Hrvoje Ivić: Kako znanje pretvoriti u odluku

Hrvoje Ivić danas je generalni direktor FINSPOT-a, vodeće kompanije za financijske usluge u Hrvatskoj. Njegova profesionalna karijera započela je u različitim financijskim institucijama, gdje je stekao iskustvo u upravljanju timovima i poslovnim procesima.

S vremenom su izazovi postajali sve složeniji: tržište se ubrzano mijenjalo, projekti su zahtijevali integraciju financija, operacija i upravljanja ljudima, a odgovornost za poslovne odluke bila je sve veća.

Iskoračiti iz autopilota

„Mogao sam nastaviti na autopilotu, godinama funkcionirati, ali bez osobnog napretka i dodatne vrijednosti. Zato sam se odlučio za Executive MBA program u COTRUGLI Business School“, prisjeća se Hrvoje. Tijekom dvogodišnjeg programa uspijevao je balansirati profesionalne obaveze s intenzivnim učenjem, što mu je omogućilo da znanje odmah primijeni u praksi. “Jedan tjedan učite vikendom, a već u ponedjeljak znanje koristite u poslovanju . To je ono što čini COTRUGLI Executive MBA posebnim.”

Nakon završetka programa, Hrvoje je preuzeo poziciju u kojoj je odgovoran za ulazak stranih kompanija na hrvatsko tržište. Njegove odgovornosti uključuju potpuno postavljanje poslovanja – od regrutiranja i vođenja timova, organizacije ureda, kreiranja budžeta do procjene profitabilnosti. “Ako ulazite na novo tržište, morate razumjeti lokalne zakonitosti, prilagoditi strategiju i istovremeno upravljati ljudima, troškovima i rizicima. MBA mi je dao znanje i alate kako te procese strukturirati i donositi pravovremene odluke”, objašnjava Hrvoje.

Liderstvo temeljeno na ljudima i učenju

Ključne lekcije koje je izvukao iz programa odnose se na upravljanje ljudima, delegiranje i donošenje odluka. „Bez pravih ljudi ne možete postići ništa. MBA me naučio kako formirati učinkovite timove, delegirati odgovornosti i donositi odluke koje su strateški važne za kompaniju. Isto tako, pravilo Pareto 80-20 naučilo me fokusirati se na aktivnosti koje donose najveću vrijednost i eliminirati nepotreban stres.“

Posebnu vrijednost Hrvoje ističe u timskom radu i mreži kontakata. „Svaki modul na COTRUGLIJU uključuje multidisciplinarne timove koje čine financijaši, HR stručnjaci, inženjeri, što omogućuje gledanje poslovanja iz različitih perspektiva. Timski rad i interakcija s kolegama iz cijelog svijeta pruža neprocjenjive uvide u globalne i lokalne poslovne izazove. To nije samo networking; to je trajna mreža profesionalne podrške koja se proteže kroz cijelu karijeru.“

Hrvoje naglašava kako MBA nije gotova formula za rješavanje problema, nego okvir za kontinuirani profesionalni razvoj. “Program vas uči kako donositi odluke na temelju informacija, kako upravljati ljudima i procesima i kako rasti kao lider. MBA pruža alat, a stvarni rezultat dolazi kroz vaš angažman i praktičnu primjenu znanja.”

Za kandidate koji razmišljaju o upisu na EMBA program, Hrvoje ima jasnu poruku: “Ne upisujte program samo kako biste dobili diplomu ili karticu kontakata. Budite spremni raditi, učiti i ulagati u sebe. MBA program daje globalnu perspektivu i znanje, ali vaša inicijativa i primjena su ono što određuje uspjeh.”

Hrvoje Ivić svojom karijerom i iskustvom pokazuje kako kombinacija znanja, liderstva i trajne profesionalne mreže može transformirati profesionalni život. Njegova priča inspiracija je svima koji žele preuzeti odgovornost, rasti i suočavati se s izazovima, a COTRUGLI Executive MBA program pruža platformu za takav razvoj.

SPONZORIRANO / PROMO

Aviokompanije žele Muskov Starlink, ali trošak je ogroman

Brzi satelitski internet SpaceX-a ubrzano se pretvara iz atraktivnog dodatka u nešto što avio putnici počinju očekivati kao standardnu uslugu. Aviokompanije to itekako primjećuju, pa se sve veći broj prijevoznika utrkuje u tome tko će prvi opremiti veći dio flote Starlinkom.

Prema procjenama koje navodi magazin Skift, ugradnja Starlinkove opreme na jedan Boeing 737-800 može stajati oko 500.000 dolara. Nakon toga dolazi i godišnji trošak usluge od približno 180.000 dolara po avionu.

Kod aviokompanija koje imaju stotine zrakoplova riječ je o trošku koji se vrlo brzo mjeri u desecima, pa i stotinama milijuna dolara.

United Airlines jedan je od najboljih primjera koliko je ozbiljno krenula nova utrka za internet u zrakoplovima. Američka kompanija je Starlink već počela uvoditi na velik dio svoje flote, a cilj joj je do kraja 2026. imati tehnologiju instaliranu na približno tisuću aviona.

United pritom nije iznimka. Starlink su u SAD-u već odabrali Alaska Airlines, Hawaiian Airlines, Southwest i American Airlines, dok su među velikim međunarodnim prijevoznicima i grupacijama na popisu Air France, Lufthansa, Emirates, Qatar Airways i IAG.

Putnici već biraju avione prema internetu

Za aviokompanije je najvažnije to što putnici počinju primjećivati razliku.

Na internetu već postoje stranice i zajednice koje prate koji pojedini avion ima Starlink, a prijevoznici sve češće informaciju o dostupnosti brzog Wi-Fi-ja posebno ističu tijekom rezervacije ili u svojim aplikacijama.

To možda zvuči kao detalj, ali putničke navike su se promijenile.

Na letu od nekoliko sati mnogi više ne žele internet koji je dovoljno brz tek za slanje tekstualne poruke ili e-maila. Očekuju mogućnost gledanja videa, sudjelovanja na videopozivu, rada u cloud aplikacijama ili korištenja interneta gotovo jednako kao kod kuće.

Starlink je upravo tu promijenio očekivanja.

Tradicionalni sustavi interneta u avionima često su bili spori, nestabilni i skupi. Starlink koristi veliku mrežu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, što mu omogućuje znatno manje kašnjenje i veće brzine.

Za putnika je rezultat jednostavan: Wi-Fi u avionu konačno može djelovati kao normalan internet.

Tko će platiti pola milijuna dolara po avionu?

Tu počinje kompliciraniji dio priče.

Ako aviokompanija mora izdvojiti oko pola milijuna dolara samo za instalaciju sustava, a zatim još stotine tisuća dolara tijekom životnog vijeka aviona za korištenje usluge, logično je pitanje tko na kraju plaća račun.

U mnogim slučajevima odgovor vjerojatno neće biti izravna naknada za Wi-Fi.

Sve više aviokompanija želi Starlink nuditi besplatno, barem putnicima koji su članovi njihovih programa lojalnosti. To znači da se investicija mora opravdati na drugi način.

Prijevoznici računaju da bolji internet može povećati lojalnost putnika, privući poslovne korisnike i pomoći im da se razlikuju od konkurencije.

Za nekoga tko leti jednom godišnje to možda nije presudno. Za poslovnog putnika koji provodi desetke ili stotine sati godišnje u avionu mogućnost normalnog rada tijekom leta može biti dovoljno važna da počne birati jednu aviokompaniju umjesto druge.

Novi rat za putničko iskustvo

Aviokompanije su desetljećima pokušavale privući putnike boljim sjedalima, većim ekranima, kvalitetnijom hranom ili pristupom lounge prostorima.

Sada se među te kriterije ubacuje i kvaliteta internetske veze.

To je posebno zanimljivo zato što tehnološke kompanije postaju sve važniji dio iskustva leta.

SpaceX tako više nije samo dobavljač telekomunikacijske infrastrukture. Starlink može postati razlog zbog kojeg putnik bira upravo određeni let.

Konkurencija se već pojavljuje. Delta Air Lines i JetBlue, primjerice, odlučili su se za Amazonov satelitski sustav Leo, bivši Project Kuiper.

To sugerira da bi se u sljedećih nekoliko godina mogao razviti potpuno novi tržišni segment: borba SpaceX-a i Amazona za kabine tisuća komercijalnih aviona.

Događaj godine na Sjeveru: Digital Power 2026 okuplja vodeće stručnjake digitalnog svijeta

Nakon uspješnog premijernog izdanja, Digital Power vraća se u Koprivnicu s još bogatijim programom i ambicijom da ponovno potvrdi status događaja godine na Sjeveru. Konferencija će na jednom mjestu okupiti stručnjake koji će govoriti o promjenama koje već danas oblikuju marketing, poslovanje, medije i odnose s korisnicima.

Na pozornicu Sveučilišta Sjever stižu Aleksandar Ašković, Katarina Exle, Klara Frančišković, Barbara Slade Jagodić, Toni Milun, Dino Oreški, Melita Pavlek, Dragan Petric, Dean Udatny i Miroslav Varga. Uz deset predavanja, program donosi i dva panela: jedan posvećen kibernetičkoj sigurnosti i sigurnom korištenju AI-ja i drugih digitalnih alata u poslovanju, a drugi važnosti lokalnih portala u informiranju i oglašavanju.

Deset predavanja o temama koje već mijenjaju poslovanje

Ovogodišnji program povezuje umjetnu inteligenciju, digitalni marketing, društvene mreže, korisničko iskustvo, SEO, YouTube, komunikaciju i vanjsko oglašavanje. Posjetitelje očekuju konkretni primjeri, praktična iskustva i teme koje će potaknuti raspravu o tome kako kamo nas digitalni svijet vodi i kako njegove mogućnosti možemomo is koristiti pam promišljeno iljeno i učinkovito.

