Anthropic je po nekim financijskim metrikama u boljem položaju od OpenAI-a

Anthropic više nije samo jedan od nekoliko startupova koji pokušavaju sustići OpenAI. Ako su najnovije financijske brojke točne, kompanija koja stoji iza Claudea sada ga je i prestigla prema jednom od najpraćenijih pokazatelja u AI industriji.

Anthropicov godišnji revenue run-rate premašio je 65 milijardi dolara krajem srpnja, navodi Bloomberg.

To je ogroman skok čak i prema standardima generativne AI industrije. Anthropic je krajem 2025. imao godišnji run-rate od oko 9 milijardi dolara, dok je u svibnju ove godine dosegnuo 47 milijardi dolara. Samo dva mjeseca kasnije brojka je narasla za još gotovo 40%.

Drugim riječima, Anthropic trenutačno generira prihod tempom koji bi, kada bi se zadržao tijekom cijele godine, rezultirao s više od 65 milijardi dolara prihoda.

Tu se, međutim, krije važna napomena: 65 milijardi dolara nije prihod koji je Anthropic već ostvario tijekom posljednjih 12 mjeseci.

Revenue run-rate uzima trenutačnu razinu prodaje i ekstrapolira je na godišnju razinu. Ta metrika može biti posebno varljiva kod kompanija čiji prihodi rastu iz mjeseca u mjesec nevjerojatnom brzinom. Reutersov Breakingviews ranije je upravo zbog toga upozorio da run-rate brojke mogu stvoriti znatno optimističniju sliku poslovanja od tradicionalnog godišnjeg prihoda.

Ipak, stvarni prihodi također brzo rastu. Anthropic je u drugom tromjesečju ostvario više od 11,5 milijardi dolara preliminarnog prihoda, pokazuju dokumenti u koje je imao uvid Bloomberg.

Za usporedbu, OpenAI-jev najnoviji godišnji revenue run-rate iznosi oko 40 milijardi dolara, prema internoj poruci suosnivača Grega Brockmana koju citira Axios. Ako su brojke usporedive, Anthropic je prema toj metrici sada poprilično ispred kompanije koja je praktički stvorila tržište modernih AI chatbotova s ChatGPT-jem.

Claude, a posebno alati povezani s programiranjem, postali su jedan od glavnih motora rasta kompanije. Anthropic je u svibnju, kada je prikupio novih 65 milijardi dolara kapitala uz valuaciju od 965 milijardi dolara, već objavio da mu je run-rate prihoda premašio 47 milijardi dolara.

Vrijeme objave novih brojki nije slučajno.

Anthropic se priprema za mogući izlazak na burzu kroz IPO kasnije ove godine, a upravo bi eksplozivan rast prihoda mogao postati središnji argument kojim će kompanija pokušati opravdati jednu od najvećih valuacija u povijesti tehnološkog sektora.

Reuters je ovog tjedna izvijestio da se u financijskim projekcijama koje se koriste u pripremama za IPO spominje čak 190 do 200 milijardi dolara prihoda u 2028. godini. Investitori i bankari pritom pokušavaju procijeniti koliko bi kompanija koja raste ovom brzinom mogla vrijediti nekoliko godina unaprijed.

To je neobičan problem za tržište.

Kod tradicionalnog softverskog IPO-a investitori bi proučavali nekoliko godina stabilnog rasta, marže i slobodni novčani tok. Kod Anthropica nekoliko mjeseci stari financijski podaci mogu izgledati gotovo irelevantno prije nego što kompanija uopće stigne do burze.

Ako se takav tempo nastavi još nekoliko mjeseci, najveći problem za Anthropic pri izlasku na burzu možda neće biti kako uvjeriti investitore da kompanija brzo raste.

Bit će kako objasniti što uopće znači „normalna“ godina rasta za kompaniju čiji se financijski rezultati mijenjaju brže nego što ih Wall Street stiže analizirati.

YouTube iz temelja mijenja način detekcije pregleda video sadržaja

Od 24. kolovoza YouTube će pregled videa početi bilježiti praktički čim se video počne reproducirati, umjesto da se oslanja na stroži kriterij kojim se pokušava utvrditi je li korisnik doista počeo gledati sadržaj. Promjena će javno prikazani broj pregleda približiti metodologiji koju već koriste platforme poput TikToka i Instagrama.

