Njemačka vojska dala košaricu američkom tehnološkom divu Palantir

Berlin posljednjih mjeseci sve otvorenije signalizira da želi smanjiti ovisnost o američkim tehnološkim dobavljačima kada je riječ o osjetljivim vojnim i sigurnosnim sustavima. Iako američki Palantir danas slovi za jednu od najutjecajnijih kompanija u području vojne analitike i umjetne inteligencije, njemačke vlasti pokazuju sve više rezervi prema širenju njegove prisutnosti unutar Bundeswehra.

U središtu rasprave nalazi se koncept „digitalnog suvereniteta” – ideja da Europa mora razviti vlastitu tehnološku infrastrukturu za obranu i sigurnost kako ne bi dugoročno ovisila o američkim ili kineskim kompanijama. Taj je trend dodatno ojačan nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali i sve izraženijih geopolitičkih napetosti između velikih sila.

Njemački obrambeni dužnosnici posljednjih su tjedana poručili da postoje ozbiljne sigurnosne i strateške dvojbe oko davanja pristupa ključnim vojnim bazama podataka vanjskim tehnološkim kompanijama. Prema pisanju njemačkih medija, Bundeswehr zato istražuje mogućnosti razvoja ili implementacije europskih alternativnih sustava za obrambeni cloud i obradu podataka na bojištu.

Takav pristup predstavlja potencijalno značajan udarac za Palantir, kompaniju koju je osnovao tehnološki milijarder Peter Thiel, a koja posljednjih godina bilježi snažan rast zahvaljujući globalnom valu ulaganja u obrambene tehnologije i umjetnu inteligenciju.

Palantir je pritom izgradio reputaciju jednog od ključnih tehnoloških partnera zapadnih vojnih i obavještajnih sustava. Njegove platforme koriste američke sigurnosne agencije, NATO saveznici, ali i ukrajinske snage, gdje se softver koristi za obradu obavještajnih podataka, satelitskih snimki i logistike na bojištu.

Izvršni direktor kompanije Alex Karp posljednjih je dana javno kritizirao njemački pristup, poručivši kako ga iznenađuje da Europa odbacuje sustave koji su već dokazani u stvarnim ratnim uvjetima. Karp pritom tvrdi da europske države riskiraju usporavanje vlastitih obrambenih sposobnosti ako politički prioriteti prevladaju nad tehnološkom učinkovitošću.

No u Berlinu se pitanje više ne promatra isključivo kroz tehnološku prizmu. Njemačka, kao i dio drugih europskih država, sve snažnije razmišlja o tome tko dugoročno kontrolira podatke, infrastrukturu i algoritme koji će upravljati budućim obrambenim sustavima.

To otvara prostor europskim obrambeno-tehnološkim kompanijama koje žele iskoristiti novi investicijski ciklus. Francuske, njemačke i druge europske softverske tvrtke posljednjih mjeseci intenzivno pozicioniraju vlastita rješenja kao „suvereniju” alternativu američkim platformama.

Za europsku tehnološku industriju riječ je o potencijalno jednom od najvećih tržišnih pomaka u posljednjih deset godina. Procjene pokazuju da će europske države u narednom desetljeću potrošiti stotine milijardi eura na modernizaciju vojske, razvoj umjetne inteligencije i digitalizaciju obrambenih sustava.

Europska energetska mreža u problemima zbog boom-a AI podatkovnih centara

Dok investitori i tehnološke kompanije posljednjih mjeseci govore gotovo isključivo o umjetnoj inteligenciji, čipovima i novim AI modelima, u pozadini se ubrzano razvija problem koji bi mogao postati jedno od ključnih ograničenja daljnjeg razvoja industrije — nedostatak energetske infrastrukture.

Eksplozija ulaganja u AI podatkovne centre počinje stvarati ozbiljan pritisak na elektroenergetske mreže, a analitičari upozoravaju da bi upravo električna energija mogla postati nova “uskogrla” točka globalne AI ekonomije.

Velike tehnološke kompanije poput Microsofta, Amazona i Googlea ubrzano povećavaju ulaganja u AI infrastrukturu i podatkovne centre, no rast potražnje za električnom energijom sada počinje nadmašivati tempo razvoja mreže i energetskih kapaciteta u pojedinim dijelovima Europe i SAD-a.

Prema procjenama analitičara, potrošnja električne energije podatkovnih centara mogla bi se tijekom sljedećih nekoliko godina višestruko povećati zbog AI sustava koji zahtijevaju znatno snažniju računalnu infrastrukturu od klasičnih cloud servisa.

To postupno mijenja i investicijsku logiku tržišta. AI više nije samo priča o softveru i proizvođačima čipova nego i o transformatorima, dalekovodima, sustavima hlađenja, građevinskoj infrastrukturi i proizvodnji električne energije.

Operatori elektroenergetskih mreža u više europskih država posljednjih mjeseci upozoravaju da novi podatkovni centri sve teže dobivaju priključke na mrežu, dok pojedini projekti čekaju energetske dozvole znatno dulje nego prije samo nekoliko godina. Istodobno tehnološke kompanije pokušavaju dugoročno osigurati izvore energije kroz višegodišnje ugovore s proizvođačima električne energije, uključujući obnovljive izvore i nuklearne projekte.

Takav razvoj situacije otvara prostor za novi investicijski ciklus u energetskom sektoru, ali i za potencijalne poremećaje na tržištu električne energije. Dio analitičara upozorava da bi AI boom mogao dodatno povećati cijene struje u Europi, posebno u državama s ograničenim proizvodnim kapacitetima i sporim razvojem mrežne infrastrukture.

Pitanje energetike pritom postaje sve važnije i za europsku industrijsku politiku. Bruxelles posljednjih godina pokušava smanjiti tehnološku ovisnost o SAD-u i Kini te istodobno potaknuti razvoj domaće AI i semiconductor industrije. No bez značajnih ulaganja u energetsku mrežu i proizvodne kapacitete europske ambicije u području umjetne inteligencije mogle bi se suočiti s ozbiljnim infrastrukturnim ograničenjima.

Šibenik dobio tehnološki centar za napredne pomorske tehnologije

Otvaranjem tehnološkog parka ADRIA TECH u Šibeniku, Hrvatska je dobila prvi specijalizirani centar posvećen razvoju i testiranju naprednih tehnologija za pomorski i vodni sektor, u trenutku kada europska “plava ekonomija” postaje jedno od strateških područja ulaganja u inovacije i održivost.

