ali i svakog drugog sektora i poslovanja. Na konferenciji će sudjelovati preko 40 stranih i domaćih stručnjaka koji će zainteresiranima pokušati približiti ovu temu koja će obilježiti naredne godine te objasniti kako što brže prilagoditi pojedine djelatnosti zelenoj tranziciji.

"Umjesto da idemo drugdje učiti o nekim od najvažnijih tema današnjice, zašto ne dovesti one najbolje u naš grad? Ideju su prepoznali ne samo oni koji žive i posluju u Splitu, nego velike domaće i strane tech kompanije. Ideju je prepoznala Europska komisija koja šalje ambasadora za inovacije, ali i Hajduk. Nespojivo? Apsolutno spojivo kad se s dobrim ciljem okupi toliko sjajnih ljudi i organizacija. Zahvaljujem se svima koji su uložili povjerenje, znanje, rad i energiju da se Green Future konferencija dogodi u Splitu i pozivam vas da budete dio“, poručila je uvodno Antonija Eremut Erceg iz organizacijskog odbora Konferencije čiju su važnost i prepoznali brojni dionici, sponzori i partneri koji su se uključili.

Green Future konferenciju, među ostalima, podržavaju dvije najveće hrvatske tech tvrtke, Rimac
grupa i Infobip.

“Iznimno mi je drago što su nas organizatori prepoznali kao strateškog partnera na ovom projektu. Smatram da je od izuzetne važnosti ovakve teme potencirati u javnom i medijskom prostoru, jer zelena budućnost je ono čemu svi težimo. Osim što je sasvim prirodno da je Rimac Technology partner Green Future konferencije, posebno je zadovoljstvo što će Hrvatska biti predstavljena u jednom modernom i naprednom svjetlu te će ova konferencija svakako zauzeti važno mjesto na svjetskoj karti business evenata. S obzirom da smo aktivni sudionik konferencije, osim ostalih velikih imena iz svijeta poslovanja na globalnoj razini, posjetitelji će imati priliku sudjelovati na predavanju i Rogera Moorhousea, Powertrain Research Managera iz Rimac Technology-ja, koji sa svojim timom stručnjaka radi na razvoju tehnoloških inovacija u području električnog pogona, po čemu je Rimac Grupa danas poznata u cijelom svijetu. Vjerujem da će posjetitelji biti jako zadovoljni jedinstvenim sadržajem koji ih čeka u Splitu,“ rekao je Miljenko Baković, product manager iz tvrtke Rimac Technology.

Iako je proces zelene tranzicije izazov za većinu, neke tvrtke već su prepoznale njegovu važnost i započele s implementacijom, a u cilju bržeg, uspješnijeg i profitabilnijeg poslovanja.

„OTP banka je prepoznala važnost održivog financiranja, ali i izazove koje postavlja pred banke i nefinancijska poduzeća. U tu svrhu integriramo ESG kriterije u našu strategiju i osnovali smo poseban odjel u banci zadužen za održivi razvoj. Da bismo uskoro osjetili napredak u održivosti i ispunili zahtjeve Zelenog plana bitna je suradnja sa svim dionicima. Uloga banaka je ubrzati održivo financiranje, za što su nam posebno vrijedni podaci o planovima poduzeća i uvid u trendove održivosti. Green Future konferencija nam pruža priliku da razmijenimo prakse, iskustva, ali i postavimo pitanja na koja još nemamo odgovore. Upravo zato će na konferenciji i aktivno sudjelovati naš predsjednik Uprave, Balázs Békeffy, kao key note speaker i član Uprave Zvonimir Akrap u panelu o održivom financiranju. Green Future konferencija ugostit će niz govornika s iskustvom u oblikovanju javnih politika, s naglaskom na mobilnost, ali i brojna druga rješenja koja koriste tzv. pametni gradovi“, rekla je Silvija Bareša, direktorica korporativnih komunikacija OTP banke d.d., zlatnog sponzora konferencije.

Na putu da postane pametan grad u punom smislu riječi je i Grad Split koji je kroz implementaciju pojedinih digitalnih rješenja već zakoračio u smjer održivosti.

