Evo koliko zapravo iznosi stvarna prosječna plaća u Hrvatskoj

U 2023. godini, za ukupno 1.029.659 zaposlenih kod 156.145 poduzetnika, koji su obveznici poreza na dobit, ali ne uključuju financijske institucije, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.028 eura. Ovo predstavlja porast od 10,4% u odnosu na prethodnu godinu, kada je prosječna neto plaća iznosila 932 eura, stoji u svježe objavljenim podacima Financijske agencije (FINA).

Analiza prosječnih mjesečnih neto plaća po sektorima pokazuje da su tri sektora - prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo - zapošljavala 53,9% ukupnog broja zaposlenih. Međutim, radnici u građevinarstvu i trgovini primali su manje prosječne plaće u odnosu na nacionalni prosjek za sve poduzetnike.

Uspoređujući s prethodnom godinom, plaće su rasle u svim navedenim sektorima, pri čemu su prerađivačka industrija i trgovina bilježile veći rast od prosjeka, dok je građevinarstvo zabilježilo manji rast.

Plaće u prerađivačkoj industriji porasle su za 12% u 2023. godini, u sektoru trgovine na veliko i malo za 10,6%, dok su u građevinarstvu porasle za 9,9%.

U prerađivačkoj industriji, koja je zapošljavala 238.616 radnika kod 16.369 poduzetnika, prosječna neto plaća iznosila je 1.053 eura. U trgovini na veliko i malo, s 197.801 zaposlenim kod 28.797 poduzetnika, prosječna plaća iznosila je 1.015 eura. U građevinarstvu, koje je zapošljavalo 118.212 radnika kod 21.940 poduzetnika, prosječna plaća bila je 891 euro.

Prosječna neto plaća u sektoru ugostiteljstva i turizma iznosila je 911 eura za 85.740 zaposlenih, što je porast od 10,6% u odnosu na prethodnu godinu. U obrazovanju, prosječna plaća iznosila je 796 eura, što predstavlja rast od 5,8%.

Najniže prosječne plaće bile su u kategoriji ostalih uslužnih djelatnosti, gdje je prosječna neto plaća iznosila 771 euro.

Najveće plaće zabilježene su u sektoru informacija i komunikacija, rudarstva i vađenja, financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja, te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća u 2023. godini zabilježena je u sektoru informacija i komunikacija, gdje je iznosila 1.599 eura, što je 55,4% više od prosjeka za sve poduzetnike u Hrvatskoj.

U sektoru rudarstva i vađenja, prosječna neto plaća iznosila je 1.321 euro, što je 28,4% više od nacionalnog prosjeka, dok su zaposleni u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja imali prosječnu plaću od 1.296 eura, što je 26% više od prosjeka za sve poduzetnike u Hrvatskoj.

Popularni Fortnite nestaje iz mobilnih trgovina, evo zašto...

Epic Games povlači Fortnite i druge igre iz mobilnih trgovina aplikacija prije lansiranja vlastite digitalne trgovine na iOS-u i Androidu.

U najavi, izdavač je rekao kako će prekinuti distribucijske partnerstva s drugim mobilnim trgovinama "koje služe kao sakupljači najamnina bez stvarne konkurencije i pravednog tretiranja svih developera.

Epic je također otkrio kako će ukloniti Fortnite i svoje druge naslove iz Samsung Galaxy trgovine zbog odluke kompanije da blokira tzv. "bočno učitavanje" prema zadanim postavkama na Samsung uređajima.

Također su naveli tvrdnju kako su "Googleovi prijedlozi Samsungu za ograničavanje konkurencije na tržištu distribucije Android aplikacija" razlog za ovu odluku.

Američki izdavač je najavio kako će njegove mobilne igre biti dostupne na AltStore-u na iOS-u u Europskoj uniji i "najmanje" dvije druge trgovine trećih strana u bliskoj budućnosti.

Potvrdili su kako će njihova vlastita trgovina imati iste uvjete kao njihova digitalna trgovina za PC, u kojima će developeri biti podložni naknadi od 12%, a bez naknade ako koriste sustav plaćanja treće strane.

Epic Game Store će biti lansiran u EU na iOS-u i Androidu tijekom ove godine.

OpenAI svojim novim proizvodom cilja na svemoćni Google

OpenAI je ovih dana najavio prototip svoje nove tražilice nazvane SearchGPT, dizajnirane da korisnicima pruži brze i pravovremene odgovore s jasnim i relevantnim izvorima. Trenutno se alat testira s malom skupinom korisnika, a krajnji je cilj integracija ovog alata u popularni ChatGPT chatbot.

Ova inovacija mogla bi značajno utjecati na Google i njegovu krovnu kompaniju Alphabet. Od lansiranja ChatGPT-a u studenom 2022., ulagači u Alphabet izrazili su zabrinutost da bi OpenAI mogao preuzeti dio tržišnog udjela Googlea pružajući korisnicima nove načine pretraživanja informacija na internetu.

SearchGPT omogućava korisnicima da pretražuju na prirodniji i intuitivniji način te postavljaju dodatna pitanja slično kao u razgovoru. "Mislimo da postoji prostor da pretraživanje učinimo mnogo boljim nego što je danas", napisao je izvršni direktor OpenAI-ja, Sam Altman, u objavi na platformi X.

