Američki Walmart širi dostavu proizvoda bespilotnim letjelicama

Američki trgovački lanac Walmart odlučio je znatno proširiti dostavu proizvoda bespilotnim letjelicama, tehnologiju koju već nekoliko godina razvija u suradnji s kompanijom Zipline.

Dvije kompanije planiraju otvoriti 300 novih lokacija za dostavu dronovima diljem Sjedinjenih Američkih Država. Cilj je omogućiti većem broju kupaca da svakodnevne potrepštine dobiju za svega nekoliko desetaka minuta.

Walmart i Zipline trenutačno zajedno upravljaju s 21 aktivnom dostavnom lokacijom, pa novi ugovor predstavlja veliko proširenje postojeće mreže. Točan raspored otvaranja nije objavljen, a širenje će se provoditi tijekom više godina.

Istodobno je Zipline objavio da je osigurao 1,5 milijardi dolara novog kapitala za širenje poslovanja, uz procijenjenu vrijednost kompanije od 21,5 milijardi dolara.

Investiciju su predvodili Paradigm, WCM Investment Management i Layer Global, a među ostalim ulagačima nalaze se Uber, JPMorgan, ARK Invest i Salesforce Ventures.

Novac će biti uložen u povećanje proizvodnih kapaciteta u SAD-u, zapošljavanje novih radnika i razvoj mreže dostave dronovima na nacionalnoj razini.

Narudžbe stižu izravno u dvorište kupca

Walmartova usluga omogućuje kupcima naručivanje proizvoda putem internetske trgovine ili mobilne aplikacije.

Na područjima na kojima je dostava dronovima dostupna, korisnici mogu odabrati tu mogućnost prilikom kupnje i pratiti dolazak narudžbe.

Ponuda obuhvaća desetke tisuća proizvoda, uključujući namirnice, kućanske potrepštine i druge manje artikle.

Ziplineovi dronovi za kućnu dostavu mogu prevoziti pakete težine do približno 3,6 kilograma, na udaljenosti do oko 16 kilometara od polazišne lokacije.

Za razliku od klasične dostave automobilom, letjelice ne moraju prolaziti gradskim prometnicama niti čekati u prometnim gužvama.

Zipline koristi sustav u kojem dron tijekom isporuke ostaje na visini od približno 100 metara, dok se paket pomoću posebnog uređaja na užetu spušta na tlo.

Takav način dostave omogućuje isporuku u dvorište ili na prilaz kući, bez slijetanja same letjelice.

Prema podacima Ziplinea, tijekom listopada polovica narudžbi u njegovoj mreži dostavljena je za 19 minuta ili manje od završetka kupnje.

Walmart već obavio više od dva milijuna dostava dronovima

Walmart i Zipline surađuju od 2021. godine, kada su započeli dostavu proizvoda bespilotnim letjelicama u saveznoj državi Arkansas.

Usluga se postupno širila, a Walmart je u međuvremenu počeo surađivati i s drugim operaterima, uključujući Wing, kompaniju u vlasništvu Alphabetove grupacije.

Prema najnovijim podacima, Walmartov cjelokupni program dostave dronovima premašio je dva milijuna isporuka.

Greg Cathey, Walmartov potpredsjednik zadužen za razvoj internetske trgovine i dostave, istaknuo je da kupci često prvi put isprobaju uslugu iz znatiželje, ali joj se vraćaju zbog praktičnosti.

Walmart pritom ima važnu prednost u odnosu na brojne konkurente: razgranatu mrežu fizičkih trgovina.

Prema podacima kompanije, oko 90 posto stanovnika SAD-a živi na udaljenosti manjoj od 16 kilometara od neke Walmartove trgovine.

To znači da velik dio postojeće maloprodajne mreže može poslužiti kao polazište za dostavu dronovima, bez potrebe za izgradnjom potpuno novih skladišta.

Takav pristup omogućuje Walmartu da postojeće trgovine koristi i kao lokalna distribucijska središta, čime nastoji dodatno ubrzati isporuku proizvoda naručenih putem interneta.

U dostavu dronovima ulaže i Uber

Walmart nije jedina velika kompanija koja želi proširiti korištenje Ziplineove tehnologije.

Uber je u kolovozu najavio partnerstvo kojim namjerava uključiti autonomne dronove u svoju uslugu dostave hrane Uber Eats.

Prema tadašnjim planovima, dvije kompanije žele do kraja 2029. dosegnuti milijun dron-dostava dnevno.

Za Zipline suradnja s Walmartom i Uberom otvara dva velika tržišta: dostavu proizvoda iz trgovina i dostavu hrane iz restorana.

Kompanija pritom ne razvija samo letjelice, nego i cjelovit sustav koji uključuje opremu za dostavu, upravljanje letovima i povezivanje s narudžbama trgovaca.

Ipak, širenje takvog poslovanja ovisi o regulatornim dozvolama, sigurnosti letova, vremenskim uvjetima i mogućnosti da dostava dronovima bude financijski isplativa.

Dostava dronovima postaje ozbiljan dio maloprodaje

Walmartova odluka o otvaranju 300 dodatnih lokacija pokazuje da najveći američki trgovci sve ozbiljnije razmatraju autonomnu dostavu kao dio svakodnevnog poslovanja.

Za kupce je glavna prednost brzina, osobito kada im hitno treba manji proizvod ili nekoliko namirnica.

Za trgovce bi tehnologija mogla omogućiti bržu dostavu bez dodatnog opterećivanja cestovnog prometa, ali njezina isplativost ovisit će o broju narudžbi, troškovima i iskorištenosti letjelica.

Zbog ograničene nosivosti i dometa, dronovi, barem u ovom trenutku, neće zamijeniti klasičnu dostavu većih narudžbi.

OpenAI se priprema za mogući izlazak na burzu iduće godine

Američki AI div OpenAI mogao bi tijekom 2027. godine biti spreman za izlazak na burzu, čime bi se otvorila mogućnost jedne od najvećih javnih ponuda dionica (IPO) u povijesti tehnološke industrije.

Predsjednik i suosnivač kompanije Greg Brockman izjavio je na tehnološkoj konferenciji The Wall Street Journala, održanoj 4. studenoga u Kaliforniji, da očekuje kako će OpenAI sljedeće godine biti spreman za taj korak.

Na izravno pitanje o spremnosti kompanije za izlazak na burzu kratko je odgovorio: „Mislim da hoće.”

Kompanija je još u lipnju ove godine američkom regulatoru tržišta kapitala podnijela povjerljivu prijavu za mogući izlazak na burzu. Međutim, tada je naglasila da nije donijela konačnu odluku o vremenu javne ponude dionica.

Poslovni korisnici sada donose većinu prihoda

Uz mogući izlazak na burzu, Brockman je otkrio i važnu promjenu u strukturi OpenAI-jevih prihoda.

Kompanija je najpoznatija po ChatGPT-ju, koji koriste stotine milijuna ljudi diljem svijeta. Međutim, sve važniji dio poslovanja postaju usluge namijenjene poduzećima.

Prema Brockmanovim riječima, poslovni korisnici sada donose više od polovice ukupnih prihoda OpenAI-ja, dok je ranije njihov udio iznosio približno 30 posto.

Promjena nije posljedica smanjenja prihoda od privatnih korisnika, nego znatno bržeg rasta prodaje usluga tvrtkama.

Kako navodi TechCrunch, poslovanje s poduzećima udvostručilo se tijekom trećeg tromjesečja, dok je procijenjeni godišnji tempo prihoda porastao za 70 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Za investitore je rast poslovnih prihoda posebno važan jer ugovori s velikim kompanijama mogu donijeti stabilnije i predvidljivije prihode od pretplata pojedinačnih korisnika.

OpenAI se zato sve više usmjerava prema dugoročnoj suradnji s poduzećima kojima nudi alate za automatizaciju poslovnih zadataka, razvoj softvera i primjenu umjetne inteligencije u svakodnevnom poslovanju.

Codex postaje važan dio OpenAI-jeva poslovanja

Jedan od proizvoda koji pridonose rastu među poslovnim korisnicima jest Codex, OpenAI-jev AI alat za programiranje.

Codex programerima može pomagati u pisanju i provjeri programskog koda, pronalaženju pogrešaka te izvođenju složenijih zadataka povezanih s razvojem softvera.

Riječ je o tržištu na kojem se OpenAI snažno natječe s Anthropicom, američkom kompanijom koja razvija asistenta Claude i programerski alat Claude Code.

Brockman je priznao da prva polovica 2026. nije bila osobito uspješna za OpenAI u poslovanju s velikim kompanijama, posebno na tržištu AI alata za programiranje.

Iako je Codex već bio dostupan, kompanija nije uspijevala privući pozornost kakvu je ostvarivao konkurentski Claude Code.

Situacija se, prema njegovim riječima, počela mijenjati tijekom trećeg tromjesečja, kada su ranija ulaganja u razvoj proizvoda počela donositi bolje rezultate.

Kao jedan od primjera širenja među velikim poslovnim korisnicima izdvojio je suradnju s američkom bankom JPMorgan Chase.

Pripreme za jedan od najvećih mogućih izlazaka na burzu

Mogući izlazak OpenAI-ja na burzu već mjesecima privlači pozornost investitora.

Kompanija je 8. lipnja potvrdila da je američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burze (SEC) povjerljivo predala nacrt dokumentacije za inicijalnu javnu ponudu dionica, poznatu kao IPO.

Takva prijava omogućuje početak priprema za izlazak na burzu bez trenutačne javne objave svih financijskih i poslovnih podataka koje će kompanija morati predstaviti investitorima.

OpenAI je tada poručio da još procjenjuje prednosti ostanka u privatnom vlasništvu i izlaska na burzu te da odluka o vremenu izlistavanja nije donesena.

Razlog velikog interesa investitora leži u očekivanju da će umjetna inteligencija postati jedna od ključnih tehnologija u poslovanju kompanija i svakodnevnom životu.

Međutim, OpenAI se istodobno suočava s golemim troškovima razvoja novih AI modela i osiguravanja računalne infrastrukture.

Izgradnja podatkovnih centara i nabava naprednih procesora zahtijevaju velika ulaganja, zbog čega kompanija nastavlja tražiti dodatne izvore financiranja.

Izlazak na burzu mogao bi joj omogućiti pristup širem krugu investitora, ali bi istodobno donio obvezu redovitog objavljivanja financijskih rezultata i detaljnijih podataka o troškovima poslovanja.

Konkurencija s Anthropicom dodatno povećava pritisak

Na OpenAI-jeve planove mogao bi utjecati i razvoj konkurencije.

Anthropic, jedan od njegovih glavnih suparnika, također priprema izlazak na američko tržište kapitala. Prema pisanju Reutersa, kompanija razmatra javnu ponudu dionica još tijekom 2026. godine, iako su se pojavile dvojbe oko njezina termina i procijenjene vrijednosti.

Dvije kompanije natječu se za velike poslovne korisnike, vrhunske stručnjake i kapital potreban za razvoj sve naprednijih AI sustava.

Iako OpenAI ima snažnu prepoznatljivost među širokom publikom zahvaljujući ChatGPT-ju, Anthropic je izgradio važan položaj među tvrtkama koja umjetnu inteligenciju koriste za programiranje i druge poslovne zadatke.

Brockmanove izjave pokazuju da OpenAI upravo u tom dijelu tržišta vidi jedan od glavnih izvora budućeg rasta.

Za sada je potvrđeno da kompanija nastavlja pripreme za mogući izlazak na burzu i da poslovni korisnici postaju njezin najveći izvor prihoda.

