Žestoka kritika Silicijske doline: Umjesto trivijalnosti okrenite se važnim društvenim pitanjima

Silicijska dolina, koja je nekoć bila epicentar tehnološke inovacije i suradnje s američkom vladom, sada se suočava s ozbiljnim izazovima zbog premalog fokusa na društvene probleme, upozoravaju iz Palantira, vodeće tvrtke za big data analize. Prema Alexu Karpu, CEO-u Palantira, te Nicholasu Zamiski, njihovom voditelju korporativnih poslova i pravnom savjetniku, Silicijska dolina je skrenula sa svog početnog puta – usmjerenog na suradnju sa znanstvenicima i državnim institucijama kako bi se unaprijedile obrambene i druge važne društvene inicijative.

Karp i Zamiska u nedavnom su eseju za The Atlantic, koji je prilagođen za njihovu nadolazeću knjigu The Technological Republic, naglasili važnost povijesne suradnje između američke vlade i znanstvene zajednice, koja je bila ključna u stvaranju mnogih inovacija, od DARPA-e i NASA-e do razvoja svemirskih i vojnih tehnologija tijekom Hladnog rata. Međutim, smatraju kako današnja Silicijska dolina sve više usmjerava svoju energiju na tržište potrošnje, posebno kroz društvene mreže i aplikacije za online oglašavanje, umjesto da se bavi globalnim izazovima poput medicinskih otkrića, obrazovnih reformi i vojnih inovacija.

Karp i Zamiska tako tvrde kako su tehnološki lideri današnjice, iako često deklariraju visoke ciljeve, zapravo iskoristili svoje goleme zalihe kapitala i inženjerskog znanja za razvoj aplikacija koje služe prvenstveno zabavi i komercijalnoj potrošnji. Smatraju da su se tim putem distancirali od svojih početnih, uzvišenih ciljeva koji su se temeljili na suradnji s vladom i doprinosu cjelokupnom društvu.

Prema njihovom mišljenju, Silicijska dolina je sve više postajala skeptična prema vladama, umjesto da bude njihov partner, te se usmjerila prema tržištu koje je nagrađivalo startupe koji su odgovarali na “hirove kasnokapitalističke kulture.” Tržište je, kažu, sve više poticalo razvoj aplikacija za društvene mreže, dostavu hrane i online kupovinu, dok su važni društveni i znanstveni problemi ostajali zanemareni.

Iako se u Silicijskoj dolini sve više potiče usmjerenost prema potrošačima, Karp i Zamiska naglašavaju kako SAD i demokratski saveznici u Europi moraju obnoviti suradnju s tehnološkom industrijom kako bi se iskoristile mogućnosti novih tehnologija za društvenu dobrobit. Upozoravaju na važnost vraćanja zajedničkog cilja između vlade i tehnoloških tvrtki, koji je ključan za razvoj inovacija koje mogu odgovoriti na današnje društvene izazove.

Iako mnoge tehnološke tvrtke idu u smjeru potrošačkog tržišta, Palantir se ističe kao iznimka. Tvrtka, koja je bila usmjerena prema obrambenim i obavještajnim sektorima, nedavno je proširila svoje poslovanje na komercijalni sektor, ali je zadržala čvrste veze s vladama. U tu svrhu koriste vlastite AI platforme kako bi pomogli u razvoju tehnologija koje služe sigurnosti i obrani, ali također šire svoje prisustvo u komercijalnim industrijama.

Njihov uspjeh na burzi – dionice su prošle godine porasle za 340%, a ove godine već za 58% – govori o prepoznatom potencijalu tvrtke i potvrđuje snagu njihove poslovne strategije. Osim toga, Karp je proslavio ulazak Palantira u S&P 500, čime je postigao prepoznavanje tvrtke koja se protivi konvencionalnim poslovnim načelima i koja je održala povjerenje malih ulagača.

Karp i Zamiska zaključuju kako je možda bilo potrebno raskinuti sa starim poslovnim modelima, no sada je vrijeme da se izgrade novi odnosi između vladinih institucija i tehnološkog sektora. Pozivaju na rekonstrukciju "tehnološke republike", koja će biti usmjerena na zajednički cilj – stvaranje inovacija koje će služiti društvu u cjelini, a ne samo zadovoljavanju tržišnih potreba.

Evo kako je poslovala druga najpopularnija online trgovina videoigrama

Najveći konkurent Steamovoj online trgovini videoigrama, Epic Games Store nastavlja bilježiti rast, unatoč izazovima na tržištu digitalne distribucije videoigara. Prema godišnjem pregledu koji je kompanija objavila, platforma je 2024. završila s impresivnih 295 milijuna korisnika na PC-u, što predstavlja rast od 25 milijuna u odnosu na prethodnu godinu.

No, još važniji pokazatelj uspješnosti dolazi kroz financijske rezultate – potrošnja korisnika na platformi dosegnula je 1,09 milijardi dolara, što je 15% više nego 2023. godine. Međutim, segment igara trećih strana zabilježio je pad prihoda od 18%, s ukupnom potrošnjom od 255 milijuna dolara. Ovaj trend sugerira da su korisnici sve više orijentirani na naslove i ponude koje dolaze direktno od Epic Gamesa.

Jedan od najvećih poteza tvrtke u 2024. bilo je lansiranje Epic Games Storea na mobilnim platformama u Europskoj uniji, nakon stupanja na snagu novih regulativa koje omogućuju alternativne trgovine aplikacija. Ova ekspanzija značajno je pridonijela rastu Epicovih unificiranih korisničkih računa, koji su se povećali za 94 milijuna te sada broje ukupno 898 milijuna.

Platforma je također zabilježila rast angažmana – prosječan dnevni broj korisnika porastao je za 6%, dosegnuvši 31,5 milijuna, dok je broj mjesečno aktivnih korisnika porastao na 67,2 milijuna.