Novi centar, smješten uz šibensku Južnu magistralu, zajednički su pokrenuli DIH Innovamare, Šibensko-kninska županija i Hrvatska gospodarska komora, s ambicijom da Šibenik pozicioniraju kao regionalno središte za razvoj autonomnih pomorskih sustava, robotike i tehnologija za nadzor i zaštitu mora.

ADRIA TECH prostire se na više od 1.100 četvornih metara, a uključuje laboratorije, specijalizirane radionice, coworking i uredske prostore te operativni centar za upravljanje površinskim i podvodnim dronovima, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Jedan od ključnih elemenata projekta je i morska testna zona koja tvrtkama i istraživačkim timovima omogućuje razvoj i testiranje tehnologija u stvarnim uvjetima mora.

Na otvorenju centra okupili su se predstavnici lokalne i državne vlasti, znanstvenih institucija i tehnoloških kompanija, među kojima i predstavnici Instituta Ruđer Bošković te DIH-a Innovamare. Među uzvanicima bili su i zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta, župan Šibensko-kninske županije Paško Rakić te državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tanja Radić Lakoš.

Direktor centra Krešimir Nikolić istaknuo je da je cilj ADRIA TECH-a stvoriti infrastrukturu koja će ubrzati razvoj domaćih tehnoloških tvrtki i olakšati suradnju između industrije, znanstvene zajednice i javnog sektora. Fokus centra bit će na autonomnim površinskim i podvodnim sustavima, umjetnoj inteligenciji, računalnom vidu, IoT senzorima, sonarima i zelenim energetskim rješenjima za pomorsku industriju.

Poseban naglasak stavljen je na razvoj inovacijskog ekosustava koji bi mogao privući međunarodne partnere i europske razvojne projekte. Zamjenik gradonačelnika Šibenika Danijel Mileta poručio je kako grad posljednjih godina sustavno ulaže u tehnologiju i održivi razvoj, a ADRIA TECH vidi kao logičan nastavak takve strategije.

“Kad na jednom mjestu imate istraživačke institucije, stručnjake, infrastrukturu za testiranje i industriju, tada nastaju uvjeti za ozbiljan tehnološki iskorak”, rekao je Mileta tijekom otvorenja.

U sklopu programa predstavljeni su i projekti DIH-a Innovamare, inicijative koju je Europska komisija prošle godine izdvojila među vodeće europske projekte u području plave ekonomije. Sudionici su predstavili mogućnosti suradnje na projektima autonomnih sustava, robotike, senzorskih mreža te tehnologija za zaštitu mora i vodnih resursa.

Zbog AI-a europske tehnološke kompanije ponovno u fokusu ulagača

Europske tehnološke dionice ponovno privlače pažnju investitora nakon višemjesečne dominacije američkih AI kompanija, dok rast potražnje za infrastrukturom u pozadini umjetne inteligencije podiže vrijednosti proizvođača čipova i industrijske opreme diljem kontinenta.

Rast europskih tehnoloških dionica dolazi u trenutku kada tržište sve agresivnije traži kompanije koje bi mogle profitirati od globalne AI investicijske groznice — ne samo kroz razvoj softvera, već i kroz fizičku infrastrukturu potrebnu za umjetnu inteligenciju: memorijske čipove, podatkovne centre, optičke mreže i energetsku infrastrukturu.

Analitičari posljednjih tjedana upozoravaju da Europa, iako nema vlastiti odgovor na američke AI gigante poput Nvidije ili Microsofta, ipak posjeduje niz strateški važnih kompanija bez kojih moderna AI industrija teško može funkcionirati.

Posebnu pažnju investitora privukao je niz snažnih poslovnih rezultata europskih proizvođača opreme za proizvodnju čipova. Nizozemski ASM International nedavno je objavio rezultate iznad očekivanja tržišta, uz snažan rast prihoda povezan s AI potražnjom, dok je ASML dodatno učvrstio poziciju ključnog globalnog dobavljača opreme za najnaprednije AI čipove.

Istodobno, investitori sve više ulažu i u europske tzv. “pick-and-shovel” kompanije — proizvođače koji možda nisu izravno povezani s AI aplikacijama, ali opskrbljuju ključnu infrastrukturu za data centre, cloud sustave i elektrifikaciju. Među dobitnicima tog trenda nalaze se i kompanije poput ABB te Schneider Electric.

Ulagački sentiment dodatno je poboljšan nakon snažnih rezultata tajvanskog Foxconna, jednog od najvećih svjetskih proizvođača AI servera za kompanije poput Nvidije. To je ponovno potaknulo optimizam oko globalne potražnje za AI infrastrukturom i pozitivno se prelilo na europski tehnološki sektor.

Ipak, europske burze i dalje značajno zaostaju za američkim i azijskim tržištima kada je riječ o izloženosti AI sektoru. Dok su američki i azijski indeksi ove godine snažno rasli zahvaljujući AI kompanijama, Europa još uvijek traži vlastiti model sudjelovanja u novom tehnološkom ciklusu.

Sve više analitičara smatra da bi upravo proizvođači poluvodiča, opreme za data centre i energetske infrastrukture mogli postati europski odgovor na američku dominaciju umjetnom inteligencijom.

Kriptoindustrija na pragu najveće regulatorne pobjede u SAD-u

Američki Senat ovog tjedna ulazi u jednu od najvažnijih rasprava za budućnost tržišta digitalne imovine, dok se u Washingtonu sve ozbiljnije pokušava definirati regulatorni okvir koji bi mogao promijeniti način funkcioniranja kriptoindustrije u SAD-u.

Senatski Odbor za bankarstvo razmatra tzv. „Clarity Act”, zakon koji bi po prvi put jasnije odredio tko nadzire pojedine dijelove tržišta kriptovaluta, stablecoina i digitalnih tokena. Za industriju koja je godinama djelovala u regulatornoj sivoj zoni, riječ je o povijesnom trenutku.

Središnje pitanje odnosi se na podjelu ovlasti između američke Komisije za vrijednosne papire i burzu (SEC) i Komisije za trgovinu robnim terminskim ugovorima (CFTC). Upravo je nejasna nadležnost između tih institucija posljednjih godina bila jedan od glavnih razloga brojnih sudskih sporova, regulatornih istraga i nesigurnosti među investitorima i tehnološkim kompanijama.