PRESS

Aleksandar Ašković u predavanju „Kako napraviti uspješan YouTube kanal u 2026.“ pokaz govorit će o izboru tema, razumijevanju publike, naslovima, thumbnailovima, SEO-u, zadržavanju gledatelja, Shortsima i načinu rada YouTubeovog algoritma preporuka.

Katarina Exle kroz kroz će temu „Kad sadržaj postane jeftin, ideja postaje skupa“ istražiti što se se događa kada AI omogući gotovo neograničenu proizvodnju sadržaja i zašto dobra ideja, kreativno razmišljanje i jasna poruka postaju vrjedniji nego ikada.

Klara Frančišković u predavanju „Tko pita korisnika? AI, CX i događaji između klikova“ pokaz podsjetit će nas da dobar digitalni proizvod ne počinje alatom, nego razumijevanjem stvarnih potreba i ponašanja korisnika.

Barbara Slade Jagodić objasnit će kako se vidljivost brendova mijenja u vremenu kada korisnici odgovore traže na Googleu, ChatGPT-u, Claudeu, Instagramu ie i TikToku te zašto brend i pov pov povjerenje postaju temelj nove Search Everywhere optimizacije.

Toni Milun kroz predavanje „Skratite profesore! Lekcije o društvenim mrežama koje su me naučili studenti“ pokazat će kako složene teme približiti širokoj publici, što ga je naučio YouTube i zašto uspješna ideja ponekad treba više od jednog pokušaja.

Dino Oreški predstavit će UCGMO metodologiju, odnosno AI Marketing Operating System koji povezuje razumijevanje kupaca, stvaranje sadržaja, rast, mjerenje i optimizaciju u jedinstven marketinški sustav.

Melita Pavlek u predavanju „UPDATE; LJUDSKOST – Što smo naučili AI, a a zaboravili o sebi?“ otvorit će pitanje ljudskosti, empatije i osobnog razvoja u vremenu u kojem sve više pažnje posvećujemo komunikaciji s umjetnom inteligencijom.

Dragan Petric pokazat će kako AI agent može preuzeti velik dio prodajnog outreach procesa, od pronalaska i provjere kontakata do izrade personaliziranih poruka i automatiziranog slanja ciljanih e-mailova.

Dean Udatny u predavanju „DOOH & AI Power – kada ekran postane pametan medij“ objasnit će kako podaci, računalni vid, programski zakup i generativni AI mijenjaju vanjsko oglašavanje i pretvaraju ekrane u inteligentne komunikacijske točke.

Miroslav Varga u svojem prepoznatljivom stilu postavit će pitanje „Dolazi li nam A(I)rmagedon?“ i na konkretnim primjerima pokazati kako pogrešna primjena AI alata i podataka može više naštetiti nego koristiti poslovanju.

Dva panela o sigurnosti i snazi lokalnih medija

Prvi panel bit će posvećen kibernetičkoj sigurnosti i odgovornom korištenju umjetne inteligencije i drugih digitalnih alata u poslovanju. Raspravljat će se o zaštiti poslovnih podataka, informacijama koje zaposlenici unose u AI alate te rizicima korištenja platformi poput Canve i drugih cloud rješenja. Cilj panela je osvijestiti sudionike o tome gdje završavaju njihovi podaci, tko im može pristupiti i kako nove tehnologije koristiti sigurno.

Drugi panel, pod nazivom „Blizu događaja, blizu publike: snaga lokalnih portala“, otvorit će razgovor o važnosti lokalnih medija u svakodnevnom životu manjih gradova i sredina. Lokalni portali često prvi stižu na mjesto događaja, najbolje poznaju svoju publiku i teme koje su joj važne, a njihove vijesti redovito prenose i nacionalni mediji. Upravo zato predstavljaju važan izvor informacija, ali i vrijedan komunikacijski i oglašivački kanal za tvrtke, institucije i organizacije.

Poboljšan format i još snažniji doživljaj konferencije

„S obzirom na rezultate prošlogodišnje konferencije i odlične reakcije posjetitelja, ove godine očekujemo skroz punu dvoranu. Dodatno smo poboljšali format pa nas očekuje deset predavanja i dva panela, više pauza, ali i nastup komičara Gorana Vugrinca, koji je publiku oduševio već prošle godine. Tu je i naša nezaobilazna voditeljica Ida Prester, koja cijelom događaju daje poseban duh i energiju. Unaprijedili smo brojne detalje, od onih sitnih koje će posjetitelji primijetiti tijekom dana do boljeg LED ekrana i cjelokupnog produkcijskog iskustva. Spremno čekamo Digital Power 2026 i vjerujemo da će 22. listopada dvorana Sveučilišta Sjever biti ispunjena do posljednjeg mjesta“, poručuje Mario Pintar, organizator konferencije Digital Power.

Digital Power nije zamišljen samo kao niz predavanja, već kao cjelodnevno mjesto susreta ljudi iz različitih industrija koji žele pratiti aktualne trendove, upoznati nove ljude i pronaći ideje primjenjive u vlastitom poslu.

Za posjetitelje će biti osigurani besplatan parking, ručak, pića i osvježenja, a konferencijski dan neće završiti posljednjim predavanjem. Nakon 18:00 sati slijedi After Party, prilika za nastavak druženja s predavačima, panelistima, organizatorima i ostalim sudionicima u opuštenijoj atmosferi.

Više informacija o konferenciji, programu i ulaznicama dostupno je na službenoj stranici: www.digitalpower.hr.

Evo kako su Saudijci i Kinezi potiho zavladali globalnom gaming industrijom

Gaming industrija dugo je izgledala kao natjecanje američkih, europskih i japanskih kompanija. Activision, Electronic Arts, Ubisoft, Nintendo, Sony i veliki europski studiji desetljećima su gradili popularne franšize koje danas vrijede milijarde dolara.

No, to se sada promijenilo.

Iza nekih od najpopularnijih igara na svijetu danas stoji kineski kapital, dok je Saudijska Arabija kroz svoj državni investicijski fond (PIF) krenula još agresivnijim putem — od kupovanja manjinskih udjela prešla je na potpuno preuzimanje kompanija vrijednih desetke milijardi dolara.

Kineski Tencent najbolji je primjer kako se taj proces odvijao.

Kompanija koja je na Zapadu poznatija po WeChatu već godinama gradi možda najimpresivniji međunarodni portfelj u gaming industriji.

Najpoznatiji primjer je Riot Games, studio iza popularnih hitova "League of Legends" i "Valorant". Tencent je još prije više od desetljeća postupno ušao u suvlasništvo nad Riot GAmesom, a danas posjeduje cijelu kompaniju.

No, to nije bio kraj.

EA

Kompanija je postala većinski vlasnik finskog Supercella, poznatog po "Clash of Clansu", "Clash Royaleu" i "Brawl Starsu", a posljednjih godina dodatno je proširila svoj utjecaj na europske developere.

Poljski Techland, studio iza serijala "Dying Light", 2023. objavio je da Tencent postaje njegov većinski dioničar. Techland je pritom naglasio da će zadržati kreativnu neovisnost i vlasništvo nad svojim intelektualnim vlasništvom.

Tencent je također kroz preuzimanje kineske kompanije Leyou došao do Digital Extremesa, studija iza "Warframea", a većinski je vlasnik i novozelandskog Grinding Gear Gamesa, developera iznimno popularnog "Path of Exilea".

Strategija je prilično jasna: Tencent uglavnom ne pokušava pretvoriti strane studije u kineske kompanije niti nužno ulaziti u njihovo svakodnevno upravljanje. Umjesto toga kupuje vlasničke pozicije u uspješnim developerima i njihovim dugoročno vrijednim franšizama.

Tencent nije jedini kineski tehnološki div koji je krenuo u kupovinu zapadnih razvojnih studija.

Njegov rival NetEase 2022. kupio je francuski Quantic Dream, poznat po igrama "Heavy Rain", "Beyond: Two Souls" i "Detroit: Become Human".

Scopely

Najnoviji primjer uključuje francuskog diva - Ubisoft.

Francuski izdavač prošle je godine naime izdvojio franšize "Assassin’s Creed", "Far Cry" i "Tom Clancy’s Rainbow Six" u novu kompaniju Vantage Studios te u nju pustio Tencent kao strateškog investitora.

Tencent je uložio 1,16 milijardi eura i dobio 26,32 posto udjela u Vantage Studiosu. Ipak, treba napomenuti kako Ubisoft i dalje zadržava isključivu kontrolu nad kompanijom, ali sama činjenica da Tencent danas posjeduje više od četvrtine kompanije koja upravlja trima najvažnijim Ubisoftovim franšizama pokazuje koliko je kineski kapital duboko ušao u samu jezgru "zapadnog" gaminga.

Saudijska Arabija igra još agresivniju igru

Dok je Tencent svoje carstvo gradio postupno, često kroz manjinske ili većinske vlasničke udjele, Saudijska Arabija posljednjih je godina krenula mnogo direktnije.

Glavni instrument je Public Investment Fund, odnosno PIF, golemi saudijski državni investicijski fond.

Gaming je važan dio saudijske strategije diverzifikacije gospodarstva izvan nafte, a PIF je 2022. osnovao Savvy Games Group s ambicijom da izgradi jednog od najvećih igrača globalne industrije.

Prvi veliki znak koliko ozbiljno pristupaju toj strategiji stigao je 2023.

Scopely

Savvy je za 4,9 milijardi dolara kupio američki Scopely, kompaniju koja stoji iza mobilnih igara poput "Monopoly GO!", "Stumble Guys" i "Star Trek Fleet Command". Savvy je u potpunom vlasništvu PIF-a.

Dvije godine kasnije stigao je još zanimljiviji potez.

Scopely je za 3,5 milijardi dolara kupio Nianticov gaming biznis. U paketu su bili "Pokémon GO", "Monster Hunter Now" i "Pikmin Bloom". Transakcija je zaključena u svibnju 2025.