Airbnb uvodi AI asistenta koji će putnicima pomoći rezervirati idealni smještaj

Američka platforma za rezervaciju smještaja Airbnb ostvarila je najbrži rast tromjesečnih prihoda u posljednje tri godine, zahvaljujući snažnoj potražnji za putovanjima i povećanom broju rezervacija.

Prema financijskim rezultatima objavljenima 5. studenoga, prihodi su u trećem tromjesečju porasli za 19 posto, na 4,87 milijardi dolara, nadmašivši očekivanja analitičara od približno 4,75 milijardi dolara.

Neto dobit iznosila je 1,9 milijardi dolara, dok je ukupna vrijednost rezervacija ostvarenih putem platforme porasla za 21 posto, na 27,7 milijardi dolara.

Airbnb je tijekom tromjesečja zabilježio ukupno 155 milijuna rezerviranih noćenja i mjesta u sklopu turističkih usluga, što predstavlja godišnji rast od 16 posto. Taj pokazatelj uključuje noćenja u smještajnim objektima i rezervirana mjesta za pojedine doživljaje i usluge, pa ga ne treba tumačiti isključivo kao broj noćenja.

Rast je ostvaren na svim glavnim tržištima, a posebno se ističe Sjeverna Amerika, gdje je broj rezerviranih noćenja rastao najbrže u posljednje četiri godine.

Zahvaljujući dobrim rezultatima, Airbnb je povećao prognozu godišnjeg rasta prihoda. Kompanija sada očekuje rast u višem dijelu raspona između 15 i 20 posto.

AI asistent trebao bi olakšati planiranje putovanja

Uz snažne financijske rezultate, Airbnb je predstavio i planove za širu primjenu umjetne inteligencije.

Kompanija naime razvija vlastitog AI asistenta koji bi korisnicima trebao pomagati pri odabiru smještaja, planiranju putovanja i upravljanju rezervacijama.

Za razliku od klasičnog pretraživanja, u kojem korisnik sam određuje odredište, datume i druge uvjete, novi sustav omogućio bi jednostavnije pronalaženje ponude na temelju razgovora s umjetnom inteligencijom.

Primjerice, korisnik bi mogao opisati kakav smještaj traži, koje su mu pogodnosti važne i koliko namjerava potrošiti, a sustav bi mu zatim pomogao usporediti dostupne mogućnosti.

Airbnb pritom ne želi razviti samo klasičan chatbot, odnosno program za razgovor s korisnicima.

Prema najavama kompanije, novi asistent trebao bi povezivati fotografije, karte, cijene, kalendare i druge podatke te ih prikazivati na način prilagođen konkretnom upitu.

Korisnici bi tako mogli lakše uspoređivati smještajne objekte i donositi odluke, bez potrebe za pregledavanjem velikog broja pojedinačnih oglasa.

Budući da Airbnb upravlja vlastitim sustavom rezervacija i plaćanja, asistent bi mogao pomagati i nakon potvrde putovanja, primjerice pri promjeni rezervacije, rješavanju problema s plaćanjem ili pronalasku zamjenskog smještaja.

Postupno uvođenje planirano je za prvu polovicu 2027. godine.

Umjetna inteligencija već rješava 40 posto zahtjeva korisničkoj podršci

Dok je novi asistent za planiranje putovanja još u razvoju, Airbnb već ostvaruje konkretne rezultate primjenom umjetne inteligencije u korisničkoj podršci.

Prema podacima kompanije, tijekom trećeg tromjesečja približno 40 posto svih zahtjeva riješeno je bez uključivanja zaposlenika. U prethodnom tromjesečju taj je udio iznosio oko trećine.

AI asistent za korisničku podršku dostupan je na više od 50 jezika, a Airbnb postupno proširuje njegove mogućnosti i na telefonsku podršku u Sjedinjenim Američkim Državama.

Takva automatizacija već donosi financijske koristi.

Trošak korisničke podrške po rezervaciji u trećem je tromjesečju smanjen za više od 17 posto u odnosu na godinu ranije, čemu su znatno pridonijela poboljšanja AI sustava.

Za kompaniju koja godišnje obrađuje stotine milijuna rezervacija i relativno malo smanjenje troška po korisniku može donijeti velike uštede.

Airbnb zato umjetnu inteligenciju ne promatra samo kao način poboljšanja korisničkog iskustva, nego i kao tehnologiju koja može povećati učinkovitost poslovanja.

Nove mogućnosti i za iznajmljivače

Umjetna inteligencija postupno dobiva važniju ulogu i u alatima namijenjenima iznajmljivačima.

Airbnb razvija sustave koji analiziraju uspješnost oglasa i vlasnicima smještaja nude preporuke za povećanje broja rezervacija i prihoda.

Među novim mogućnostima nalazi se i pretraživanje smještaja pomoću svakodnevnog jezika, koje gostima omogućuje da detaljnije opišu što traže.

Takve promjene mogle bi biti zanimljive i hrvatskim iznajmljivačima, osobito onima koji velik dio rezervacija ostvaruju preko Airbnbja.

Kvaliteta fotografija, opisa i podataka o smještaju mogla bi postati još važnija ako umjetna inteligencija bude imala veću ulogu u predstavljanju ponude potencijalnim gostima.

Ipak, zasad nije poznato koliko će novi sustavi utjecati na način rangiranja smještajnih objekata ili na njihove rezultate u pretraživanju.

Airbnb očekuje nastavak rasta

Unatoč geopolitičkim neizvjesnostima i povećanim troškovima putovanja, Airbnb smatra da globalna potražnja za turističkim smještajem ostaje snažna.

Za posljednje tromjesečje 2026. očekuje prihode između 3,22 i 3,28 milijardi dolara, što bi predstavljalo godišnji rast od 16 do 18 posto.

Kompanija je povećala i očekivanu godišnju maržu prilagođene dobiti prije kamata, poreza i amortizacije na približno 36 posto.

Istodobno je odobrila dodatni program otkupa vlastitih dionica, vrijedan do 12 milijardi dolara.

Airbnbjev sljedeći veliki poslovni korak sve je više povezan s razvojem tehnologije koja bi trebala pojednostaviti način na koji korisnici pronalaze smještaj i planiraju putovanja.

Kompanija želi proširiti svoju ulogu s platforme za rezervaciju smještaja na uslugu putem koje će korisnici moći organizirati veći dio putovanja.

Mastercard pokreće besplatnu platformu za kibernetičku sigurnost kako bi pomogao malim poduzećima u Europi da se sigurnije nose s kibernetičkim prijetnjama

Mastercard je najavio pokretanje besplatne digitalne platforme za učenje Mastercard SME Academy: Cybersecurity osmišljene kako bi pomogla malim poduzećima u Europi da sigurnije pristupe kibernetičkoj zaštiti i poduzmu praktične korake za zaštitu od uobičajenih kibernetičkih prijetnji, navodi se u priopćenju.

Platforma je pokrenuta u trenutku kada Mastercardovo istraživanje Dreamonomics ukazuje na znatan raskorak između osviještenosti i djelovanja u području kibernetičke sigurnosti među malim poduzećima u Europi.

Iako gotovo dvije trećine (64 %) malih i srednjih poduzeća na europskim tržištima obuhvaćenima istraživanjem navodi da im je zaštita poslovanja od kibernetičkih prijetnji visoko na listi prioriteta, samo 37 % upotrebljava alate za kibernetičku sigurnost, poput antivirusnih programa i vatrozida.

Mastercard SME Academy: Cybersecurity

Vlasnici malih poduzeća često istodobno obavljaju više uloga i odgovornosti, zbog čega im ostaje malo vremena za stjecanje stručnih znanja u područjima poput kibernetičke sigurnosti.

Uzimajući u obzir te okolnosti, Mastercard SME Academy: Cybersecurity nudi kratke, interaktivne module za učenje koji vlasnicima malih poduzeća pomažu bolje razumjeti uobičajene kibernetičke prijetnje i poduzeti jednostavne korake za jačanje zaštite.

Platforma je u početku dostupna u Irskoj, Italiji, Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, a tijekom 2027. njezina će se dostupnost proširiti diljem Europe. Dio je Mastercardove obveze da do 2030. omogući besplatnu edukaciju o kibernetičkoj sigurnosti za 10 milijuna europskih malih i srednjih poduzeća.

Platforma im pruža praktične odgovore na česta pitanja o kibernetičkoj sigurnosti te je osmišljena kako bi vlasnicima poduzeća pomogla donositi informiranije odluke i poduzimati korake za zaštitu podataka, računa i uređaja.

Edukacija obuhvaća prepoznavanje phishinga i razumijevanje načina na koje dolazi do povrede podataka; jačanje lozinki i upotrebu višefaktorske autentifikacije; upravljanje pristupom zaposlenika i trećih strana; provjeru poveznica, preuzimanja i privitaka; zaštitu poslovnih uređaja te prepoznavanje zlonamjernog softvera i postupanje u slučaju zaraze; smanjenje rizika od krađe identiteta i lažnog predstavljanja te zaštitu ključnih poslovnih računa. 

Tulsi Narayan, izvršna potpredsjednica za komercijalno poslovanje i nove platne tokove za Europu u Mastercardu, izjavila je: „Svako malo poduzeće počinje snom. Današnjim malim poduzećima ne nedostaje ambicije, no mnoga nemaju vremena ni resursa za snalaženje u sve složenijem kibernetičkom okruženju. Naše istraživanje Dreamonomics ukazuje na jasan raskorak između osviještenosti i djelovanja. Platforma Mastercard SME Academy: Cybersecurity osmišljena je kako bi pomogla premostiti taj raskorak praktičnim i pristupačnim učenjem koje vlasnicima poduzeća pruža znanje i samopouzdanje potrebno za zaštitu od rizika, kako bi svoje snove mogli slijediti s povjerenjem i sigurnošću.”

Dreamonomics: rast utemeljen na otpornosti i kontroli

Rezultati Mastercardova istraživanja Dreamonomics također pokazuju kako mala i srednja poduzeća diljem Europe preispituju svoj pristup rastu.

U Francuskoj, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu gotovo sedam od deset takvih poduzeća (69 %) daje prednost predvidljivosti i stabilnosti pred brzim rastom koji uključuje preuzimanje rizika i suočavanje s neizvjesnošću. Mnogi (67 %) uspjeh definiraju i kroz izgradnju poslovanja koje pridonosi njihovoj osobnoj dobrobiti.

Vlasnici malih poduzeća sve veću vrijednost pridaju i postojećim kupcima. Više od šest od deset (66 %) radije bi gradilo dublje odnose s postojećim kupcima nego nastojalo dosegnuti što širu publiku, što upućuje na ulogu lojalnosti i povjerenja u ostvarivanju održivog rasta.

Kako poduzeća uvode sve više digitalnih alata i mogućnosti plaćanja, poduzetnici sve više traže jednostavnija i povezanija rješenja. Sedam od deset poduzeća navodi da su integrirani poslovni alati ključni, a mnogi traže i bolji uvid u financijske rezultate i poslovanje.

Mastercard diljem Europe pruža infrastrukturu koja pomaže potaknuti rast malih poduzeća, zaštititi ih od rizika i podržati njihova plaćanja. Uvidima, alatima i inicijativama osmišljenima za jačanje otpornosti, sigurnije korištenje digitalnih rješenja i potporu održivom rastu pomaže im u snalaženju u digitalnom gospodarstvu.

Snapchat premašio 30 milijuna plaćenih pretplatnika: Sve više korisnika plaća dodatne mogućnosti

Američka tehnološka kompanija Snap objavila je da više od 30 milijuna korisnika popularnog Snapchata plaća neku od pretplatničkih usluga. Riječ je o važnoj prekretnici za društvenu mrežu koja je godinama gotovo potpuno ovisila o prihodima od oglašavanja.