Dionice Alphabet-a pale su za više od 3% u četvrtak.

U svibnju, Google je predstavio AI Overview, što je izvršni direktor Sundar Pichai nazvao najvećom promjenom u pretraživanju u posljednjih 25 godina. Ova značajka omogućava korisnicima da vide sažetak odgovora na upite na vrhu Google pretraživanja. Međutim, korisnici su ubrzo primijetili da AI Overview često vraća besmislene ili netočne rezultate, a nije postojao način za isključivanje ove funkcionalnosti.

"Google se pomalo trese otkako se ovo prvi put pojavilo," izjavio je Daniel Faggella, osnivač i voditelj istraživanja u Emerj Artificial Intelligence Research. "Naravno, Google nije propao, ali smo vidjeli određene znakove slabosti."

Najava SearchGPT-a dolazi ubrzo nakon lansiranja novog AI modela OpenAI-ja, nazvanog "GPT-4o mini". Ovaj model je derivat GPT-4o, najbržeg i najsnažnijeg modela tvrtke do sada, koji je lansiran u svibnju tijekom livestream događaja s rukovoditeljima.

OpenAI, iza kojeg financijama i infrastrukturom stoji Microsoft, procijenjen je na vrijednost veću od 80 milijardi dolara.

Prošlog mjeseca OpenAI je najavio zapošljavanje dva nova glavna rukovoditelja te partnerstvo s Appleom koje uključuje integraciju ChatGPT-Siri. Sarah Friar, bivša izvršna direktorica Nextdoora i financijska direktorica Squarea, pridružila se kao glavna financijska direktorica, dok je Kevin Weil, bivši predsjednik u Planet Labsu i bivši viši potpredsjednik u Twitteru i Facebooku, postao glavni produktni direktor.

Prema OpenAI-jevom blogu, vizualni rezultati SearchGPT-a dovest će do "bogatijeg razumijevanja" za korisnike, čime će se poboljšati korisničko iskustvo i učinkovitost pretraživanja.

Omiljena europska destinacija za digitalne nomade mijenja politiku

Portugal, nekada omiljena destinacija za digitalne nomade, sada mijenja svoj pristup prema ovoj skupini radnika, povlačeći povlastice pod pritiskom lokalnog stanovništva. Digitalni nomadi, koji uživaju u fleksibilnosti rada s bilo koje lokacije, našli su u Portugalu savršeno utočište. Blaga klima tijekom cijele godine, relativno niske cijene najma, mlado stanovništvo i vibrantna društvena scena privukli su tisuće nomada u Lisabon, glavni grad zemlje.

Međutim, prema izvještaju Euronewsa, ovoj masovnoj migraciji digitalnih nomada u Portugal mogao bi uskoro doći kraj. Lokalno stanovništvo izražava nezadovoljstvo, tvrdeći da priljev stranih radnika podiže cijene najma i nekretnina, čineći život skupljim za domaće ljude.

Statistike potvrđuju ove tvrdnje: od 2018. godine, cijene stanova u Lisabonu su se udvostručile. Mnogi stanovnici za ovaj rast cijena krive upravo digitalne nomade. Dodatni problem predstavlja i razlika u prihodima. Strani radnici zarađuju više od 3200 eura mjesečno, što je uvjet za dobivanje vize u Portugalu, dok prosječan Portugalac mjesečno zarađuje oko 1000 eura. Ova ekonomska nejednakost dodatno je pojačala pritisak da se ograniči dolazak stranih radnika.

Portugalska vlada, suočena s pritiskom birača, odlučila je djelovati. Prvi korak bio je ukidanje programa "non-habitual tax residency", koji je omogućavao digitalnim nomadima plaćanje fiksne porezne stope od 20% bez obzira na visinu prihoda. Inače, porezni sustav u Portugalu za domaće stanovništvo i strane radnike je progresivan, što znači da porezne stope rastu s povećanjem prihoda.

Ove odluke izazvale su brojne kritike. Gonçalo Hall, predsjednik tvrtke koja pruža usluge digitalnim nomadima u Portugalu, smatra da će mnogi sada napustiti zemlju, a potencijalni novi nomadi će izabrati druge destinacije unutar Europe. Gradovi poput Budimpešte i Talina postaju sve privlačniji, nudeći niže troškove života i stanarine, uz dodatne pogodnosti za digitalne nomade koje pružaju lokalne vlasti.

Portugal se sada suočava s izazovom balansiranja između očuvanja lokalnog životnog standarda i privlačenja globalne radne snage. Kako će se situacija razvijati, ostaje za vidjeti, no jedno je sigurno: promjene koje dolaze redefinirat će poziciju Portugala na karti destinacija za digitalne nomade.

Dani otvorenih vrata: Novootvoreni Tehnološki park Split poziva zainteresirane poduzetnike

U tijeku su Dani otvorenih vrata za poduzetnike koji žele postati korisnici Tehnološkog parka Split, novootvorenog inovacijskog huba na području radne zone Dračevac. Ovaj objekt uskoro će postati novi dom brojnim lokalnim poduzetnicima u kojem će moći razvijati svoje poslovne ideje uz podršku Razvojne agencije Split – RaST, poduzetničko-potporne institucije s višegodišnjim iskustvom u projektima potpore poduzetništvu, koja upravlja TPS-om. Tijekom Dana otvorenih vrata, koji traju od 24. srpnja do 23. kolovoza, zainteresirani poduzetnici mogu se bolje upoznati s mogućnostima koje im nudi Tehnološki park Split.