Epic Games Store prošle je godine lansirao 1.100 novih naslova, što je nešto manje u odnosu na 2023., kada ih je bilo 1.300. Među najigranijim i najprofitabilnijim igrama nalaze se popularni "Fortnite", kao i globalni hitovi "Genshin Impact" i "EA Sports FC 24". Uz njih, visoku razinu angažmana ostvarili su i "Honkai: Star Rail", "Destiny 2: The Final Shape" te "Alan Wake 2".

Nastavljajući svoju tradiciju, Epic je prošle godine korisnicima ponudio 89 besplatnih igara ukupne vrijednosti 2.229 dolara, što je blagi porast u odnosu na 2023. godinu. Ove naslove preuzelo je 595 milijuna korisnika.

Epic je potvrdio produljenje programa Now on Epic do 31. siječnja 2026. Ovaj program omogućuje developerima da na Epicoj trgovini uvrste svoje postojeće igre i u prvih šest mjeseci zadrže 100% prihoda, što je izuzetno atraktivna ponuda u usporedbi s konkurentskim trgovinama koje naplaćuju visoke provizije. Program je sličan ranije predstavljenom Epic First Run, koji je dizajniran za nove ekskluzivne naslove.

Iz Epic Games su najavili kako će njihova mobilna trgovina ostati ključni fokus razvoja, uz planove za poboljšanje korisničkog iskustva i proširenje kataloga igara. Najavljene su nadogradnje koje uključuju bolju biblioteku aplikacija i poboljšane mogućnosti pretraživanja, što će dodatno osnažiti Epicovu poziciju u borbi protiv dominantnih digitalnih trgovina.

Trump kao neočekivani saveznik Mete u borbi s EU regulativom

Europska unija već godinama predstavlja ozbiljan izazov za tehnološkog giganta Metu, čiji je portfelj društvenih mreža i digitalnih usluga često pod regulatornim povećalom Bruxellesa. Kumulativne kazne koje su europski regulatori izrekli Meti dosežu milijarde dolara, a među najznačajnijima su one vezane uz zaštitu podataka i tržišnu konkurenciju. No, čini se da bi Meta uskoro mogla dobiti neočekivanog saveznika u svojim pravnim bitkama – novog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Kako prenosi Business Insider, Joel Kaplan, globalni direktor za javne politike Mete, na nedavnom Minhenskom sigurnosnom forumu izjavio je kako je Trump već ranije jasno dao do znanja da će braniti američke kompanije na međunarodnoj sceni. „Predsjednik Trump od početka svog mandata naglašava da će štititi američko poslovanje u inozemstvu, pogotovo ako smatra da su tvrtke nepravedno tretirane“, rekao je Kaplan.

Ova izjava dolazi u trenutku kada se Meta suočava s velikim regulatornim pritiscima u Europi. U 2023. godini, irsko Povjerenstvo za zaštitu podataka kaznilo je kompaniju s 1,2 milijarde eura zbog neusklađenosti s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Samo godinu dana kasnije, Europska komisija izrekla je još jednu kaznu od gotovo 800 milijuna eura, optužujući Metu za nepoštene tržišne prakse povezivanjem Facebook Marketplacea s glavnom društvenom platformom. Meta je na obje odluke podnijela žalbe, a u veljači 2024. najavila je promjene u poslovanju, omogućujući konkurentskim servisima za male oglase pristup Facebook Marketplaceu.

Trumpova administracija poznata je po protekcionističkom pristupu prema američkim kompanijama, što se tijekom njegovog prvog mandata manifestiralo kroz ekonomske mjere usmjerene protiv kineskih tehnoloških divova poput Huaweija i TikToka. Kaplan sada nagovještava kako bi se sličan pristup mogao primijeniti i u odnosu na EU regulatore koji donose odluke o američkim digitalnim platformama. „Nećemo oklijevati reći kada smatramo da su nametnuti propisi usmjereni protiv nas na način koji nadilazi ono što su donijele europske institucije“, poručio je.

Meta, koja upravlja platformama poput Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, prolazi kroz značajne unutarnje promjene. Nakon Trumpove pobjede na izborima, kompanija je na čelo odjela za javne politike postavila upravo Kaplana, bivšeg republikanskog stratega, umjesto dosadašnjeg direktora Nicka Clegga. Također, Meta je prilagodila svoju strategiju moderiranja sadržaja, zamijenivši neovisne provjeravatelje činjenica (fact-checkere) korisnički generiranim napomenama, sličnima onima koje koristi Muskova platforma X (bivši Twitter).

Norveška traži novog izvršnog direktora za svoj državni ulagački fond

Norveška središnja banka zaprimila je 82 prijave za poziciju glavnog izvršnog direktora svog moćnog suverenog fonda, najvećeg na svijetu. Među prijavljenima je i aktualni čevnik fonda Nicolai Tangen, koji se kandidirao za novi mandat smatrajući da njegov posao još nije završen.

Tangen (58) na ovu je poziciju imenovan u rujnu 2020. godine, s petogodišnjim mandatom koji se može obnoviti jednom. Njegovo vodstvo obilježila je strateška diversifikacija ulaganja i usmjerenost na dugoročnu održivost fonda, koji danas raspolaže s impresivnih 1,8 bilijuna dolara, prenosi Reuters.

Kandidati za poziciju dolaze iz raznih sfera javnog i privatnog sektora. Među poznatijim imenima nalaze se bivši zamjenik ministra financija Erlend Grimstad i čelnik norveškog Greenpeacea Frode Pleym. Ipak, popis aplikacija sadrži i neočekivane prijave, uključujući stand-up komičara, nekoliko tinejdžera te kandidate bez trenutnog zaposlenja, što dodatno naglašava otvorenost procesa selekcije u Norveškoj.