"Veseli me što ćemo u Splitu imati međunarodno događanje na temu koja mijenja naše razvojne i poslovne strategije, ali i svakodnevne odabire na bolje. Grad Split podržava Green Future konferenciju, a RaST će aktivno sudjelovati na panelu o pametnim gradovima. Posebno nam je važno sudjelovanje Osla, koji je 2019. godine bio Zelena prijestolnica Europe. Želimo znati kako su to postali, što su iz toga naučili. Oslo smo doveli u Split i pred tri godine, na konferenciju iz koje je proizašao Plan održive urbane mobilnosti Splita, koji će se usvojiti zajedno sa Strategijom, a njegova provedba zahtijevat će i vanjske izvore financiranja i promjene navika građana“, rekao je Goran Batinić, direktor Razvojne agencije Split, u ime Grada Splita.

Sudionici konferencije imaju dugogodišnje iskustvo u provedbi i implementaciji pametnih i održivih projekata, počevši od prometnih do drugih digitalnih rješenja.

„Profico je digitalna agencija koja svoje usluge plasira pretežno na strana tržišta, ali je već 10 godina jedan od aktivnih kreatora lokalnog ekosustava. Počevši od pionirskih dana u startup zajednici i suroganizacije Shift Startup konferencije, do organizacije brojnih lokalnih događanja i edukacija, danas prepoznajemo zelene tehnologije kao jedan od novih trendova koje želimo snažnije etablirati u lokalnoj zajednici. Zato smo se priključili organizaciji ove konferencije koja lokalnu zajednicu potiče na razmišljanje u smjeru novih globalnih trendova i razvoj globalno primjenjivih tehnologija“, istaknuo je Mateo Perak, direktor tvrtke Profico koja je jedan od organizacijskih partnera konferencije.

Konferenciju su podržali i Alijana Vukšić iz TZ Split te Joško Stella iz TZ Splitsko-dalmatinske županije, kao i Splitsko-dalmatinska županija.

„Otkako je Europska unija dala smjernice za zelenu i digitalnu tranziciju, mislio sam o tome kako nositelji javnih politika i privatne tvrtke ne razumiju što to znači i kako je jedna ovakva konferencija potrebna da im se taj proces približi tako da ovakav događaj pomaže i nama da to približimo dionicima koji su nam važni. Jako me razveselila vijest da se Green Future konferencija događa i Splitsko-dalmatinska županija će stati iza nje maksimalno, pogotovo kad znamo da je SDŽ prva po brojkama koje se tiču solarne energije u RH, prva po planiranim solarnim i vjetroelektranama i drugim obnovljivim izvorima energije, prva po projektima obnove degradiranog obalnog krajobraza. Jako je vrijedno što se nešto na ovom nivou događa u Splitu, da svi nešto naučimo i podijelimo iskustva“, rekao je Stipe Čogelja, zamjenik župana SDŽ.

Cloud softver RoomRaccoon dostupan i hrvatskim hotelijerima i iznajmljivačima

RoomRaccoon, softver za upravljanje hotelskim smještajem, dostupan je i hrvatskim hotelijerima te iznajmljivačima. Tako je Hrvatska postala dio globalne RoomRaccoon mreže čije usluge koristi više od 1500 hotela u 49 zemalja, navodi se u objavi.

"Otvaranje ureda u Splitu bio je logičan potez, budući da je Hrvatska turistička destinacija, a Split drugi najveći grad u državi. RoomRacoon već su započeli implementirati mnogi hoteli i drugi smještajni objekti u Hrvatskoj. Radi se o softveru koji je najbolji odabir u smislu vrijednosti koja se na tržištu nudi i koji se može funkcionalno personalizirati ovisno o potrebama pojedinog objekta", kazao je Branimir Lažeta, voditelj ureda u Splitu.

Tvrtku je 2017. godine osnovala Nadja Buckenberger, vlasnica hotela i tehnološki poduzetnik Tymen van Dyl. Osim Splita, RoomRaccoon trenutno ima urede diljem Nizozemske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Južne Afrike, Portugala, Italije, Španjolske, Francuske, Velike Britanije i Sjeverne Amerike.

Musk: Kinezi imaju snažnu radnu etiku, dok Amerikanci uopće ne žele raditi

Elon Musk, prvi čovjek Tesle, SpaceX-a, a vjerojatno uskoro i Twittera, u razgovoru za Financial Times, dao je nekoliko zanimljivih izjava, posebno kada je u pitanju Kina, koja za Teslu postaje sve važnije tržište.

Musk je tako rekao kako očekuje da će Kina u predstojećem razdoblju izroditi snažne, velike kompanije i to zbog tamošnje radne snage.

