Prema posljednjim podacima HZZ-a, u kolovozu je zabilježen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine i rast u odnosu na srpanj.
Pad na godišnjoj razini, započet u travnju 2021., nastavlja se i dvadeset deveti mjesec zaredom iako blažom dinamikom. U odnosu na kolovoz 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 3.033 osoba ili 2,7%. Na mjesečnoj razini zabilježen je treći mjesec zaredom rast registriranih nezaposlenih, a u odnosu na srpanj povećanje je iznosilo 3,5% ili 3.613 osobe, doznaju RBA analitičari.
U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 107.387 osoba, što je i dalje među rekordno niskim zabilježenim razinama unatoč započetom trendu mjesečnog rasta. Posljedično, u skladu s našim očekivanjima, registrirana stopa nezaposlenosti porasla je s 5,8% u srpnju na 6,0% u kolovozu.
U odnosu na kolovoz 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 18.114 osoba ili 14,4%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za solidnih 6,2% ili 7.111 osoba.
Najviše nezaposlenih osoba u kolovozu evidentirano je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (17.182 ili 16,0% od ukupnog broja registriranih nezaposlenih), a slijedi Osječko-baranjska županija (13.388 ili 12,9%) i Grad Zagreb (12.864 ili 12,0%). Na godišnjoj razini evidentirana nezaposlenost smanjena je u četrnaest županija, a najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (za 10,3%).
U ukupnome broju registriranih nezaposlenih u kolovozu, 16.311 osoba ili 15,2% bilo je bez radnoga iskustva. S druge strane, 91.076 osoba (84,8%) imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći broj radio je u prerađivačkoj industriji (14,2%), trgovini na veliko i malo (12,7%), javnoj upravi i obrani (10,3%), obrazovanju (9,7%) te pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (9,3%). Unutar prerađivačke industrije najveći broj nezaposlenih zabilježen je u proizvodnji prehrambenih proizvoda, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, preradi drva i proizvodnji proizvoda od drva i pluta te proizvodnji odjeće.
Na kraju lipnja slobodnih radnih mjesta bilo je 21 tisuću, što je za 13,1% više na mjesečnoj razini. Od toga se 3,0% odnosilo na sezonske poslove.
Prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih osam mjeseci 2023. iznosio je više od 130 tisuća. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 460 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Pozitivno mišljenje dobilo je više od 112 tisuća zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.
"Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini odražava, između ostalog, ranije započeto sezonsko zapošljavanje zbog kojeg je učinak sezonalnosti tijekom središnjeg dijela turističke sezone bio skromniji. Iako u nastavku godine očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada u izazovnom ekonomskom okružju (zadržavanje stope nezaposlenosti blizu rekordno niskih razina te skroman, ali kontinuiran rast zaposlenosti), trendovi na tržištu rada ovisit će djelomično i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima. Pozitivna očekivanja podupire i još uvijek solidna potražnja za radom, što je primjetno promatrajući stopu slobodnih radnih mjesta. Navedeno se zrcali i u priljevu radnika iz trećih zemalja, što je posljedica strukturnog nesklada ponude i potražnje na tržištu rada", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