Za kreatore to znači da bi broj pregleda mogao rasti brže, osobito kod videa koje korisnici pokrenu pa gotovo odmah napuste. Za YouTube, pak, promjena olakšava izravnu usporedbu vlastitih brojki s konkurentskim platformama na kojima je prag za evidentiranje pregleda već godinama vrlo nizak.

YouTube je sličnu promjenu već ranije uveo za Shorts. Od ožujka 2025. pregled Shortsa računa se svaki put kada se video pokrene ili ponovno reproducira, bez minimalnog vremena gledanja. Tvrtka je pritom zadržala zasebnu metriku “engaged views”, koja bolje pokazuje koliko je korisnika zapravo nastavilo gledati sadržaj.

Slična logika sada dolazi i na klasične YouTube videe.

To je važna razlika jer YouTube ne odbacuje potpuno dosadašnji način mjerenja angažmana. Kreatori će u YouTube Analyticsu i dalje moći pratiti detaljnije metrike poput angažiranih pregleda i vremena gledanja, dok sama promjena javnog brojača ne bi trebala automatski povećati prihode od oglasa.

Drugim riječima, video koji nakon promjene prikazuje milijun pregleda ne mora nužno imati isti stupanj angažmana kao video s milijun pregleda prema starijoj metodologiji.

Za oglašivače i marketinške agencije to bi moglo dodatno zakomplicirati već ionako nesavršenu praksu procjenjivanja vrijednosti kreatora prema ukupnom broju pregleda. Ako različite platforme sve češće pregled definiraju kao samo pokretanje sadržaja, metrike poput prosječnog vremena gledanja, zadržavanja publike i stvarnog angažmana postaju još važnije.

Promjena također pokazuje koliko je utrka za pažnju korisnika promijenila samu definiciju “pregleda”. TikTok, Instagram Reels i YouTube Shorts dizajnirani su oko brzog automatskog pokretanja sadržaja, pa tradicionalna ideja da je pregled znak svjesne odluke korisnika da nešto pogleda sve manje odgovara načinu na koji se video danas konzumira.

Za YouTube postoji i očita strateška korist. Veće javne brojke čine sadržaj na platformi konkurentnijim kada se uspoređuje s viralnim rezultatima na TikToku i Instagramu, što nije nevažno u trenutku kada se platforme bore za kreatore, oglašivački novac i sve veći udio vremena koje korisnici provode gledajući kratke videozapise.

Za prosječnog gledatelja gotovo se ništa neće promijeniti. Za kreatore, oglašivače i svakoga tko pokušava procijeniti koliko je neki video doista uspješan, jedan “view” uskoro će značiti nešto malo drukčije nego dosad.

U Pekingu postoji bar u kojem uz piće dobivate neograničen pristup DeepSeeku

U pekinškom tehnološkom središtu Zhongguancun otvoren je bar u kojem se umjetna inteligencija ne pojavljuje samo kao tematika dizajna interijera, naime gosti AGI Bara uz piće mogu dobiti neograničen pristup DeepSeek tokenima za programiranje, dok njegov vlasnik pokušava klasični ugostiteljski lokal pretvoriti u fizičko okupljalište kineske AI zajednice.

AGI Bar otvorio je 2025. godine nezavisni AI developer Song De, a nalazi se u četvrti Haidian, nedaleko od prestižnih sveučilišta Tsinghua i Peking te ureda niza tehnoloških kompanija. Lokal je u međuvremenu postao mjesto susreta developera, osnivača startupa, investitora i studenata zainteresiranih za umjetnu inteligenciju.

Koncept je otprilike ono što biste dobili kada biste spojili startup meetup, coworking prostor i kvartovski bar.

Zidovi su prekriveni logotipima i suvenirima kineskih AI kompanija, održavaju se seminari za developere i skupovi posvećeni open-source modelima, a prostor služi i za okupljanja istraživača i članova lokalne tehnološke zajednice.

No glavna atrakcija počinje nakon spajanja na Wi-Fi.

Gosti se putem interne mreže mogu povezati s AI agentom bara i koristiti DeepSeekove modele za programiranje bez ograničenja u broju tokena. Sustav se pokreće na dva računala Nvidia DGX Spark koja se nalaze u samom lokalu.

Song svoju ideju objašnjava jednostavnom usporedbom: ako kafići i barovi gostima besplatno nude Wi-Fi, zašto im u eri umjetne inteligencije ne bi nudili i besplatan pristup AI modelima?

To je zanimljiv koncept u trenutku kada se korištenje naprednih AI modela sve češće naplaćuje prema količini obrađenog sadržaja, odnosno broju tokena, dok kineske kompanije pokušavaju privući developere nižim cijenama i otvorenijim modelima.