"U Kini je puno jako talentiranih, marljivih ljudi koji vjeruju u proizvodnju. A oni ne samo da rade do ponoći, već ostaju na poslu i do 3 sata ujutro ako je potrebno i ne napuštaju tvornicu, dok u SAD-u ljudi pokušavaju skroz izbjeći dolazak na posao", izjavio je Musk, koji je po vlastitom priznanju, često znao prespavati u Teslinim tvornicama, tijekom problematičnih trenutaka u proizvodnji.

Prošlog mjeseca, radnici u Teslinoj Gigafactory tvornici u Šangaju dobili su naređenje da spavaju u samoj tvornici kako bi nadoknadili kašnjenje u isporukama vozila nastalo zbog gašnje proizvodnje uslijed širenja koronavirusa među zaposlenicima tvornice.

Bloomberg je tako pisao kako je Teslinim radnicima u Šangaju dostavljena vreća za spavanje i krevet na napuhavanje, a radni dan produljen na 12 sati, uz jedan slobodan dan tjedno.

Početkom godine nastavljen rast hrvatskog izvoza

Prema privremenim podacima DZS-a, dinamika vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske s inozemstvom nastavljena je i početkom ove godine.

Privremeni podaci za veljaču i ožujak potvrdili su nastavak dvoznamenkastih stopa rasta i izvoza i uvoza roba. Pritom je izvoz roba na godišnjoj razini izražen u eurima porastao 37,4% u veljači te 37,1% u razdoblju sij.- ožu., dok je vrijednost uvezenih roba za 32,7% odnosno 41,8% viša uspoređujući podatke na godišnjoj razini. Dinamika dvoznamenkastih stopa rasta i izvoza i uvoza roba kontinuirano traje od ožujka 2021., a osim učinka baznog razdoblja rezultat je oporavka domaće i inozemne potražnje, ali i rastućih cijena na svjetskim tržištima koje se prelijevaju i na domaće. U takvim uvjetima, razvidno je i produljivanje manjka u robnoj razmjeni zbog veće uvozne baze.

Izvoz roba tako je u razdoblju sij.-velj. iznosio 3,42 mlrd. eura dok je uvoz roba u istom razdoblju dosegnuo 5,32 mlrd. eura rezultirajući s deficitom u bilanci robne razmjene s inozemstvom od 1,9 mlrd. eura. Manjak u robnoj razmjeni je produbljen za 34,5% zbog visoke uvozne baze, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 64,3%.

Na tržište Europske unije Hrvatska je u razdoblju sij.-velj. izvezla robe u vrijednosti 2,5 mlrd. eura ili 72,1% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 46%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 27,5%, uz vrijednost uvoza od 3,9 mlrd. eura (73,5% ukupnog uvoza RH) manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 1,4 mlrd. eura ili 4,8% više u odnosu na sij.-velj. 2021. godine. Tradicionalno najvažniji trgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka, Italija i Slovenija gdje plasiramo 37,5% roba namijenjenih europskom tržištu te s kojih uvozimo više od 37% roba s EU tržišta, prenose RBA analitičari.

Promatrano prema sektorima SMKT (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najveći rast i izvoza i uvoza zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (187,4% kod izvoza te 121% kod uvoza), a odraz je kretanja na svjetskim robnim tržištima (sirove nafte). Kod izvoza roba ova kategorija doprinijela je više od 40% rastu nominalne vrijednosti razmjene s inozemstvom na godišnjoj razini, dok je kod uvoza taj doprinos iznosio 32,5%.

"Kao i u prethodnih deset godina, promatrano prema sektorima SMTK, u većini kategorija Hrvatska bilježi veće vrijednosti uvoza od izvoza roba. Navedeno održava potrebu jačanja konkurentnosti i usmjeravanje obrazovanja, industrije i izvoza na tehnološke složeniji procese s većom dodanom vrijednosti u konačnom proizvodu (namijenjenom izvozu)", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.

Inflacija i jenjavanje pandemije donijeli pad prihoda od mobilnih igara

Prema podacima Sensor Towera, u prvom kvartalu ove godine potrošnja na mobilne video igre iznosila je 21,2 mlrd. dolara, što predstavlja pad od 6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje.