Norveški suvereni fond upravlja prihodima koje država ostvaruje iz nafte i plina, a sredstva ulaže u globalne obveznice, dionice, nekretnine i projekte obnovljive energije. Njegov utjecaj na globalna financijska tržišta je nemjerljiv, a svaki potez fonda pomno prate investitori i ekonomski analitičari diljem svijeta.

Budući izvršni direktor imat će ključnu ulogu u oblikovanju strategije fonda u eri sve većeg naglaska na održivost, ESG kriterije i tehnološke transformacije. Hoće li Tangen nastaviti voditi fond ili će Norveška odlučiti povjeriti upravljanje nekom novom imenu, ostaje za vidjeti u nadolazećim mjesecima.

Poliklinika Bagatin postala dio Futura Medical Groupa

Vodeća privatna zdravstvena ustanova u regiji specijalizirana za  estetsku kirurgiju, dermatologiju i stomatologiju, Poliklinika Bagatin, pridružila se rastućem portfelju Futura Medical Groupa (FMG). 

Ova strateška akvizicija dodatno učvršćuje FMG kao jednu od najvećih i najbrže rastućih zdravstvenih grupacija u hrvatskom vlasništvu, otvarajući nove prilike za razvoj i inovacije u medicinskim uslugama.

Uz Sinteza Skin Clinic, Polikliniku Markušić i Manuela Picard estetske centre, FMG sada okuplja najveći tim estetskih stručnjaka u regiji – uključujući renomirane estetske kirurge, dermatologe i kozmetologe – čime postavlja nove standarde u estetskoj medicini.

Poliklinika Bagatin treća je velika akvizicija u zdravstvenoj domeni FMG-a unazad godinu dana, nakon pridruženja pedijatrijske Poliklinike Sabol i estetskih centara Manuela Picard. Uz Polikliniku Sinteza, FMG sada broji više od 80 stručnjaka iz 24 različitih specijalizacija, djelujući na jedanaest lokacija u Zagrebu, Splitu i Opatiji te pružajući zdravstvenu skrb za više od 400.000 pacijenata i klijenata svih uzrasta. 

Poliklinika Bagatin u posljednjih je 20 godina postala sinonim za estetsku, maksilofacijalnu i plastičnu kirurgiju i dermatologiju, dok su u proteklih deset godina Tomica i Dinko Bagatin uspješno razvili i jedan od najnaprednijih dentalnih centara u Hrvatskoj. S više od 60.000 zadovoljnih pacijenata, ulazak u FMG označava novu razvojnu fazu ove višestruko nagrađivane ustanove, otvarajući vrata daljnjem rastu, inovacijama i širenju spektra vrhunskih medicinskih usluga.

"Ovo je veliki iskorak za Polikliniku Bagatin i naš tim. Ulaskom u Futura Medical Group povezujemo se s vrhunskim medicinskim ustanovama i stručnjacima, što će nam omogućiti dodatni razvoj naših usluga i još veći fokus na inovacije u medicinskoj estetici. Naš cilj je uvijek bio pružiti pacijentima vrhunsku uslugu, a kroz ovu sinergiju podižemo standarde medicinsko-estetske skrbi na još višu razinu – ne samo u regiji, već i šire", izjavio je dr. Tomica Bagatin, dok je dr. Dinko Bagatin ustvrdio kako se otvara novo poglavlje u razvoju kirurških usluga: "Naš cilj je izgraditi najmoderniji centar za estetsko kirurško oblikovanje tijela i grudi u kojem će pacijenti imati pristup iskusnim kirurzima koji koriste najmodernije provjerene metode koje daju vrhunske rezultate. Sinergija s Futura Medical Group omogućit će nam dodatna ulaganja u tehnologiju, edukacije i stručni kadar, čime ćemo postaviti nove standarde i pacijentima osigurati najbolje moguće rezultate."

Osnivači poliklinike, doc.dr.sc. Dinko Bagatin, prim.dr.med. i Tomica Bagatin dr.med. ostaju ključni članovi tima Poliklinike Bagatin, kao vodeći estetski kirurzi, stručni voditelji i mentori novim generacijama liječnika, dok će njihova ekspertiza i angažman u edukaciji za renomirane estetske brendove dodatno osnažiti ugled i stručnost poliklinike. Integracijom u FMG, pacijentima će biti dostupna još sveobuhvatnija podrška u unapređenju zdravlja i kvalitete života.

"Dinko i Tomica svoj su profesionalni život posvetili zdravstvenoj skrbi i svakodnevno mijenjaju živote pacijenata nabolje. Visoki standardi i vrhunska usluga Poliklinike Bagatin uzor su i inspiracija mnogima, što ovoj akviziciji daje dodatnu vrijednost. Možda sam subjektivan, no u svim fazama razvoja FMG-a, ovo je za mene poseban trenutak i ponosan sam što nastavljamo rasti zajedno. Uz vodeće poliklinike u svojim sektorima, Sintezu Sabol, s Bagatinom smo danas jedna od najbrže rastućih zdravstvenih grupacija u regiji", zaključuje Ognjen Bagatin, direktor FMG-a.

The New York Times svojim urednicima omogućio korištenje AI alata

Jedan od najuglednijih svjetskih medija, The New York Times, odlučio je proširiti korištenje AI alata u svojim uredničkim i produktnim timovima. Iako to otvara vrata novim mogućnostima u kreiranju sadržaja, istovremeno nameće i važno pitanje etičkih granica u novinarstvu.

The New York Times nedavno je interno predstavio AI alat pod nazivom Echo, dizajniran za sažimanje informacija, a zaposlenicima je omogućeno korištenje AI-a u različite svrhe – od generiranja ideja do istraživačkog rada. Osim toga, medijski gigant odobrio je upotrebu AI programa kao što su GitHub Copilot za programiranje, Googleov Vertex AI za razvoj proizvoda te određeni Amazonovi i OpenAI-jevi alati.