Podatak je objavljen jučer, zajedno s financijskim rezultatima za treće tromjesečje. U veljači je Snapchat imao više od 25 milijuna pretplatnika, što znači da je u osam mjeseci pridobio najmanje pet milijuna novih korisnika plaćenih usluga.

Brojka od 30 milijuna ne odnosi se samo na Snapchat+, najpoznatiju pretplatničku uslugu kompanije, nego uključuje i pakete Lens+, Platinum te dodatni prostor za pohranu fotografija i videozapisa putem funkcije Memories.

Snap nije objavio koliko korisnika plaća svaki pojedini paket.

Umjetna inteligencija potiče rast pretplata

Snapchat je svoju prvu pretplatničku uslugu Snapchat+ predstavio 2022. godine, omogućivši korisnicima pristup dodatnim mogućnostima personalizacije i funkcijama koje nisu dostupne u besplatnoj verziji aplikacije.

Osnovna pretplata na američkom tržištu stoji 3,99 dolara mjesečno, dok skuplji paketi nude dodatne pogodnosti, uključujući napredne fotografske efekte i korištenje aplikacije bez oglasa.

Posebno brzo raste interes za Lens+, paket koji korisnicima omogućuje pristup dodatnim efektima proširene stvarnosti i alatima temeljenima na umjetnoj inteligenciji.

Prema Snapovim podacima, broj pretplatnika te usluge porastao je za gotovo 600 posto od siječnja 2026. godine.

Među novim mogućnostima nalazi se AI Photoshoot, alat koji pomoću umjetne inteligencije omogućuje uređivanje i poboljšavanje fotografija.

Kompanija ističe da je interes za takve funkcije premašio očekivanja, što pokazuje da su korisnici spremni plaćati za naprednije mogućnosti stvaranja sadržaja.

Dodatni izvor prihoda postaje i pohrana fotografija i videozapisa. Snapchat je tijekom 2025. uveo ograničenja besplatnog prostora za pohranu sadržaja putem funkcije Memories, a korisnicima koji trebaju više prostora ponudio je plaćene pakete.

Prihodi izvan oglašavanja porasli 84 posto

Rast pretplatničkog poslovanja vidljiv je i u najnovijim financijskim rezultatima.

Snap je u trećem tromjesečju ostvario 1,72 milijarde dolara prihoda, 14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Prihodi izvan oglašavanja, koji uključuju pretplate i druge usluge, porasli su za 84 posto, dok su prihodi od oglašavanja povećani za samo četiri posto.

Kompanija je ostvarila i neto dobit od 56 milijuna dolara, nakon gubitka od približno 104 milijuna dolara godinu ranije.

Iako oglašavanje ostaje glavni izvor prihoda, snažan rast pretplata pokazuje da Snap postupno smanjuje ovisnost o oglašivačima.

Izvršni direktor Evan Spiegel istaknuo je da plaćeni pretplatnici još čine relativno malen dio ukupne Snapchatove publike, što kompaniji ostavlja velik prostor za daljnji rast.

Snapchat se približava brojci od milijardu mjesečnih korisnika

Snapchat je na kraju trećeg tromjesečja imao 977 milijuna mjesečno aktivnih korisnika, četiri posto više nego godinu ranije.

To znači da broj plaćenih pretplatnika odgovara približno tri posto ukupne mjesečne korisničke baze. Taj je omjer samo okviran jer Snap nije objavio koliko se pretplata odnosi na različite korisnike.

Broj dnevno aktivnih korisnika dosegnuo je 495 milijuna, odnosno dva milijuna više nego u prethodnom tromjesečju.

Međutim, rezultat je bio slabiji od očekivanja analitičara, koji su predviđali približno 499 milijuna dnevnih korisnika.

Analiza pokazala da preuzimanja u industriji videoigara često nisu najbolji poslovni potez

Kupnja uspješnog studija za razvoj videoigara na prvi pogled djeluje kao dobar poslovni potez. Veliki izdavači dobivaju iskusne razvojne timove i poznate igre, dok manji studiji dobivaju financijsku sigurnost i mogućnost rada na ambicioznijim projektima.

Međutim, nova analiza objavljena ovaj tjedan pokazuje da takva preuzimanja često imaju znatno nepovoljnije posljedice nego što se očekuje.

Sebastian Cardoso, autor specijaliziranog portala Game Studio Unlocked, analizirao je 303 razvojna studija koja su od 2000. do listopada 2026. preuzele velike kompanije iz industrije videoigara.

Prema rezultatima istraživanja, 60,8 posto promatranih razvojnih studija nakon preuzimanja zabilježilo je pad uspješnosti ili je zatvoreno. Samo 25,1 posto uspjelo je zadržati organizacijsku stabilnost i barem dotadašnju razinu uspješnosti.

Riječ je o samostalnoj industrijskoj analizi, a ne o znanstvenom istraživanju koje je prošlo neovisnu stručnu recenziju. Ipak, rezultati pružaju zanimljiv uvid u dugoročne posljedice preuzimanja.

Svaki treći preuzeti studio na kraju je zatvoren

Od 283 studija koja su se bavila razvojem vlastitih igara, njih 93 u međuvremenu su zatvorena, što znači da je približno svaki treći prestao postojati.

Čak 49 studija zatvoreno je unutar pet godina od preuzimanja, a prosječno vrijeme od promjene vlasnika do zatvaranja iznosilo je 6,8 godina.

Među poznatijim primjerima nalazi se Pandemic Studios, koji je Electronic Arts preuzeo 2007., a zatvorio samo dvije godine poslije. Sličnu sudbinu doživio je Firewalk Studios, razvojni tim iza igre Concord, koji je Sony zatvorio manje od dvije godine nakon preuzimanja.

Autor upozorava i na ubrzanje zatvaranja posljednjih godina. Od početka 2023. do kraja listopada 2026. zatvorena su 33 studija obuhvaćena istraživanjem.

Takav razvoj događaja podudara se sa završetkom razdoblja snažnog rasta industrije tijekom pandemije, kada su veliki izdavači intenzivno kupovali manje kompanije. Nakon pandemije rast potražnje usporio je, dok su povećani troškovi razvoja i skuplje financiranje dodatno opteretili poslovanje.

Nintendo među najuspješnijima, Activision Blizzard na suprotnoj strani

Jedan od najzanimljivijih zaključaka istraživanja odnosi se na velike razlike među kompanijama koje kupuju razvojne studije.

Prema Cardosovim podacima, svih 17 promatranih razdoblja vlasništva Activision Blizzarda završilo je nepovoljnim ishodom prema kriterijima istraživanja.

To ne znači da su svi studiji zatvoreni. Mnogi su izgubili kreativnu samostalnost i postali dio velikih razvojnih timova koji rade na franšizi Call of Duty, uključujući Raven Software, High Moon Studios i Beenox.

Za Activision takav pristup može biti poslovno opravdan jer osigurava dodatne kapacitete za razvoj jedne od najprofitabilnijih franšiza u industriji. Međutim, za preuzete studije često znači odustajanje od vlastitih projekata.

Na suprotnoj strani nalazi se Nintendo. Svih šest promatranih studija koje je preuzeo zadržalo je stabilnu ili bolju razinu uspješnosti.

Cardoso takav rezultat povezuje s Nintendovom praksom kupnje studija s kojima već ima dugogodišnju suradnju, uz zadržavanje njihova načina rada i kreativne samostalnosti.

Kod Microsofta je 63 posto promatranih razdoblja vlasništva završilo nepovoljnim ishodom, kod Sonyja 58 posto, a kod Embracer Groupa 43 posto.

Microsoft priznaje da dio preuzimanja nije opravdao očekivanja

Problemi s preuzimanjima posebno su vidljivi na primjeru Microsofta, koji je tijekom posljednjeg desetljeća potrošio desetke milijardi dolara na širenje svog poslovanja s videoigrama.

Među najvećim transakcijama bile su kupnja ZeniMax Medije, vlasnika Bethesde, te Activision Blizzarda, čime je Microsoft želio ojačati ponudu igara za Xbox i pretplatničku uslugu Game Pass.

Međutim, rezultati dijela ulaganja nisu ispunili očekivanja.

U srpnju 2026. izvršna direktorica Xboxa Asha Sharma najavila je veliku reorganizaciju poslovanja, uz planirano ukidanje približno 3.200 radnih mjesta.

U internoj poruci zaposlenicima priznala je da Microsoft nije najbolji vlasnik za svaki razvojni studio. Posebno je odjeknula njezina izjava da je kompanija u tipičnoj godini gubila 64 centa na svaki dolar uložen u manje i srednje razvojne studije.

Postoje i uspješni primjeri

Unatoč zabrinjavajućim rezultatima, analiza pokazuje da preuzimanja ne moraju nužno završiti neuspjehom.

Među pozitivnim primjerima ističe se FromSoftware, studio poznat po igrama Elden Ring, Dark Souls i Sekiro, koji je nastavio rasti nakon što ga je 2014. preuzela japanska Kadokawa.

Uspješnim primjerima autor smatra i Atlus pod Segom te Warhorse Studios, razvojni tim iza serijala Kingdom Come, koji posluje unutar Embracerove grupacije.

Zajedničko im je to što su nakon preuzimanja zadržali znatnu kreativnu samostalnost i nastavili razvijati igre po kojima su postali poznati.

Istodobno se smanjuje broj investicija u industriji videoigara.

Prema analizi S&P Global Market Intelligence objavljenoj u ožujku 2026., broj transakcija privatnih investicijskih i venture capital fondova tijekom 2025. pao je za 45 posto, na 208. Za usporedbu, 2021. zabilježeno je 778 takvih transakcija.

Dio investicijskog kapitala u međuvremenu je preusmjeren prema umjetnoj inteligenciji, dok su izdavači postali oprezniji zbog visokih troškova razvoja novih igara.

Popularni Revolut sada ima procijenjenu vrijednost od 115 mlrd. dolara

Britanska financijsko-tehnološka kompanija Revolut dosegnula je procijenjenu vrijednost od 115 milijardi dolara, čime je dodatno učvrstila položaj među najvrjednijim privatnim tehnološkim kompanijama na svijetu.

Nova vrijednost službeno je potvrđena 4. studenoga, nakon završetka transakcije u kojoj su zaposlenici i postojeći dioničari mogli prodati dio svojih udjela međunarodnim investitorima.

Među ulagačima bili su Glade Brook Capital Partners, Coatue, Durable Capital Partners, T. Rowe Price i Baillie Gifford.

Riječ je o prodaji postojećih dionica, a ne o ulaganju kojim Revolut osigurava novi kapital. Procjena od 115 milijardi dolara temelji se na cijeni po kojoj su investitori kupovali udjele u kompaniji.

Time je Revolutova vrijednost porasla za približno 53 posto u odnosu na prošlu godinu, kada je procijenjen na 75 milijardi dolara. U usporedbi s 2024., kada je vrijedio 45 milijardi dolara, rast iznosi čak 156 posto.

Takva procjena čini Revolut vrjednijim od brojnih tradicionalnih europskih banaka, uključujući britanski Barclays.

Više od 80 milijuna korisnika i rekordna dobit

Revolut su 2015. godine osnovali Nik Storonsky i Vlad Yatsenko, a kompanija je u početku bila poznata po povoljnijoj razmjeni valuta i jednostavnim međunarodnim plaćanjima.

U međuvremenu se razvila u međunarodnu digitalnu banku koja korisnicima omogućuje svakodnevna plaćanja, štednju, ulaganja i druge financijske usluge.