Sve prethodno ipak izgleda relativno skromno u usporedbi s potezom koji je uslijedio.

U kolovozu ove godine zaključen je posao kojim je Electronic Arts (EA) preuzeo konzorcij u kojem se nalaze saudijski PIF, Silver Lake i Affinity Partners.

Vrijednost transakcije iznosila je oko 55 milijardi dolara.

Time je jedna od najvećih kompanija u povijesti videoigara prestala biti javno izlistana kompanija.

A popis franšiza koje je EA donio sa sobom teško je ignorirati.

"EA Sports FC", "Battlefield", "The Sims", "Apex Legends", "Need for Speed", "Madden", "Dragon Age" i "Mass Effect" samo su neki od najvećih brendova američkog izdavača.

EA

Reuters je jučer objavio kako PIF razmatra spajanje Electronic Artsa i Savvy Games Groupa. Konačna odluka još nije donesena.

Takav bi potez pod jednu grupaciju mogao staviti nevjerojatnu kombinaciju brendova.

Savvy istodobno radi i na preuzimanju kineskog Moontona, developera "Mobile Legends: Bang Bang", u poslu vrijednom oko šest milijardi dolara, navodi Reuters.

Ako se sve te transakcije realiziraju, Saudijska Arabija bi u samo nekoliko godina od relativno nevažnog sudionika gaming industrije postala vlasnički centar jednog od najvećih portfelja popularnih igara na svijetu.

Saudijski interes nije počeo s EA-om

Pritom ni Scopely ni EA nisu bili prvi saudijski gaming potezi.

Još 2022. Electronic Gaming Development Company, kompanija u vlasništvu zaklade Mohammed bin Salman Foundation, povećala je svoj udio u japanskom SNK-u na 96,18 posto.

SNK je ime koje nešto starijim igračima znači mnogo.

Kompanija stoji iza franšiza kao što su "The King of Fighters", "Fatal Fury" i "Metal Slug".

Zašto Kina i Saudijska Arabija žele videoigre?

Motiv nije teško razumjeti.

Gaming više nije niša industrija za tinejdžere. Riječ je o globalnom tržištu koje povezuje zabavu, društvene mreže, streaming, esport, oglašavanje i digitalnu prodaju.

Najuspješnije igre istodobno mogu funkcionirati godinama ili desetljećima.

League of Legends pokrenut je 2009. Pokémon GO postoji od 2016., a franšize poput Battlefielda, The Simsa i Assassin’s Creeda stare su desetljećima.

Takvi brendovi imaju upravo ono što veliki investitori vole: milijune vjernih korisnika, predvidljive izvore prihoda i intelektualno vlasništvo koje se može širiti na filmove, televiziju, esport, merchandising i nove platforme.

Za Tencent je gaming prirodan nastavak poslovanja jedne od najvećih internetskih kompanija na svijetu.

Za Saudijsku Arabiju motiv je širi.

Gaming je dio Visiona 2030, strategije kojom zemlja pokušava smanjiti ovisnost o prihodima od nafte i razviti industrije poput turizma, sporta, tehnologije i zabave.

Igrači možda ne primjećuju promjenu, ali vlasnici se mijenjaju

Ništa od toga ne znači da će igrači sutra primijetiti saudijsku ili kinesku zastavu kada pokrenu "Battlefield", "Assassin’s Creed" ili "Pokémon GO".

Ali vlasnička struktura globalnog gaminga ipak se dramatično i nepovratno mijenja.

Rimčev VERNE testira potpuno autonomne (bez sigurnosnog vozača) vožnje u Zagrebu

Verne i Pony.ai započeli su potpuno autonomne testne vožnje robotaksijem u Zagrebu, bez sigurnosnog operatora u vozilu, navodi se u priopćenju.

Vožnje se odvijaju na javnim prometnicama, na ruti ukupne dužine od 22 kilometra, koja povezuje sjedište tvrtke Verne u zagrebačkoj poslovnoj zoni s Međunarodnom zračnom lukom Franjo Tuđman Zagreb.

Područje na kojem se vozi potpuno autonomno dodatno će se širiti tijekom sljedećih mjeseci, s ciljem obuhvaćanja cijelog operativnog područja na kojem je Verne trenutačno dostupan u Zagrebu. S potpuno autonomnim testnim vožnjama robotaksijem na javnim cestama, bez sigurnosnog operatora u vozilu, Zagreb je predvodnik među gradovima u Europi.

Nova faza započinje pet mjeseci nakon što su Pony.ai, Verne i Uber najavili partnerstvo za pokretanje prve komercijalne robotaksi usluge u Europi. U okviru partnerstva, Pony.ai osigurava tehnologiju autonomne vožnje, Verne vodi operativni dio usluge, a Uber korisnicima omogućuje pristup usluzi putem svoje platforme. Testne vožnje bez operatora u vozilu još nisu komercijalne te u ovoj fazi neće biti dostupne putem Verne ili Uber aplikacije.

Vozila su opremljena Pony.ai sustavom autonomne vožnje. Tijekom testnih vožnji Verneovi operatori intervencije na daljinu nadziru vozilo, ali njime ne upravljaju. Sustav autonomne vožnje samostalno donosi sve odluke tijekom vožnje i upravlja vozilom.

Robotaksi uz Pony.ai sustav koristi senzore koji prate okolinu vozila u svih 360 stupnjeva, a ključni sustavi imaju više redundantnih sigurnosnih razina kako bi vozilo nastavilo sigurno funkcionirati i u slučaju kvara pojedinog sustava. Ova tehnologija već se koristi u potpuno autonomnim komercijalnim vožnjama u drugim gradovima, uključujući vožnju u svim vremenskim uvjetima.

Potpuno autonomna vožnja odvijat će se na vrlo prometnoj ruti između poslovne zone u Buzinu i zagrebačke zračne luke, što je dobra podloga za buduću komercijalnu uslugu mobilnosti bez sigurnosnog operatora u vozilu na širem gradskom području. 

Novi koncept interijera

Za ove testne vožnje Verne uvodi inovativni koncept interijera automobila koji dodatno razvija Verneovo iskustvo za korisnike i približava ga konačnoj viziji tvrtke.

U vozilu koje se koristi u ovoj fazi uklonjeno je prednje suvozačko sjedalo. Time je stvoren otvoreniji prostor u kabini, dodatni prostor za prtljagu i prostor za veliki zaslon. Središnja konzola između stražnjih sjedala uključuje zaslon osjetljiv na dodir za upravljanje vožnjom i funkcijama kabine.

Redizajnirana kabina putnicima pruža više prostora, veću udobnost i više kontrole nad putovanjem i načinom na koji putnici provode vrijeme tijekom vožnje. Ove vožnje omogućuju Verneu da istodobno testira potpuno autonomnu vožnju i novi interijer u stvarnim operativnim uvjetima, dok će povratne informacije putnika utjecati na daljnji razvoj.

Testne vožnje provodi Verne koristeći najnoviju generaciju Pony.ai sustava autonomne vožnje. Tvrtke zajedno unapređuju tehnologiju i operativne procedure potrebne za buduće komercijalno uvođenje potpuno autonomne usluge. Ova testna faza potpuno autonomne vožnje realizira se s vozilom koje Verne trenutačno koristi na prometnicama u Zagrebu, dok se razvoj Verneova posebno dizajniranog vozila nastavlja kao zasebna aktivnost.

Komercijalna usluga s dobrim rezultatima

Verneova robotaksi usluga u Zagrebu, prva komercijalna robotaksi usluga u Europi, u funkciji je od travnja ove godine. U sklopu usluge Verne vozila su dosad prešla više od 200.000 autonomnih kilometara u nekoliko tisuća vožnji s korisnicima. Prosječna ocjena putnika pritom iznosi 4,7 od 5, a operativno područje obuhvaća više od 100 četvornih kilometara.

"Prije pet mjeseci pokrenuli smo prvu komercijalnu robotaksi uslugu u Europi. To je važno jer se komercijalna usluga bitno razlikuje od testne faze, i u smislu regulatornih zahtjeva i operativne složenosti. Sada idemo korak dalje, od autonomne vožnje sa sigurnosnim operatorom u vozilu prema potpuno autonomnim vožnjama. Ovo je važna prekretnica na putu širenja autonomne mobilnosti u Europi i nešto što ovdje dosad nije ostvareno. Istodobno predstavljamo potpuno novu viziju interijera vozila, osmišljenu ne kao koncept za daleku budućnost, nego kao rješenje koje funkcionira u stvarnoj usluzi. Omogućit će ljudima da vrijeme tijekom vožnje iskoriste produktivnije, ugodnije i opuštenije", rekao je Marko Pejković, glavni izvršni direktor Vernea.

Potpuno autonomne testne vožnje predstavljaju novi korak prema komercijalnoj usluzi bez sigurnosnog operatora. Vožnje se provode u skladu s važećim hrvatskim propisima i potrebnim odobrenjima za testiranje autonomnih vozila na javnim cestama.

"Potpuno autonomne vožnje u Zagrebu predstavljaju važan korak u globalnom širenju Pony.ai, kojim tehnologiju potvrđenu kroz komercijalne operacije uvodimo u stvarne operativne uvjete u Europi", rekao je dr. James Peng, osnivač i glavni izvršni direktor Pony.ai. "Zajedno s Verneom pokazujemo kako se Pony.ai Virtual Driver može povezati sa lokalnim operacijama i iskustvom kako bi se stvorio put prema komercijalizaciji. Napredak ostvaren u Zagrebu predstavlja čvrstu osnovu za širenje mobilnosti bez operatera diljem Europe i na drugim međunarodnim tržištima."

Infobip slavi 20. rođendan i najavljuje snažan zaokret prema AI-u

Globalna cloud komunikacijska platforma Infobip proslavila je 20. obljetnicu osnutka u sklopu događanja Infobip Vision, okupivši u Istri više od 200 uzvanika – ključnih klijenata, partnera, predstavnika domaće i svjetske tehnološke industrije te vlasti. Među uzvanicima bili su gosti iz 39 zemlje i zaposlenici Infobipa iz 22 zemlje.