No, uredništvo je jasno postavilo granice. AI se može koristiti za predlaganje izmjena i pomoć u analizi, ali nikako za pisanje ili značajnu preradu članaka. Također, zabranjeno je unositi povjerljive informacije u AI sustave, čime se nastoji zaštititi integritet izvora i novinarske etike.

Upotreba umjetne inteligencije u medijima nije novost, ali pitanje do koje mjere AI može preuzeti novinarski rad i dalje ostaje otvoreno. Times razmatra implementaciju AI-a za automatsko generiranje glasovnih članaka i prijevode na druge jezike, što bi moglo povećati dostupnost sadržaja, ali i potaknuti raspravu o ulozi ljudskog faktora u novinarstvu.

Ono što dodatno komplicira ovu priču jest činjenica da The New York Times istovremeno vodi pravnu bitku protiv OpenAI-ja i Microsofta, optužujući ih za nezakonito korištenje njegovog sadržaja pri treniranju generativnih AI modela.

Argentinski predsjednik u ozbiljnim problemima zbog promoviranja kontroverzne kriptovalute

Predsjednik Argentine, Javier Milei, suočava se s ozbiljnim optužbama nakon što su argentinski odvjetnici podnijeli prijave za prijevaru protiv zbog promicanja kontroverzne kriptovalute $LIBRA na društvenim mrežama. Istraga je pokrenuta u nedjelju, a slučaj je izazvao val kritika, jer se sumnja da je predsjednik bio uključen u nezakonite radnje vezane uz ovu valutu.

Naime, u petak je Milei na svom profilu na platformi X objavio post u kojem je predstavio $LIBRA, valutu koju je opisao kao sredstvo za „poticanje gospodarskog rasta financiranjem malih poduzeća i startupa“. Međutim, samo nekoliko sati nakon objave, post je uklonjen, a vrijednost same kriptovalute drastično je pala, što je uzrokovalo milijunske gubitke za investitore koji su se odlučili na brzinski ulazak u projekt. Prema financijskoj platformi Dexscreener, vrijednost valute srušena je gotovo do nule.

Valuta, koju su razvili KIP Protocol i Hayden Davis, bila je dostupna putem linka koji je korisnike vodio na web stranicu pod nazivom vivalalibertadproject.com, što je referenca na poznatu frazu koju Milei često koristi u svojim govorima i objavama na društvenim mrežama. Ovaj detalj dodatno je izazvao sumnje u moguću povezanost predsjednika s projektom.

U službenoj izjavi predsjedničkog ureda, koju su objavili u subotu, tvrdi se da Milei nije bio uključen u razvoj same kriptovalute te da je odlučio ukloniti post kako bi spriječio daljnje spekulacije. Ova odluka došla je nakon velike javne reakcije koja je uslijedila nakon lansiranja projekta. Milei je naknadno na društvenoj mreži X objasnio kako nije bio upoznat s detaljima projekta, te je nakon što je saznao više informacija odlučio povući svoju podršku, uklonivši post.

Ipak, odvjetnici koji su podnijeli prijave protiv Mileija tvrde da su u ovom slučaju vidjeli elemente tipične za „rug pull“ — prevaru u kojoj developeri lansiraju privlačan token kako bi privukli investitore, a potom ga napuštaju, ostavljajući ih s praktično beskorisnom kriptovalutom. Tužitelji također ističu kako je Milei prekršio Zakon o javnoj etici.

Jonatan Baldiviezo, jedan od odvjetnika koji je podnio prijavu, tvrdi da su u ovom slučaju uočeni elementi nezakonite povezanosti s ciljem počinjenja „neodređenog broja prijevara“, te da je predsjednik svojim postupcima odigrao ključnu ulogu u toj operaciji. Zajedno s kolegom Marcosom Zelayom, inženjerkom Marijom Evom Koutsovitis i ekonomistom Claudiom Lozanom, Baldiviezo je pozvao na pravnu odgovornost.

Kazneni pravosudni sustav sada treba odlučiti hoće li dodijeliti suca ili slučaj uputiti tužitelju na daljnje istraživanje. U međuvremenu, Administracija predsjednika Mileija najavila je kako će sve prikupljene informacije biti predane pravosudnim tijelima kako bi se istražilo je li došlo do bilo kakvih nezakonitih radnji vezanih uz projekt KIP Protocol.

Hayden Mark Davis, jedan od predstavnika KIP Protocol-a, u videu objavljenom na društvenim mrežama, okrivio je predsjednika Mileija za propast projekta, tvrdeći da je Milei i njegov tim neočekivano povukao svoju podršku, što je dovelo do sloma valute. Istaknuo je da je predsjednik prvo obećao podršku, a zatim, nakon što je projekt postao neodrživ, povukao sve svoje objave.

Od sada lakše pretraživanje katastra i zemljišnih knjiga uz pomoć AI asistenta

U okviru projekta „Unaprjeđenje informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra“ koji se provodi unutar NPOO (2021.-2026.), razvijen je Virtualni asistent, koji je dostupan na portalu https://oss.uredjenazemlja.hr/ 

Virtualni asistent pruža podršku za korištenje portala OSS Uređena zemlja te daje informacije o statusu zemljišnoknjižnog i katastarskog predmeta, kao i o nekretnini te promjenama na nekretninama provedenima u zemljišnim knjigama. 

Korisnici putem Virtualnog asistenta mogu izraditi službene isprave koje su dostupne i putem OSS Uređena zemlja (ZK izvadak, BZP izvadak, posjedovni list).

Također, Virtualni asistent pruža stručnu pomoć te korisnicima objašnjava osnovne zemljišnoknjižne i katastarske pojmove, kao i pomaže u jednostavnijim pravnim situacijama. 

Osim toga, usmjerava korisnike na nadležno tijelo ili osobu koja može pružiti detaljnije informacije ili pomoć te daje konkretne upute o tome pred kojim tijelom i na koji način pokrenuti postupak za upis svojih prava.