Danas ima više od 80 milijuna korisnika diljem svijeta, a cilj joj je premašiti 100 milijuna.

Tijekom 2026. proširila je bankarsko poslovanje na nekoliko novih tržišta, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Meksiko, Australiju i Novi Zeland. Osigurala je i dodatne regulatorne dozvole u drugim državama te uvjetno odobrenje za osnivanje banke u Sjedinjenim Američkim Državama.

Snažan rast korisničke baze prate i sve bolji financijski rezultati.

Prema izvještaju za 2025., prihodi Revoluta porasli su za 46 posto, na šest milijardi dolara, dok je dobit prije oporezivanja povećana za 57 posto, na 2,3 milijarde dolara.

Kompanija je tako petu godinu zaredom ostvarila neto dobit.

Krajem prošle godine ukupna sredstva korisnika kod Revoluta iznosila su 67,5 milijardi dolara, odnosno 66 posto više nego godinu ranije.

Zašto investitori Revolut procjenjuju toliko visoko?

Procijenjena vrijednost od 115 milijardi dolara znači da investitori Revolut vrednuju približno 19 puta više od njegovih godišnjih prihoda i oko 50 puta više od dobiti prije oporezivanja.

Takva procjena odražava očekivanja da će kompanija nastaviti povećavati broj korisnika, širiti ponudu financijskih proizvoda i osvajati nova tržišta.

Jedna od njezinih glavnih prednosti jest digitalni poslovni model koji omogućuje rast bez potrebe za održavanjem velike mreže fizičkih poslovnica.

Međutim, usporedba s tradicionalnim bankama otkriva i određene slabosti.

Kako piše Reuters, Revolut još ostvaruje znatno manje skromnije po korisniku od velikih međunarodnih banaka, dok kreditiranje čini relativno malen dio njegova poslovanja.

Krajem 2025. imao je približno 2,2 milijarde britanskih funti odobrenih kredita, što je predstavljalo oko šest posto depozita. Za usporedbu, kod HSBC-a taj je omjer iznosio 55 posto.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da mnogi korisnici Revolut još koriste kao dodatni račun, primjerice za putovanja i internetsku kupnju, a ne kao svoju glavnu banku.

Izlazak na burzu još nije u planu

Unatoč visokoj vrijednosti, Revolut ostaje privatna kompanija čijim se dionicama ne trguje na burzi.

Povremene prodaje postojećih dionica omogućuju zaposlenicima i ranijim investitorima da unovče dio svojih udjela, dok cijena postignuta u takvim transakcijama služi kao osnova za procjenu vrijednosti cijele kompanije.

Osnivač i izvršni direktor Nik Storonsky ranije je poručio da Revolut ne planira izlazak na burzu prije 2028. godine.

Za sada kompanija može nastaviti širiti poslovanje bez obveza koje donosi status javno izlistane kompanije.

Ipak, procjena od 115 milijardi dolara postavlja vrlo visoka očekivanja.

Revolut će u sljedećim godinama morati pokazati da može nastaviti povećavati prihode i dobit, ali i uvjeriti veći broj korisnika da ga prihvate kao svoju glavnu banku.

Stari zrakoplovni motori postaju električni pogoni za "gladne" podatkovne centre

Utrka za razvoj umjetne inteligencije dovela je američke tehnološke kompanije pred sve ozbiljniji problem: nedostatak električne energije.

Microsoft, Google, Amazon, Meta i drugi tehnološki divovi ulažu stotine milijardi dolara u podatkovne centre, no razvoj elektroenergetske infrastrukture ne uspijeva pratiti rast potražnje za računalnim kapacitetima.

U pojedinim dijelovima SAD-a kompanije na priključak na elektroenergetsku mrežu moraju čekati godinama. Neke zato odlučuju same proizvoditi struju, čak i ako su takva rješenja skuplja od opskrbe iz postojeće mreže.

Kako piše The New York Times, dio američkih kompanija počeo je koristiti motore iz prizemljenih putničkih zrakoplova, prerađene u plinske turbine za proizvodnju električne energije.

Takvi sustavi mogu se postaviti znatno brže nego što je moguće izgraditi novu elektranu ili proširiti elektroenergetsku mrežu, a sve veća potražnja otvara novo tržište kompanijama koje se bave obnovom zrakoplovnih motora.

xAI postavio osam turbina ukupne snage 400 MW

Među kompanijama koje koriste takvu tehnologiju nalazi se xAI Elona Muska, poznat po razvoju sustava umjetne inteligencije Grok.

Prema pisanju The New York Timesa, xAI je u saveznoj državi Mississippi postavio osam plinskih turbina izrađenih od prerađenih zrakoplovnih motora. Postrojenje je povezano s opskrbom električnom energijom za xAI-jeve podatkovne centre na području Memphisa.

Turbine isporučuje američki ProEnergy, a njihova se tehnologija temelji na obnovljenim dijelovima motora General Electric koji su se nekada koristili u putničkim zrakoplovima.

Svaka turbina ima nazivnu snagu od približno 50 megavata, što znači da osam jedinica može osigurati ukupno oko 400 MW proizvodnog kapaciteta. To, međutim, ne znači da sve neprekidno rade punom snagom.

Kod prenamjene zrakoplovnog motora mijenjaju se dijelovi koji služe stvaranju potiska, a dobivena energija koristi se za pokretanje električnog generatora.

Takve turbine najčešće koriste prirodni plin i omogućuju relativno brzo pokretanje proizvodnje električne energije.

Na priključak se čeka i sedam godina

Glavni razlog interesa za prerađene zrakoplovne motore nije njihova cijena, nego brzina kojom mogu početi proizvoditi struju.

Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, priključenje velikog podatkovnog centra na elektroenergetsku mrežu u sjevernoj Virginiji može potrajati i do sedam godina.

Za povećanje kapaciteta često je potrebno graditi nove transformatorske stanice i dalekovode, što zahtijeva velika ulaganja i dugotrajne postupke izdavanja dozvola.

Analitičar konzultantske tvrtke Rystad Energy Audun Martinsen procjenjuje da korištenje prerađenih zrakoplovnih motora može omogućiti pokretanje podatkovnog centra za približno dvije godine.

Takvo rješenje nije nužno jeftinije, ali kompanijama može omogućiti da znatno ranije počnu koristiti skupu računalnu opremu i ostvarivati prihode.

Problemi s opskrbom električnom energijom već utječu na velike investicije. Prema TechCrunchu, Microsoft je u listopadu odustao od planirane uloge glavnog korisnika podatkovnog centra koji britanski Nscale razvija u Loughtonu jer potrebni mrežni kapaciteti neće biti dostupni prije početka ili sredine 2030-ih.

I OpenAI-jevi partneri naručuju prerađene turbine

Slična tehnologija sve je zanimljivija i kompanijama koje grade podatkovne centre za OpenAI.

Američki Crusoe, koji sudjeluje u razvoju infrastrukture projekta Stargate, u travnju 2026. naručio je od ProEnergyja dodatnih 13 turbina PE6000.

Svaka ima nazivnu snagu od približno 50 megavata, što znači da bi ukupno naručena oprema mogla osigurati oko 650 MW proizvodnog kapaciteta.

Nije potvrđeno da su sve turbine već isporučene niti da će biti postavljene na istoj lokaciji.

Rast potražnje otvara nove poslovne mogućnosti i kompanijama iz zrakoplovne industrije.

Američki FTAI Aviation, specijaliziran za održavanje i iznajmljivanje zrakoplovnih motora, već je proširio poslovanje na njihovu prenamjenu za proizvodnju električne energije.

Zajednička kompanija u kojoj FTAI sudjeluje ranije je sklopila ugovor vrijedan približno 1,5 milijardi dolara za isporuku takve opreme investitoru u podatkovne centre.

Brže rješenje, ali uz veće emisije

Iako prerađeni zrakoplovni motori mogu pomoći u rješavanju nedostatka električne energije, njihova uporaba ima ozbiljne nedostatke.

Takve su turbine u pravilu manje učinkovite od velikih suvremenih plinskih elektrana, pa za proizvodnju iste količine struje mogu trošiti više goriva.

Osim toga, njihov rad stvara emisije ugljikova dioksida i drugih onečišćujućih tvari.

U slučaju xAI-jevih energetskih postrojenja u Mississippiju i Tennesseeju organizacije za zaštitu okoliša već su izrazile zabrinutost zbog mogućeg onečišćenja zraka.

Dodatni problem predstavlja činjenica da tehnološke kompanije istodobno najavljuju velika ulaganja u obnovljive izvore energije i smanjenje emisija, dok se dio njihove nove infrastrukture sve više oslanja na prirodni plin.

Utrka za AI postaje utrka za električnom energijom

Sve veća potražnja za plinskim turbinama izrađenima od avionskih motora pokazuje koliko se brzo mijenjaju prioriteti tehnološke industrije.

Prije nekoliko godina najveći izazov za razvoj umjetne inteligencije bio je pristup naprednim računalnim čipovima. Danas električna energija postaje jednako važno pitanje.

Kompanije mogu nabaviti najsuvremenije servere i izgraditi podatkovne centre, ali bez dovoljno struje ne mogu iskoristiti njihov puni potencijal.

Zato će dostupnost elektroenergetske mreže i mogućnost vlastite proizvodnje sve više utjecati na odluke o tome gdje će se graditi nova AI infrastruktura.

Korištenje prerađenih zrakoplovnih motora vjerojatno neće postati trajno rješenje za sve podatkovne centre. Njihova manja učinkovitost i emisije ograničavaju dugoročnu isplativost takvog pristupa.

No činjenica da se za napajanje infrastrukture vrijedne milijarde dolara koriste i motori iz prizemljenih putničkih zrakoplova dovoljno govori o razmjerima problema.

Mercedes-Benz odustaje od razvoja vlastite mreže brzih punionica za električne automobile

Njemački proizvođač automobila Mercedes-Benz odlučio je prodati svoju europsku mrežu brzih punionica i promijeniti pristup razvoju infrastrukture za električna vozila. Kupac je francuska Electra, jedan od europskih operatera brzih punionica, koja preuzima 47 lokacija s ukupno 374 mjesta za punjenje.

Prema pisanju specijaliziranog portala Electrive, Mercedesova uprava odluku o prodaji donijela je još u srpnju, dok je ugovor potpisan 3. kolovoza ove godine. Detalji transakcije objavljeni su tek ovaj tjedan, nakon što su informacije o prodaji postale dostupne u financijskom izvještaju njemačke kompanije.

Od 1. studenoga postojeće Mercedesove punionice uključene su u Electrinu mrežu, koja je preuzela njihovo upravljanje.

Riječ je o značajnoj promjeni poslovne strategije. Mercedes je, naime, još početkom 2023. najavio izgradnju velike međunarodne mreže brzih punionica, želeći kupcima svojih električnih automobila ponuditi jednostavnije i pouzdanije punjenje.

Sada je odlučio da će taj cilj u Europi ostvarivati prvenstveno kroz partnerstva s kompanijama kojima je upravljanje punionicama osnovna djelatnost.

Mercedes je planirao više od 10.000 mjesta za brzo punjenje

Početkom 2023. Mercedes-Benz predstavio je ambiciozan plan izgradnje vlastite globalne mreže za punjenje električnih automobila.

Do kraja desetljeća namjeravao je uspostaviti više od 2.000 lokacija s ukupno više od 10.000 mjesta za brzo punjenje u Europi, Sjevernoj Americi i Kini.

Plan je bio ponuditi uslugu dostupnu ne samo vlasnicima Mercedesa nego i vozačima električnih automobila drugih proizvođača.