“Želimo da naši poduzetnici imaju pristup svemu što im je potrebno za uspješno lansiranje i skaliranje njihovog poslovnog pothvata. Otvaranjem Tehnološkog parka Split lokalni poduzetnici napokon dobivaju prostor koji u potpunosti zadovoljava visoke kriterije i potrebe poduzetnika u djelatnosti visokih tehnologija. Naša misija je djelovanjem naše organizacije i ovog parka podizati konkurentnost Splita i regije, stvarajući buduće priče o uspjehu zajedno s našim korisnicima”, istaknuo je Goran Batinić, direktor Razvojne agencije Split – RaST.

U zgradi koja se prostire na 17,5 tisuća četvornih metara, ovaj tehnološki park nudi idealne uvjete za start-upe te mikro, male i srednje poduzetnike s područja Splita i okolice. Tehnološki park Split svojim korisnicima nudi coworking zonu s 52 radne jedinice, 14 opremljenih inkubacijskih ureda za poduzetnike početnike (start-upe) do pet godina starosti te 51 uredsku jedinicu za mikro, mala i srednja poduzeća. Na lokaciji se također nalazi konferencijski centar s četiri multimedijske dvorane, kao i dvorane za sastanke, zajedničke kuhinje i sve što je potrebno funkcionalnom poslovnom prostoru.

U okviru Tehnološkog parka Split djelovat će i zaseban Smart City lab, koji će nuditi podršku gradskim ustanovama i tvrtkama te će uključivati edukativne prostore u kojima će se odvijati suradnja sa školama i znanstvenom zajednicom. Među brojnim sadržajima nalazit će se 3D laboratorij u kojem će korisnici imati priliku na postavljenim 3D printerima i skenerima modelirati svoje kreacije i slagati prototipove proizvoda. U planu je i otvorenje podatkovnog centra s energetskom i optičkom infrastrukturom koji će osigurati pouzdanu infrastrukturu IT sceni i javnom sektoru. Osim pristupa atraktivnim uredskim prostorima, korisnici TPS-a imat će na dohvat ruke dostupne usluge fitness centra, trgovine, restorana i dva kafića.

Postani stanar – Prijave za ulazak u Tehnološki park Split od 19. kolovoza

Na web stranicama Tehnološkog parka Split dostupna je dokumentacija koja pojašnjava uvjete prijave poduzetnika za korištenje usluga TPS-a, a u svrhu što bolje i pravovremene pripreme za prijavu na javne pozive koji će biti aktivni od 19. kolovoza. Poduzetnici koji su zainteresirani za fizički obilazak prostora mogu se registrirati za Dane otvorenih vrata popunjavajući dostupni online obrazac na web stranicama.

Radi se o ukupno tri javna poziva, i to za poduzetnike početnike do 5 godina starosti, zatim za mikro, male i srednje poduzetnike, te poziv za dugotrajni zakup prostora sadržaja komercijalnog tipa (fitness centar, trgovina, restoran i dva caffe bara s terasom). Sva pitanja od strane zaineresiranih poduzetnika koja budu zaprimljena tijekom ovog perioda bit će redovito adresirana te će odgovori na njih biti javno objavljeni na web stranicama TPS-a u sekciji Postani stanar.

Broj nezaposlenih na rekordno niskoj razini

Prema posljednjim podacima HZZ-a, u lipnju je nastavljen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i u odnosu na prethodni mjesec.

Pad registriranih nezaposlenih na godišnjoj razini traje više od tri godine, odnosno u lipnju se nastavlja trideset i deveti mjesec zaredom, prenose RBA analitičari.

U odnosu na lipanj 2023. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 13.868 osoba ili 14,0%. Najsnažniji je to pad na godišnjoj razini od lipnja 2022., kada se oporavak tržišta rada od pandemije još uvijek zamjetnije odražavao na godišnje promjene. U odnosu na svibanj evidentiran je pad broja registriranih nezaposlenih za 3.486 osoba ili 3,9%. Mjesečni pad broja nezaposlenih još uvijek je djelomično povezan sa zapošljavanjem za središnji dio turističke sezone, na što nas upućuje rast, primjerice, broja zaposlenih u Djelatnosti pružanja smještaja, pripremi i usluživanja hrane.

U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih spustio se na povijesno niskih 84.841 osobu. Posljedično, podaci DZS-a pokazali su da je stopa registrirane nezaposlenosti zabilježila pad s 5,0% u svibnju na 4,7% u lipnju.

Tijekom lipnja je iz evidencije nezaposlenih izašlo 14.944 osobe (+3,8% više u odnosu na lipanj 2023.), a od toga je zaposleno 11.444 osobe (10.518 osoba na temelju radnoga odnosa i 926 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (9.328 osoba ili 88,7%). Najveći se broj zaposlio, očekivano, u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (1.929 osoba ili 18,3%), trgovini na veliko i na malo (1.333 ili 12,7%), javnoj upravi i obrani (1.257 ili 12,0%), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (1.007 ili 9,6%) te prerađivačkoj industriji (965 ili 9,2%).