Čak je i jelovnik osmišljen kao svojevrsna šala na račun AI industrije.

Zaštitno piće lokala zove se AGI, prema izrazu artificial general intelligence, odnosno umjetnoj općoj inteligenciji — konceptu sustava koji bi mogao obavljati širok raspon intelektualnih zadataka na razini čovjeka ili iznad nje.

Piće košta 9,9 juana, odnosno oko 1,5 dolara, a poslužuje se s velikom količinom pjene, što je istodobno i očita aluzija na rasprave o tome je li dio aktualnog AI tržišta financijski „napuhan“.

Čak je i kineski naziv bara igra riječi. Može se prevesti kao „destilacija znanja“, što istodobno upućuje na destilaciju alkohola i na knowledge distillation, tehniku kojom se znanje većeg AI modela prenosi na manji i učinkovitiji model.

Song pokušava automatizirati i samo poslovanje. Rezervacije, upravljanje zalihama i članstvo već dijelom obavljaju AI agenti, a među planovima je i uvođenje humanoidnih robota koji bi posluživali goste.

Ako cijela stvar zvuči više kao tehnološki eksperiment nego kao klasičan ugostiteljski posao, to je zato što zasad uglavnom i jest.

Song kaže da AGI Bar trenutačno posluje s gubitkom. Jedan od razloga vrlo je jednostavan: tvrdi da gostima podijeli otprilike deset puta više pića nego što ih zapravo proda.

Cilj mu, međutim, nije samo prodavati alkohol.

AGI Bar zamišljen je kao svojevrsna fizička društvena mreža za AI industriju — mjesto na kojem se istraživači iz različitih laboratorija, zaposlenici konkurentskih kompanija, studenti i investitori mogu susresti za istim stolom.

Koncept se već širi. Podružnica AGI Bara otvorena je u Šangaju u lipnju, dok Song planira proširiti i postojeću lokaciju u Pekingu.

Googleova matična kompanija zgrnula pravo bogatstvo na ulaganju u Muskov SpaceX

Alphabetovo inicijalno ulaganje u SpaceX, vrijedno oko 900 milijuna dolara 2015. godine, naraslo je u vrijednosti na više od 90 milijardi dolara, čime se jedna od Googleovih ranih oklada na svemirsku industriju pretvorila u jedno od najvrjednijih korporativnih ulaganja u američkom tehnološkom sektoru.

Google, koji danas posluje u sklopu Alphabeta, uložio je u SpaceX u siječnju 2015., kada je svemirski startup Elona Muska bio procijenjen na vrijednost od oko 12 milijardi dolara. Google i investicijska kuća Fidelity tada su zajedno uložili približno milijardu dolara, pri čemu je Googleov dio ulaganja iznosio oko 900 milijuna dolara.

Vrijednost tog udjela snažno je rasla usporedno sa SpaceX-om, koji je u međuvremenu stekao vodeću poziciju na tržištu komercijalnih svemirskih lansiranja i razvio Starlink, jednu od najvećih satelitskih mreža za širokopojasni pristup internetu na svijetu.

Prema podacima koje je objavio Alphabet, kompanija je krajem lipnja držala oko 551 milijun dionica SpaceX-a, čija je tržišna vrijednost tada iznosila približno 94,2 milijarde dolara.

To znači da je vrijednost prvotnog ulaganja porasla više od 100 puta u nešto više od deset godina. U odnosu na početnih oko 900 milijuna dolara, vrijednost Alphabetova udjela povećala se za više od 93 milijarde dolara.

Vrijednost tog vlasničkog paketa, međutim, mijenja se zajedno s tržišnom cijenom SpaceX-ovih dionica. Nakon pada cijene tijekom ljeta, Alphabetov udio sredinom kolovoza vrijedio je približno 77 do 78 milijardi dolara, što je i dalje više od 80 puta više od iznosa prvotnog ulaganja.

Google je u SpaceX ušao u razdoblju kada je tražio nove načine širenja pristupa internetu izvan tradicionalnih mobilnih i fiksnih mreža. SpaceX je tada tek razvijao planove za satelitsku konstelaciju koja je kasnije prerasla u Starlink.

Starlink je tijekom proteklih godina postao jedan od ključnih dijelova SpaceX-ova poslovanja, uz rakete Falcon 9 i razvoj raketnog sustava Starship.