Kompanija je pritom posebno isticala pouzdanost punionica, mogućnost njihova rezerviranja te povezivanje s navigacijskim sustavom automobila.

Prva Mercedesova europska brza punionica otvorena je 2023. godine u njemačkom Mannheimu, nakon čega je proizvođač postupno širio mrežu.

Još tijekom 2025. najavljivao je daljnja ulaganja i uvođenje nove generacije punjača većih snaga.

No samo godinu dana poslije odlučio je prodati postojeću europsku infrastrukturu.

Od ukupno 47 lokacija koje preuzima Electra, njih 31 nalazi se u Njemačkoj, šest u Austriji, a preostalih deset raspoređeno je na drugim europskim tržištima.

Odluka se zasad odnosi isključivo na Europu. Mercedes nije objavio da prodaje i infrastrukturu za punjenje koju razvija u Sjevernoj Americi ili Kini.

Koliko vrijedi prodana mreža?

Mercedes-Benz i Electra nisu objavili kupoprodajnu cijenu.

Međutim, Mercedesov financijski izvještaj otkriva da je europska mreža brzih punionica u poslovnim knjigama bila iskazana u vrijednosti od približno 99 milijuna eura.

Prema podacima koje prenosi Electrive, oko 73 milijuna eura odnosilo se na materijalnu imovinu, dok su povezane obveze iznosile približno 21 milijun eura.

Za Electru preuzimanje predstavlja priliku za brzo širenje poslovanja.

Umjesto izgradnje novih lokacija od početka, francuska kompanija dobiva postojeću infrastrukturu s priključcima na elektroenergetsku mrežu i već postavljenom opremom.

Posebno je značajno širenje u Njemačkoj, gdje broj Electrinih lokacija nakon preuzimanja raste s 50 na 81, odnosno za više od 60 posto.

Mercedesovi kupci dobivaju pristup većoj mreži punionica

Iako Mercedes više neće samostalno upravljati europskom mrežom, njegovi kupci trebali bi imati više mogućnosti za brzo punjenje.

Nova suradnja omogućuje korisnicima usluge MB.CHARGE Public povlašten pristup Electrinoj mreži, koja obuhvaća više od 800 lokacija s više od 5.000 mjesta za punjenje u deset europskih država.

Povlaštene cijene ovisit će o tarifi koju pojedini korisnik ima ugovorenu s Mercedesom.

Vozači će Electrine punionice moći pronaći putem navigacijskog sustava automobila ili Mercedesove mobilne aplikacije, bez potrebe za zasebnim traženjem lokacija.

Predviđena je i mogućnost rezerviranja kompatibilnih punjačkih mjesta prije dolaska.

Takva funkcija može biti posebno korisna tijekom duljih putovanja jer omogućuje bolje planiranje zaustavljanja i smanjuje neizvjesnost oko dostupnosti punionice.

Prema podacima koje je objavila Electra, dostupnost njezine mreže premašuje 98,5 posto, dok pojedine lokacije nude snagu punjenja do 600 kW.

Za postojeće korisnike Mercedesovih punionica promjena operatera ne bi trebala značajnije utjecati na način korištenja usluge.

Mercedesove kartice i aplikacija ostaju podržane, a novim partnerstvom korisnicima se otvara pristup mnogo široj mreži.

Zašto Mercedes više ne želi sam upravljati punionicama?

Prodaja europske infrastrukture pokazuje koliko se promijenilo tržište punjenja električnih automobila.

Izgradnja brzih punionica zahtijeva velika početna ulaganja, osobito na lokacijama gdje je potrebno osigurati snažan priključak na elektroenergetsku mrežu.

Uz kupnju i postavljanje opreme, operateri moraju financirati održavanje, razvoj softvera, korisničku podršku i troškove povezane s lokacijama.

Pritom isplativost uvelike ovisi o tome koliko se često punionice koriste.

Na prometnim lokacijama ulaganja se mogu brže vraćati, dok na mjestima s manjom potražnjom povrat novca može trajati godinama.

Zbog toga veće mreže imaju određenu prednost. Njihovi operateri mogu rasporediti troškove održavanja i upravljanja na velik broj punionica.

Paul Tonini, direktor Electrina poslovanja u Njemačkoj, u razgovoru za Electrive istaknuo je da je veličina mreže važna za dugoročnu ekonomsku održivost poslovanja.

Prema njegovoj ocjeni, troškovi upravljanja manjim mrežama mogu biti previsoki u odnosu na prihode koje ostvaruju.

U takvim okolnostima proizvođaču automobila može biti isplativije sklopiti partnerstvo s velikim operaterom nego samostalno financirati i održavati infrastrukturu.

Mercedes je upravo takav model odabrao za svoje matično, europsko, tržište.

Hrvatska dobila novu digitalnu platformu za "male" poslove

Hrvatska je dobila novu digitalnu platformu za kratkoročne poslove. minijob.hr na jednom mjestu spaja ljude koji traže dodatnu zaradu i poslodavce kojima pomoć treba brzo, na nekoliko sati, dana ili duže. Platforma je besplatna i za poslodavce i za radnike.

Nezaposlenost u Hrvatskoj je najniža otkad postoji evidencija: krajem lipnja 2026. bilo je 59.423 nezaposlenih. Istodobno se 88,8 % oglasa odnosi na stalni posao, pa kratki poslovi nemaju svoje mjesto. Cijene u rujnu bile su 4,7 % više nego godinu ranije. Sve više ljudi zato traži dodatnu zaradu uz posao, studij ili mirovinu.

minijob.hr isključivo povezuje ponudu i potražnju. Dogovor o poslu, isplata i oblik angažmana ostaju između poslodavca i radnika.

„U Njemačkoj je rad uz glavni posao, takozvani Nebenjob, standard još od 2003. godine. Danas takvi poslovi ljudima omogućuju zaradu do 603 eura mjesečno, bez plaćanja klasičnih poreza i doprinosa na tu zaradu“, izjavio je Marko Adamčević, suosnivač minijob.hr.

„Ako to može Njemačka, zašto ne bismo mogli i mi? Inflacija raste i ekonomski standard se mijenja, a mi smatramo da se ne možemo oslanjati samo na Vladine antiinflacijske mjere. Želimo dati svoj doprinos i pomoći u očuvanju socijalne kohezije“, izjavio je Filip Elez, suosnivač minijob.hr.

Lufthansa u velikim problemima: Troškovi goriva narasli na 9,3 milijarde eura

Lufthansa grupa smanjila je očekivanja godišnje dobiti nakon što je procijenila da će njezini troškovi zrakoplovnog goriva ove godine dosegnuti čak 9,3 milijarde eura. Njemačka kompanija, u čijem sastavu posluju i Swiss, Austrian Airlines, Brussels Airlines, Eurowings te talijanski ITA Airways, suočava se s rastom cijena kerozina, potaknutim geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku.

Prema financijskim rezultatima objavljenima 3. studenoga, Lufthansa sada očekuje prilagođenu operativnu dobit između 1,7 i dvije milijarde eura, dok je prethodna prognoza predviđala između 1,7 i 2,2 milijarde eura.

Kompanija je tako snizila gornju granicu očekivane godišnje dobiti za 200 milijuna eura, ali istodobno poručuje da potražnja za zračnim prijevozom ostaje snažna.

Zanimljivo je da smanjenje prognoze dolazi nakon jednog od poslovno najuspješnijih tromjesečja u Lufthansinoj povijesti.

Kako piše Reuters, kompanija je ostvarila nešto veću operativnu dobit od očekivanja analitičara, a snažna potražnja za skupljim zrakoplovnim kartama pomogla joj je ublažiti posljedice rasta troškova.

Rekordnih 12,2 milijarde eura prihoda u trećem tromjesečju

Lufthansa grupa u trećem je tromjesečju ostvarila 12,2 milijarde eura prihoda, devet posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Riječ je o najvećem tromjesečnom prihodu u povijesti grupacije.

Prilagođena operativna dobit, odnosno dobit prije kamata i poreza iz koje su isključene određene jednokratne stavke, porasla je za šest posto, na približno 1,4 milijarde eura.

Analitičari su očekivali oko 1,37 milijardi eura, pa su rezultati bili nešto bolji od njihovih prognoza.

Takav rezultat posebno je zanimljiv jer su Lufthansini troškovi goriva tijekom trećeg tromjesečja bili 543 milijuna eura veći nego godinu ranije.

Izvršni direktor Carsten Spohr istaknuo je da je kompanija zahvaljujući većim prihodima i kontroli ostalih troškova uspjela više nego nadoknaditi dodatno financijsko opterećenje.

Najveći rast potražnje zabilježen je u skupljim putničkim razredima te na linijama prema Aziji i Sjevernoj Americi.

Prosječni prihod po prevezenom putniku na redovnim međunarodnim linijama porastao je za gotovo sedam posto.

Snažnu potražnju bilježi i Eurowings, čiji su prosječni prihodi po jedinici prijevoza porasli za osam posto.

Gorivo će ove godine stajati 9,3 milijarde eura

Najveći izazov za Lufthansu ostaje cijena zrakoplovnog goriva.

Kompanija sada procjenjuje da će ukupni godišnji trošak kerozina iznositi 9,3 milijarde eura, što je oko 600 milijuna eura više od prethodne procjene.

Rast je posljedica visokih cijena goriva, povezanih s poremećajima na energetskom tržištu i geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku.

Zrakoplovne kompanije posebno su osjetljive na takve promjene jer gorivo čini jedan od najvećih pojedinačnih troškova njihova poslovanja.

Za razliku od mnogih drugih djelatnosti, avioprijevoznici ne mogu brzo smanjiti potrošnju goriva bez promjene reda letenja, smanjenja broja letova ili zamjene dijela flote učinkovitijim zrakoplovima.

Obnova flote pritom zahtijeva velika ulaganja i provodi se tijekom više godina.

Lufthansa zato većinu očekivane potrošnje unaprijed štiti od promjena cijena na tržištu.

Prema najnovijim podacima, kompanija je takvim financijskim ugovorima obuhvatila oko 86 posto očekivane potrošnje goriva svojih putničkih aviokompanija u 2026. godini.

Za 2027. već je osigurana zaštita za više od 60 posto planirane potrošnje.

Takav način poslovanja omogućuje lakše planiranje troškova i ublažava posljedice naglih poskupljenja, ali ne pruža potpunu zaštitu od dugotrajno visokih cijena goriva.

Kada postojeći ugovori isteknu, kompanije moraju dogovarati nove uvjete, koji mogu biti nepovoljniji ako cijene u međuvremenu ostanu povišene.

Hoće li zbog skupljeg goriva rasti i cijene zrakoplovnih karata?

Rast cijena goriva nije problem samo Lufthanse.

Europski avioprijevoznici već upozoravaju da bi visoki troškovi mogli negativno utjecati na njihove financijske rezultate tijekom 2027. godine.

Posebno će biti važan trenutak kada počnu istjecati ugovori kojima su se kompanije prethodno zaštitile od rasta cijena goriva.

Ako cijene kerozina ostanu visoke, dio prijevoznika mogao bi pokušati nadoknaditi dodatne troškove povećanjem cijena karata.

Ipak, to ne znači da će svi letovi automatski poskupjeti.

Cijene zrakoplovnih karata ovise o potražnji, konkurenciji, popunjenosti zrakoplova, sezoni i vremenu rezervacije. Na linijama na kojima postoji snažna konkurencija aviokompanije često imaju manje prostora za povećanje cijena.

Za hrvatsko tržište takav razvoj događaja posebno je zanimljiv zbog velike važnosti zračnog prijevoza za turizam.