Asistent nudi i niz funkcionalnosti koje korisnicima omogućuju brže, preciznije i intuitivnije pretrage te poboljšavaju ukupno korisničko iskustvo, stoji u priopćenju.

Jedna od ključnih funkcija je pamćenje prijavljenog korisnika kroz cijelu sesiju razgovora, čak i u slučaju prekida ili ponovnog pokretanja, čime se omogućava kontinuitet interakcije i bolje praćenje korisničkih zahtjeva. 

Isto tako, asistent omogućava različite načine postavljanja upita prilikom pretrage putem adresa, što korisnicima olakšava pronalaženje potrebnih informacija.

Pametna tražilica prepoznaje sinonime, poput onih za “zemljišnoknjižni izvadak”, čime korisnici mogu postaviti pitanja na različite načine, a asistent će pružiti točne odgovore. 

Asistent učinkovito pretražuje i podatke prema parametrima kao što su broj katastarske čestice, broj uloška ili adresa, čak i kada su uneseni samo djelomični ili netočni podaci.

Virtualni asistent omogućuje prijavu problema sa sustavom na Helpdesk te preusmjerava korisnike na odgovarajuće službe. Kada je potrebno, usmjerava korisnike na nadležno tijelo kojem se trebaju obratiti u određenoj situaciji, poput nadležnog suda, katastarskog ureda ili drugog upravnog tijela.

Poseban naglasak stavljen je na lokalizaciju, pa asistent prepoznaje specifične nazive gradova i ureda, kao što su Buje, Rovinj, Poreč, te “Gradski ured za katastar i geodetske poslove grada Zagreba”. 

Ove funkcije omogućuju korisnicima da brzo, precizno i samostalno dođu do potrebnih informacija, čineći asistentovu upotrebu jednostavnom i učinkovito organiziranom, zaključuje se u priopćenju.

Zagreb dobiva novu atrakciju - Muzej povijesti videoigara

Hrvatska metropola uskoro će postati bogatija za inovativnu kulturnu i turističku atrakciju – Muzej povijesti videoigara (Video Game History Museum – VGHM). Ovaj ambiciozni projekt, vrijedan više od dva milijuna eura, otvara se u svibnju i donosi više od 3000 eksponata koji oslikavaju ključne faze razvoja gaming industrije. Raspoređen na tri etaže i prostirući se na više od 800 četvornih metara, muzej će postati nezaobilazno odredište za ljubitelje videoigara, ali i za sve zainteresirane za tehnološki razvoj i digitalnu kulturu.

Iza projekta stoji Damir Šlogar, hrvatski poduzetnik s impresivnom međunarodnom karijerom u gaming industriji. Šlogar, koji je proveo desetljeća u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi radeći na više od 150 naslova, među kojima su globalno prepoznati serijali poput Shrek, Barbie, Battlefield i My Singing Monsters, odlučio je svoj kolekcionarski portfelj i bogato iskustvo donijeti u rodni Zagreb.

Muzejski postav obuhvaća razdoblje od kasnih 1960-ih do ranih 2000-ih, pružajući uvid u revolucionarne promjene koje su oblikovale videoigre kakve danas poznajemo. Kolekcija, koja se prikuplja gotovo 30 godina, sadrži rijetke i povijesno značajne eksponate, uključujući legendarne arkadne igre poput Computer Spacea i PONG-a, ali i najopsežniju zbirku računalnih igara iz 20. stoljeća.

Posebna vrijednost muzeja leži u interaktivnim sadržajima koji omogućuju posjetiteljima da osjete duh prošlih gaming era. Planirani su i brojni popratni događaji, uključujući gostovanja stručnjaka, tematske izložbe i ekskluzivne susrete s velikanima industrije.

Industrija videoigara danas je globalni fenomen koji nadmašuje filmsku i glazbenu industriju po prihodima i utjecaju. Iako Hrvatska ima značajne uspjehe u gaming sektoru, vidljivost domaće industrije u širem kontekstu nije u skladu s njenim potencijalom. Otvaranjem Muzeja povijesti videoigara, Zagreb ne samo da dobiva novu turističku atrakciju, već i platformu koja može dodatno osnažiti domaću gaming scenu.

"Videoigre su sastavni dio mog života i kroz ovaj muzej želim tu strast podijeliti s drugima, osobito s mlađim generacijama koje nisu imale priliku doživjeti čaroliju gaming pionira", ističe Šlogar.

Osim predstavljanja povijesti videoigara, muzej ima ambiciju kontinuirano se razvijati – u planu su stalna proširenja zbirke, tematske izložbe i specijalni sadržaji koji će prikazivati tehnologiju nove generacije. Zagreb tako dobiva instituciju koja će ne samo čuvati prošlost, već i aktivno sudjelovati u oblikovanju budućnosti gaming industrije.

Microsoft najavio golemo dodatno ulaganje u Poljsku

Poljska se sve više profilira kao ključni igrač u tehnološkom sektoru Srednje i Istočne Europe, a tome svjedoči i novo ulaganje Microsofta. Tehnološki div najavio je dodatnih 700 milijuna dolara investicija u unapređenje poljske kibernetičke sigurnosti, u suradnji s oružanim snagama zemlje. Ovaj potez dolazi u trenutku povećanih geopolitičkih napetosti i rastuće potrebe za zaštitom digitalne infrastrukture.

Najnovije ulaganje Microsofta predstavlja nastavak šire strategije tehnološke ekspanzije u Poljskoj. Još 2020. godine kompanija je najavila izgradnju podatkovnog centra u vrijednosti od milijardu dolara, koji je otvoren 2023. godine. Novi kapital bit će usmjeren na drugu fazu ovog projekta, s posebnim naglaskom na jačanje kibernetičke otpornosti i digitalne sigurnosti, ključne za poslovanje privatnog i javnog sektora.