Netko je platio 40 milijuna dolara za prvi potpuno električni Ferrari

Ferrari je prodao jedinstveni primjerak svog prvog potpuno električnog automobila Luce za 40 milijuna dolara na dobrotvornoj aukciji u Kaliforniji, čime je postavljen novi rekord za najskuplji novi automobil prodan na aukciji.

Automobil, označen kao “Chassis 0”, odnosno prva šasija proizvedena u sklopu programa Ferrari Luce, izrađen je kroz Ferrarijev program personalizacije Tailor Made uz sudjelovanje dizajnerskog centra tvrtke. Aukcija je održana u suradnji s aukcijskom kućom RM Sotheby's tijekom legendarnog Monterey Car Weeka.

Ferrari je priopćio da će sav prihod od prodaje biti usmjeren Ferrari Foundationu, koji će sredstva koristiti za obrazovne projekte namijenjene mladima u Sjedinjenim Državama i drugim zemljama.

Prodaja dolazi u važnom trenutku za proizvođača iz Maranella, koji pokušava izgraditi interes za Luce nakon predstavljanja modela u svibnju. Automobil s pet sjedala i četvera vrata, čija početna cijena iznosi oko 550.000 eura, predstavlja jedan od najvećih odmaka Ferrarija od tradicionalne ponude sportskih automobila s benzinskim motorima.

Predstavljanje Lucea izazvalo je podijeljene reakcije među tradicionalnim ljubiteljima talijanskog proizvođača sportskih automobila. Dio kupaca i automobilskih entuzijasta kritizirao je njegov nekonvencionalni dizajn, kao i Ferrarijevu odluku da jedan od najvažnijih novih modela ponudi isključivo s električnim pogonom.

Takve reakcije otvorile su pitanje hoće li najimućniji Ferrarijevi kupci prihvatiti potpuno električni model, no proizvođač je prošlog mjeseca objavio da je vrlo zadovoljan brojem narudžbi, bez navođenja konkretnih podataka.

Cijena postignuta za “Chassis 0” ipak pokazuje da među kolekcionarima postoji snažan interes za električni Ferrari s posebnim statusom i iznimno ograničenom dostupnošću.

Ferrari navodi da je cijena od 40 milijuna dolara novi svjetski rekord za novi automobil prodan na aukciji. Prethodni rekord također je pripadao Ferrariju: jedinstveni primjerak Daytone SP3 prošle je godine prodan za 26 milijuna dolara.

RM Sotheby's opisao je Luce “Chassis 0” kao prvi proizvodni primjerak cijelog programa i posebno konfiguriran automobil koji spaja novu električnu tehnologiju, ručnu izradu i Ferrarijev program personalizacije.

"Izumitelj" ChatGPT-a kaže kako je "odzvonilo" fakultetima kakve danas poznajemo

Izvršni direktor i suosnivač OpenAI-ja Sam Altman smatra da bi tradicionalni četverogodišnji studij za dio mladih mogao biti nepotrebno dug, poručivši da su njemu dvije godine provedene na Stanfordu bile dovoljne te da bi dodatne dvije donijele znatno manje koristi.

Altman, koji je Stanford napustio 2005. kako bi pokrenuo tehnološku tvrtku Loopt, rekao je na okupljanju mladih zaposlenika i pripravnika iz tehnološkog sektora Internapalooza da mu je studiranje bilo vrijedno ponajprije zbog ljudi koje je upoznao, prilike da se osamostali i vremena koje je mogao posvetiti vlastitim projektima.

"Način na koji se svijet promijenio znači da fakultet jednostavno ne bi trebao trajati toliko dugo", rekao je Altman, prenosi BusinessInsider, dodajući da su za njega dvije godine bile "točno prava količina vremena".

Njegove izjave dolaze u trenutku kada dio najutjecajnijih ljudi iz američke tehnološke industrije sve otvorenije propituje četverogodišnje visoko obrazovanje kao uobičajen put prema uspješnoj i dobro plaćenoj karijeri.

Investitor i poduzetnik Peter Thiel već godinama kroz program Thiel Fellowship financijski podupire mlade koji odustanu od studija kako bi se posvetili vlastitim poslovnim ili tehnološkim projektima, dok su i pojedini čelnici velikih tehnoloških kompanija govorili o alternativama tradicionalnom visokom obrazovanju.

Razvoj umjetne inteligencije dodatno je rasplamsao raspravu. Altman smatra da AI mladim poduzetnicima danas omogućuje da s mnogo manje kapitala i zaposlenih naprave ono za što su nekada bile potrebne znatno veće kompanije i timovi.