Lufthansa grupa, uključujući Austrian Airlines, Swiss, Eurowings i Brussels Airlines, ima važnu ulogu u povezivanju hrvatskih zračnih luka s najvećim europskim zrakoplovnim čvorištima.

Putnicima iz Hrvatske njezina mreža omogućuje nastavak putovanja prema velikom broju odredišta u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji.

Lufthansa opreznije ulazi u završnicu godine

Unatoč rekordnim prihodima i rastu tromjesečne operativne dobiti, Lufthansa je opreznija u očekivanjima za kraj godine.

Nova prognoza prilagođene operativne dobiti između 1,7 i dvije milijarde eura odražava rast troškova goriva i neizvjesnost oko potražnje tijekom zimskih mjeseci.

Financijski direktor Till Streichert istaknuo je da će konačan rezultat ovisiti o kretanju cijena goriva, broju putnika i poslovanju Lufthansa Carga u četvrtom tromjesečju.

Kompanija pritom očekuje da će ukupni ponuđeni kapaciteti njezinih avioprijevoznika tijekom 2026. ostati približno na prošlogodišnjoj razini.

Snažna potražnja za putovanjima u skupljim putničkim razredima i na dugim međunarodnim linijama i dalje bi trebala pomagati poslovanju, ali uprava više ne očekuje da će dosegnuti najvišu ranije prognoziranu dobit.

Za europsku zrakoplovnu industriju Lufthansini rezultati otkrivaju važan odnos između potražnje i troškova.

Putnici i dalje lete, a aviokompanije na pojedinim tržištima uspijevaju ostvarivati više prihode od prodaje karata. Međutim, rast prihoda ne znači nužno i razmjerno povećanje dobiti jer gorivo ostaje jedan od najvećih i najnepredvidivijih troškova poslovanja.

Lufthansa je tijekom ljetne sezone uspjela ublažiti taj pritisak zahvaljujući snažnoj potražnji i boljoj kontroli ostalih troškova.

No procijenjeni godišnji račun za gorivo od 9,3 milijarde eura pokazuje koliko su i najveće europske zrakoplovne kompanije izložene promjenama na svjetskim energetskim tržištima.

Ako cijene kerozina ostanu visoke i tijekom 2027., avioprijevoznici će morati pronaći način da dodatne troškove nadoknade većom učinkovitošću poslovanja, rastom prihoda ili prilagodbom cijena karata.

Squarespace otpušta gotovo petinu zaposlenika: AI mijenja poslovni model izrade internetskih stranica

Američka tehnološka kompanija Squarespace, poznata po platformi za jednostavnu izradu internetskih stranica, najavila je otpuštanje približno 300 zaposlenika, odnosno oko 19 posto svoje ukupne radne snage. Najviše će biti pogođeni odjeli razvoja proizvoda i softvera, a uprava odluku objašnjava potrebom za jednostavnijom organizacijom i bržim razvojem novih usluga. Reorganizacija dolazi u trenutku kada umjetna inteligencija iz temelja mijenja tržište na kojem Squarespace posluje već više od dva desetljeća.

Squarespace, jedna od najpoznatijih svjetskih platformi za izradu i održavanje internetskih stranica, najavio je veliko smanjenje broja zaposlenih. Kompanija će otpustiti približno 300 ljudi u sklopu reorganizacije kojom nastoji pojednostaviti poslovanje i prilagoditi se promjenama na tehnološkom tržištu.

Prema pisanju Business Insidera, koji je imao uvid u internu poruku osnivača i izvršnog direktora Anthonyja Casalene, najveći dio otpuštanja pogodit će timove zadužene za razvoj proizvoda i softvera.

Casalena je zaposlenicima poručio da se način rada u tehnološkoj industriji mijenja brže nego ikada te da se kompanija mora prilagoditi novim okolnostima.

Uprava pritom želi smanjiti broj organizacijskih razina, uspostaviti manje timove i omogućiti brže donošenje odluka.

Iako Squarespace nije potvrdio da su otpuštanja izravna posljedica razvoja umjetne inteligencije, odluka dolazi u trenutku kada novi AI alati mijenjaju način izrade internetskih stranica i povećavaju konkurenciju tradicionalnim platformama.

Umjetna inteligencija mijenja način izrade internetskih stranica

Donedavno je izrada internetske stranice zahtijevala barem osnovno poznavanje dizajna, rasporeda elemenata i načina rada različitih digitalnih alata.

Platforme poput Squarespacea i Wixa taj su proces znatno pojednostavile, ali su korisnici i dalje morali sami uređivati izgled stranice, birati predloške i prilagođavati sadržaj.

Nova generacija AI alata pokušava ukloniti i velik dio tih koraka.

Danas je moguće jednostavnim riječima opisati kakvu internetsku stranicu korisnik želi, nakon čega umjetna inteligencija može izraditi njezinu početnu verziju, uključujući raspored sadržaja, dizajn i određene funkcije.

Takav pristup često se naziva vibe coding, a označava razvoj softvera pomoću uputa napisanih prirodnim jezikom, bez potrebe da korisnik samostalno piše programski kod.

Primjerice, vlasnik manjeg restorana može zatražiti izradu web stranice s jelovnikom, galerijom fotografija i obrascem za rezervacije.

AI alat zatim može pripremiti početno rješenje koje korisnik dodatno prilagođava svojim potrebama.

Za jednostavnije projekte to može značajno skratiti vrijeme izrade i smanjiti troškove.

Međutim, takvi alati ne jamče da će izrađena stranica biti sigurna, dovoljno brza ili prikladna za složenije poslovne potrebe. Održavanje, optimizacija i povezivanje s drugim sustavima i dalje mogu zahtijevati stručno znanje.

Ipak, jasno je da umjetna inteligencija postupno preuzima dio poslova koji su dosad predstavljali temelj ponude klasičnih platformi za izradu web stranica.

Konkurencija dolazi iz potpuno novog smjera

Squarespace se više ne natječe samo s tradicionalnim konkurentima poput Wixa i WordPressa.

Sve veću pozornost privlače nove kompanije čiji su proizvodi od početka razvijeni oko umjetne inteligencije.

Jedna od njih je švedski Lovable, koji omogućuje izradu web stranica i aplikacija pomoću tekstualnih uputa.

Za razliku od klasičnih vizualnih uređivača, korisnik ne mora ručno slagati svaki element stranice, nego opisuje što želi, a sustav generira odgovarajuće rješenje.

Takav pristup privukao je velik interes investitora i pokazao da postoji potražnja za jednostavnijim načinima razvoja digitalnih proizvoda.

Na promjene je reagirao i Wix, koji je prošle godine preuzeo startup Base44 za približno 80 milijuna dolara.

Base44 razvija alate kojima korisnici mogu stvarati aplikacije bez klasičnog programiranja, što Wixu omogućuje širenje ponude izvan tradicionalne izrade internetskih stranica.

Kompaniju je prije dvije godine preuzeo investicijski fond

Squarespace je osnovan 2004. godine, a tijekom posljednja dva desetljeća izrastao je u jednog od vodećih pružatelja usluga za izradu internetskih stranica.

Na burzu je izašao 2021. godine, ali je nekoliko godina poslije ponovno postao privatna kompanija.

U listopadu 2024. preuzeo ga je investicijski fond Permira, u transakciji ukupne vrijednosti od 7,2 milijarde dolara.

Takve promjene vlasništva često otvaraju prostor za reorganizaciju i drukčije upravljanje troškovima, no Squarespace nije objavio da su aktualna otpuštanja posljedica zahtjeva njegova vlasnika.

Casalena je ostao na čelu kompanije i nakon preuzimanja.

Budući da Squarespace više nije izlistan na burzi, nije obvezan objavljivati financijske podatke u istom opsegu kao javne kompanije.

Zasad stoga nije poznato kolike će uštede donijeti najavljeno smanjenje broja zaposlenih niti kako će se ono odraziti na profitabilnost.

Europa istražuje novi izvor energije: Industrija od Bruxellesa traži milijardu eura za prirodni vodik

Dok Europska unija ulaže velika sredstva u obnovljive izvore energije i proizvodnju zelenog vodika, europska energetska industrija sve više pozornosti posvećuje još jednom mogućem izvoru energije koji se nalazi duboko pod zemljom.

Riječ je o prirodnom, odnosno geološkom vodiku, koji nastaje u Zemljinoj kori i pod određenim se uvjetima može nakupljati u podzemnim ležištima.

Za razliku od vodika koji se proizvodi iz prirodnog plina ili pomoću električne energije, prirodni vodik ne treba proizvoditi industrijskim postupkom. On već postoji u prirodi, a ako se pronađe u dovoljno velikim količinama, mogao bi se crpiti iz podzemlja.

Upravo zato više od 30 europskih kompanija, industrijskih udruženja, investicijskih fondova i istraživačkih institucija zatražilo je od Europske komisije pokretanje programa istraživanja prirodnog vodika vrijednog milijardu eura.

Inicijativu je pokrenula francuska kompanija Mantle8, specijalizirana za otkrivanje podzemnih nalazišta vodika, uz podršku europskog industrijskog udruženja Hydrogen Europe.

Prijedlog je predstavljen tijekom Europskog tjedna vodika u Bruxellesu. Potpisnici su u otvorenom pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen upozorili da Europa riskira zaostajanje za Sjedinjenim Američkim Državama, Australijom i drugim zemljama koje već ulažu u istraživanje prirodnog vodika.

Po čemu se prirodni vodik razlikuje od zelenog?

Vodik se već godinama smatra jednim od mogućih rješenja za smanjenje emisija u industriji, prometu i drugim djelatnostima u kojima je teško izravno koristiti električnu energiju.

Međutim, vodik nije izvor energije koji se uobičajeno dobiva bez prethodnog ulaganja energije u njegovu proizvodnju.

Danas se najveći dio vodika proizvodi iz prirodnog plina, pri čemu nastaju značajne emisije ugljikova dioksida ako se one ne hvataju i ne skladište.

Zeleni vodik dobiva se elektrolizom, postupkom u kojem električna energija razdvaja vodu na vodik i kisik. Kada se za taj postupak koristi energija iz obnovljivih izvora, emisije povezane s proizvodnjom mogu biti vrlo niske.

No proizvodnja zelenog vodika zasad je razmjerno skupa jer zahtijeva velike količine električne energije i posebnu industrijsku opremu.

Prirodni vodik nastaje drukčije.

U dubini Zemljine kore određene kemijske reakcije između vode i minerala mogu oslobađati vodik. Plin se zatim može kretati kroz pukotine u stijenama, a ondje gdje postoje odgovarajući geološki uvjeti može se nakupljati u podzemnim ležištima.

Znanstvenici za takve pojave znaju već dulje vrijeme, ali se tek posljednjih godina ozbiljnije istražuje mogućnost njihova iskorištavanja za proizvodnju energije.

Prednost prirodnog vodika mogla bi biti u tome što za njegov nastanak nije potrebno koristiti električnu energiju ili fosilna goriva u industrijskim postrojenjima.

Međutim, to ne znači da je njegovo vađenje automatski jeftino ili da ne utječe na okoliš. Istraživanje, bušenje, obrada i transport plina također zahtijevaju energiju, opremu i ulaganja.

Milijarda eura za istraživanja u najmanje deset država

Europska industrijska koalicija predlaže osnivanje posebnog programa za istraživanje prirodnog vodika s proračunom od milijardu eura.

Prema pisanju portala Tech.eu, sredstva bi se koristila za približno 50 testnih bušotina u najmanje deset država članica Europske unije.