Poljska već neko vrijeme pozicionira svoju digitalnu infrastrukturu kao strateški prioritet. Partnerstvo s Microsoftom omogućuje joj ne samo pristup naprednim tehnologijama već i unaprjeđenje sigurnosnih sustava koji štite državne i poslovne podatke.

Ulaganje Microsofta u Poljsku dio je šireg trenda rasta tehnoloških investicija u regiji. Osim Microsofta, brojne globalne tvrtke prepoznale su Poljsku kao idealnu destinaciju za razvoj podatkovnih centara, istraživačkih laboratorija i tehnoloških inovacija. Razlozi za to uključuju kvalificiranu radnu snagu, povoljne investicijske uvjete te stratešku lokaciju u srcu Europe.

Saudijski naftni div Aramco ulaže u britanski AI startup

Saudijska Arabija nastavlja agresivno ulagati u umjetnu inteligenciju kako bi postala globalno tehnološko središte. Posljednji potez u tom smjeru dolazi od fonda rizičnog kapitala Wa’ed Ventures, koji djeluje pod okriljem naftnog giganta Aramca, a sada je investirao u britanski AI cloud startup Ori.

Ori je tvrtka specijalizirana za cloud infrastrukturu prilagođenu umjetnoj inteligenciji, a među njezinim klijentima su velike globalne korporacije. Kompanija je u posljednje vrijeme privukla znatnu pozornost jer je jedna od prvih britanskih tvrtki koja je implementirala napredne Nvidia H200 AI čipove. Osim toga, nedavno je zatvorila investicijski krug vrijedan 140 milijuna funti (176 milijuna dolara), uz podršku renomiranih investitora poput španjolske telekomunikacijske kompanije Telefónica i američke energetske grupacije NextEra Energy Inc.

Investicija Wa’ed Venturesa dio je šire strategije kojom Saudijska Arabija nastoji razviti vlastitu digitalnu ekonomiju i AI kapacitete. Tijekom protekle godine, fond je povećao ulaganja u AI, podržavajući startupove poput južnokorejske tvrtke Rebellions, koja razvija napredne AI čipove, te platforme aiXplain, specijalizirane za razvoj umjetne inteligencije. Za daljnja ulaganja u AI sektoru Wa’ed Ventures je već izdvojio 100 milijuna dolara.

Jedan od ključnih ciljeva investicije u Ori je otvaranje regionalne podružnice u Rijadu, gdje će se razvijati tehnološka rješenja i stvarati nova radna mjesta za lokalne stručnjake. Saudijska Arabija već ulaže milijarde dolara u razvoj podatkovnih centara i digitalne infrastrukture, a ovakvi potezi jasno pokazuju kako se kraljevina pozicionira kao ključni igrač u AI industriji.

Očekivanja su velika – Ori planira još jedan, još veći investicijski krug 2025. godine, što dodatno potvrđuje rastući interes investitora za AI sektor. Uz podršku Saudijske Arabije, ali i vodećih globalnih tehnoloških igrača, ovo partnerstvo bi moglo donijeti značajne promjene u načinu na koji se AI cloud rješenja razvijaju i implementiraju na Bliskom istoku i šire.

Popularni Reddit uvodi plaćeni pristup forumima

Jedna od najpopularnijih platformi za online diskusije, Reddit, priprema se za značajnu promjenu u svom poslovnom modelu – uvođenje paywalla. Najavu je dao izvršni direktor Steve Huffman tijekom nedavne AMA (Ask Me Anything) sesije, potvrdivši kako će Reddit ove godine uvesti plaćene subreddite, dok će daljnja komercijalizacija platforme uslijediti u narednim godinama.

Huffman je istaknuo kako su plaćene zajednice već u fazi razvoja te da će omogućiti pristup ekskluzivnom sadržaju ili privatnim forumima. Iako nije iznio detalje o tome kako će sustav funkcionirati, ideja podsjeća na postojeće modele pretplate u medijima i društvenim mrežama.

Ovo nije prvi put da Reddit eksperimentira s monetizacijom. Ranije su uvedene opcije poput Reddit Premium pretplate i virtualnih nagrada, ali plaćeni subredditi predstavljaju korak dalje u komercijalizaciji platforme koja je godinama bila poznata po slobodnom pristupu svim raspravama.

Osim toga, Reddit razmatra mogućnosti daljnje integracije e-trgovine, uključujući opciju plaćanja unutar platforme umjesto korištenja vanjskih servisa poput PayPala. No, kako je Huffman naglasio, te funkcionalnosti trenutno nisu prioritet.

Iako se Reddit sve više pozicionira kao ključni igrač u digitalnom ekosustavu, poslovni izazovi ostaju. Dionice kompanije pale su 15% nakon objave rezultata za četvrti kvartal, jer je rast broja korisnika bio ispod očekivanja analitičara.

Jedan od ključnih faktora koji utječe na promet Reddita je njegova povezanost s Googleom. Platforma je tijekom prošle godine ostvarila značajan rast prometa zahvaljujući tome što sve više korisnika pretražuje informacije dodajući "Reddit" u svoje Google upite. No, Huffman je priznao da je Googleova nedavna promjena algoritma uzrokovala "nestabilnost" u prometu.

Unatoč tome, Reddit nastoji smanjiti svoju ovisnost o Googleu. Huffman ističe da većina prometa dolazi izravno na platformu, a ne putem pretraživača. Dugoročno, to bi moglo biti ključno za stabilnost poslovanja i neovisnost u donošenju strateških odluka.

Redditov potez dolazi u trenutku kada brojne društvene mreže i digitalne platforme istražuju nove načine monetizacije. Twitter (sada X) već je uveo model plaćenih pretplata za kreatore sadržaja, dok YouTube i TikTok sve više promoviraju ekskluzivne sadržaje dostupne samo pretplatnicima.