Mladima je savjetovao da manje vremena troše pokušavajući uvjeriti druge da ih ozbiljno shvate, a više na stvaranje konkretnih proizvoda i projekata. Prema njegovu mišljenju, u ranoj fazi karijere ima smisla isprobavati različite ideje, ali kada se pronađe projekt s velikim potencijalom, treba mu se ozbiljno posvetiti.

Altman je sličnu poruku studentima poslao i ranije ove godine, kada se vratio na Stanford kao govornik na studentskom programerskom natjecanju TreeHacks. Tada je naglasio mogućnosti koje nova generacija alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji otvara mladim programerima i poduzetnicima.

Iako se u Silicijskoj dolini često ističu primjeri milijardera poput Billa Gatesa i Marka Zuckerberga, koji nisu završili fakultet, statistika pokazuje da su takvi uspjesi ipak iznimka.

Istraživanje koje je obuhvatilo više od 4.000 osnivača američkih startupova čija je vrijednost dosegnula najmanje milijardu dolara pokazalo je da je samo oko 4,1 posto njih napustilo fakultet prije završetka studija.

Podaci također pokazuju da su osnivači najvrjednijih tehnoloških kompanija u prosjeku obrazovaniji od šire američke populacije, što sugerira da poznati primjeri milijardera bez diplome nisu reprezentativni za većinu poduzetnika.

Unatoč tome, neke tehnološke kompanije počele su nuditi programe koji mladima omogućuju da radno iskustvo steknu izravno u industriji, bez prethodnog završetka fakulteta. Palantir je, primjerice, pokrenuo program namijenjen maturantima koji mogu određeno vrijeme raditi u kompaniji umjesto da odmah upišu fakultet, uz mogućnost kasnijeg stalnog zaposlenja.

Istodobno se i dio američkih sveučilišta pokušava prilagoditi pritisku da studiranje postane kraće i pristupačnije. U pojedinim američkim saveznim državama pripremaju se pilot-programi preddiplomskih studija koje bi studenti mogli završiti za tri godine umjesto uobičajene četiri.

Američki Apollo dogovorio preuzimanje easyJeta teško 7,7 mlrd. dolara

Američka investicijska tvrtka Apollo Global Management dogovorila je preuzimanje easyJeta za oko 5,7 milijardi funti, odnosno približno 7,7 milijardi dolara, čime bi jedan od najvećih europskih niskotarifnih avioprijevoznika trebao prijeći u privatno vlasništvo nakon višemjesečnog nadmetanja potencijalnih kupaca.

Apollo će prema dogovoru platiti 7,15 funti u gotovini za svaku dionicu easyJeta. Uprava britanskog avioprijevoznika preporučila je dioničarima da prihvate ponudu, dok se konkurentski američki investicijski fond Castlelake povukao iz utrke, otvorivši Apollu slobodan put prema preuzimanju kompanije.

Ponuda predstavlja premiju od oko 81 posto u odnosu na cijenu easyJetove dionice prije nego što su se na tržištu pojavile informacije o mogućem preuzimanju. Interes fondova privatnog kapitala ponovno je pritom skrenuo pozornost na relativno niske burzovne vrijednosti europskih aviokompanija, unatoč vrijednoj imovini, aerodromskim slotovima i snažnoj potražnji za zračnim putovanjima.

Osnivač easyJeta Sir Stelios Haji-Ioannou i njegova obitelj, koji zajedno kontroliraju oko 15 posto dionica kompanije, podržali su Apollovu ponudu te namjeravaju dio svojeg vlasničkog udjela zadržati i nakon prelaska easyJeta u privatno vlasništvo.

Transakcija, međutim, neće biti provedena kao klasično preuzimanje u kojem bi američki Apollo jednostavno postao vlasnik cijele kompanije. Razlog su stroga europska pravila prema kojima aviokompanije koje žele zadržati puna prava letenja unutar Europske unije moraju biti u većinskom vlasništvu i pod stvarnom kontrolom europskih investitora.

Prema predloženoj strukturi transakcije, Apollovi fondovi držali bi najviše 49,9 posto easyJeta, dok bi preostali vlasnički udio bio raspoređen među europskim investitorima i drugim strukturama koje bi kompaniji trebale omogućiti da nastavi ispunjavati europske regulatorne uvjete.