Program bi uključivao geološka istraživanja, analizu potencijalnih nalazišta, ispitivanje protoka vodika i procjenu mogućnosti njegove proizvodnje.

Cilj nije odmah pokrenuti masovno vađenje, nego utvrditi postoje li u Europi nalazišta iz kojih bi se vodik mogao dugoročno i isplativo crpiti.

Potpisnici inicijative smatraju da Europa već raspolaže velikim dijelom potrebnog znanja, posebno zahvaljujući iskustvu u naftnoj, plinskoj i rudarskoj industriji.

Ipak, upozoravaju da razvoj novih projekata usporavaju nejasna pravila, dugotrajni postupci izdavanja dozvola i nedovoljna dostupnost geoloških podataka.

Od Europske komisije zato traže da prirodni vodik jasnije uključi u europsku energetsku politiku, pojednostavi regulatorni okvir i osigura financijsku potporu istraživanjima.

U Albaniji otkriven jedan od najvećih poznatih prirodnih protoka vodika

Da prirodni vodik nije samo teorijska mogućnost, pokazuju i istraživanja provedena u Europi.

Jedno od najzanimljivijih nalazišta otkriveno je u Albaniji, u rudniku kromita Bulqizë, sjeveroistočno od Tirane.

Međunarodna skupina znanstvenika 2024. godine objavila je u časopisu Science istraživanje u kojem je potvrdila značajno oslobađanje prirodnog vodika iz dubokih podzemnih stijena.

Na dubinama do približno tisuću metara istraživači su zabilježili plin koji je sadržavao čak 84 posto vodika.

Procijenili su da se iz rudničkih hodnika godišnje oslobađa najmanje 200 tona prirodnog vodika, što je jedan od najvećih izravno izmjerenih protoka tog plina u svijetu.

Otkriće je privuklo veliku pozornost jer pokazuje da se vodik može nakupljati u podzemnim geološkim strukturama u znatnim količinama.

Ipak, znanstvenici još trebaju utvrditi veličinu samog ležišta, količinu vodika koju je moguće iz njega izvaditi i bi li takva proizvodnja bila ekonomski isplativa.

Za jugoistočnu Europu albanski je primjer posebno zanimljiv jer pokazuje da se prirodni vodik može pronaći i u našem širem susjedstvu.

Zasad nema dovoljno podataka koji bi potvrdili postojanje komercijalno isplativih nalazišta prirodnog vodika u Hrvatskoj.

Energetske kompanije mogle bi dobiti novi izvor prihoda

Ako se pokaže da Europa raspolaže dovoljno velikim nalazištima prirodnog vodika, to bi moglo otvoriti novo područje poslovanja za energetske kompanije.

Posebnu prednost mogle bi imati tvrtke koje već posluju u naftnoj i plinskoj industriji.

One raspolažu iskustvom u geološkim istraživanjima, bušenju, upravljanju podzemnim ležištima i transportu plinova, a dio postojećeg znanja i opreme mogao bi se primijeniti i na prirodni vodik.

Među organizacijama koje podržavaju europsku inicijativu nalaze se i industrijske kompanije poput Technip Energiesa i Valloureca, kao i investicijski fondovi World Fund, Wind Capital i Natural Hydrogen Ventures.

Njihov interes pokazuje da se prirodni vodik sve više promatra i kao potencijalno novo tržište, a ne samo kao predmet znanstvenih istraživanja.

Međutim, ulaganja su zasad visokorizična.

Još nije poznato koliko bi stajalo komercijalno vađenje prirodnog vodika, koliko bi dugo pojedina nalazišta mogla osiguravati proizvodnju ni bi li cijena tako dobivenog plina mogla konkurirati zelenom vodiku.

Osim gospodarske isplativosti, potrebno je utvrditi i utjecaj vađenja na okoliš, uključujući emisije povezane s bušenjem, obradom i transportom te moguće istjecanje vodika.

Može li prirodni vodik smanjiti europsku ovisnost o uvozu energije?

Za Europsku uniju prirodni vodik mogao bi biti zanimljiv i zbog energetske sigurnosti.

Europa već godinama nastoji smanjiti ovisnost o uvozu fosilnih goriva, a istodobno traži načine da osigura dovoljno energije za industriju i gospodarstvo.

Ako se pokaže da postoje dostupna podzemna nalazišta, prirodni vodik mogao bi postati dodatni domaći izvor energije koji bi se koristio u pojedinim industrijskim procesima.

Posebno bi mogao biti zanimljiv industrijama koje već koriste vodik kao sirovinu, primjerice u proizvodnji amonijaka i nekim procesima kemijske industrije.

Međutim, prije šire primjene potrebno je riješiti nekoliko pitanja.

Osim pronalaska dovoljno velikih nalazišta, treba dokazati da se vodik može crpiti po konkurentnoj cijeni, sigurno transportirati i koristiti uz prihvatljiv utjecaj na okoliš.

Treba imati na umu i da postojeća europska infrastruktura nije posvuda prilagođena prijenosu vodika.

To znači da bi eventualna komercijalna proizvodnja zahtijevala dodatna ulaganja, posebno ako se nalazišta budu nalazila daleko od industrijskih potrošača.

Velika uzbuna u Volkswagenu - hitno se stopira rad na električnom Golfu

Volkswagen je privremeno zaustavio razvoj budućeg električnog Golfa, automobila koji bi početkom sljedećeg desetljeća trebao postati jedan od najvažnijih modela u električnoj ponudi posrnulog njemačkog proizvođača.

Prema pisanju Reutersa, izvršni direktor marke Volkswagen Thomas Schäfer potvrdio je 30. listopada zaposlenicima da kompanija privremeno obustavlja pripremne razvojne aktivnosti za budući ID. Golf u Wolfsburgu.

„Znam koliko Golf znači Volkswagenu i Wolfsburgu. Upravo zato ova odluka za nas nije bila nimalo laka”, poručio je Schäfer u internom razgovoru sa zaposlenicima.

Dodao je da Volkswagen trenutačno jednostavno nema dovoljno financijskog prostora za nastavak tih aktivnosti, ali da ih namjerava ponovno pokrenuti čim se za to stvore povoljni uvjeti.

Odluku je kompanija potvrdila i u službenoj objavi poslovnih rezultata skupine svojih glavnih automobilskih marki. Financijski direktor marke Volkswagen David Powels objasnio je da će razvoj ID. Golfa ostati privremeno obustavljen dok kompanija ne bude mogla osigurati sredstva za potrebna ulaganja.

To ne znači da je Volkswagen odustao od električnog Golfa, nego da je njegov razvoj trenutačno podređen programu smanjenja troškova.

Gubitak od 5,82 milijarde eura povećao pritisak na upravu

Odluka o električnom Golfu uslijedila je neposredno nakon objave financijskih rezultata koji su još jednom pokazali razmjere izazova s kojima se Volkswagen danas suočava.

Volkswagen grupa u trećem je tromjesečju 2026. zabilježila neto gubitak od 5,82 milijarde eura, dok su prihodi smanjeni za 6,3 posto, na približno 75,3 milijarde eura.

Na rezultate su utjecali visoki jednokratni troškovi, promjene poslovne strategije pojedinih marki, slabija prodaja na kineskom tržištu i nastavak restrukturiranja.

Posebno su izraženi troškovi povezani s Porscheom, čija je promjena strategije elektrifikacije dodatno opteretila poslovanje cijele grupacije.

No problemi nisu ograničeni samo na luksuzne marke. Matična marka Volkswagen također se suočava s padom profitabilnosti, visokim proizvodnim troškovima i sve većim pritiskom konkurencije.

Prema službenim podacima, operativna dobit marke Volkswagen u prvih devet mjeseci iznosila je 813 milijuna eura, gotovo 45 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Operativna profitna marža pala je na samo 1,3 posto, što znači da Volkswagen na svakih 100 eura prihoda od prodaje ostvaruje približno 1,30 eura operativne dobiti.

Kada se iz rezultata isključe izvanredni troškovi, profitna marža iznosi 2,6 posto. Financijski direktor Volkswagen grupe Arno Antlitz upozorio je da električni automobili trenutno donose manju zaradu od usporedivih modela s benzinskim ili dizelskim motorima.

Takva situacija dodatno otežava ulaganja u buduće modele jer kompanija mora financirati razvoj električnih vozila upravo u trenutku kada na njima ostvaruje relativno malu zaradu.

Wolfsburg zaostaje 300 milijuna eura za planiranim uštedama

Poseban problem predstavlja matična Volkswagenova tvornica u Wolfsburgu, jednom od najvećih europskih središta automobilske proizvodnje.

Prema Reutersu, Wolfsburg ove godine zaostaje približno 300 milijuna eura za planiranim smanjenjem troškova.

Schäfer je zaposlenicima poručio da je situacija ozbiljna i kako Volkswagen mora ubrzati provedbu mjera kojima namjerava povećati učinkovitost proizvodnje.

Dok su tvornice u Emdenu i Zwickauu ostvarile napredak u smanjenju troškova, Wolfsburg zasad ne ispunjava očekivanja uprave.

To je posebno osjetljivo jer se upravo ondje nalazi povijesno središte Volkswagena, a Golf je desetljećima jedan od najvažnijih automobila koji se proizvode u toj tvornici.

Volkswagen provodi opsežno restrukturiranje poslovanja u Njemačkoj, koje uključuje smanjenje troškova, reorganizaciju proizvodnje i postupno smanjivanje broja zaposlenih.

Uprava smatra da su takve mjere nužne kako bi kompanija mogla ostati konkurentna, osobito u odnosu na kineske proizvođače električnih automobila.

Što će biti s električnim Golfom?

Unatoč privremenoj obustavi razvoja, Volkswagen zasad ne odustaje od projekta ID. Golf.

Električni nasljednik jednog od najpoznatijih europskih automobila trebao bi se proizvoditi u Wolfsburgu početkom 2030-ih godina.

Za njegovu je tehničku osnovu predviđena nova Volkswagenova platforma SSP (Scalable Systems Platform), namijenjena budućim generacijama električnih vozila različitih marki unutar grupacije.

Riječ je o zajedničkoj konstrukcijskoj i elektroničkoj osnovi koja bi proizvođaču trebala omogućiti jednostavniji razvoj novih modela, manje proizvodne troškove i naprednije digitalne funkcije.

Volkswagen je već ranije pomicao rokove razvoja SSP-a, što je dodatno povećalo važnost pravodobnog dovršetka budućih modela koji će koristiti tu platformu.

Sada se otvara pitanje može li privremena obustava razvoja Golfa dovesti do novog kašnjenja.

Predstavnici radnika u Wolfsburgu smatraju da se izgubljeno vrijeme još može nadoknaditi i da trenutačna odluka ne mora utjecati na planirani početak proizvodnje.

Međutim, kompanija zasad nije objavila kada će razvoj biti nastavljen niti je potvrdila novi raspored predstavljanja električnog Golfa.

Stoga je prerano zaključiti da će automobil sigurno kasniti, ali nastavak projekta očito će ovisiti o uspješnosti Volkswagenova programa štednje.

Suradnja s Rivianom ostaje važan dio električne budućnosti

Odluka o ID. Golfu dolazi u trenutku kada Volkswagen nastavlja razvijati novu generaciju softvera i elektroničkih sustava u suradnji s američkim proizvođačem električnih automobila Rivianom.

Dvije kompanije dogovorile su tehnološko partnerstvo koje uključuje planirana ulaganja vrijedna do 5,8 milijardi dolara.

Njihov je cilj razviti elektroničke sustave koji će omogućiti jednostavniju konstrukciju automobila, lakše uvođenje novih funkcija i redovita ažuriranja softvera putem interneta.