Kripto sektor već dugo tvrdi da SAD riskira gubitak tehnološkog vodstva jer tvrtke i projekti zbog regulatorne neizvjesnosti sve češće sele poslovanje u jurisdikcije s jasnijim pravilima, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Singapura pa čak i dijelova Europe.

No prijedlog zakona ne dolazi bez kontroverzi. Velike američke banke intenzivno lobiraju protiv pojedinih dijelova ovog zakonskog prijedloga, posebno onih koji se odnose na stablecoine. Financijski sektor strahuje da bi digitalni tokeni vezani uz dolar mogli postati ozbiljna konkurencija klasičnim bankovnim depozitima i dodatno ubrzati transformaciju financijskog sustava.

Istovremeno, dio senatora iz Demokratske stranke upozorava da zakon još uvijek ostavlja previše prostora za zloupotrebe, posebno u području sprječavanja pranja novca, zaštite malih ulagača i potencijalnih sukoba interesa povezanih s političarima i ulaganjima u digitalnu imovinu.

Rasprava dolazi u trenutku kada se odnos službenog Washingtona prema kriptovalutama vidljivo mijenja. Nakon nekoliko godina obilježenih kolapsima poput FTX-a, agresivnim regulatornim pristupom i skepticizmom dijela političke elite, tržište digitalne imovine ponovno dobiva institucionalnu podršku.

Bitcoin je posljednjih mjeseci ponovno blizu rekordnih razina, a interes Wall Streeta za digitalnu imovinu dodatno je ojačan uspjehom spot bitcoin ETF-ova i rastućim interesom velikih fondova i institucionalnih investitora.

U pozadini svega nalazi se i snažan politički faktor. Kriptoindustrija postala je jedna od najagresivnijih lobističkih sila u Washingtonu, s rekordnim izdvajanjima za političke kampanje i utjecaj na zakonodavce uoči izbora 2026. godine.

Volkswagen pod sve većim pritiskom, a rezultati izostaju

Pritisak na upravu Volkswagena sve je snažniji. Nakon godina skupih ulaganja u elektrifikaciju, problema sa softverom i usporavanja prodaje električnih vozila u Europi i Kini, obitelji Porsche i Piëch – ključni dioničari njemačkog automobilskog diva – sada otvoreno signaliziraju da Volkswagen mora brže i agresivnije mijenjati svoj poslovni model.

Poruka je stigla preko Porsche SE-aa, holding kompanije kroz koju obitelji kontroliraju Volkswagen. U objavi poslovnih rezultata za prvo tromjesečje uprava Porsche SE-a upozorila je da se tradicionalni model poslovanja Volkswagena mora „prilagoditi novim okolnostima”, priznajući da je automobilska industrija ušla u razdoblje duboke transformacije.

Takve izjave dolaze u osjetljivom trenutku za najvećeg europskog proizvođača automobila. Volkswagen već provodi jednu od najvećih reorganizacija u svojoj modernoj povijesti, a planovi uključuju desecima tisuća otkaza, smanjenje troškova i pokušaj povećanja profitabilnosti u ključnim markama grupacije.

Problem za Volkswagen pritom nije samo tranzicija na električna vozila, nego i činjenica da kineski proizvođači poput BYD-a i Geely-ja sve ozbiljnije potiskuju europske proizvođače – i to ne više samo u Kini, nego i na europskom tržištu.

Kineske kompanije pritom imaju nekoliko ključnih prednosti: niže troškove proizvodnje, brži razvoj softvera i baterijskih tehnologija te agresivnije određivanje cijena. Upravo zbog toga europski proizvođači automobila posljednjih mjeseci sve češće upozoravaju da se nalaze pod najvećim konkurentskim pritiskom u posljednjih nekoliko desetljeća.

Volkswagen je posebno izložen jer je godinama snažno ovisio o kineskom tržištu koje mu je donosilo velik dio profita. No tržišni udio njemačke grupacije u Kini posljednjih godina pada, dok domaći kineski proizvođači ubrzano jačaju pozicije u segmentu električnih automobila.

Istodobno, električna tranzicija u Europi pokazala se sporijom i skupljom nego što su očekivali vodeći proizvođači automobila. Slabija potražnja za električnim vozilima dodatno pritišće profitne marže, dok proizvođači paralelno moraju ulagati milijarde eura u razvoj novih platformi, baterija i softvera.

Sve to povećava pritisak na izvršnog direktora Olivera Blumea, koji pokušava istodobno smanjiti troškove i uvjeriti investitore da Volkswagen i dalje može ostati jedan od dominantnih globalnih proizvođača automobila.

Financijski rezultati Porsche SE-a dodatno su pojačali zabrinutost investitora. Holding kompanija izvijestila je o padu prilagođene dobiti od 21 posto u prvom tromjesečju te gubitku od 923 milijuna eura, ponajviše zbog novih otpisa povezanih s vrijednošću udjela u Volkswagenu.

Zanimljivo je da Porsche SE sve otvorenije govori i o mogućnosti diverzifikacije ulaganja izvan automobilskog sektora. Među područjima koja se razmatraju nalaze se obrambena industrija i umjetna inteligencija, što pokazuje koliko su i najveći europski automobilski investitori postali svjesni da se industrija nalazi u razdoblju strukturnih promjena.

Električni automobili "ubijaju" posljednju nadu za benzince u Kini

Kinesko tržište automobila upravo prolazi kroz promjenu koja bi mogla imati posljedice za cijelu globalnu autoindustriju. Prodaja klasičnih automobila s benzinskim motorima u travnju je u Kini pala čak 37 posto na godišnjoj razini, dok električni automobili i plug-in hibridi prvi put dominiraju tržištem s udjelom većim od 60 posto.

Podaci kineskog udruženja CPCA pokazuju kako se najveće svjetsko tržište automobila ubrzano udaljava od motora s unutarnjim izgaranjem, a analitičari sve češće govore o “točki bez povratka” za tradicionalne benzinske modele.

Posebno je zanimljiva činjenica da pad više nije ograničen samo na skuplje ili uvozne modele. Potražnja slabi u gotovo svim segmentima automobila na fosilna goriva, dok domaći kineski proizvođači električnih automobila nastavljaju agresivno spuštati cijene i širiti ponudu.

Kompanije poput BYD-a, Geelyja i Li Auto posljednjih su godina praktički pomaknule granice očekivanja kineskih kupaca. Električni automobili više se ne percipiraju kao tehnološki kompromis, već kao modernija i financijski racionalnija opcija od klasičnih benzinaca.