Evo zašto Europljani ne kupuju američke automobile

Donald Trump ponovo podiže tenzije u globalnoj trgovini, prijeteći uvođenjem visokih carina na europske automobile. Njegov je cilj potaknuti veću kupnju američkih vozila u Europi, no pitanje je zašto američki proizvođači – uz iznimku Tesle – nisu stekli veću popularnost na Starom kontinentu?

Glavni razlog za ograničenu prisutnost američkih automobila u Europi leži u strukturi tržišta i preferencijama kupaca. Europski gradovi, osobito oni s dugom poviješću poput talijanskih, karakteriziraju uske ulice i manjak parkirnog prostora. Veliki američki SUV-ovi i pick-up kamioneti, koji dominiraju američkim cestama, jednostavno nisu praktični za vožnju u urbanim sredinama poput Rima, Pariza ili Londona.

Još jedan ključan faktor je cijena goriva. Dok Amerikanci plaćaju po galonu otprilike koliko Europljani plaćaju po litri, europski vozači su skloniji štedljivijim vozilima s manjim motorima i hibridnim ili električnim pogonima. Visoki troškovi vlasništva, uključujući poreze i osiguranja, dodatno obeshrabruju kupnju velikih američkih vozila.

Američka administracija tvrdi da je trgovinska razmjena između SAD-a i EU-a neuravnotežena. U 2022. godini EU je izvezao u SAD gotovo 700.000 automobila u vrijednosti od 36 milijardi eura, dok je istovremeno u Europu uvezeno samo 116.000 američkih automobila, ukupne vrijednosti od 5,2 milijarde eura. Ova razlika ponajviše proizlazi iz regulatornih prepreka i preferencija kupaca, ali Trump inzistira na korekciji putem carinskih mjera, piše BBC.

EU trenutno naplaćuje 10% carina na uvoz američkih automobila, dok SAD zadržava znatno nižu stopu od 2,5% na europske automobile. Trump to vidi kao nepoštenu praksu te najavljuje protumjere, uključujući povećanje carina na uvoz BMW-a, Mercedesa i Volkswagena. No, ovakav pristup mogao bi imati negativne posljedice ne samo za europske proizvođače, već i za američku automobilsku industriju.

Povijesno gledano, američki brendovi imali su značajan utjecaj u Europi. General Motors godinama je proizvodio i prodavao Opel i Saab, ali je Opel prodao 2017., dok je Saab ugašen još 2009. Ford je također revidirao svoju europsku strategiju, povukavši se iz segmenta malih i srednjih vozila te se preusmjerivši na električna i gospodarska vozila. Planira i značajne rezove u radnoj snazi, uključujući 2.900 otkaza u Njemačkoj do 2027.

S druge strane, Tesla je jedina američka marka koja je uspjela ostvariti značajniji uspjeh u Europi. S tvornicom u blizini Berlina, Tesla Model Y postao je jedan od najprodavanijih električnih automobila na kontinentu. No, čak i Tesla se suočava s izazovima, budući da jeftiniji kineski modeli električnih automobila sve više osvajaju europsko tržište.

Europsko tržište automobila jedno je od najkonkurentnijih na svijetu. Uz jake domaće brendove poput BMW-a, Mercedesa, Volkswagena i Renaulta, europski kupci imaju širok izbor i snažnu sklonost domaćim proizvođačima. Osim toga, japanski, korejski i sve više kineski proizvođači zauzimaju značajan tržišni udio, piše BBC.

Pokušaji forsiranja američkih automobila putem carina ili političkih pritisaka vjerojatno neće donijeti željene rezultate. Kako ističu analitičari, ključ uspjeha na europskom tržištu nije u trgovinskim barijerama, već u inovacijama, prilagodbi lokalnim potrebama i proizvodnji u blizini kupaca.

Porsche najavio veliko smanjenje radnih mjesta u svojim tvornicama

Njemački proizvođač luksuznih automobila Porsche suočava se s izazovima koji ga tjeraju na prilagodbu – od tržišnih neizvjesnosti do promjena u menadžmentu i strateškog fokusa. Kompanija je nedavno najavila da će do 2029. godine smanjiti oko 1.900 radnih mjesta u svojim postrojenjima u Stuttgartu i Weissachu, što signalizira početak značajnijih reorganizacijskih procesa.

Iako su zaposlenicima radna mjesta osigurana do kraja desetljeća, Porsche će smanjenje broja zaposlenih provesti putem dobrovoljnih odlazaka i prirodne fluktuacije. Prvi koraci u tom smjeru poduzeti su još prošle godine, kada je uprava odlučila ne produljivati ugovore na određeno vrijeme.

Jedan od ključnih faktora koji su utjecali na ovu odluku jest sve složeniji trgovinski odnos između Europske unije i Kine. Nakon što je Bruxelles prošle godine uveo dodatne carine na kineske električne automobile, Peking je zaprijetio odmazdom uvođenjem viših carina na europske benzinske limuzine i SUV vozila s većim motorima. Ovaj trgovinski rat posebno pogađa Porsche, budući da Kina čini četvrtinu njegove globalne prodaje.

Turbulencije na kineskom tržištu već su se odrazile na rezultate poslovanja. Kompanija je u 2023. godini ondje zabilježila pad isporuka od čak 28%, što je ozbiljan udarac za brend koji je tradicionalno imao snažnu prisutnost u Kini.

Uz smanjenje broja zaposlenih i prilagodbu poslovne strategije, Porsche je početkom veljače iznenadio tržište odlukom o smjeni dva ključna čovjeka – financijskog direktora Lutza Meschkea i direktora prodaje Detleva von Platena. Iako razlozi nisu službeno objavljeni, spekulira se da su interni nesporazumi i različite vizije budućnosti brenda igrali ulogu u ovim odlukama.