Tijekom lipnja prijavljeno je 19.478 slobodnih radnih mjesta, što je za 2,6% manje na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (3.298 ili 16,9%), prerađivačke industrije (2.677 ili 13,7%), trgovine na veliko i na malo (2.246 ili 11,5%), obrazovanja (1.807 ili 9,3%) te građevinarstva (1.664 ili 8,5%).

Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je novu povijesno nisku vrijednost te je u prvoj polovici godine iznosila 5,8%, što je 0,4 postotnih bodova niže u odnosu na isto razdoblje lani.

"Usporavanje rasta zapošljavanja te uobičajeni rast registrirane nezaposlenosti moguće je očekivati od srpnja. Godina 2024. bit će obilježena snažnim tržištem rada, rastom zaposlenosti i ubrzanjem realnog rasta plaća", stoji u zaključku analize RBA analitičara.

Njemački poslodavci na nogama nakon kontroverznog prijedloga o stranim radnicima

Prijedlog njemačke vlade o poreznim olakšicama za visokokvalificirane strane radnike krši načelo porezne pravednosti, upozorio je Rainer Dulger, prvi čovjek tamošnje udruge poslodavaca.

Porezne olakšice dio su inicijative službenog Berlina koja ima za cilj potaknuti gospodarski rast i riješiti problem kroničnog manjka visokokvalificiranih radnika privlačenjem stručnjaka iz inozemstva.

Prema prijedlogu, vlada bi u prve tri godine djelomično ‘oprostila‘ porez na bruto plaću - 30 posto u prvoj godini, 20 posto u drugoj i 10 posto u trećoj godini, uz jasno definirani gornji prag.

Dulger je izjavio kako takav prijedlog ‘šalje pogrešan politički signal‘ te će vjerojatno izazvati nezadovoljstvo među radnicima, pišu njemački mediji.

On smatra da bi Berlin mogao privući strane radnike poreznim olakšicama koje bi vrijedile za sve radnike u Njemačkoj, a ne samo za strance.

Ministar financija Christian Lindner, iz liberalne stranke FDP koja je naklonjena poslovnim krugovima, izjavio je kako bi se olakšice ponudile menadžerima na najvišim razinama uprave kao "porezni bonus za zapošljavanje".

Lindner je priznao da je vlada svjesna suzdržanosti poslodavaca prema predloženim olakšicama.

"Zato ćemo prvo razgovarati s poslodavcima. Nećemo uvoditi ništa što poslodavci neće aktivno koristiti", naglasio je njemački ministar financija.

Elon Musk: Ako Trump ukine poticaje za električne automobile - Tesla će profitirati!

Prvi čovjek Tesle Elon Musk rekao je u utorak kako bi potencijalno uklanjanje podrške (tj. poticaja, op.a.) za električna vozila od strane američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa više naštetilo drugim proizvođačima automobila nego Tesli, piše Reuters.

"To bi bilo pogubno za naše konkurente, a malo bi naštetilo Tesli, ali dugoročno bi vjerojatno zapravo pomoglo Tesli, po mom mišljenju," rekao je Musk na konferencijskom pozivu nakon objave tvrtkinih financijskih rezultata, i to nakon što je američki proizvođač električnih vozila zabilježio najnižu profitnu maržu u više od pet godina.

Bivši predsjednik Trump, republikanski kandidat kojeg podržava Musk, kritizirao je politiku administracije aktualnog američkog predsjednika Bidena vezanu uz električna vozila i rekao da će "ukloniti podršku za električna vozila" ako pobijedi na predstojećim predsjedničkim izborima.

Musk je rekao kako uklanjanje subvencija od strane Trumpa i rezultirajući utjecaj na prodaju Tesla automobila nisu presudni jer je Tesla tvrtka za umjetnu inteligenciju fokusirana na tehnologiju samovozeće tehnologije.

"Vrijednost Tesle je pretežno u autonomiji. Te druge stvari su u usporedbi s autonomijom nebitne," rekao je Musk.

Milijarder je najavio svoju podršku Trumpu ubrzo nakon pokušaja atentata na predsjedničkog kandidata ovog mjeseca.

Musk je demantirao medijsko izvješće kako je obećao donirati 45 milijuna dolara mjesečno Trumpu, ali je priznao kako je osnovao politički akcijski odbor, piše Reuters.

Muskova podrška Trumpu izazvala je zbunjenost među fanovima Tesle kojima je nejasno kako bi njegov izbor pomogao tvrtki.

Trumpov kandidat za potpredsjednika, JD Vance, prošle je godine predstavio prijedlog zakona za uklanjanje subvencija za električna vozila i njihovu zamjenu kreditom za poticanje vozila na benzin.

Musk je prošlog tjedna u objavi na X napisao : "Ukinite subvencije. To će samo pomoći Tesli. Također, ukinite subvencije iz svih industrija!"

U svom prihvatnom govoru na konvenciji Republikanske stranke prošlog tjedna u Milwaukeeju, Trump je rekao kako će njegova administracija uvesti carine od 100% do 200% na automobile proizvedene u Meksiku kako bi ih učinili "nemogućima" za prodaju u Sjedinjenim Državama.