Istovremeno, inozemni proizvođači automobila suočavaju se s rastućim problemima. Njemački i japanski brendovi, koji su desetljećima dominirali kineskim tržištem, sada gube tržišni udio brže nego što uspijevaju prilagoditi svoju ponudu električnoj tranziciji. Posebno su pod pritiskom zajednički pothvati stranih proizvođača i kineskih partnera, čiji se poslovni modeli još uvijek velikim dijelom oslanjaju na prodaju vozila s benzinskim motorima.

Dodatni problem za klasične automobile predstavljaju i rastuće cijene goriva nakon novog vala nestabilnosti na Bliskom istoku. Više cijene energije dolaze upravo u trenutku kada kineski proizvođači električnih vozila ulaze u novu rundu cjenovnog rata, spuštajući cijene pojedinih modela na razine koje donedavno nisu bile moguće.

Kina je već sada najveće svjetsko tržište električnih automobila, ali brzina kojom benzinski modeli gube kupce iznenađuje čak i vodeće "zapadne" autoproizvođače. Još prije nekoliko godina veliki globalni proizvođači računali su kako će tranzicija prema električnim automobilima trajati znatno dulje, osobito u segmentima cjenovno pristupačnijih modela.

Sada se sve više pokazuje da bi upravo kinesko tržište moglo definirati budućnost cijele industrije. Proizvođači koji ne uspiju ostati konkurentni u Kini riskiraju ne samo pad prodaje nego i gubitak tehnološke relevantnosti na globalnoj razini.

Wall Street obara rekorde: Pomama malih ulagača za dionicama AI kompanija ne jenjava

Pomama za baš svim što ima veze s umjetnom inteligencijom i dalje snažno trese Wall Street, a najnoviji dokaz dolazi iz jednog relativno nepoznatog dijela tehnološke industrije – memorijskih čipova. ETF fond Roundhill Memory ETF (DRAM), pokrenut prije svega pet tjedana, već je prikupio više od šest milijardi dolara imovine i time postao jedno od najuspješnijih lansiranja fondova u povijesti američkog tržišta kapitala.

Riječ je o još jednom pokazatelju koliko investitori vjeruju da će globalna utrka za umjetnom inteligencijom dugoročno povećavati potražnju za specijaliziranim memorijskim čipovima, ključnima za rad velikih podatkovnih centara i AI modela. Dok je većina dosadašnjeg investicijskog entuzijazma bila fokusirana na kompanije poput Nvidije, dio kapitala sada se sve snažnije prelijeva prema proizvođačima memorije, segmentu koji je do prije samo dvije godine prolazio kroz duboku krizu i pad potražnje, piše Reuters.

Analitičari smatraju da investitore posebno privlači činjenica da DRAM omogućuje izloženost globalnim proizvođačima memorijskih čipova bez potrebe za pojedinačnim odabirom dionica. Fond, uz američki Micron, uključuje i južnokorejske gigante SK Hynix i Samsung Electronics, čije su dionice posljednjih mjeseci dosegnule rekordne razine zahvaljujući očekivanjima eksplozivnog rasta AI infrastrukture.

Upravo je pristup korejskim tehnološkim dionicama jedan od razloga popularnosti fonda među američkim malim ulagačima. Za mnoge investitore to je jednostavniji način sudjelovanja u rastu azijskih proizvođača čipova, koji često nisu lako dostupni kroz standardne američke ETF-ove fokusirane na poluvodiče.

Podaci istraživačke kuće Vanda Research pokazuju da su mali ulagači samo u jednom danu uložili 55 milijuna dolara u DRAM, više nego u pojedine tehnološke megazvijezde poput Nvidije.

Ipak, ubrzani rast otvara i pitanje održivosti ovakvog investicijskog zamaha. Nakon snažnog uzleta fond je u utorak potonuo sedam posto, prateći šire povlačenje sektora poluvodiča s rekordnih razina. Dio investitora sve glasnije upozorava da bi tržište memorijskih čipova moglo postati pregrijano, osobito ako se očekivani AI investicijski boom počne usporavati.

No optimisti tvrde da se radi tek o kratkoročnim korekcijama unutar dugoročnog trenda. Potražnja za podatkovnim centrima, cloud infrastrukturom i AI aplikacijama nastavlja rasti, a proizvođači memorijskih čipova nalaze se u središtu tog tehnološkog vala.

Google i SpaceX planiraju razvoj orbitalnih podatkovnih centara

Nakon što su američki tehnološki divovi posljednjih godina krenuli u utrku za nuklearnom energijom, golemim količinama električne energije i novim lokacijama za podatkovne centre, dio tehnološke industrije sada ozbiljno razmatra još ambiciozniji scenarij — preseljenje dijela AI infrastrukture u svemir.

Prema pisanju američkih medija, Google i SpaceX vode razgovore o mogućem razvoju orbitalnih podatkovnih centara, odnosno računalnih sustava smještenih na satelitima koji bi energiju dobivali iz gotovo neprekidnog Sunčevog zračenja u svemiru.

Ideja koja je donedavno pripadala domeni znanstvene fantastike sada se sve češće pojavljuje u strateškim raspravama najvećih tehnoloških kompanija. Razlog je jednostavan: umjetna inteligencija troši enormne količine energije, a postojeća infrastruktura sve teže prati tempo razvoja novih AI modela.

Globalni tehnološki sektor već mjesecima upozorava na rastući problem dostupnosti električne energije za nove AI podatkovne centre. Kompanije poput Microsofta, Amazona i Meta-e ubrzano ulažu milijarde dolara u širenje računalnih kapaciteta, dok se istovremeno sve više govori o ograničenjima elektroenergetskih mreža, dugim rokovima priključenja i rastu cijena energije.

Upravo zato koncept orbitalnih podatkovnih centara počinje privlačiti pažnju investitora i strateških planera u Silicijskoj dolini.

Prema dostupnim informacijama, Google interno razvija projekt pod nazivom “Suncatcher”, koji bi mogao uključivati lansiranje satelita opremljenih TPU procesorima za AI obradu podataka tijekom idućih godina. SpaceX bi pritom imao ključnu ulogu zahvaljujući svojoj Starship raketnoj infrastrukturi i dugoročnim planovima komercijalizacije svemira.