Infobip je u 20 godina od male tvrtke iz Vodnjana izrastao u prvog hrvatskog jednoroga i globalnog lidera u komunikacijskim tehnologijama. Osnovali su ga 2006. Silvio Kutić i Izabel Jelenić, a vrijednost od milijardu dolara dosegnuo je organskim rastom, prije prvog vanjskog financiranja 2020. godine. Danas je među tri vodeće kompanije u svom segmentu na globalnoj razini, a prema Fortuneu uvršten je među 25 najinovativnijih kompanija u Europi za 2026. godinu.

"Prije dvadeset godina malo je tko vjerovao da se globalna komunikacijska infrastruktura može izgraditi iz maloga Vodnjana. Danas smo pokazali da je to moguće. No, do tog uspjeha nismo došli preko noći. Infobip je osnovan 2006., nakon pet godina pokušaja, pogrešaka i novih početaka. Upravo nas je taj put oblikovao i pokazao da se velike kompanije ne grade na savršenim odlukama, već na odgovornosti, otpornosti i spremnosti da se nakon svakog neuspjeha krene ispočetka. Infobip su prije svega izgradili ljudi – naši zaposlenici, klijenti i partneri koji su nam vjerovali od samih početaka", rekao je Silvio Kutić, suosnivač i glavni izvršni direktor Infobipa.

Kutić je dodao kako svaka kompanija ima svoju svrhu, a Infobipova se temelji na tri načela: od prvoga dana fokus je bio razvijati tehnologiju za digitalne interakcije između kompanija i njihovih krajnjih korisnika, zatim izgraditi kompaniju i platformu koja ljudima omogućuje rast i razvoj kroz znanje te ostvariti pozitivan utjecaj na zajednice u kojima djelujemo.

Infobipovi inženjerski timovi danas razvijaju globalnu komunikacijsku platformu koja poslovnim korisnicima omogućuje dosezanje više od sedam milijardi mobilnih uređaja na šest kontinenata. Tvrtka posluje u više od 70 ureda, zapošljava više od 3.500 stručnjaka te surađuje s vodećim globalnim brendovima i tehnološkim platformama, uključujući WhatsApp, Microsoft, Oracle, Adobe, Metu i Viber.

Dvadesetu godišnjicu Infobip je obilježio i ulaskom u najveće poglavlje u svojoj povijesti – transformacijom u AI-first kompaniju.

Ključan korak u toj transformaciji predstavlja pokretanje platforme Infobip AgentOS, kojom kompanija ubrzava globalnu primjenu agentnog AI-ja i dodatno potvrđuje svoju predvodničku ulogu u području AI inovacija. Svojim AI rješenjima Infobip poslovnim korisnicima pomaže povećati produktivnost i konkurentnost, istodobno jačajući poziciju u područjima CPaaS-a, RCS-a i prevencije prijevara. Snagu Infobipovih tehnologija potvrđuju priznanja vodećih analitičkih kuća, među kojima su Gartner, Juniper Research, IDC i Omdia. Umjetnu inteligenciju primjenjuje i u vlastitom poslovanju, a više od 90% zaposlenika razvija AI vještine i koristi AI alate za povećanje produktivnosti.

"Nakon brojnih promjena – tehnoloških i poslovnih, kao i promjena u načinu na koji pristupamo tržištu, pozicioniranju i repozicioniranju, projektima i ljudima – danas smo ovdje, usmjereni prema budućnosti. Budućnost komunikacije neće se temeljiti na tome da imamo još više tehnologije, već na tome da stvaramo pametnije i humanije načine povezivanja. Umjetna inteligencija u tome donosi goleme mogućnosti, od personaliziranijih iskustava do potpuno novih načina na koje ljudi i kompanije komuniciraju. Naš je cilj iskoristiti AI kako bismo komunikaciju učinili jednostavnijom, prirodnijom i relevantnijom, bez obzira na to koliko se tehnologija brzo mijenja", rekao je Izabel Jelenić, suosnivač i tehnički direktor Infobipa.

Pionir umjetne inteligencije ima upozorenje oko daljnjeg razvoja te napredne tehnologije

Geoffrey Hinton, jedan od pionira moderne umjetne inteligencije i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, ponovno upozorava da čovječanstvo možda razvija tehnologiju koju više neće znati kontrolirati jednom kada postane inteligentnija od svojih tvoraca.

U novom intervjuu za CNN Hinton je rekao da bismo trebali biti "vrlo zabrinuti" ako prije razvoja superinteligentnih sustava ne pronađemo način kako ih pouzdano držati pod nadzorom.

Problem je, tvrdi, u tome što se najveće tehnološke kompanije danas utrkuju u razvoju sve sposobnijih AI modela, dok se razmjerno malo resursa ulaže u razumijevanje njihova ponašanja i sigurnost.

"Trenutačno se velike kompanije natječu u tome tko će razviti inteligentniji AI, zbog čega AI agenti postaju sve moćniji, a da pritom nemamo jasnu ideju kako ih kontrolirati", rekao je Hinton.

Inteligencija više nije jedino pitanje

Hinton već neko vrijeme tvrdi da bi umjetna inteligencija u relativno bliskoj budućnosti mogla nadmašiti ljude u gotovo svim intelektualnim zadacima.

Prema njegovoj procjeni, to bi se moglo dogoditi unutar sljedećih pet do 20 godina.

U tom slučaju čovječanstvo bi se prvi put moglo naći u situaciji u kojoj više nije najinteligentniji oblik inteligencije na Zemlji.

Hinton pritom koristi prilično jednostavnu, ali neugodnu usporedbu.

Ako budući AI bude inteligentniji od čovjeka otprilike onoliko koliko je čovjek inteligentniji od kokoši, teško je očekivati da ćemo takav sustav moći jednostavno nadmudriti ili trajno držati pod kontrolom.

Prema Hintonu, pravo pitanje zato nije možemo li spriječiti superinteligentni AI da se riješi ljudi ako bi mu oni postali prepreka.

Pitanje je kako postići da takav cilj uopće nikada ne razvije.

AI bi trebao biti usmjeren na dobrobit ljudi

Tu Hinton zagovara pomalo neobično rješenje.

Umjesto pokušaja da čovječanstvo trajno zadrži potpunu kontrolu nad inteligentnijim AI sustavima, smatra da bi istraživači trebali razvijati sustave čiji bi temeljni ciljevi uključivali zaštitu ljudi i brigu o njihovoj dobrobiti.

Hinton je tu ideju ranije usporedio s svojevrsnim "majčinskim instinktom".

Njegova logika je da već poznajemo primjer u kojem fizički slabije i manje sposobno biće može imati velik utjecaj na inteligentnije i moćnije: odnos djeteta i majke.

Ako AI jednog dana doista postane znatno sposobniji od čovjeka, Hinton smatra da bi možda bilo sigurnije osigurati da njegovi temeljni ciljevi uključuju zaštitu ljudi, umjesto da pokušavamo beskonačno održavati tehnološku nadmoć nad njim.

Problem je što zasad nitko ne zna kako takav mehanizam pouzdano ugraditi u napredne AI sustave.

AI industrija suočena je s neugodnim paradoksom

Hintonova upozorenja dolaze u trenutku kada se unutar same industrije umjetne inteligencije sve otvorenije raspravlja o potencijalnim ekstremnim rizicima tehnologije.

Dio istraživača koji rade ili su radili u vodećim AI kompanijama upozorava da razvoj sve sposobnijih sustava napreduje brže od sposobnosti industrije da razumije njihovo ponašanje i zajamči da će ostati pod ljudskom kontrolom.

To stvara neobičan paradoks.

Kompanije istodobno tvrde da bi njihova tehnologija mogla potpuno promijeniti gospodarstvo, znanost i svakodnevni život, dok neki od ljudi koji su sudjelovali u njezinu razvoju upozoravaju da bi njezin najekstremniji mogući ishod mogao biti katastrofalan.

Hinton smatra da utrka za komercijalizacijom tehnologije taj problem dodatno pogoršava.

AI kompanije imaju snažan ekonomski motiv što prije predstavljati sposobnije modele, dok ulaganja u sigurnost nemaju jednako brz i izravan komercijalni povrat.

Rezultat bi mogla biti tehnološka utrka u kojoj nijedna velika kompanija ne želi biti prva koja će usporiti.

Evo zašto se Netflix borio da prvi prikaže trailer za novu GTA VI videoigru

Netflixov eksperiment s ekskluzivnom premijerom novog prikaza igre Grand Theft Auto VI pokazao se mnogo vrjednijim nego što sugeriraju same brojke gledanosti. Prema podacima analitičke kuće Ampere Analysis, Grand Theft Auto VI: An Extended Look potaknuo je više od 100.000 novih pretplata na Netflix na američkom tržištu tijekom kratkog razdoblja u kojem je sadržaj bio dostupan isključivo na toj platformi.

Prema podacima Ampere Analysis-a, riječ je o trećem najvećem jednodnevnom skoku novih pretplatnika na Netflix u SAD-u tijekom 2026.

Rockstar Games je 27. kolovoza odlučio napraviti nešto neuobičajeno za industriju videoigara: umjesto da najnoviji veliki prikaz GTA VI odmah objavi na YouTubeu, 27-minutni Extended Look prvih je šest sati bio dostupan samo na Netflixu.

Strategija je funkcionirala.

U samo četiri dana video je na Netflixu prikupio 31,1 milijun pregleda i postao najgledaniji sadržaj na platformi tog tjedna. Dosegnuo je prvo mjesto u 87 od 93 zemlje koje Netflix prati na svojim globalnim ljestvicama gledanosti.

Drugim riječima, 27-minutna prezentacija jedne videoigre privukla je veću publiku od Netflixovih filmova i serija.

Posebno je zanimljivo koliko je kratko trajala Netflixova prednost.