Upravo bi pitanje vlasništva i stvarne kontrole nad kompanijom moglo biti jedan od ključnih elemenata regulatorne provjere prije dovršetka preuzimanja. Europske vlasti posljednjih mjeseci razmatraju način na koji se primjenjuju pravila o vlasništvu aviokompanija, posebno u slučajevima kada značajan udio preuzimaju investitori izvan Europske unije.

Ta pravila važna su jer bi gubitak europskog statusa mogao ugroziti pravo easyJeta da slobodno održava letove između država članica EU-a, što predstavlja jedan od temelja poslovnog modela kompanije.

Apollo je poručio da podržava postojeću strategiju easyJeta i njegove dugoročne planove rasta. Kompanija bi nakon dovršetka transakcije trebala nastaviti poslovati iz svojih sadašnjih britanskih i europskih baza.

Zaključenje preuzimanja očekuje se do kraja ožujka 2027., pod uvjetom da transakcija dobije potrebna regulatorna odobrenja i ispuni ostale uvjete.

Brat Trumpova zeta i bivši čelnik Disneyja preuzimaju LA Lakerse

Josh Kushner, osnivač investicijske tvrtke Thrive Capital, i bivši izvršni direktor Walt Disneyja Bob Iger dogovorili su kupnju kontrolnog udjela u Los Angeles Lakersima u transakciji koja NBA klub vrednuje na oko 12,5 milijardi dolara, samo 14 mjeseci nakon što je franšiza promijenila vlasnika uz valuaciju od 10 milijardi dolara.

Dogovor, koji još mora odobriti Odbor guvernera NBA lige, Lakersima donosi najvišu valuaciju zabilježenu pri prodaji neke američke profesionalne sportske momčadi. Za Kushnera, inače brata Trumpovog zeta Jareda Kushnera, transakcija predstavlja i velik iskorak izvan tehnološkog sektora u kojem je izgradio Thrive Capital.

Kushner i Iger kupuju udio od milijardera Marka Waltera, čija je investicijska grupa prošle godine od obitelji Buss preuzela kontrolu nad Lakersima. Walterova kupnja tada je klub vrednovala na približno 10 milijardi dolara. Nova transakcija podrazumijeva rast vrijednosti franšize od oko 25 posto u nešto više od godinu dana, odnosno približno 2,5 milijardi dolara.

Brzina kojom Walter izlazi iz ulaganja iznenadila je dio sportske industrije. Walter, koji kontrolira i bejzbolsku momčad Los Angeles Dodgers, postao je većinski vlasnik Lakersa tek nakon što je NBA prošlog listopada odobrio njegovo preuzimanje kluba.

Reuters je izvijestio i da su dijelovi Walterova poslovnog carstva posljednjih mjeseci predmet federalne istrage povezane s ulaganjima njegovih osiguravateljskih kompanija i povezanih društava.

Za Kushnera Lakersi predstavljaju drukčiju vrstu ulaganja od one po kojoj je dosad bio najpoznatiji.

Njegov Thrive Capital izgradio je reputaciju ulaganjima u tehnološke kompanije poput Instagrama, Stripea i OpenAI-ja. No Kushner posljednjih godina pokazuje sve veći interes za sport, dok je nova investicijska platforma Thrive Eternal zamišljena za dugoročno držanje kompanija i druge imovine, za razliku od klasičnog modela fondova rizičnog kapitala koji nakon nekoliko godina najčešće traže izlaz iz ulaganja.

Upravo bi Thrive Eternal trebao sudjelovati u transakciji s Lakersima.

Kushner već ima iskustva s vlasništvom u NBA ligi. Posjedovao je manjinski udio u Miami Heatu, kojeg će se zbog ligaških pravila morati odreći u sklopu preuzimanja Lakersa. Thrive Eternal također je ulagao u sportsku imovinu, a Kushner i Iger ranije su se spominjali i kao mogući investitori u novu NBA franšizu u Las Vegasu.

Profesionalne sportske franšize posljednjih su godina postale sve privlačnija imovina najbogatijim investitorima, ponajprije zbog ograničenog broja klubova, dugoročnih ugovora o televizijskim i streaming pravima te mogućnosti razvoja novih izvora prihoda.

Lakersi pritom imaju gotovo jedinstvenu poziciju zbog kombinacije Los Angelesa kao tržišta, globalno prepoznatljivog brenda i povijesti kluba.

Iger i Kushner poručili su da su kao dugogodišnji ljubitelji NBA lige počašćeni mogućnošću preuzimanja Lakersa te da namjeravaju nastaviti graditi na nasljeđu bivših vlasnika Jerryja i Jeanie Buss.