Teoretski, podatkovni centri u orbiti imali bi nekoliko velikih prednosti. U svemiru nema klasičnih ograničenja vezanih uz zemljište, a solarni paneli mogu proizvoditi energiju gotovo bez prekida. Istovremeno, tehnološke kompanije izbjegle bi dio regulatornih prepreka i lokalnog otpora koji sve češće prate gradnju velikih AI kampusa.

No između teorije i komercijalne primjene nalazi se niz ogromnih prepreka.

Hlađenje serverske opreme u svemiru predstavlja velik tehnički izazov, kao i zaštita od radijacije, održavanje opreme i troškovi lansiranja. Čak je i sam SpaceX ranije upozorio investitore da orbitalni AI podatkovni centri možda nikada neće postati komercijalno održivi.

Ipak, sama činjenica da se o takvim projektima ozbiljno razgovara dovoljno govori o razmjerima promjena koje donosi umjetna inteligencija.

Stotine milijardi eura ulažu se u električna vozila, ali Europa još uvijek traži strategiju protiv Kine

Europa je u posljednjih nekoliko godina pokrenula investicijski val vrijedan gotovo 200 milijardi eura usmjeren na proizvodnju električnih vozila, baterija i infrastrukture za punjenje, pokušavajući istodobno zaštititi vlastitu automobilsku industriju i smanjiti ovisnost o Kini.

Prema novim podacima istraživačke organizacije New Automotive, zemlje Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarska do sada su najavile ulaganja od gotovo 200 milijardi eura u sektor električne mobilnosti. Najveći dio tog kapitala odnosi se na razvoj europskog lanca opskrbe baterijama, izgradnju novih tvornica električnih automobila te širenje mreže javnih punionica.

Riječ je o jednoj od najvećih industrijskih transformacija u modernoj europskoj povijesti, pri čemu Bruxelles pokušava zadržati konkurentnost kontinenta u trenutku kada kineski proizvođači električnih automobila agresivno osvajaju globalno tržište, uključujući i ono Europsko.

Najveći pojedinačni dio ulaganja odnosi se na proizvodnju baterija, gdje je najavljeno više od 100 milijardi eura investicija. Dodatnih 60 milijardi eura usmjereno je u proizvodne pogone za električna vozila, dok se deseci milijardi ulažu u infrastrukturu za punjenje električnih automobila diljem Europe.

Njemačka se pritom profilirala kao središnje europsko čvorište za električnu tranziciju automobilske industrije te privlači gotovo četvrtinu ukupnih investicija. Veliki proizvođači poput Volkswagena, BMW-a i Mercedesa paralelno ulažu milijarde eura u vlastite baterijske kapacitete i razvoj novih EV platformi, dok niz međunarodnih proizvođača baterija gradi tvornice diljem kontinenta.

Investicijski zamah dolazi u trenutku kada europska automobilska industrija prolazi kroz sve veći pritisak kineskih konkurenata. Proizvođači poput BYD-a, Geelyja i SAIC-a ubrzano povećavaju prisutnost na europskom tržištu, koristeći niže troškove proizvodnje i snažnu kontrolu nad opskrbnim lancima baterija.

Istodobno, europski političari i dio automobilske industrije posljednjih mjeseci sve češće dovode u pitanje tempo zelene tranzicije. Nekoliko država članica EU-a i industrijskih lobija traži fleksibilniji pristup europskom planu zabrane prodaje novih automobila s motorima na unutarnje izgaranje nakon 2035. godine.

Analitičari s druge strane upozoravaju kako bi eventualno usporavanje regulatorne tranzicije moglo stvoriti dodatnu nesigurnost za investitore upravo u trenutku kada se europska automobilska industrija pokušava pozicionirati kao globalni protuteža kineskoj dominaciji u proizvodnji baterija i električnih vozila.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Kina i dalje kontrolira više od 80 posto globalne proizvodnje baterija za električna vozila, što Europu stavlja u strateški osjetljiv položaj u jednoj od ključnih industrija budućnosti.

U međuvremenu, mreža javnih punionica u Europi nastavila je ubrzano rasti te je broj dostupnih punionica premašio milijun, što se smatra ključnim preduvjetom za šire prihvaćanje električnih automobila među europskim potrošačima.

Muzej iluzija otvoren i u centru Londona

London je od ovog tjedna bogatiji za novu turističku i kulturnu atrakciju – u samom centru grada otvoren je Muzej iluzija, projekt koji je u nešto više od desetljeća prešao put od lokalne zagrebačke ideje do globalnog lidera u industriji zabave. Nova lokacija u Londonu prostire se na gotovo 1.000 četvornih metara i predstavlja jednu od najmodernijih točaka u mreži Muzeja iluzija, stoji u priopćenju.

„Ulazak na londonsko tržište bio je logistički pothvat koji je trajao više od godinu dana, prvenstveno zbog strogih pravila u povijesnoj jezgri grada. Kako bismo se povezali s lokalnom publikom, kreirali smo eksponate s londonskim motivima, poput naše interpretacije čuvene adrese 10 Downing Street. Drago nam je što posjetiteljima možemo ponuditi jedinstven spoj našeg globalnog koncepta i autentičnih detalja poput legendarne crvene govornice u obrnutoj sobi”, izjavio je Luka Novak, izvršni direktor razvoja Muzeja iluzija.

Ovo otvaranje simbolizira novu razvojnu fazu brenda koji je postao najveći i najbrže rastući lanac privatnih muzeja na svijetu. S više od 70 lokacija u 28 zemalja i na pet kontinenta, Muzej iluzija više nije samo “domaća” atrakcija, već globalni lider u industriji iskustvene zabave.

Nedavno je kompanija ušla u novu fazu rasta nakon što ju je preuzela američka investicijska kuća Brightwood Capital Advisors. Ova promjena vlasništva osigurala je kapital potreban za daljnje širenje na najzahtjevnija tržišta, uz zadržavanje provjerenog poslovnog modela i tima stručnjaka. Globalno sjedište tvrtke ostalo je u Zagrebu, odakle će se upravljati i budućim otvorenjima.

Iako je Muzej iluzija danas globalni fenomen, njegova bit ostaje duboko vezana uz Hrvatsku. Cijeli koncept osmislili su Hrvati, a svi eksponati razvijaju se i proizvode u Oroslavju. Tim stručnjaka u Hrvatskoj zadužen je za istraživanje, dizajn i izradu instalacija koje se potom šalju na adrese od Las Vegasa i New Yorka do Pariza i Dubaija. Na taj način, svako novo otvorenje, pa tako i ovo londonsko, izravno podržava domaći razvoj i proizvodnju.