Musk je u utorak rekao da je proizvođač električnih vozila pauzirao planove za tvornicu u Meksiku i ponovno će procijeniti ulaganje u novu gigafactory u toj zemlji nakon američkih predsjedničkih izbora.

"Trump je rekao kako će uvesti velike carine na vozila proizvedena u Meksiku, pa nema smisla ulagati u Meksiko," rekao je Musk i najavio kako je privremeno stopirao planove za izgradnju nove Tesline tvornice u Meksiku.

Googleova matična kompanija najavila novo ulaganje u samovozeće automobile

Googleova krovna kompanija Alphabet, najavila je "višegodišnje" ulaganje u svoju diviziju za samovozeće automobile, Waymo, tešku 5 milijardi dolara.

"Waymo je pravi lider u ovom području i dobiva izvrsne recenzije od korisnika," rekao je izvršni direktor Alphabeta Sundar Pichai.

Prema Pichaiju, Waymo pruža preko 50.000 plaćenih autonomnih vožnji tjedno u San Franciscu i Phoenixu, a testiranja su u tijeku i u drugim dijelovima Kalifornije.

Suizvršna direktorica Waymoa Tekedra Mawakana izjavila je na X-u kako je kompanija "zahvalna na ogromnom povjerenju u tim i priznanju nevjerojatnog napretka koji smo postigli s našom tehnologijom, proizvodom i komercijalizacijskim naporima."

Ali Alphabet nije jedini koji cilja na tržište autonomnih vozila. Tesla već neko vrijeme govori o svojoj vlastitoj samovozećoj budućnosti, iako je dugoočekivani događaj na kojem bi otkrili više o svojim planovima odgođen s kolovoza na listopad. Elon Musk — koji je zagovornik budućnosti autonomne vožnje — rekao je da je "važna promjena dizajna" razlog za odgodu.

Ljudi koji su dosad koristili Waymo uglavnom imaju pozitivno iskustvo po pitanju samovozeće usluge prijevoza, no relativno česti su i prometni incidenti Waymovih automobila.

No, Alphabetova najava o nastavku ulaganja u Waymo zasigurno pokazuje kako povjerenja u ovaj segment urbanog prijevoza ne nedostaje.

Porsche priznaje kako elektrifikacija ne ide planiranim tempom

Porsche je oprezno prilagodio svoj cilj da više od 80 posto automobila isporučenih 2030. godine bude potpuno električno. "Naša strategija proizvoda je dizajnirana na način da možemo isporučiti i više od 80 posto novih (električnih) vozila 2030. godine", sada kažu iz Porschea. Najvažniji faktor je globalna potražnja.

"Potreban je dulji period za prelazak na električne automobile nego što smo pretpostavljali prije pet godina," sada navode iz Porschea. Proces transformacije će trajati dulje, zbog čega će strategija pogona novih modela biti fleksibilnija. Jedan konkretan učinak ove odluke je da će se trenutačna generacija modela Cayenne proizvoditi dulje – s motorom na unutarnjim izgaranjem i hibridnim motorom.

Porsche će tako u budućnosti i dalje imati tri serije modela s motorima s unutarnjim izgaranjem – 911, Panamera i Cayenne. Kod modela Macan, motori s unutarnjim izgaranjem će se proizvoditi samo za tržišta izvan EU; u Europi će manji Porsche SUV biti dostupan samo u potpuno električnom obliku. Dva manja dvosjeda u seriji modela 718 također će biti dostupna samo u potpuno električnom obliku s nadolazećom promjenom generacije.

Porsche ima nekoliko promjena modela koje dolaze ove godine. S novim modelom Macan i opsežnim ažuriranjem modela Taycan, dva od tih modela su električna. Zbog mnogih promjena modela, Porsche očekuje 'V-efekt' u prodaji: Dok se stari model postupno povlači, a novi još nije potpuno dostupan, doći će do naglog pada prodaje, nakon čega slijedi jednako brz rast. Porscheov CEO Oliver Blume već je govorio o 'godini tranzicije'.

Međutim, s izuzetkom modela 911, ostaje za vidjeti kako će tranzicija na električne pogone dalje teći. U 2023. godini, Porsche je prodao oko 95.000 modela Cayenne s motorom na unutarnje izgradnje i (plug-in) hibride, što je nešto manje od 30 posto ukupne prodaje.

Njemački mediji pišu kako će Porsche jako teško dostići svoj izvorni plan o 80-postotnoj prodaji električnih modela do 2030. godine.

Ipak propalo najveće preuzimanje u Googleovoj povijesti

Wiz je odbio ponudu Googlea vrijednu 23 milijarde dolara, što bi bilo najveće preuzimanje pretraživačkog giganta do sada, odlučivši se nastaviti s planom za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO). Zaposlenicima su objasnili da su spremni ostati na svom putu.

"Teško je odbiti takve izdašne ponude," rekao je suosnivač Wiza, Assaf Rappaport, u internom memorandumu, javlja CNBC.

Rappaport je istaknuo kako će se tvrtka usredotočiti na ostvarenje svojih sljedećih ciljeva: IPO i postizanje godišnjeg redovnog prihoda od milijardu dolara, što su ciljevi zacrtani prije nego što su započeli pregovori s Googleom.

Googleovo preuzimanje došlo bi dvostruko većoj vrijednosti u odnosu na trenutnu procjenu vrijednosti Wiza, koja iznosi 12 milijardi dolara.