Među glavnim razlozima za pad prodaje navode se sve veći troškovi života podržani brzorastućom inflacijom, kao i jenjavanje pandemije koronavirusa zbog čega manje vremena provodimo kod kuće.

Tržište SAD-a ostaje najveće za globalni mobile gaming s prihodima nešto manjima od 6 mlrd. dolara, što je donijelo pad od 10 posto u odnosu na isto vremensko razdoblje u 2021. godini. Amerikanci su najviše smanjili potrošnju na mobilne video igre na Google Play Store-u i to za čak 22 posto u odnosu na prošlogodišnji kvartal.

Zanimljivo, Japan je dožio najveći pad potrošnje na godišnjoj razini i to za 18 posto na 4,2 mlrd. dolara.

Netflix već ove godine uvodi reklame i naplatu "šeranja" pristupnih podataka

Prema pisanju New York Timesa, globalni streaming servis Netflix tijekom posljednjeg kvartala ove godine planira uvesti novi, jeftinij način gledanja Netflixovog sadržaja, podržan reklamama.

Prema pisanju NYT-a, Netflix je ubrzao planove za uvođenje reklama na servis, ali i naplatu dijeljenja pristupnih podataka.

Netflix je nedavno objavio kako više od 222 milijuna kućanstava plaća za pristup tom streaming servisu. Međutim, dodatnih 100 milijuna kućanstava gleda Netflix preko tuđih korisničkih računa bez plaćanja pristupa. Glavni tvrtkin operativni direktor Greg Peters nedavno je rekao da, iako tvrtka "ne pokušava ugasiti to dijeljenje", "od vas će tražiti da platite malo više da biste mogli dijeliti svoje pristupne podatke". Netflix je već u ožujku počeo testirati dodatnu naknadu za diljenje pristupa Netflixu i to u Peruu, Čileu i Kostariki.

Nakon višegodišnjeg impresivnog rasta, Netflix ima veliki problem kada je u pitanju broj pretplatnika, koji je po prvi put pao u prošlom tromjesečju. Netflix je izgubio 200.000 korisnika (većim dijelom zbog gašenja poslovnih operacija u Rusiji) i misli da kako bi u tekućem tromjesečju mogao izgubiti dodatna dva milijuna.

S obzirom na to da je dionica Netflixa u posljednjih mjesec dana ostvarila rast cijene od 50 posto, tvrtka se nada kako će uvođenje reklama i naplata dijeljenja pristupnih podataka pomoći povećati prihode kompanije.

KARIJERE: Alan Čičak je novi IT & Digital Transformation Director u OTP Leasingu

Nakon četiri godine u konzultantskoj kući EY, Alan Čičak prelazi u OTP Leasing na radnu poziciju direktora IT-a i digitalne transformacije.

Čičak je prije EY-a proveo 5 godina u IT & konzultantskoj tvrtci InfoDom.

Pogledajte i druga nedavna imenovanja:

Gaming inkubator PISMO: Diplomiralo novih 40 game developera

U Poduzetničkom inkubatoru PISMO powered by A1 uručene su diplome 6. generaciji polaznika edukacije za izradu videoigara. Posljednjih šest mjeseci 40 osoba educiralo se kako raditi u programima Blender i Unity. Edukacija je završena, a predstavljeni su i završni radovi polaznika, navodi se u objavi.

U ime Sisačko-moslavačke županije zamjenik župana Mihael Jurić pozdravio je prisutne i pohvalio koncept stvoren od strane Razvojne agencije SIMORA koji se tiče osposobljavanja ljudi da rade neka druga zanimanja koja su tražena. Ispred Grada Novske, prisutne je pozdravio zamjenik gradonačelnika Siniša Kesić, a u ime Hrvatskog zavoda za zapošljavanje partnera u provedbi edukacija, Mihaela Munko iz Područnog ureda Kutina.

Josip Barun i Filip Mikša obratili su se u ime svih diplomaca, zahvalili su se mentorima Zvonimiru i Dominiku govoreći koliko su naučili, ali su i savjetovali polaznike nove 7. generacije koliko je važno svakodnevno raditi.

Većina polaznika po završetku edukacije u prvom tjednu već ima posao. Statistika govori da otprilike 87% polaznika prije edukacije nema posao, a nakon završetka čak 66% ih ima radno mjesto. Ističemo primjer dvojca koji nakon edukacije odlazi u Gamechuck, jedan od vodećih hrvatskih gamedev studija. Timon Popović i Karlo Koščal njihovi su novi zaposlenici.