Nakon Londona, planovi uključuju širenje na lokacije kao što su Hong Kong, Mexico City, San Francisco i Melbourne. S više od 25 milijuna posjetitelja do danas, Muzej iluzija nastavlja potvrđivati status jednog od najuspješnijih hrvatskih brendova, pokazujući kako se inovativna ideja s lokalnim korijenima može transformirati u globalno relevantan poslovni model.

Mario Kereković: „MBA je donio širinu, perspektivu i ljude”

Zašto MBA, i zašto baš COTRUGLI?

Mario kaže da je odluka sazrijevala godinama, a konačni poticaj došao je iz osjećaja da mu nedostaje širine:

„Od početka karijere bio sam u prodaji. Imao sam doticaj s financijama, završio sam Ekonomski fakultet u Zagrebu, ali svejedno sam bio svjestan manjka širine. Trebala mi je platforma da sagledam izazove iz drugih kutova i da upoznam ljude iz različitih industrija. Networking je bio drugi ključni razlog.“

Širina znanja i nova perspektiva

Zanimljivo, baš uoči početka programa, Mario je preuzeo svoju današnju poziciju. MBA se tako prirodno nadovezao na novi profesionalni izazov.

„Iskustva koja su mi pomogla sagledati poslovanje izvan prodaje i šireg, strateškog kuta? Profesor Evans i makroekonomija, marketing s profesorom Kfurijem koji mi je otvorio sasvim novu perspektivu, financije s Terenceom Tseom – on je i onima koji nisu voljeli financije uspio ih približiti i učiniti zanimljivima “

Najviše, kaže, pamti ljude: „Poznanstva i prijateljstva ostaju. S kolegama sam i danas u bliskom kontaktu, uvijek smo spremni jedni drugima pomoći ili podijeliti perspektivu.“

Izazovi pandemije

Mario je MBA završavao u specifičnim okolnostima. „Gotovo sva predavanja pratili smo online, usred pandemije, a ja sam imao dvoje male djece doma. Bilo je zahtjevno balansirati obitelj, poslovne obaveze i MBA, no, uz podršku supruge i timskog duha među kolegama, sve smo uspjeli.“

Rast karijere i liderstva

Iako je već bio na sadašnjoj poziciji, MBA je, kaže, utjecao na način na koji je počeo razmišljati: „Postao sam strateški orijentiraniji, više fokusiran na ljude i organizaciju. Rasli smo zajedno, moja pozicija i MBA iskustvo.“

Za Marija je uspješan lider onaj koji gradi kulturu otvorenosti, povjerenja i pripadnosti: „Lider je ravnopravan član tima, onaj koji sluša, daje prostor ljudima da pogriješe i iz toga rastu. Povjerenje i odnosi su temelj.“

Savjeti mlađima

Onima koji tek razmišljaju o MBA-u poručuje: „Ne žurite odmah nakon fakulteta. Prvo radite, steknite operativna iskustva, razvijajte društvene vještine i emocionalnu inteligenciju. Nakon nekoliko godina MBA može biti snažan izlazak iz zone komfora i prilika da naučite puno, o poslu i o sebi.“

A onima koji su već na MBA-u daje vrlo jednostavan savjet: „To je vaše vrijeme. Koliko uložite, toliko ćete izvući. Čitajte više nego što se traži, razgovarajte otvoreno, učite jedni od drugih. To je vrijednost koju nosite sa sobom cijeli život.“

Na kraju dodaje i nešto što smatra važnim za budućnost MBA programa: „AI i digitalne vještine moraju postati dio kurikuluma. Moja generacija još uvijek ima jaz u tom znanju. U svijetu podataka i automatizacije, lideri trebaju razumjeti kako tehnologija može osloboditi ljude za kreativnost i rast.“

SPONZORIRANO / PROMO

Nova energetska kriza prijeti aviokompanijama diljem svijeta

Globalne aviokompanije posljednjih dana sve otvorenije upozoravaju investitore da bi sukob između SAD-a i Irana mogao izazvati novu veliku energetsku krizu za zračni promet — i to u trenutku kada se industrija tek stabilizirala nakon višegodišnjih poremećaja izazvanih pandemijom, inflacijom i problemima u opskrbnim lancima.

U središtu zabrinutosti nalazi se Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih energetskih koridora na svijetu kroz koji prolazi velik dio globalne trgovine naftom i naftnim derivatima. Svako ozbiljnije narušavanje prometa kroz taj uski pomorski prolaz moglo bi izazvati snažan rast cijena sirove nafte, ali i još dramatičniji skok cijena aviogoriva, koje je već sada jedan od najvećih troškova zrakoplovnih prijevoznika.

Situacija je postala dovoljno ozbiljna da su pojedine velike europske aviogrupacije već počele upozoravati na potencijalno značajan udar na profitabilnost. Vlasnik British Airwaysa, grupacija IAG, upozorio je investitore kako bi troškovi goriva tijekom 2026. mogli biti milijardama eura viši nego prethodne godine ako se nestabilnost na Bliskom istoku nastavi.

Analitičari upozoravaju da problem nije samo u cijeni nafte. U slučaju još ozbiljnijeg poremećaja u Hormuškom tjesnacu moglo bi doći i do problema u fizičkoj opskrbi kerozinom, posebno u Europi i Aziji, koje velik dio derivata dobavljaju upravo preko bliskoistočnih energetskih ruta.

Aviokompanije već sada pokušavaju procijeniti hoće li rast troškova moći prebaciti na putnike kroz skuplje aviokarte ili će dio udara morati apsorbirati same kompanije kroz niže marže.

Najranjivijima se smatraju low-cost prijevoznici, čiji poslovni modeli uvelike ovise o vrlo precizno kontroliranim operativnim troškovima i visokim stopama popunjenosti zrakoplova. Kod takvih kompanija čak i relativno kratkotrajni skok cijena goriva može značajno narušiti profitabilnost pojedinih ruta.

Velike tradicionalne aviokompanije ipak imaju određenu zaštitu kroz hedging — unaprijed dogovorene cijene goriva — no ni ta strategija ne pruža potpunu sigurnost u slučaju dugotrajnije geopolitičke krize. Pojedine kompanije već su objavile da pokušavaju zaključati cijene goriva nekoliko godina unaprijed kako bi se zaštitile od novih šokova na tržištu energije.