Wizovi sigurnosni proizvodi za "oblak", a koji uključuju prevenciju, aktivno otkrivanje i odgovor, privukli su pažnju velikih tvrtki i mogli su pomoći Googleu da se natječe s Microsoftom u području sigurnosnog softvera.

Segment Google Clouda je pod pritiskom zbog konkurencije s Microsoftom i Amazonom, a akvizicija Wiza bi mogla biti značajna pomoć. Googleova jedinica za cloud computing dostigla je profitabilnost 2023. godine nakon godina velikih ulaganja.

Iako Google Cloud bilježi dosljedan rast, tvrtka i njen izvršni direktor Thomas Kurian suočavaju se s izazovom daljnjeg rasta usred procvata umjetne inteligencije.

Neuspjeh transakcije sigurno će razočarati investitore poput Index Ventures, Insight Partners, Lightspeed Venture Partners i Sequoia, koji su uložili značajna sredstva u Wiz.

Wiz je u roku od 18 mjeseci dosegao godišnji stalni prihod od 100 milijuna dolara, a 2023. godine ostvario je 350 milijuna dolara godišnjeg stalnog prihoda.

COTRUGLI EDIH Hackathon 2024.: prilika za kolaboraciju i razvoj novih rješenja

COTRUGLI Business School, vodeća poslovna škola u jugoistočnoj Europi, i partneri okupljaju najbolje regionalne tvrtke i nude akceleracijske usluge u vrijednosti od 200.000 EUR za pobjedničke timove.

Nakon ovogodišnjeg uspješnog AI hackathona na koji se prijavilo 40 timova samo iz Hrvatske, novi hackathon je proširen na cijelu regiju i na više poslovnih područja te trenutno okuplja pedesetak vrhunskih mentora iz cijele regije, a očekuju se i nove potvrde.

Pozivaju se sve tvrtke da pošalju svoje timove na COTRUGLI EDIH Hackathon 2024. Ovo je prilika za vaše zaposlenike da sudjeluju u razvoju inovativnih rješenja, surađuju s drugim stručnjacima i uče od vodećih mentora. Također, partnerske tvrtke mogu predložiti svoje izazove za hackathon, pružajući sudionicima konkretne probleme za rješavanje i mogućnost za razvoj rješenja koja mogu imati stvarni poslovni utjecaj.

Kakve ideje se traže?

Napredne tehnologije koje uključuju AI, Blockchain, Metaverse, Cloud, Edge, Quantum, VR i XR. Društvene inovacije, kružna ekonomija, IoT, VR, XR, gaming, čista energija, skalabilna gradnja, učenje i razvoj, EdTECH, nedostatak radne snage te ostale ideje s jasnom izvedivošću i usklađenošću s tržištem osnivača.

Osim otvorenog poziva po navedenim temama, ovo su posebni izazovi zadani od partnera na hackathonu u kojima možete sudjelovati:

1. AI Travel Assistant

Inteligentno zakazivanje: Integracija s kalendarima, predlaganje optimalnih termina za sastanke, upravljanje RSVP-ima.
Proaktivno upravljanje sastancima: Predlaganje relevantnih dokumenata, automatizacija bilježenja i generiranje zadataka.
Personalizirano planiranje putovanja: Integracija s platformama za rezervacije, predlaganje itinerera, izrada izvještaja o troškovima.

2. AI asistent za kodiranje unutar Google ekosustava

Ovaj AI-asistent trebao bi se integrirati s alatima kao što su Google Cloud Platform, Android Studio i Google Colab, pružajući podršku programerima kroz kontekstualno svjesne prijedloge koda.

3. COTRUGLI EDU

AI-alat za upravljanje, automatizaciju i planiranje edukacija. Cilj je olakšati sudjelovanje u korporativnim akademijama i MBA programima, omogućujući personalizirane rasporede, i praćenje napretka.

Bitne informacije za sudionike i partnere:

COTRUGLI EDIH Hackathon 2024. platforma je za tvrtke i poslovne profesionalce iz jugoistočne Europe koji žele inovirati i razvijati održive poslovne ideje u području najnovijih tehnologija i društvenih inovacija.

Prijave se otvaraju 1. kolovoza 2024 i zatvaraju 20. kolovoza 2024.

Lokacija: COTRUGLI Business School – Srbija i Hrvatska (dostupno i online)

Zemlje koje ispunjavaju uvjete i mogu se prijaviti na hackathon su Hrvatska, Slovenija, Srbija, BIH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Rumunjska i Kina.

Na hackathon se mogu prijaviti tvrtke i poslovni profesionalci iz jugoistočne Europe s inovativnim idejama. Svaki tim trebao bi imati 2-3 člana iz iste tvrtke ili organizacije, a individualno sudjelovanje nije dopušteno.

Faze hackathona:

1. kolovoza 2024.: Otvorenje prijava

4. rujna 2024.: Otvoreni događaj (u Zagrebu i online) na kojem će se predstaviti ciljevi hackathona i upoznati sudionici.

Bootcamp - trodnevna edukacija koja eć biti dostupna online, ali i organizirana na nekoliko lokacija (Zagreb, Rijeka, Varaždin, Novska). Moduli uključuju digitalnu spremnost, blockchain, IoT, obuku za pitch itd.