Samo šest sati nakon premijere Rockstar je isti video besplatno objavio na svom YouTube kanalu. Potencijalni gledatelji, dakle, nisu morali dugo čekati kako bi ga pogledali bez Netflixove pretplate.

Ipak, prema Ampereovoj procjeni, više od 100.000 ljudi nije željelo čekati.

To pokazuje koliko snažan marketinški alat može biti kratkotrajna ekskluzivnost kada je sadržaj dovoljno atraktivan. Netflix pritom nije morao financirati višegodišnju produkciju serije ili filma kako bi ljudima dao razlog za pretplatu. Bilo mu je dovoljno nekoliko sati ekskluzivnog pristupa jednom od najiščekivanijih proizvoda industrije zabave.

Podaci Sensor Towera već su nekoliko dana nakon premijere pokazali koliko je snažan bio taj učinak. Korištenje Netflixove mobilne aplikacije u SAD-u tijekom premijere poraslo je oko 35 posto u odnosu na prethodni sat, dok je posjećenost Netflixove internetske stranice bila oko 125 posto veća od prosjeka usporedivih četvrtaka.

Velik interes nakratko je izazvao i tehničke poteškoće na Netflixu.

Netflix želi sadržaj zbog kojeg se ljudi pretplaćuju odmah

Netflix već neko vrijeme pokušava pronaći sadržaj koji ne funkcionira poput klasične streaming serije ili filma.

Veliki sportski prijenosi, boksački mečevi i drugi događaji uživo imaju jednu važnu prednost: korisnici ih žele gledati odmah. Upravo zato mogu potaknuti nagli val novih pretplata, što klasični katalog filmova i serija mnogo teže postiže.

Ampere je ranije procijenio da su Netflixove božićne NFL utakmice, zajedno s novim epizodama Stranger Thingsa, tijekom 2025. privukle oko 430.000 novih američkih pretplatnika. Analitička kuća zaključila je da su upravo sadržaji uživo tijekom prošle godine bili među najvećim pokretačima novih pretplata na američkom streaming tržištu.

GTA VI sada pokazuje da isti princip ne mora biti ograničen samo na sport.

Velika gaming premijera može funkcionirati gotovo poput finala velikog sportskog natjecanja ili dugo očekivanog boksačkog meča: milijuni ljudi žele biti dio događaja u trenutku kada se on odvija, a ne nekoliko sati ili dana poslije.

Cupra "pojela" Seat: Volkswagen razmatra gašenje svoje španjolske marke

Volkswagen Grupa razmatra mogućnost postupnog gašenja automobilske marke SEAT do kraja ovog desetljeća, dok bi u budućnosti još snažnije gurala Cupru kao jedan od svojih ključnih europskih brendova.

Prema recentnim informacijama, SEAT bi mogao prestati postojati kao zasebna automobilska marka oko 2029. ili 2030. godine. Konačna odluka još nije donesena, ali dolazi u trenutku kada Volkswagen pokušava pojednostaviti ponudu modela, smanjiti troškove i prilagoditi poslovanje sve skupljoj tranziciji prema električnim automobilima.

Važno je pritom razlikovati marku SEAT od kompanije SEAT S.A. Tvrtka sa sjedištem u Martorellu trebala bi ostati važan dio Volkswagen Grupe, uključujući proizvodnju modela pod markama Cupra i Volkswagen, čak i ako SEAT kao automobilski brend jednog dana nestane.

Glavni razlog za takav mogući potez je sve veći uspjeh Cupre. Marka koja je izvorno nastala kao sportska izvedba SEAT-ovih modela posljednjih se godina pozicionirala kao samostalan, skuplji i profitabilniji brend, s jasnijim identitetom i snažnijim potencijalom na međunarodnom tržištu.

Volkswagen zato sve veći dio budućih ulaganja u Španjolskoj usmjerava upravo prema Cupri i električnim modelima. Tvornica u Martorellu već proizvodi nove električne automobile, uključujući Cupru Raval i Volkswagen ID. Polo.

SEAT zasad nastavlja s prodajom i obnovom postojećih modela poput Ibize, Arone i Leona, ali dugoročna strategija marke ostaje nejasna. Ako Volkswagen doista odluči ugasiti SEAT, bio bi to kraj jedne od najprepoznatljivijih europskih automobilskih marki, osnovane još 1950. godine.

EU mijenja sustav javne nabave i to su potencijalno sjajne vijesti za hrvatske tvrtke i poduzetnike

Europska unija priprema jednu od najvećih promjena sustava javne nabave u posljednjem desetljeću. Europska komisija 9. rujna predstavila je prijedlog novih pravila kojima želi pojednostaviti natječaje, smanjiti administraciju i, što je politički možda još važnije, omogućiti da se europskim proizvodima i kompanijama u određenim sektorima daje prednost pred konkurentima iz trećih zemalja.

Za hrvatske tvrtke to nije tek još jedna regulatorna promjena iz Bruxellesa. Riječ je o potencijalno vrlo važnom pomaku na tržištu vrijednom oko 2,5 bilijuna eura godišnje, odnosno približno 15 posto BDP-a Europske unije.

Ako prijedlog prođe zakonodavni postupak, javna nabava u Europi mogla bi postati mnogo više od mehanizma kojim država kupuje robu i usluge po najboljoj cijeni. Bruxelles je želi pretvoriti u jedan od glavnih alata europske industrijske politike.

Od najniže cijene prema europskoj strateškoj autonomiji

Dosadašnji europski sustav javne nabave snažno se oslanjao na načela otvorene konkurencije, jednakog tretmana i nediskriminacije ponuđača. Ta načela neće nestati, ali Europska komisija sada želi ostaviti znatno više prostora kriterijima koji se odnose na podrijetlo proizvoda, sigurnost opskrbe, održivost i gospodarsku otpornost.

Prema prijedlogu, u pojedinim strateškim sektorima bilo bi moguće dati prednost ponudama s većim udjelom europske proizvodnje. Reuters navodi da bi jedan od kriterija mogao biti prag od više od 50 posto europskog sadržaja, dok bi se u određenim okolnostima mogle ograničiti ili isključiti ponude iz trećih zemalja koje europskim kompanijama ne nude usporediv pristup vlastitim tržištima.

Hunters Race / Unsplash

Komisija pritom ne govori o potpunom modelu "Buy European", odnosno obvezi kupovanja europskih proizvoda po svaku cijenu. Cilj je nešto suptilniji: omogućiti javnom sektoru da pri odlučivanju više ne promatra samo cijenu, nego i pitanje gdje je proizvod nastao, koliko je opskrbni lanac siguran te doprinosi li određena nabava dugoročnoj europskoj konkurentnosti.

Takav smjer Komisija najavljuje već neko vrijeme. U svojim dokumentima izričito je navela da želi uvesti kriterije "Made in Europe" u strateške sektore te javnu nabavu snažnije povezati s industrijskom, zelenom i sigurnosnom politikom Unije.

Za Hrvatsku se otvara puno veće tržište

Jedan od ciljeva reforme je stvaranje jednostavnijeg i digitaliziranijeg europskog tržišta javne nabave koje bi kompanijama trebalo olakšati sudjelovanje na natječajima u drugim državama članicama. Komisija želi smanjiti fragmentiranost sadašnjeg sustava i postojeće tri direktive zamijeniti jedinstvenijim regulatornim okvirom.

To bi teoretski moglo biti posebno važno malim i srednjim poduzećima iz zemalja poput Hrvatske.

Hrvatska IT kompanija, proizvođač opreme, građevinska tvrtka ili specijalizirani pružatelj profesionalnih usluga više ne bi morao promatrati samo natječaje hrvatskih ministarstava, gradova ili javnih poduzeća. Ako novi sustav doista smanji administrativne prepreke, tržište javne nabave cijele Europske unije moglo bi postati dostupnije i manjim kompanijama.

Najjeftinija ponuda više neće uvijek biti najbolja

Druga važna promjena odnosi se na kriterij cijene.

Europska komisija želi smanjiti praksu u kojoj se natječaji u velikoj mjeri svode na pitanje tko može ponuditi najnižu cijenu. Prema prijedlogu, kvaliteta bi trebala imati najmanje 30 posto težine pri ocjenjivanju ponuda, dok bi u radno intenzivnim sektorima taj udio mogao dosegnuti 50 posto.

Poduzeća koja ne mogu konkurirati velikim globalnim dobavljačima isključivo cijenom mogla bi dobiti više prostora ako nude kvalitetniju uslugu, bolju podršku, višu razinu kibernetičke sigurnosti, lokalnu prisutnost ili proizvode s većim udjelom europske proizvodnje.

S druge strane, to će zahtijevati i promjenu načina na koji se kompanije pripremaju za javne natječaje. Više neće biti dovoljno jednostavno dokazati da je ponuđena cijena konkurentna. Tvrtke će morati znati dokumentirati kvalitetu, održivost, podrijetlo komponenti, sigurnost opskrbnog lanca i brojne druge elemente koji će postupno dobivati na važnosti.

Europa pokušava odgovoriti Kini i SAD-u

Promjena europskih pravila javne nabave teško se može razumjeti bez šireg globalnog konteksta.

Europske kompanije posljednjih godina sve glasnije upozoravaju da konkuriraju kineskim proizvođačima koji često imaju snažnu državnu podršku, dok Sjedinjene Države kroz vlastite industrijske politike sve otvorenije potiču domaću proizvodnju.

Europa je dugo pokušavala ostati najveći zagovornik potpuno otvorenog tržišta. Problem je u tome što otvorenost ima smisla samo ako i druga tržišta europskim kompanijama nude slične uvjete.

Nova pravila zato predstavljaju još jedan znak da EU postupno mijenja gospodarsku filozofiju.

Javna nabava više nije samo administrativno pitanje. Postaje instrument kojim Bruxelles želi zadržati industrijsku proizvodnju u Europi, zaštititi strateške opskrbne lance i smanjiti ovisnost o državama izvan EU-a.