Osim goriva, rastu i drugi troškovi povezani s krizom na Bliskom istoku. Osiguranje tereta i tankera postaje skuplje, pojedine zračne rute se produljuju zbog izbjegavanja rizičnih područja, a logistički pritisci dodatno povećavaju troškove operacija.

Investitori pritom sve više strahuju da bi se aviokompanije mogle suočiti sa sličnim scenarijem kakav je industrija prolazila nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su cijene energenata eksplodirale, a europski prijevoznici bili prisiljeni brzo prilagođavati mreže letova i cijene karata.

Za europske turističke destinacije, uključujući Hrvatsku, potencijalni dugotrajniji rast cijena letova mogao bi predstavljati dodatni izazov tijekom narednih sezona. Posebno bi mogao oslabjeti potražnju putnika koji putuju low-cost prijevoznicima iz zapadne Europe i Ujedinjenog Kraljevstva — tržišta na kojima velik dio mediteranskog turizma danas počiva.

Tesla bilježi oporavak na europskim tržištima, ali kineski proizvođači nezaustavljivo nadiru

Tesla je tijekom travnja zabilježila snažan oporavak prodaje na pojedinim europskim tržištima, no istodobno kineski proizvođači električnih automobila nastavljaju ubrzano osvajati kupce i prvi put ozbiljnije potiskivati američkog proizvođača na dijelu njegovih tradicionalno najjačih tržišta.

Podaci o registracijama vozila pokazuju da je Tesla u travnju ostvarila troznamenkasti rast prodaje u nekoliko europskih država. U Francuskoj su registracije više nego udvostručene, u Danskoj su skočile više od 100 posto, dok je rast zabilježen i u Nizozemskoj. Oporavak dolazi nakon iznimno slabog prvog tromjesečja u kojem je kompanija Elona Muska u Europi trpjela snažan pad prodaje zbog sve agresivnije konkurencije i usporavanja potražnje za skupljim električnim vozilima.

No, iako Tesla ponovno pokazuje znakove oporavka, europsko tržište električnih automobila danas izgleda bitno drukčije nego prije samo dvije godine.

Kineski proizvođači poput BYD-a i Xpenga sve agresivnije ulaze na europsko tržište, a u pojedinim državama već počinju prestizati Teslu po broju registracija novih vozila. U Nizozemskoj je BYD tijekom travnja prvi put registrirao više vozila od Tesle, dok je Xpeng preuzeo vodstvo u Danskoj. U Velikoj Britaniji BYD bilježi troznamenkaste stope rasta i ubrzano povećava tržišni udio.

Riječ je o promjeni koja sve više zabrinjava europske i američke proizvođače automobila jer kineske kompanije više ne konkuriraju samo nižim cijenama. Novi modeli kineskih proizvođača sve češće nude tehnologiju, doseg i opremu usporedivu ili bolju od zapadnih konkurenata, dok istodobno ostaju cjenovno agresivni.

Posebno je zanimljivo što kineske kompanije sada sve više razvijaju automobile specifično za europsko tržište. Umjesto velikih i skupih SUV modela, fokus se prebacuje na manje gradske automobile i hatchback modele prilagođene europskim cestama i kupcima — segment u kojem europski proizvođači tradicionalno dominiraju.

Dodatni pritisak dolazi i iz proizvodnje. BYD gradi tvornicu u Mađarskoj, dok niz kineskih proizvođača traži lokacije za širenje proizvodnje unutar Europe kako bi smanjili troškove carina i logistike. Europska unija posljednjih mjeseci pokušava ograničiti prodor kineskih električnih vozila kroz dodatne carine, no analitičari upozoravaju da bi takve mjere mogle samo privremeno usporiti trend.

Za Teslu je europsko tržište posebno važno jer kompanija posljednjih kvartala prolazi kroz jedno od najtežih razdoblja od početka globalne ekspanzije. Kompanija se suočava sa slabljenjem potražnje, rastućim pritiskom na marže i sve većim nezadovoljstvom investitora zbog usporavanja rasta prodaje.

Istovremeno, Musk pokušava investitorima predstaviti novu dugoročnu ambiciju kompanije temeljenu na autonomnoj vožnji, robotaksijima i umjetnoj inteligenciji, no tržište i dalje najveću pažnju posvećuje osnovnom automobilskom poslovanju — upravo segmentu u kojem kineski proizvođači trenutno najbrže napreduju.

Tony Robbins: Poznavanje AI alata može povećati vašu konkurentnost na tržištu rada

Umjetna inteligencija više nije samo tehnološki alat za povećanje produktivnosti – sve više postaje faktor koji izravno mijenja tržište rada i redefinira vrijednost pojedinih zanimanja. Dok kompanije ubrzano ulažu u AI sustave kako bi smanjile troškove i povećale učinkovitost, raste i pritisak na zaposlenike da se prilagode novim pravilima igre.

Na to upozorava i Tony Robbins, jedan od najpoznatijih američkih poslovnih savjetnika i stručnjaka za osobni razvoj, koji smatra kako će naredne dvije godine biti ključne za velik broj radnika čija su zanimanja izložena automatizaciji.

Govoreći na konferenciji Milken Instituta, Robbins je poručio kako zaposlenici moraju čim prije ozbiljno procijeniti može li njihove svakodnevne zadatke preuzeti umjetna inteligencija – ili će upravo poznavanje AI alata povećati njihovu vrijednost na tržištu rada.

“Ako je riječ o poslu koji će AI doista zamijeniti, prekvalifikacija mora početi odmah”, rekao je Robbins u razgovoru za Yahoo Finance.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada tehnološki sektor prolazi kroz novi val restrukturiranja. Nakon godina agresivnog zapošljavanja, brojne kompanije sada sve otvorenije povezuju otkaze s ubrzanim razvojem umjetne inteligencije i automatizacijom poslovnih procesa.

Fintech kompanija Block ove je godine smanjila broj zaposlenih za čak 40 posto, dok je Oracle već otpustio desetke tisuća radnika u više država. Meta također provodi veliko restrukturiranje kojim bi mogla ukinuti oko 8.000 radnih mjesta, a Coinbase je ovog tjedna objavio otpuštanje 700 zaposlenika u sklopu snažnijeg fokusiranja na AI tehnologije.

Ekonomisti pritom upozoravaju kako će najveći pritisak osjetiti administrativna zanimanja, dio programerskih poslova te poslovi srednje razine koji uključuju ponavljajuće zadatke. S druge strane, raste potražnja za stručnjacima koji znaju razvijati, upravljati i integrirati AI sustave u poslovanje.