Europa predvodi novi rast tržišta električnih automobila

Globalna prodaja električnih vozila porasla je u srpnju za devet posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je peti uzastopni mjesec rasta. Snažna potražnja u Europi nadoknadila je pritom slabije rezultate u Kini i Sjevernoj Americi.

U svijetu je tijekom srpnja prodano oko 1,85 milijuna potpuno električnih automobila i plug-in hibrida, pokazuju podaci konzultantske kuće Benchmark Mineral Intelligence (BMI). Od početka godine prodano je oko 11,5 milijuna elektrificiranih vozila.

Europsko tržište snažan je rast bilježilo već u lipnju. Registracije električnih i plug-in hibridnih vozila tada su porasle 31 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na oko 530.000 vozila, što je bio rekord za lipanj. Globalno je u tom mjesecu prodano oko dva milijuna elektrificiranih vozila, sedam posto više nego godinu ranije.

Takav razvoj događaja predstavlja znatan zaokret u odnosu na početak 2026., kada je globalno tržište bilo pod pritiskom pada prodaje u Kini i Sjevernoj Americi. U siječnju je globalna prodaja električnih vozila bila tri posto manja nego godinu ranije, uz pad od 20 posto u Kini i 33 posto u Sjevernoj Americi. Europa je istodobno zabilježila rast od 24 posto.

Slabija domaća potražnja posebno je vidljiva u Kini, najvećem svjetskom tržištu automobila.

Ukupna prodaja automobila na kineskom domaćem tržištu pala je u srpnju 21,1 posto, na oko 1,47 milijuna vozila, dok je prodaja električnih i plug-in hibridnih modela bila 3,9 posto manja nego godinu ranije.

Istodobno se kineska automobilska industrija sve snažnije okreće izvozu.

Kineski izvoz automobila porastao je u srpnju 88,2 posto, na 923.000 vozila, dok je izvoz električnih automobila i plug-in hibrida skočio čak 147,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Takav razvoj dodatno pojačava konkurentski pritisak na europske proizvođače automobila, koji se i na domaćem tržištu suočavaju sa sve većom ponudom kineskih električnih modela.

BYD, Geely i drugi kineski proizvođači posljednjih godina ubrzano šire poslovanje izvan matičnog tržišta, uključujući Europu, jugoistočnu Aziju, Latinsku Ameriku i Bliski istok.

Sjevernoameričko tržište trenutačno se kreće u suprotnom smjeru od europskog, nakon promjena američke politike poticaja za kupnju električnih vozila.

Ukidanje saveznih poreznih olakšica za kupnju električnih vozila u SAD-u pogodilo je potražnju, a posljedice su postale posebno vidljive početkom ove godine. U ožujku su registracije električnih vozila u Sjevernoj Americi pale oko 30 posto u odnosu na godinu ranije, na približno 121.500 vozila.

Promjena američke politike jedan je od razloga zbog kojih BMI očekuje znatno sporiji rast globalnog tržišta ove godine, nakon što je prodaja električnih vozila tijekom 2025. porasla oko 20 posto.

Ipak, pojedini proizvođači i dalje bilježe snažne rezultate na određenim tržištima. Tesla je u srpnju, primjerice, prodala 93.579 električnih vozila proizvedenih u Kini, uključujući automobile namijenjene izvozu. To je 37,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Hakeri ukrali podatke o stvarnim vlasnicima opskurnih fondova i zaklada iz Lihtenštajna

Napadači nisu ukrali podatke o bankovnim računima ni vrijednosti imovine, ali su došli do nečega što bi im dugoročno moglo biti gotovo jednako vrijedno: identiteta osoba koje stvarno kontroliraju tisuće kompanija, zaklada i trustova.

Lihtenštajn je desetljećima gradio reputaciju diskretnog i sigurnog središta za upravljanje privatnom imovinom. Kibernetički napad na državni registar stvarnih vlasnika sada pokazuje koliko ta reputacija ovisi o informacijskim sustavima čija se sigurnost rijetko dovodi u pitanje — sve dok ne zakažu.

Nepoznati napadači neovlašteno su pristupili registru tijekom noći s 29. na 30. srpnja te kopirali podatke povezane s približno 31.000 pravnih osoba i drugih pravnih struktura, uključujući kompanije, zaklade i trustove. Lihtenštajnske vlasti navode da podaci nisu mijenjani ni brisani, no još nije poznato tko stoji iza napada ni što je bio njegov cilj.