Poznata regionalna internet platforma zaposlenicima ponudila rad na daljinu i besplatnu psihoterapiju

Heureka Group, grupacija platformi za usporedbu ponuda u web trgovinama u 9 država srednje i istočne Europe (Jeftinije.hr), jedna je od tvrtki koja svojim zaposlenicima od svibnja omogućuje dodatnih 5 dana godišnjeg odmora. Također, uvodi i koncept tzv. full-remote načina rada – odnosno trajnu mogućnost rada na daljinu. Uz ostale pogodnosti poput besplatne psihoterapije, dodatnog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, Heureka se svrstava među tvrtke s jednim od najkompleksnijih paketa pogodnosti za zaposlenike.

"Volunteering Day", "B-Day" i dodatna tri "WhateverDays"

Slobodan dan za volontiranje, slobodan dan za rođendan (koji se može iskoristiti u istom mjesecu) i još tri dodatna dana slobodna dana za sve zaposlenike (“WhateverDays”) – čine ukupno pet dodatnih slobodnih dana koje Heureka Group uvodi za svoje zaposlenike od svibnja.

„Odlučili smo se za ovaj korak jer znamo da su fleksibilnost i ravnoteža poslovnog i privatnog aspekta života jedne od najčešće spominjanih tema većine zaposlenika Heureka Grupe. Već duže vremena nastojimo prilagoditi i postaviti pogodnosti tvrtke kako bismo odgovorili na naše trenutne potrebe“, objašnjava Martina Chloupková, direktorica ljudskih resursa cijele Heureka Grupe i nastavlja: „U Mađarskoj na primje,r samo nekolicina vrhunskih ecommerce i tehnoloških kompanija nudi ovu pogodnost, što nas stavlja u odličnu poziciju kod privlačenja novih zaposlenika“.

Osim spomenutih dodatnih slobodnih dana, svi zaposlenici Heureka Grupe imaju priliku fokusirati se na vlastiti razvoj i usavršavanje. Uz takozvane “Development Days” koji su im na raspolaganju za raznovrsne edukacije (webinare, tečajeve, konferencije i druge edukacijske aktivnosti i osobni rast), svaki od zaposlenika ima i svoj dodatni budget za troškove edukacija i posjete konferencijama.

Temelj su ravnoteža i mentalno zdravlje

Važnost ravnoteže poslovnog i privatnog vremena i utjecaj na mentalno zdravlje pojedinca koje u današnjem kaotičnom svijetu više nije lako izbjeći, već su dugo tema za Heureka Grupu, koja je u suradnji s tvrtkom Talk Through, popisu pogodnosti svojim zaposlenicima u Adriatic regiji odnedavno dodala i besplatne psihoterapijske usluge, navodi se u priopćenju.

“Primjećujemo da svi pojedinci kojima poslodavac omogući više autonomije obavljaju svoj posao puno učinkovitije, više su kreativni, inovativniji pri rješavanju izazova, snažniji i prihvaćeniji u izražavanju kritičkog mišljenja. Sve se to naravno odražava i na ugodnu radnu atmosferu te posljedično i veću produktivnost.”, dodaje Lucija Cerar Godec, HR managerica Jeftinije.hr. Pogodnosti na Jeftinije.hr, koji je dio Heureka Grupe, uključuju i različite sportske aktivnosti (badminton, joga, jedrenje, skijanje) na kojima zaposlenici mogu besplatno sudjelovati, a osim tih aktivnosti omogućeno im je i opuštanje na redovitim besplatnim masažama.

Koncept rada na daljinu dokazao je sve svoje prednosti

Iako je Heureka nudila opciju rada od kuće i prije pandemije, protekle dvije godine su dokazale svu učinkovitost hibridnog načina rada i rada na daljinu i donijele nove prilike za zapošljavanje. Osim toga, zaposlenici mogu iskoristiti i mogućnost privremenog i povremenog rada u inozemnim uredima.

“Gradimo internacionalnu platformu i obično imamo internacionalne timove stručnjaka koji ne sjede zajedno u istom uredu i koji se rijetko vide uživo. Ova formalizacija mogućnosti rada na daljinu je nešto što smo sada učinili službenim i važnim iako to zapravo prakticiramo već dugi niz godina”, objašnjava Martina Chloupková HR direktorica Heureka Grupe.