Suradnja je nedavno proširena i na umjetnu inteligenciju, pa će Volkswagen dobiti pravo korištenja pojedinih dijelova Rivianova glasovnog asistenta.

Budući električni Golf jedan je od modela koji bi trebali koristiti upravo tu novu generaciju elektroničkih i softverskih rješenja.

Električni automobili još ne donose zaradu kao benzinski i dizelski

Jedan od najvećih Volkswagenovih izazova jest činjenica da elektrifikacija zasad nepovoljno utječe na njegovu profitabilnost.

Potražnja za električnim automobilima na pojedinim europskim tržištima raste, ali njihova proizvodnja i dalje zahtijeva velika ulaganja.

Istodobno kompanija na električnim modelima trenutačno ostvaruje manju zaradu nego na usporedivim vozilima s motorima s unutarnjim izgaranjem.

To je posebno važno za proizvođača poput Volkswagena, koji mora istodobno ulagati u razvoj električnih platformi, održavati postojeću ponudu benzinskih i dizelskih automobila te postupo smanjivati troškove proizvodnje.

Dodatni pritisak dolazi iz Kine, nekada jednog od najvažnijih Volkswagenovih tržišta.

Kineski proizvođači, među kojima se posebno ističe BYD, posljednjih su godina znatno ojačali svoju poziciju zahvaljujući konkurentnim cijenama, naprednoj tehnologiji baterija i brzom predstavljanju novih modela.

Takva konkurencija prisiljava europske proizvođače da dodatno ulažu u tehnologiju, ali istodobno ograničava prostor za povećanje cijena automobila.

Volkswagen zato mora pronaći način da ubrza razvoj pristupačnijih električnih modela, a da pritom dodatno ne optereti već ionako oslabljenu profitabilnost.

Na Wall Streetu sve veća nervoza zbog rastuće skepse oko ulaganja u podatkovne centre

Utrka za prevlast na tržištu umjetne inteligencije posljednjih je godina potaknula najveći investicijski val u povijesti američke tehnološke industrije. Amazon, Microsoft, Googleova matična kompanija Alphabet, Meta i Oracle ulažu goleme iznose u podatkovne centre, računalne čipove i infrastrukturu potrebnu za razvoj naprednih AI sustava.

No dok tehnološke kompanije najavljuju sve veće investicije, na Wall Streetu raste zabrinutost zbog njihova financiranja.

Prema pisanju The Wall Street Journala, troškovi zaštite od mogućeg neplaćanja dugova najvećih američkih tehnoloških kompanija dosegnuli su najviše razine još od 2021. godine. Riječ je o pokazatelju koji upućuje na to da ulagači postaju oprezniji prema kompanijama koje posljednjih godina predvode ulaganja u umjetnu inteligenciju.

To, naravno, ne znači da Amazonu, Microsoftu ili Googleu prijeti bankrot. Te kompanije i dalje ostvaruju iznimno velike prihode i raspolažu snažnim financijskim rezervama.

Ipak, promjena raspoloženja na tržištu pokazuje da investitori sve češće postavljaju pitanje koliko će vremena biti potrebno da golema ulaganja u umjetnu inteligenciju počnu donositi očekivanu zaradu.

Što znači rast cijene zaštite od duga?

Zabrinutost ulagača vidljiva je na tržištu financijskih ugovora poznatih pod engleskom kraticom CDS (credit default swap).

Riječ je o financijskim instrumentima koji omogućuju zaštitu od gubitka ako kompanija ne uspije podmiriti svoje dužničke obveze.

Primjerice, ulagač koji posjeduje obveznice određene kompanije može ugovoriti zaštitu kako bi smanjio mogući gubitak ako ta kompanija prestane otplaćivati dug.

Cijena takve zaštite ovisi o tome koliko tržište smatra rizičnim njezino poslovanje. Kada zabrinutost raste, u pravilu raste i iznos koji investitori moraju platiti za zaštitu.

Upravo se to sada događa s dijelom najvećih američkih tehnoloških kompanija.

Oracle pod većim pritiskom od Microsofta i Amazona

Iako se rast zabrinutosti odnosi na nekoliko velikih tehnoloških kompanija, razlike među njima ipak su vrlo izražene.

Posebno se izdvaja Oracle, američki proizvođač poslovnog softvera i pružatelj računalnih usluga, koji posljednjih godina snažno povećava ulaganja u podatkovne centre.

Prema analizi financijske grupacije LSEG, cijena petogodišnje zaštite od Oracleova kreditnog rizika 21. listopada iznosila je 331 bazni bod. U istom je razdoblju zaštita od Amazonova duga iznosila 80, a od Microsoftova 56 baznih bodova.

Microsoft ima kreditni rejting AAA, najvišu moguću ocjenu kreditne sposobnosti, dok Oracle prema agenciji S&P ima rejting BBB-, posljednju razinu koja se i dalje ubraja u investicijsku kategoriju.

Ulagači zato znatno pažljivije prate Oracleovo zaduživanje, posebno u trenutku kada kompanija ulaže velike iznose u izgradnju računalne infrastrukture za umjetnu inteligenciju.

Oracle računa na snažan rast potražnje za svojim uslugama, ali izgradnja podatkovnih centara zahtijeva velika ulaganja prije nego što se od njih počnu ostvarivati očekivani prihodi.

Microsoft je u drukčijem položaju. Zahvaljujući snažnim prihodima od poslovnog softvera, pretplata i računalnih usluga, raspolaže stabilnijim izvorima novca za financiranje razvoja.

Tehnološki divovi sve se više zadužuju

Razvoj umjetne inteligencije zahtijeva ulaganja kakva se donedavno nisu mogla zamisliti ni u tehnološkom sektoru.

Podatkovni centri trebaju specijalizirane čipove, velik broj poslužitelja, pouzdanu opskrbu električnom energijom, sustave hlađenja i odgovarajuću mrežnu infrastrukturu.

Njihova izgradnja često traje godinama, dok se troškovi moraju podmirivati znatno prije nego što novi kapaciteti počnu ostvarivati prihode.

Zbog toga se sve više tehnoloških kompanija okreće tržištu obveznica.

Prema analizi LSEG-a, Amazon, Alphabet, Meta, Microsoft i Oracle do početka listopada ove godine izdali su 218,1 milijardu dolara obveznica investicijskog kreditnog rejtinga, više nego dvostruko u odnosu na 107,3 milijarde dolara tijekom cijele 2025. godine.

Takav rast zaduživanja mijenja i američko tržište korporativnih obveznica.

Velike tehnološke kompanije postaju sve značajniji izdavatelji duga, pa njihovi poslovni rezultati i investicijski planovi sve više utječu na ulagače koji tradicionalno kupuju obveznice zbog relativno stabilnih prinosa.

LSEG upozorava da veća ponuda obveznica sama po sebi može povećati troškove zaduživanja, čak i kada se financijsko stanje kompanija nije bitno pogoršalo.

Drugim riječima, rast cijene zaštite od duga ne mora značiti da investitori očekuju financijske probleme. Može odražavati i činjenicu da tehnološki sektor istodobno traži iznimno velike iznose novca.

AI ulaganja rastu, ali povrat novca tek treba dokazati

Izgradnja velikog podatkovnog centra zahtijeva milijarde dolara, no njegova konačna isplativost ovisi o tome koliko će korisnika i poslovnih klijenata u budućnosti trebati računalne kapacitete.

Potražnja za umjetnom inteligencijom trenutačno snažno raste, ali još nije moguće sa sigurnošću procijeniti koliko će ulaganja današnjih tehnoloških divova biti isplativa tijekom sljedećeg desetljeća.

Dodatni problem predstavlja brzina tehnoloških promjena.

Čipovi koji su danas među najnaprednijima na tržištu mogli bi za nekoliko godina biti znatno manje učinkoviti od novih generacija opreme. Kompanije će zato morati nastaviti ulagati i u modernizaciju infrastrukture koju upravo grade.

To stvara pritisak na novčani tok velikih ulagača.

Iako Amazon, Alphabet, Microsoft i Meta ostvaruju velike prihode iz postojećih djelatnosti, ulagače sve više zanima hoće li rast novih AI usluga biti dovoljan da opravda sadašnju razinu ulaganja.

Posebno se pažljivo prate kompanije čiji poslovni modeli u većoj mjeri ovise o budućoj potražnji za računalnim kapacitetima.

Ulagači počinju tražiti zaštitu i od pada AI tržišta

Promjena raspoloženja na Wall Streetu ne vidi se samo na tržištu obveznica.

Prema pisanju The Wall Street Journala, pojedini investitori sve se više koriste financijskim instrumentima kojima se mogu zaštititi od pada vrijednosti kompanija povezanih s razvojem umjetne inteligencije.

Među njima su i ugovori koji mogu donijeti dobit ako cijene određenih dionica padnu.

Posebna pozornost usmjerena je na tvrtke koje iznajmljuju računalne kapacitete za razvoj i korištenje AI sustava, među kojima je CoreWeave.

Takve kompanije ulažu velike iznose u računalnu opremu, a njihovi prihodi ovise o potražnji za uslugama podatkovnih centara.

Financijske institucije istodobno razmatraju nove vrste ugovora kojima bi se kompanije mogle zaštititi od pada cijena najma računalnih kapaciteta.

Ako bi takvi instrumenti postali šire dostupni, mogli bi pomoći vlasnicima podatkovnih centara da smanje financijske rizike i lakše osiguraju financiranje.

Span bilježi snažan rast prihoda, ali neto dobit se gotovo u potpunosti istopila

I kompanija Span Grupa ostvarila je ukupne prihode od 228 milijuna eura u prvih devet mjeseci 2026. godine, što je 26 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Poslovni prihodi porasli su također 26 posto, na 226,7 milijuna eura, no snažan rast poslovanja prate i znatno veći troškove koji su opteretili profitabilnost. EBITDA prije jednokratnih stavki iznosila je 6,6 milijuna eura, što je pad od 41 posto, dok je neto dobit smanjena za čak 77 posto, na 1,5 milijuna eura.

Span Grupa nastavlja širiti međunarodno poslovanje, a inozemna tržišta u prvih devet mjeseci činila su 76 posto ukupnih prihoda. Najveći rast zabilježen je u Poljskoj i Ukrajini.

Među poslovnim segmentima najviše su rasli prihodi od upravljanja softverskom imovinom i licenciranja, za 34 posto. Segment upravljanja servisima i tehničke podrške zabilježio je rast od 14 posto.

„Nakon intenzivne faze međunarodnog širenja, naš fokus je sada na razvoju poslovanja na novim tržištima. Dio njih je već uhvatio zamah, dok na drugima još gradimo timove i operativne kapacitete. Svako tržište ima svoju dinamiku, a nama je cilj izgraditi održivo poslovanje koje će dugoročno doprinositi rastu Span Grupe”, izjavio je predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović.

Pad profitabilnosti kompanija objašnjava povećanim troškovima povezanim s međunarodnim širenjem poslovanja. Među njima su troškovi otvaranja novih ureda, zapošljavanja, najma, pravnih usluga i promocije.

EBITDA nakon jednokratnih stavki pala je 40 posto, na 6,6 milijuna eura, dok je neto dobit iznosila 1,5 milijuna eura, u usporedbi s višom dobiti u istom razdoblju prošle godine.

Kompanija, koja posluje više od 30 godina, specijalizirana je za cloud tehnologije, kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju. Osim u Hrvatskoj, posluje putem povezanih društava u Europi, Aziji i Sjedinjenim Američkim Državama te zapošljava više od tisuću stručnjaka.