Ali "kupujmo europsko" ima i svoju cijenu

Takva politika nosi i očite rizike.

Ako javni naručitelji budu imali manje mogućnosti kupovati jeftinije proizvode izvan Europe, pojedini natječaji mogli bi postati skuplji. To u konačnici znači da bi države, gradovi i javna poduzeća za istu količinu robe ili usluga mogli trošiti više novca europskih poreznih obveznika.

Dodatni problem može biti administracija.

Europska komisija reformu predstavlja kao veliko pojednostavljenje sustava, ali uvođenje novih kriterija poput europskog podrijetla, otpornosti opskrbnog lanca ili strateške važnosti može istodobno stvoriti novu vrstu birokracije.

Utvrditi gdje je neki proizvod doista proizveden nije uvijek jednostavno. Automobil se može sastaviti u Europi, ali sadržavati bateriju iz Kine i poluvodiče proizvedene u Aziji. Softversku uslugu može nuditi europska kompanija čija se infrastruktura temelji na američkom cloudu.

Određivanje što točno znači "europski proizvod" moglo bi zato postati jedno od najvažnijih pitanja budućih natječaja.

Dogodilo se i to: Čini se kako je Bijela kuća plagirala "TETRIS"

Bijela kuća uklonila je sa svoje internetske stranice igru “Build the Wall”, koja je izgledom i načinom igranja izrazito podsjećala na Tetris, nakon što se kompanija koja upravlja pravima na jednu od najpoznatijih videoigara svih vremena javno ogradila od projekta i upozorila na moguću povredu svojeg intelektualnog vlasništva.

Stranica na kojoj se igra nalazila sada prikazuje pogrešku 404, izvijestio je TechCrunch. Bijela kuća zasad nije javno potvrdila da je uklanjanje izravna posljedica prigovora The Tetris Companyja, no vremenski slijed događaja upućuje na to da su dvije stvari vrlo vjerojatno povezane.

“Build the Wall” bila je dio nove sekcije na na web stranici nazvane White House Arcade, zbirke retro igara kojima administracija predsjednika Donalda Trumpa pokušava promovirati pojedine dijelove svoje političke agende.

U ovoj konkretnoj igri igrači su slagali blokove različitih oblika kako bi izgradili zid na američko-meksičkoj granici. Način igranja bio je dovoljno sličan Tetrisu da je brzo privukao pozornost kompanije koja upravlja pravima na originalnu igru.

Tetris se ograđuje od Trumpove igre

The Tetris Company nakon objave jasno je poručio da s projektom nemaju nikakve veze.

Kompanija je navela da nije sudjelovala u izradi “Build the Wall” niti je Bijeloj kući dala dopuštenje ili licencu za korištenje brenda Tetris ili s njime povezanog intelektualnog vlasništva. Dodala je i da moguće povrede autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva shvaća vrlo ozbiljno.

Pritom je ukazala i na prilično očitu ironiju cijele priče. U originalnom Tetrisu cilj nije izgraditi zid, nego pravilnim slaganjem blokova uklanjati dovršene redove.

Kompanija je također naglasila da Tetris već više od četiri desetljeća povezuje ljude različitih generacija i kultura kroz igru, što je prilično različita poruka od one koju je Trumpova administracija pokušala poslati igrom posvećenom izgradnji zida na granici.

Bijela kuća pretvorila svoju stranicu u retro arkadu

“Build the Wall” nije bio izolirani eksperiment.

Bijela kuća početkom rujna predstavila je ukupno pet retro igara inspiriranih poznatim naslovima i klasičnim arkadnim formatima. Njihova svrha nije samo zabava: svaka igra promovira neki element Trumpovih politika.

U igri “Rio Run”, primjerice, igrač upravlja likom koji skuplja osobe predstavljene kao ilegalni migranti. Tu je i “Supply Line”, povezan s inicijativom Make America Healthy Again, dok “Trump Savings Tycoon” promovira program štednje za djecu rođenu tijekom Trumpova mandata.

Administracija je cijelu inicijativu promovirala i animacijama koje su parodirale uvodne zaslone velikih gaming brendova poput PlayStationa, Xboxa i Nintenda. U jednoj od njih čak je poznati Sega-in logotip preoblikovan u “MAGA”, skraćenicu Trumpova slogana “Make America Great Again”.

Uskoro će sve više ljudi koristiti AI agente za kupnju proizvoda na internetu

Do 2030. jedan od deset online kupaca mogao bi redovito koristiti AI agente za kupnju proizvoda u svoje ime, prema predviđanjima futurista iz novog Mastercardovog izvješća 'Kratka povijest budućnosti kupnje i plaćanja ' (A Short History of the Future of Shopping and Payments). 

Oslanjajući se na Mastercardovo istraživanje i perspektive četvero vodećih svjetskih futurista iz SAD-a, Europe i Azije, izvješće istražuje kako bi svakodnevni život mogao izgledati do kraja ovog desetljeća.

To uključuje AI agente koji mogu pregovarati o cijenama, pametne satove i prstenje koji pokazuju kako se proizvodi ponašaju nakon kupnje, pa čak i fizičke AI agente koji po prvi put ulaze u trgovine.

„Već šezdeset godina Mastercard omogućuje ljudima da plaćaju i primaju uplate jednostavno i sigurno, a ta se misija nastavlja i kroz ono što bi mogla biti najveća promjena u kupnji još od izuma novca“, kaže Gea Kariž, menadžerica Mastercarda i Hrvatsku i dodaje: „Umjetna inteligencija sve više pomaže ljudima odlučiti što kupiti, a sutra će im pomagati i obaviti samu kupnju. Tehnologije poput Mastercard Agent Paya omogućuju budućnost u kojoj možemo vjerovati strojevima da obavljaju transakcije u naše ime. Ovo izvješće poziv je potrošačima i poslovnom sektoru da već danas poduzmu male, praktične korake kako bismo se zajedno pripremili za takvu budućnost.“

AI agenti postat će dio svakodnevice

Predviđanja, razvijena u suradnji s četvero vodećih svjetskih stručnjaka za budućnost umjetne inteligencije i trgovine - Magnusom Lindkvistom, Patrickom Dixonom MBE, Katjom Forbes i Theodorom Lau - ukazuju na promjene za koje se trebaju pripremiti i potrošači i poslovni sektor. Očekuje se da će svakodnevne kupnje poput namirnica, lijekova i pretplata biti među prvim kategorijama koje će potrošači prepustiti AI agentima.

„Do 2030. kupnja i shopping više neće značiti isto“, kaže Magnus Lindkvist, vodeći futurist koji je sudjelovao u izradi izvješća. „AI agenti obavljat će rutinske kupnje, dok će shopping ostati nešto što biramo zbog otkrivanja novih stvari, inspiracije i užitka.“

Mladi potrošači već prihvaćaju AI

Predviđanja iz izvješća potvrđuje i najnovije Mastercardovo istraživanje, koje pokazuje da se stavovi i ponašanje potrošača već mijenjaju.

Istraživanje provedeno među 26.000 roditelja i tinejdžera u dobi od 13 do 18 godina na 13 tržišta pokazalo je da današnji tinejdžeri koriste AI kao podršku pri donošenju odluka o kupnji otprilike dvostruko češće od svojih roditelja te brže usvajaju AI alate za kupnju.

Više od šest od deset mladih ispitanika, njih 62%, smatra da će AI značajno promijeniti način na koji njihova generacija kupuje u budućnosti.

Rezultati pokazuju da trgovina potpomognuta umjetnom inteligencijom postepeno od nove tehnologije prelazi u uobičajeno ponašanje. Mlađe generacije sve su spremnije prepustiti umjetnoj inteligenciji otkrivanje proizvoda, preporuke i dio odluka o kupnji:

Trgovci će služiti i ljudima i AI agentima

Predviđanja futurista iz izvješća ukazuju na pojavu nove vrste kupca za trgovce – AI agenta koji u nekoliko sekundi može pročitati velike količine podataka, provjeriti tvrdnje te analizirati recenzije i povratne informacije kupaca kako bi donio odluku i dovršio kupnju.

Zbog toga će trgovci morati prilagoditi programe vjernosti, odnose s kupcima i digitalna iskustva AI agentima. To znači da će informacije o proizvodima, tvrdnje i pravila trebati biti dostupni u obliku koji strojevi mogu čitati i provjeravati. Primjerice, tvrdnja o održivosti proizvoda trebala bi biti potkrijepljena certifikatom koji AI agent može pronaći, pročitati i provjeriti.

Povjerenje će biti ključna konkurentska prednost

Izvješće ističe povjerenje kao središnje pitanje prelaska na agentsku trgovinu. Kako kaže Magnus Lindkvist: „Svaka velika promjena u trgovini u svojoj je srži bila promjena u povjerenju. Od tržnice do trgovačkog centra, od kataloga do klika na gumb, svaka povijesna evolucija trgovine tražila je od ljudi da svoje povjerenje usmjere na nešto novo.“

Agentska trgovina predstavlja još dublju promjenu jer ljudi tehnologiji više neće vjerovati samo da ih informira pri donošenju odluka, već i da dio tih odluka donosi u njihovo ime.

Prema Theodori Lau, trgovci i financijske institucije morat će zaslužiti to povjerenje kroz jasne okvire za identitet, pristanak, autorizaciju i odgovornost. Ona predviđa i da će najmanje tri regulatora iz zemalja skupine G20 do 2030. izdati formalne smjernice za registraciju i nadzor AI agenata te da će namjera plaćanja postati jednako vrijedna kao i samo plaćanje. Razlog tome je što će autorizacija kojom potrošač dopušta agentu kupnju u svoje ime postati strojno čitljiva i prije nego što je kupnja provedena.