Sudionici hackathona imat će priliku surađivati s mentorima, birajući jednog do tri stručnjaka u relevantnim područjima.

Rok za predaju projekata je 15. rujna 2024.

Informacije o finalistima bit će objavljene: 19. rujna 2024., a završni događaj će se odviti 20. rujna 2024. na kojem će timovi predstaviti svoj rad i MVP. Projekti će se ocjenjivati na temelju izvedivosti, inovativnosti, tehničkoj spremnosti, kvaliteti prezentacije i usklađenosti sa SDG-om.

Nagrade i priznanja

Top 5 timova ostvarit će pravo na dvogodišnju fazu akceleracije putem COTRUGLI TECH MBA programa (do 40.000 EUR po timu). Timovi će također biti predstavljeni u medijima i na društvenim mrežama, te će imati potencijal za komercijalne suradnje s COTRUGLIJEM i drugim partnerima.

Sudjelujte u stvaranju budućnosti poslovanja

COTRUGLI EDIH Hackathon 2024. pruža jedinstvenu priliku za sudjelovanje u razvoju naprednih tehnoloških rješenja. Pozivamo tvrtke da iskoriste ovu priliku, pošalju svoje timove i postave izazove koji će potaknuti inovacije i rast. Pridružite se i budite dio transformacija koje oblikuju budućnost poslovanja! Saznajte više.

SPONZORIRANO / PROMO

Porsche koristi krizu u Varti kako bi osigurao ključnu baterijsku tehnologiju

Porsche razmatra mogućnost preuzimanja udjela u proizvođaču baterija Varta, javlja Bloomberg.

Njemački proizvođač luksuznih automobila želi preuzeti većinski udio u Vartinoj jedinici za baterije e-mobilnosti, kao i manjinski udio u cijeloj grupaciji. Porsche je potvrdio kako je zainteresiran za veću ulogu u restrukturiranju Varte s ciljem očuvanja ove ključne njemačke tehnološke tvrtke.

Porsche već neko vrijeme provodi vlastitu strategiju za proizvodnju baterija, koja nadopunjuje planove njegove matične kompanije Volkswagen. To uključuje proizvodnju visokoučinkovitih baterijskih ćelija putem zajedničkog poslovnog pothvata Cellforce, a prošle godine su također predstavili planove za izgradnju postrojenja vrijednog 3,3 milijarde eura, za što traže financijske i strateške partnere.

Varta trenutno razmatra dva prijedloga za financijsko restrukturiranje sa svojim vjerovnicima i potencijalnim investitorima, navodi se u priopćenju tvrtke objavljenom u nedjelju.

Sve predložene opcije restrukturiranja imaju za cilj osigurati "visok dvoznamenkasti iznos u milijunima eura" u svježa sredstva za poslovanje, stoji u priopćenju Varte. Oba prijedloga podrazumijevaju povlačenje Vartinih dionica s burze, a pojedine skupine vjerovnika također bi doživjele značajno smanjenje duga.

Dionice Varte pale su za 80% rano u ponedjeljak na burzi u Frankfurtu, prije nego što je trgovanje zaustavljeno, što je smanjilo vrijednost tvrtke za oko 350 milijuna eura.

Proizvođač baterija pregovara s vjerovnicima nakon što se nije uspio oporaviti prema očekivanjima nakon restrukturiranja duga 2023. godine. Tvrtka je kao razloge navela pad potražnje na svojim ključnim tržištima i utjecaj kibernetičkog napada u veljači.

Prema jednom od potencijalnih sporazuma za stabilizaciju Varte, nova ulaganja bi iznosila 100 milijuna eura, prema izjavama izvora. Postojeći dioničari Varte bili bi istisnuti.

Banke bi mogle izgubiti polovicu svojih potraživanja — preko 485 milijuna eura — kao dio operacije spašavanja, rekli su izvori, dodajući da većinski dioničar u Varti, Montana Tech Components sa sjedištem u Švicarskoj, a na čelu kojeg je austrijski poduzetnik Michael Tojner, također priprema financijsku podršku.

Prosječna neto plaća narasla za 16,9 posto

Prema podacima DZS-a, u svibnju je nastavljen i nominalan i realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini.

Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.324 eura, bila je nominalno viša za 16,9% u odnosu na svibanj 2023. godine. Prosječna bruto plaća po zaposlenome bila je na godišnjoj razini viša za 17,3%, a iznosila je 1.832 eura, prenose RBA analitičari.

Realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini traje neprekidno od početka prošle godine, a neto plaće od ožujka 2023. Prosječna neto plaća viša je realno za 13,2% u odnosu na svibanj 2023. godine dok je bruto plaća realno viša za 13,6% godišnje.

U svibnju je najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz u iznosu od 2.135 eura.

Medijalna neto plaća iznosila je u svibnju 1.122 eura (+15,7% godišnje i +2,0% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.520 eura.

U razdoblju siječanj-svibanj 2024. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila 1.293 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 15,8%, a realno za 11,5%.