Dok automobilska industrija sve više naginje elektrifikaciji, Porsche daje naslutiti da će dio svog fokusa vratiti na tradicionalne motore s unutarnjim izgaranjem. Ova promjena dolazi u trenutku kada regulatori u Europi i svijetu propituju dugoročnu održivost potpune elektrifikacije, a potrošači pokazuju znakove nesigurnosti u pogledu infrastrukturne spremnosti za masovno usvajanje električnih vozila.

Kompanija koja stoji iza popularne "meme" dionice navodno razmatra ulaganja u kriptovalute

Dok tradicionalni trgovci videoigrama traže načine za prilagodbu digitalnom dobu, GameStop ponovno privlači pozornost tržišta—ovaj put špekulacijama o mogućem ulasku u svijet kriptovaluta. Dionice tvrtke porasle su 6% u pre-market trgovini u petak nakon što je CNBC izvijestio da GameStop istražuje mogućnost ulaganja u bitcoin i druge digitalne valute.

Iako kompanija još uvijek analizira sve dostupne opcije i nije donijela konačnu odluku, interes ulagača nije izostao. U četvrtak navečer, nakon zatvaranja burze, cijena dionice skočila je 20%, da bi dio dobitaka naknadno izgubila.

Spekulacije o GameStopovom potencijalnom zaokretu u kriptovalute dodatno je potaknula objava izvršnog direktora Ryana Cohena na platformi X. Cohen je objavio fotografiju s Michaelom Saylorom, osnivačem i izvršnim direktorom tvrtke Strategy (bivši MicroStrategy), poznate po agresivnoj akumulaciji bitcoina. Strategy trenutačno posjeduje više od 447.000 bitcoina, a nedavno se rebrendirala kao "prva i najveća bitcoin kompanija na svijetu".

Ovakav potez nije prošao nezapaženo. Analitičar Luke Kawa iz Sherwooda smatra da ulagači u GameStop vide potencijalni scenarij u kojem tvrtka slijedi Saylorovu strategiju i dio svojih financijskih rezervi preusmjerava u bitcoin. "Pozitivna tržišna reakcija na Cohenovu objavu sugerira da investitori priželjkuju da GameStop iskoristi svojih 4,6 milijardi dolara u gotovinskim zalihama kako bi se pozicionirao u kripto sektoru", istaknuo je Kawa.

U prosincu 2023. GameStopov odbor dao je Cohenu ovlast da koristi kapital tvrtke za investicije, što otvara prostor za razne strateške odluke. Ako bi se tvrtka odlučila na model sličan Strategyju, mogla bi se transformirati u financijski holding, nalik onome što su Berkshire Hathaway i Daily Journal učinili s vlastitim portfeljima.

Međutim, tržišni rizici ostaju veliki. Dionice GameStopa, koje su u svibnju 2024. dosegle vrhunac od 64 dolara zahvaljujući ponovnom valu interesa za meme dionice, u proteklom su mjesecu oslabile za 15%. Uz to, volatilnost kriptovaluta predstavlja dodatni izazov za poslovanje tvrtke koja se još uvijek oslanja na prodaju fizičkih videoigara i gaming opreme.

Starbucks najavio ambiciozno širenje na Bliski istok

Američki lanac kafića Starbucks najavio je ambicioznu ekspanziju na Bliskom istoku, planirajući otvoriti 500 novih lokacija i stvoriti 5.000 radnih mjesta u sljedećih pet godina. Ova odluka dolazi nakon izazovne godine obilježene bojkotima potrošača i padom prodaje, no uprava vjeruje da će širenje ojačati prisutnost brenda u regiji i potaknuti dugoročni rast.

Starbucks trenutno posluje na Bliskom istoku putem licencnog ugovora s kuwaitskim konglomeratom Alshaya Group, koji upravlja s više od 1.300 lokacija u regiji. No, prošla godina donijela je ozbiljne izazove. Potrošački bojkoti, potaknuti percepcijom da tvrtka nije dovoljno učinila kako bi izvršila pritisak na Izrael tijekom sukoba u Gazi, znatno su smanjili promet i prodaju. Poslovni udarac bio je toliko snažan da je Alshaya Group otpustila oko 2.000 zaposlenika, navodeći „izazovne poslovne uvjete” kao ključni razlog.

Unatoč tome, novi glavni izvršni direktor Starbucksa, Brian Niccol, odlučan je u namjeri da preokrene negativne trendove. "Bojkoti nisu temeljeni na činjenicama. Nikada nismo podržavali nijednu vojsku," izjavio je Niccol tijekom svog prvog posjeta Bliskom istoku otkako je preuzeo funkciju prošle godine.

Niccol, koji je preuzeo upravljanje Starbucksom u rujnu 2024., odmah je krenuo u restrukturiranje poslovanja s ciljem pojednostavljenja operacija i povećanja učinkovitosti. Primarni fokus u početnoj fazi bio je sjevernoameričko tržište, koje čini 75% prihoda tvrtke. U tom kontekstu, najavljene su organizacijske promjene, uključujući smanjenje broja menadžerskih slojeva i jasnije definiranje odgovornosti unutar kompanije, što bi moglo dovesti do otpuštanja zaposlenika do početka ožujka.

Sada, nakon restrukturiranja na domaćem tržištu, Niccol okreće pozornost na globalnu ekspanziju. Osim Bliskog istoka, planirano je otvaranje tisuća novih lokacija u Kini, unatoč izazovima poput neizvjesnog ekonomskog oporavka i rastuće konkurencije jeftinijih lokalnih lanaca. Prema izvješćima Bloomberga, Starbucks razmatra i mogućnost prodaje udjela u svom kineskom poslovanju.

Unatoč prošlogodišnjim izazovima, tržište je optimistično prema novim inicijativama. Dionice Starbucksa od početka 2025. godine porasle su za 24%, potaknute izvještajima da se pad prodaje stabilizira. Ako se pozitivni trendovi nastave, ekspanzija na Bliskom istoku mogla bi biti ključan korak u dugoročnom oporavku i jačanju globalne prisutnosti ovog lanca kafića.