Agentska trgovina već se počinje razvijati

Iako izvješće gleda prema 2030., prvi primjeri agentske trgovine događaju se već danas. Ranije ove godine Mastercard je s partnerima proveo prvu live end-to-end agentsku platnu transakciju u Europi, i tako pokazao kako AI agenti mogu sigurno sudjelovati u iskustvu kupnje i plaćanja, uz odgovarajuće sigurnosne mehanizme, transparentnost i kontrolu potrošača.

Francuski Mistral AI osigurao ulaganje teško 3 milijarde eura

Francuski Mistral AI osigurao je tri milijarde eura svježeg kapitala u novoj investicijskoj rundi, gotovo udvostručivši svoju valuaciju i dodatno učvrstivši status najvažnijeg europskog izazivača američkim AI divovima poput OpenAI-ja i Anthropica.

Kompanija je u utorak objavila da je Series D rundu ulaganja zaključila uz valuaciju veću od 21 milijarde eura nakon provedene investicije. Mistral tvrdi da je riječ o najvećoj dosad provedenoj vlasničkoj investiciji u neku privatnu europsku tehnološku kompaniju.

Investiciju je predvodio Samsung Electronics, dok su među drugim ulagačima bili Scaleup Europe Fund, kojim upravlja EQT, te postojeći investitor PSG Equity. U rundi su sudjelovali i BlackRock, Advent, ASML, Nvidia, Andreessen Horowitz, Salesforce Ventures i niz drugih velikih investitora.

Za kompaniju osnovanu tek 2023. godine riječ je o iznimno brzom usponu. Mistral je prije samo godinu dana, nakon ulaganja nizozemskog proizvođača opreme za čipove ASML, bio procijenjen na oko 11,7 milijardi eura. Nova investicijska runda njegovu valuaciju sada podiže iznad 21 milijarde eura.

Samsung se kladi na europski AI

Ulazak Samsunga posebno je važan jer pokazuje da Mistral više nije zanimljiv samo fondovima rizičnog kapitala.

Južnokorejski tehnološki div još je tijekom ljeta pregovarao o ulaganju koje bi Mistral moglo procijeniti na oko 20 milijardi eura. Ti su pregovori sada rezultirali znatno većom investicijskom rundom.

Mistral namjerava novi kapital koristiti ponajprije za razvoj naprednijih AI modela, povećanje računalnih kapaciteta potrebnih za njihovo treniranje te širenje infrastrukture i poslovanja na međunarodnim tržištima.

Kompanija danas posluje u 20 zemalja i navodi da njezinu tehnologiju koristi više od 125 velikih kompanija, među kojima su Airbus, ASML i HSBC.

Partnerstvo sa Samsungom pritom bi moglo biti znatno dublje od običnog financijskog ulaganja. Samsung želi koristiti Mistralovu AI tehnologiju i u dijelovima vlastitog poslovanja povezanima s proizvodnjom čipova, čime europski startup dobiva pristup jednom od najvećih industrijskih tehnoloških sustava na svijetu.

Europa napokon ima AI kompaniju koja igra u velikoj ligi

Mistralova investicijska runda dolazi u trenutku kada Europa pokušava smanjiti tehnološku ovisnost o američkim i kineskim kompanijama.

Dok OpenAI, Anthropic i Google ulažu desetke milijardi dolara u razvoj modela i izgradnju podatkovnih centara, europska AI industrija dosad nije imala kompaniju koja bi mogla privući kapital usporediv s onim koji osiguravaju najveći američki konkurenti.

Mistral pritom pokušava zauzeti nešto drukčiju tržišnu poziciju.

Umjesto potpunog oslanjanja na zatvorene modele, kompanija snažno promovira takozvane open-weight modele, odnosno modele kod kojih poslovni korisnici imaju veću kontrolu nad načinom njihove primjene, podacima i infrastrukturom na kojoj ih pokreću.

Upravo je ideja tehnološkog suvereniteta postala jedan od najvažnijih elemenata Mistralove strategije. Kompanija tvrdi da organizacijama želi omogućiti korištenje umjetne inteligencije bez potpune ovisnosti o infrastrukturi i poslovnim odlukama jednog američkog tehnološkog dobavljača.

Takav pristup posebno je zanimljiv europskim vladama, bankama, industrijskim kompanijama i drugim organizacijama kojima su kontrola nad podacima i lokacija infrastrukture važan dio poslovne strategije.

I dalje je znatno manji od OpenAI-ja i Anthropica

Tri milijarde eura zvuče golemo, ali istodobno dobro pokazuju razliku između europskog i američkog AI tržišta.

Američki Anthropic samo je tijekom ove godine osigurao financiranje koje se mjeri desecima milijardi dolara, dok najveće američke AI kompanije raspolažu znatno većim kapitalom i računalnim kapacitetima od Mistrala.

Drugim riječima, Mistral je europski AI div, ali je na globalnoj razini još uvijek znatno manji od svojih najvećih konkurenata.

Ipak, njegovo poslovanje brzo raste.

Financijski direktor Mistrala Johan Bergqvist rekao je da je kompanija na putu prema približno milijardu dolara godišnjih prihoda. Kompanija zasad nema neposredne planove za izlazak na burzu, iako IPO ostaje jedna od mogućnosti u budućnosti.

Ultra bogati Amerikanci sve više izbjegavaju ulaganja u dionice

Najbogatiji Amerikanci ne napuštaju burzu, ali sve je očitije da više ne žele da ona bude jedino mjesto na kojem traže visoke prinose na svoja ulaganja.

Novi podaci velikih banaka i društava za upravljanje imovinom pokazuju da američki milijunaši i milijarderi sve veći dio investicijskog portfelja usmjeravaju u privatne kompanije, fondove privatnog kapitala, privatno kreditiranje, infrastrukturu i druge alternativne oblike ulaganja. Istodobno drže značajne iznose gotovine spremne za nove prilike, piše Yahoo Finance.

Promjena ipak nije toliko dramatična koliko bi se moglo zaključiti iz naslova koji posljednjih dana sugeriraju da bogati Amerikanci “prodaju dionice i gomilaju gotovinu”. Podaci zapravo upućuju na nešto zanimljivije: najveći privatni investitori pokušavaju izgraditi portfelje koji manje ovise o kretanju američkog tržišta dionica.

Bank of America u istraživanju objavljenom u lipnju tako navodi da čak 77% Amerikanaca s više od 25 milijuna dolara investicijske imovine smatra da danas postoje bolje prilike za ulaganje na privatnim nego na javnim tržištima. Među područjima koja ta skupina posebno izdvaja nalaze se nekretnine i fondovi privatnog kapitala.

Godinama je dominantna investicijska priča u SAD-u bila jednostavna: velik dio kapitala mogao se usmjeriti u američke dionice, posebno u velike tehnološke kompanije, i prepustiti tržištu da odradi ostatak posla.

Najbogatiji investitori sada traže nešto više.

J.P. Morganov Global Family Office Report za 2026. pokazuje da obiteljski investicijski uredi, odnosno family office, u prosjeku i dalje gotovo 40% imovine drže u javno izlistanim dionicama. No čak 35,5% njihovih portfelja otpada na alternativna ulaganja, dok je nešto manje od 15% u obveznicama.

Drugim riječima, alternativna ulaganja više nisu tek dodatak klasičnom portfelju. Za one najbogatije postala su jedan od njegovih ključnih dijelova.

Privatna tržišta postaju sve važnija

Jedan od razloga je jednostavan: najbogatiji investitori imaju mogućnost koju većina malih ulagača nema.

Ne moraju sav kapital držati u lako unovčivoj imovini.

Mogu ga vezati na pet, sedam ili deset godina u fondu privatnog kapitala, infrastrukturnom projektu ili izravnom ulaganju u privatnu kompaniju. Zauzvrat očekuju prinose koje je sve teže pronaći na tradicionalnim tržištima.

J.P. Morgan navodi da obiteljski ulagački uredi koji ciljaju godišnje prinose veće od 11% više od 40% portfelja usmjeravaju u alternativna ulaganja. Istodobno su gotovo dvostruko više izloženi izravnim ulaganjima u kompanije.

Taj trend dodatno potiče činjenica da velik broj najbrže rastućih kompanija danas ostaje u privatnom vlasništvu znatno dulje nego prije.

Za investitora koji čeka izlazak kompanije na burzu, velik dio rasta njezine vrijednosti može se dogoditi prije prve javne ponude dionica.

Najbogatiji investitori zato žele ući ranije.

Gotovina nije kraj strategije, nego sredstvo za sljedeću priliku

Veliki iznosi gotovine u portfeljima također ne znače nužno da se investitori pripremaju za tržišni slom.

Za ultra bogate gotovina je prije svega rezerva koja omogućuje brzo djelovanje.

Može poslužiti za financiranje akvizicije, ulaganje u fond privatnog kapitala, kupnju nekretnine ili ulazak u neku kompaniju čim se pojavi odgovarajuća prilika.

Zato dio kapitala ostaje izvan tržišta dok investitori čekaju povoljniji trenutak za ulaganje.

UBS pritom upozorava da dugoročno držanje prevelikih iznosa gotovine nije osobito privlačna strategija. Kako kamatne stope padaju, prinosi na gotovinu postaju manje zanimljivi pa banka očekuje da će investitori višak likvidnosti postupno usmjeravati u obveznice, kreditna tržišta i druge vrste imovine.

Zato je preciznije govoriti o privremenom držanju kapitala po strani nego o trajnom gomilanju gotovine.

Bogati se pripremaju za drukčije tržišno okruženje

Postoji još jedan razlog za promjenu strukture portfelja: geopolitika.

UBS je ove godine intervjuirao 307 obiteljskih ulagačkih ureda iz više od 30 tržišta, s prosječnim neto bogatstvom od oko 2,7 milijardi dolara. Rekordnih 60% ispitanih namjerava tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti stratešku raspodjelu imovine.

Još je zanimljivije da 65% ispitanih očekuje slabljenje povjerenja u američki dolar kao vodeću svjetsku rezervnu valutu. Dio ulagača zato želi povećati valutnu i geografsku diversifikaciju, uključujući veću izloženost Europi i Aziji.