Robbins smatra kako će sposobnost rada uz umjetnu inteligenciju postati ključna razlika između zaposlenika koji ostaju konkurentni i onih čija će zanimanja postupno nestajati.

“Neće vas zamijeniti AI. Zamijenit će vas osoba koja zna koristiti AI”, poručio je.

Posebno je izdvojio softverske inženjere, za koje vjeruje da će morati evoluirati prema AI specijalizacijama kako bi ostali relevantni na tržištu rada. Kao područja s velikim potencijalom naveo je razvoj AI sustava i kibernetičku sigurnost.

Istodobno, Robbins smatra da bi val automatizacije mogao otvoriti i politička pitanja. Upozorio je da bi vlade u narednim godinama mogle biti prisiljene intervenirati ako tehnološke kompanije nastave masovno smanjivati broj zaposlenih zahvaljujući AI alatima.

Dio velikih kompanija već pokušava ublažiti tranziciju kroz programe dodatne edukacije i prekvalifikacije zaposlenika, no pitanje je hoće li tempo prilagodbe tržišta rada moći pratiti brzinu razvoja tehnologije.

Entrio preuzeo srpskog konkurenta Gigs Tix

Nakon nedavnog strateškog preuzimanja platforme Ulaznice.hr, Entrio grupa povlači još jedan ključan potez u svojoj regionalnoj ekspanziji. Službeno je potvrđena akvizicija Gigs Tixa, jedne od najprepoznatljivijih ticketing platformi u Srbiji i Crnoj Gori, čime Entrio grupa postaje centralno mjesto za organizaciju događaja u cijeloj regiji.

Ovim potezom Entrio ne samo da širi svoje poslovanje, već uvodi novu razinu operativnih, tehnoloških i sigurnosnih standarda u regionalnu event industriju, navodi se u priopćenju.

Gigs Tix u ovu sinergiju donosi golemi ugled i više od 18 godina iskustva na najzahtjevnijim projektima. Osnovan u Novom Sadu, ovaj ticketing brend odigrao je ključnu ulogu u razvoju srpske i crnogorske glazbene i festivalske scene, ali i u razvoju online prodaje ulaznica. Kao dugogodišnji partner EXIT festivala i velikih međunarodnih turneja svjetskih zvijezda poput Madonne, Depeche Modea, Ed Sheerana, Metallice, čuvenih Sensation White partija i drugih, Gigs Tix je usavršio upravljanje kompleksnim projektima i masovnom prodajom.

Ovom akvizicijom Entrio grupa gradi sustav koji po dosegu i kapacitetima nema pravu konkurenciju u jugoistočnoj Europi, ali i postavlja najviši standard funkcioniranja cijele event industrije. Grupa sada broji tim od 70 stručnjaka u 6 lokalnih ureda, a zajednička statistika dodatno potvrđuje lidersku poziciju s preko 12 milijuna ukupno prodanih ulaznica za više od 40 tisuća uspješno realiziranih evenata, preko 4 tisuće zadovoljnih organizatora i preko milijun kupaca.

Uz širenje tržišta, jedan od ključnih iskoraka odnosi se na ulaganje u sigurnost i pouzdanost sustava. Integracijom Gigs Tix-a u Entrio infrastrukturu uvodi se napredniji sigurnosni standard, veća brzina i jednostavnost kupovine ulaznica te kontinuirano unapređenje u području zaštite podataka kupaca i organizatora.

"U praksi to znači sigurnije transakcije, stabilniji i brži sustav, nove mogućnosti te veću otpornost na sve izazove modernog digitalnog ticketinga, čime dodatno potvrđujemo spremnost Entrio platforme za prodaju najvećih i najkompleksnijih događaja", CEO Entrio grupe Martin Jan Verschuijl.

Spajanje s GigsTix-om organizatorima u regiji omogućuje lakše širenje na susjedna tržišta Srbije i Crne Gore, uz zadržavanje lokalne ekspertize i stabilnosti poslovanja, ali i pristup tehnološki naprednijem i sigurnijem sustavu.

"Osnivači Gigs Tixa kao i cijeli operativni tim, nastavljaju voditi Gigs Tix u sklopu Entrio grupe, a njihovo veliko iskustvo na respektabilnim projektima u EU i izvan nje predstavlja snažno pojačanje za naš tim. Njihova ekspertiza donosi izravnu dodanu vrijednost svim organizatorima u našem sustavu", dodaje Martin Jan Verschuijl.

Jedan od ključnih koraka bit će integracija Gigs Tix-a na Entrio tehnološku platformu, čime organizatori dobivaju pristup najvećoj regionalnoj bazi kupaca te najmodernijim alatima za automatizaciju poslovanja, upravljanje kompleksnim događajima i povećanje prodaje.

Berislav Marszalek, osnivač i Chief Innovation Officer Entrio grupe, ističe: "Kontinuiranom optimizacijom procesa omogućavamo još veću efikasnost našim organizatorima. Skorim prelaskom Gigs Tix-a na prepoznatljivu Entrio platformu, svim organizatorima ćemo omogućiti uštedu vremena, bolju kontrolu podataka, doseg do novih kupaca i ono najvažnije - veću prodaju."

"Sretni smo što postajemo član Entrio grupe. Ovo je snažan iskorak koji donosi novu razinu kvalitete i inovacije našim organizatorima, a kupcima još veću ponudu sadržaja i bolju uslugu. Zajedno krećemo u novu fazu rasta", poručuje Ilija Matković, suosnivač i direktor Gigs Tix-a. "GigsTix se trenutačno nalazi u procesu postupne integracije u kojem se posebna pažnja posvećuje korisnicima i organizatorima, kako bi prijelaz na jedinstvenu platformu bio što jednostavniji i bez prekida u korištenju. Puni prelazak na novu tehnološku platformu, koja će tržištima Srbije i Crne Gore donijeti najmodernije trendove i mogućnosti u prodaji ulaznica, trebao bi biti završen tijekom ljeta 2026."

"Širenjem na Srbiju i Crnu Goru otvaramo novo poglavlje razvoja Entrio grupe, ali naše ambicije tu ne staju. Aktivno radimo na daljnjoj regionalnoj ekspanziji te planiramo već do kraja godine Entrio platformu proširiti na dodatna tržišta jugoistočne Europe, čime ćemo dodatno ojačati našu poziciju vodeće ticketing kompanije u regiji", zaključuje Martin Jan Verschuijl.