To definitivno ne znači da susreti uživo nisu važni, upravo suprotno. Zaposlenici se potiču da se kada im to odgovara, sastanu u uredu i sudjeluju u aktivnostima poput zajedničkih doručaka ili odlazaka na godišnje teambuildinge svih zaposlenika. “S tim trendom smo primijetili da je važno zaposlenicima ponuditi mogućnost rada na daljinu. Vjerujemo da je za izgradnju kvalitetnih međusobnih odnosa i odlične kulture tvrtke koristan i osobni kontakt i unatoč mogućnosti rada na daljinu naši su uredi i dalje poprilično puni i rado posjećeni. Zato redovito pripremamo zajedničke doručke i sve velike prezentacije, na razini grupacije, pratimo zajednički iz ureda.” napominje Lucija Cerar Godec.

Prosječna plaća u Zagrebu u veljači iznosila 8.640 kn

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za veljaču ove godine iznosila je 8.640 kuna, što je porast za četiri posto u odnosu na veljaču 2021., najnoviji su podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za veljaču na razini Hrvatske, koja je iznosila 7.452 kune, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za isti mjesec bila je veća za 1.188 kuna.

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za veljaču isplaćena je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 15.243 kune.

Nasuprot tomu, najniža je plaća isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 4.994 kune.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za veljaču ove godine iznosila je 12.312 kuna, što je porast za 6,5 posto u odnosu na veljaču 2021. godine.

Infinum Academy ove godine se održava diljem regije

Otvorene su prijave za novi, ljetni ciklus Infinum Academyja, programa besplatne edukacije programiranja u organizaciji vodeće domaće tvrtke za dizajn i razvoj digitalnih proizvoda.

Ove godine u ponudi je 5 programa edukacije, a po prvi se put održavaju u 4 grada u regiji;
Zagrebu, Ljubljani, Podgorici i Skopju.

Preciznije, Android tečaj održava se na sve četiri lokacije, iOS u Zagrebu, Ljubljani i Skopju, a Spring and Kotlin, JS and Angular te Ruby on Rails održavaju se samo u Zagrebu. No, neka vas to ne sprječava u prijavi jer na određenoj lokaciji morate biti prisutni samo prilikom prijemnog ispita. Sva predavanja i konzultacije s mentorima moguće je odraditi online.  Iako su u početku bili namijenjeni prvenstveno studentima, danas se može prijaviti svatko s osnovnim znanjem koje se provjerava na prijemnom ispitu.

Infinum Academy mentori iskusni su stručnjaci čiji je zadatak u 5 tjedana, koliko traju programi, polaznicima prenijeti praktična i konkretna znanja koja biste na nekim radnim mjestima učili i više od godinu dana. Ako sumnjate u uspješnost Infinum Academyja, dovoljno je reći kako tečaj iOS-a vodi Filip Gulan, Head of Mobile, koji je i sam pohađao Academy, i to u prvoj sezoni održavanja.

"Prijavio sam se dok sam bio na 2. godini fakulteta, a posao u Infinumu dobio sam nekoliko mjeseci kasnije. Kao najveću prednost Academyja istaknuo bih individualni pristup i savladavanje vještina koje su odlična baza za daljnje usavršavanje“, ističe Gulan.

Infinum Academy na glasu je kao prestižan faktor edukacije u IT zajednici, čiju je kvalitetu prepoznao i LinkedIn i dodijelio joj status učilišta na svojim stranicama. O interesu dovoljno govori podatak da se dosad za programe Infinum Academyja prijavilo više od 2.000 ljudi, a većina onih koji su prošli edukacije kasnije su se zaposlili, bilo u Infinumu, bilo u drugim IT tvrtkama.

Program su pokrenuli stručnjaci iz Infinuma prije sedam godina kako bi pokušali smanjiti jaz između teorije i prakse programiranja, što se itekako primijeti nakon što studenti izađu s fakulteta. Kroz programe edukacija dosad je prošlo 347 polaznika, od kojih je njih 87 svoju karijeru nastavilo u ovoj tvrtki, a čak 50 posto svih dizajnera u Infinumu bili su polaznici njihovih besplatnih edukacija i programa.

Prijave za besplatne edukacije Infinum Academyja otvorene su do 15. svibnja, predavanja
počinju 4. srpnja i traju 5 tjedana, a prijaviti se može na službenim stranicama.