"Povećanje osobnog odbitka i porezne promjene s početka godine, kao i reforma sustava plaća u javnom sektoru krajem prvog tromjesečja zrcali se na još uvijek dvoznamenkastom godišnjem rastu nominalnih i realnih plaća. Iako skromnijom dinamikom, rast plaća nastavio se i u privatnom sektoru. Osim pritisaka za ublažavanje prethodnog gubitka kupovne moći za vrijeme intenzivnog porasta cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju, rast plaća u gospodarstvu podržava i nastavak solidne gospodarske aktivnosti, ali i dalje prisutan manjak radne snage u pojedinim djelatnostima. U skladu s navedenim, podržan snažnim tržištem rada, administrativnim povećanjem plaća u javnom sektoru i nastavkom usporavanja inflatornih pritisaka, rast realnih plaća tijekom 2024. trebao bi ostati snažan, s blagom tendencijom ubrzavanja stope rasta u odnosu na 2023. kada je realna stopa u prosjeku iznosila 4,6%", stoji u komentaru RBA analitičara.

Ericsson Nikola Tesle ugovorio nove poslove vrijedne više od 15 milijuna eura

Novi poslovi Ericssona Nikole Tesle vrijedni su više od 15 milijuna eura. Potpisan je niz ugovora iz područja digitalne transformacije te modernizacije, proširenja i održavanja komunikacijskih mreža.

U Hrvatskoj je ugovoren niz projekata u području digitalne transformacije državne uprave, javnih usluga i sigurnosti, pametnih gradova, bolničkih sustava, komunikacijskih sustava za poslovne korisnike te održavanja postojećih sustava. Posebice izdvajamo nove ugovore vezane uz sustav nadzora zelene granice Europske unije i održavanje Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra.

Na tržištu Bosne i Hercegovine s HT Mostarom ugovorena je implementacija najnovije tehnološke inačice Ericsson IMS (IP Multimedia Subsystem) rješenja kao i uvođenje VoLTE (Voice over LTE) usluge te održavanje mreže BH Telecoma. Na tržištu Kosova radit će se na poslovima vezanim uz optimizaciju i održavanje mreže operatora IPKO te na proširenju kapaciteta Telekom Kosova, navodi se u priopćenju iz kompanije.

Zuckerberg spreman postati suvlasnikom Ray-Bana

Facebookova krovna kompanija Meta razmatra ulaganje teško nekoliko milijardi dolara u francusko - talijansku modnu grupaciju EssilorLuxottica, koja je najpoznatija po naočalnom brendu Ray-Ban, piše Financial Times.

Sve dolazi nakon uspješnog lansiranja redizajnirane verzije "Ray-Ban Meta" pametnih naočala prošle godine.

Meta, na čelu s Markom Zuckerbergom, ulaže ozbiljan novac u tržište nosive tehnologije, primjerice stvaranjem headset-ova za virtualnu stvarnost (VR). U međuvremenu, pariška EssilorLuxottica također je tražila partnerstva koje mogu privući novu generaciju kupaca.

Cijena dionica EssilorLuxottice skočila je gotovo 5 posto u četvrtak nakon izvješća FT-a.

Prve Ray-Ban Meta naočale lansirane su još 2021. godine, ali najnovija generacija lansirana u listopadu prošle godine prodana je više u nekoliko mjeseci nego prethodne u dvije godine, rekao je izvršni direktor EssilorLuxottice Francesco Milleri na događaju ranije ovog tjedna.

Najnovija verzija naočala omogućuje korisnicima da uživo prenose ono što vide izravno na Facebook i Instagram. U SAD-u, naočale su integrirane s Meta-inim asistentom umjetne inteligencije, omogućujući vlasnicima da traže više informacija o onome što je ispred njih.

Ovaj tjedan, EssilorLuxottica je pristala kupiti američku streetwear marku Supreme za 1,5 milijardi dolara i sada se navodno priprema lansirati novu verziju Supreme pametnih sunčanih naočala u partnerstvu s Meta-om, piše Financial Times.

Zuckerberg je prije nekoliko mjeseci rekao kako su izgledi za pametne naočale tvrtke "znatno poboljšani" te da je to jedno od "većih područja" u koja tvrtka ulaže u svom odjelu za proširenu i virtualnu stvarnost, Reality Labs.

„Ako želimo da svi mogu koristiti nosivu umjetnu inteligenciju, mislim da su naočale malo drugačije od telefona ili satova jer će ljudi željeti vrlo različit dizajn“, dodao je. „Zato mislim da će partnerstvo s vodećim markama naočala pomoći da zadovoljimo veći dio tržišta.“

EssilorLuxottica, koja je stvorena prije sedam godina kroz spajanje vrijedno 50 milijardi eura između grupacije naočala Luxottica pokojnog talijanskog milijardera Leonarda Del Vecchia i francuskog proizvođača leća Essilor, stalno raste i postala je uvjerljivo najveći svjetski proizvođač naočala.

Posljednjih nekoliko godina, akvizicije tehnoloških i inženjerskih tvrtki bile su u središtu njene poslovne strategije: 2022. godine preuzeli su izraelski start-up za slušnu tehnologiju Nuance Hearing kako bi razvili naočale opremljene tehnologijom usmjeravanja zvuka.

Ovaj tjedan, EssilorLuxottica je također preuzela 80 posto udjela u Heidelberg Engineeringu, njemačkoj tvrtki specijaliziranoj za tehnologije očne kirurgije, kao dio svoje ekspanzije u medicinsku tehnologiju.