To ne znači da bogati napuštaju SAD.

Sjeverna Amerika i dalje čini najveći dio njihovih investicijskih portfelja.

No koncentracija kapitala na jednom tržištu, koju su investitori posljednjih desetljeća relativno lako tolerirali, sve se više počinje promatrati kao rizik.

Inflacija dodatno gura kapital prema alternativnim ulaganjima

Strah od inflacije također mijenja ponašanje najbogatijih investitora.

J.P. Morgan je utvrdio da obiteljski uredi koji inflaciju smatraju svojim najvećim rizikom gotovo 60% kapitala drže u alternativnim ulaganjima, otprilike 20 postotnih bodova više od prosjeka.

Među popularnijim kategorijama nalaze se hedge fondovi, infrastruktura i nekretnine.

Logika je relativno jednostavna.

Obveznice i gotovina mogu biti posebno osjetljive u razdobljima dugotrajnije povišene inflacije, dok fizička imovina, infrastruktura i određene alternativne strategije mogu pružiti drukčiju razinu zaštite i potencijala za prinos.

UBS pritom navodi da su umjetna inteligencija, infrastruktura te energija i prirodni resursi među glavnim temama prema kojima obiteljski investicijski uredi usmjeravaju svježi kapital.

Burza ipak nije izgubila bogate investitore

Najzanimljiviji dio cijele priče možda je upravo ono što se ne događa.

Bogati investitori ne rasprodaju američke dionice.

J.P. Morganovi podaci pokazuju da su javno izlistane dionice i dalje najveća pojedinačna kategorija imovine u njihovim portfeljima.

Comping ulaže gotovo 2 milijuna eura u AI za energetski sektor

Comping nastavlja slagati financijsku podlogu za širenje svoje energetske platforme Thaora izvan hrvatskih granica, navodi se u priopćenju.

Nakon što je sredstvima od pet milijuna eura, osiguranima izdavanjem prve hrvatske miniobveznice uz posredovanje Erste banke, najavio ubrzanje internacionalizacije, kompanija je sada dobila i gotovo dva milijuna eura bespovratnih sredstava Europske unije za razvoj novog, AI modula Thaore. 

Riječ je o projektu razvoja digitalnog rješenja za prediktivno otkrivanje poremećaja pogona ili kvarova na opremi u transformatorskim stanicama sa srednjeg na niski napon – PANDORA, ukupno vrijednom 2.827.715,31 eura, od čega EU kroz Program konkurentnosti i kohezije, sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), sufinancira 1.936.280,86 eura. Projekt će se provoditi od veljače 2026. do 31. siječnja 2029. u partnerstvu sa Sveučilištem u Zagrebu, Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), i tvrtkom RADIO-MOTO d.o.o.

Za Comping, tvrtku koja je prošle godine ostvarila prihod od gotovo 42 milijuna eura i rast od 46 posto, PANDORA nije izolirana vijest o EU natječaju, nego dio šireg obrasca: nakon što je oformio kapital za izlazak na nova tržišta i razvoj Thaore, sada dodatno ulaže u samu tehnologiju koju namjerava izvesti.

„Odobrena sredstva važna su potvrda smjera u kojem Comping razvija vlastita tehnološka rješenja za energetski sektor. Kroz Thaoru i projekt PANDORA želimo povezati naše iskustvo u razvoju softvera i podatkovnih rješenja sa znanjem akademske zajednice i potrebama elektroenergetskog sektora. Cilj nam je razviti tehnologiju koja će operatorima pomoći da na temelju podataka donose pravodobnije i kvalitetnije odluke", istaknuo je Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga

Projekt PANDORA usmjeren je na prediktivni nadzor sekundarnih transformatorskih stanica, dijela mreže u kojem se električna energija transformira sa srednjeg na niski napon prije nego stigne do krajnjih korisnika. Rješenje će objedinjavati podatke iz različitih senzora i mjernih uređaja, uključujući dPMU uređaje za precizna mjerenja napona i struje, te na temelju njih razvijati AI modele sposobne prepoznati obrasce koji najavljuju poremećaje ili kvar na opremi.

Cilj je operatorima omogućiti da probleme rješavaju prije nego što nastanu, umjesto da na njih reagiraju naknadno. Projektom se želi smanjiti broj nepotrebnih terenskih obilazaka, skratiti vrijeme potrebno za lociranje i otklanjanje problema te smanjiti broj iznenadnih kvarova — prema projektnim ciljevima, i do 70 posto, navodi se u priopćenju.

Comping je nositelj projekta i sistemski arhitekt, odgovoran za razvoj platforme i komercijalizaciju budućeg rješenja. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), znanstveni je i metodološki partner zadužen za razvoj i validaciju AI modela, dok RADIO-MOTO d.o.o. sudjeluje kao terenski i integracijski partner, odgovoran za mjernu i komunikacijsku opremu te terensku provedbu.

PANDORA se nadovezuje na module koje je Comping razvijao za Thaoru te na kompanijinu stratešku odluku da rast prihoda temelji na softverskim i analitičkim rješenjima, a ne isključivo na prodaji hardvera. Uz miniobveznicu koja je kompaniji osigurala dodatnu financijsku fleksibilnost za izlazak na tržišta Zapadne Europe, Afrike i Bliskog istoka, EU sredstva za PANDORA-u pokazuju da Comping paralelno ulaže i u samu tehnologiju s kojom se na ta tržišta planira predstaviti, zaključuje se u objavi za medije.

UN: Umjetna inteligencija postaje egzistencijalna prijetnja cijelom čovječanstvu

Umjetna inteligencija više nije samo tehnološka priča o većoj produktivnosti, chatbotovima i milijardama dolara koje se ulažu u podatkovne centre. Prema upozorenju visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Volkera Türka, razvoj naprednih AI sustava mogao bi prerasti u nešto daleko ozbiljnije – potencijalnu egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu.

Türk je u ponedjeljak pred Vijećem UN-a za ljudska prava u Ženevi poručio kako dijeli zabrinutost stručnjaka iz same AI industrije da bi dovoljno napredni sustavi umjetne inteligencije mogli predstavljati rizik za opstanak čovječanstva. Istodobno je pozvao države i tehnološke kompanije da mnogo ozbiljnije pristupe pitanju sigurnosti umjetne inteligencije prije nego što tehnologija postane toliko moćna da će biti jako teško uspostaviti učinkovit nadzor nad istom.

Njegova poruka dolazi u trenutku kada vodeće tehnološke kompanije ubrzano razvijaju sve autonomnije AI modele, dok regulatorni okvir i dalje pokušava držati korak s tehnologijom koja napreduje iznimno brzo.

Sve veća moć u rukama malog broja kompanija

Türk nije imenovao pojedine kompanije, ali je posebno upozorio na činjenicu da se golema moć nad razvojem umjetne inteligencije nalazi u rukama vrlo malog broja ljudi i korporacija.

Među vodećim igračima na tržištu danas su OpenAI, Google, Meta i Anthropic, kompanije koje ulažu desetke milijardi dolara u razvoj novih modela umjetne inteligencije, podatkovnih centara i računalne infrastrukture potrebne za razvoj i rad naprednih AI sustava.

Problem više nije samo u tome tko će imati najbolji chatbot ili najprofitabilniji AI proizvod. Kako modeli dobivaju sposobnost samostalnog obavljanja sve složenijih zadataka, sve važnije postaje pitanje tko određuje granice njihove primjene.

Türk smatra da bi države koje razvijaju najnaprednije AI sustave, ali i zemlje uključene u njihove opskrbne lance, trebale barem dogovoriti zajedničke granice preko kojih razvoj tehnologije ne bi smio prijeći.

Strah od AI-ja više nije nišna tema

Ideja da bi umjetna inteligencija jednog dana mogla predstavljati egzistencijalni rizik još se prije nekoliko godina često smatrala hipotetskim ili čak znanstvenofantastičnim scenarijem.

Danas o tome otvoreno govore i čelnici nekih od najvažnijih kompanija koje razvijaju tu tehnologiju.

Među njima je i izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman, koji je ranije upozoravao da razvoj vrlo napredne umjetne inteligencije zahtijeva međunarodni nadzor i jasne sigurnosne standarde.

Türk je upravo takva upozorenja iz tehnološke industrije naveo kao jedan od razloga zbog kojih političke institucije više ne bi smjele AI sigurnost promatrati kao apstraktan problem iz neke daleke budućnosti.

UN posljednjih godina sve snažnije zagovara međunarodno usklađivanje pravila za razvoj i uporabu umjetne inteligencije.

Regulacija pokušava držati korak s tehnologijom

Upravo bi to mogao biti jedan od ključnih problema sljedeće faze razvoja AI industrije.

Tehnološke kompanije imaju snažan komercijalni interes da što brže razvijaju nove modele. Svaki novi skok u sposobnostima može donijeti milijarde dolara nove vrijednosti, privući korisnike i osigurati prednost pred konkurencijom.

Regulatori, s druge strane, djeluju znatno sporije.

Europska unija već je usvojila Akt o umjetnoj inteligenciji, poznatiji kao AI Act, jedan od najambicioznijih pokušaja regulacije umjetne inteligencije na svijetu. Ipak, ubrzani razvoj najnaprednijih modela već otvara pitanja koja postojeći propisi nisu nužno mogli u potpunosti predvidjeti.

Primjerice, što se događa ako AI agenti mogu samostalno pisati računalni kod, obavljati financijske transakcije, provoditi znanstvena istraživanja ili upravljati drugim AI sustavima?

I što ako njihove sposobnosti počnu napredovati brže nego što ih njihovi tvorci mogu pouzdano testirati?

Upravo takvi scenariji stoje iza sve češćih poziva na međunarodni sustav sigurnosnih pravila za razvoj najnaprednijih modela umjetne inteligencije.