Napad nije zahvatio bankovne sustave ni podatke bankovnih klijenata. Ukradeni registar također nije sadržavao informacije o stanju na računima, vrijednosti imovine, prihodima ili isplaćenim dividendama.

Sadržavao je, međutim, imena i prezimena stvarnih vlasnika, njihove datume rođenja, državljanstva, države prebivališta te podatke o ulozi koju imaju u povezanim pravnim strukturama.

To nisu podaci koji sami po sebi omogućuju pristup bankovnom računu ili prijenos novca, ali napadačima mogu poslužiti kao osnova za daljnje prijevare.

Prema prvim rezultatima istrage, napadači su u registru proveli nekoliko sati. Podatke nisu preuzeli jednim masovnim preuzimanjem, nego su im pristupali pojedinačno nakon otvaranja novog korisničkog računa.

Ta bi pojedinost mogla postati jedan od najneugodnijih dijelova istrage za lihtenštajnske vlasti. Otvara pitanje kako je novootvorenom računu omogućen pristup osjetljivim informacijama i zašto automatizirani sigurnosni sustavi nisu ranije prepoznali neuobičajeno ponašanje.

Vlasti su priopćile da su utvrdile moguću točku ulaska u sustav, ali nisu objavile tehničke pojedinosti. Napad su opisale kao ciljan i tehnički vrlo sofisticiran.

Registar je privremeno isključen iz vanjske uporabe, a vlada je ugasila i nekoliko drugih državnih sustava kako bi provela dodatne sigurnosne provjere. Naknadno je odlučeno da će se pregled proširiti i na druge dijelove državne IT infrastrukture.

Europske države uvele su registre stvarnih vlasnika kako bi bankama, regulatorima i istražiteljima olakšale utvrđivanje tko se nalazi iza kompanija, zaklada i drugih složenih pravnih struktura.

U slučaju Lihtenštajna riječ je o posebno osjetljivoj bazi podataka. Ta mala država smještena između Švicarske i Austrije ima oko 40.000 stanovnika, ali je sjedište velikog broja kompanija, zaklada i trustova koje međunarodni klijenti koriste za upravljanje imovinom, nasljeđivanje i ulaganja.

Napadač koji zna identitet stvarnog vlasnika zaklade, njegovo državljanstvo i državu prebivališta može te informacije povezati s podacima iz drugih curenja, javnih registara, društvenih mreža ili komercijalnih baza podataka. Tako može izraditi dovoljno detaljan profil za uvjerljive pokušaje prijevare, lažno predstavljanje, ciljane phishing poruke ili ucjenu.

SpaceX tvrdi kako putnici ciljano biraju zrakoplovne letove na kojim mogu koristiti njihov satelitski internet

Neki putnici počeli su birati letove s presjedanjem umjesto direktnih linija kako bi putovali zrakoplovima opremljenima Starlinkom, rekla je predsjednica SpaceX-a Gwynne Shotwell.

Shotwell je tijekom predstavljanja poslovnih rezultata SpaceX-a rekla da je jedna neimenovana aviokompanija izvijestila kompaniju kako pojedini putnici biraju nekoliko kraćih letova umjesto izravne linije kako bi tijekom putovanja imali pristup njihovom satelitskom internetu.

Tvrdnja pokazuje koliko se internetska povezanost u zrakoplovima promijenila: od dodatne pogodnosti često upitne kvalitete do usluge kojom aviokompanije pokušavaju privući putnike, osobito na dugim letovima i među poslovnim korisnicima.

Starlink se oslanja na veliku mrežu satelita u niskoj orbiti, što mu omogućuje manju latenciju i veće brzine od brojnih starijih satelitskih sustava koji se koriste u zrakoplovima.

Prema podacima konzultantske kuće Valour Consultancy, koje je u lipnju prenio Reuters, Starlink je tijekom prvih mjeseci 2026. pridobio 11 novih aviokompanija, nakon 22 nova klijenta u 2025. i osam u 2024. godini. Među prijevoznicima koji već koriste uslugu ili su najavili njezino uvođenje nalaze se United Airlines, Hawaiian Airlines, Southwest Airlines, Alaska Airlines i American Airlines.

American Airlines u svibnju je objavio da će od 2027. Starlinkom opremiti više od 500 uskotrupnih zrakoplova koji se uglavnom koriste na domaćim linijama.

Emirates također ubrzano uvodi besplatnu Starlinkovu internetsku vezu. Predsjednik te aviokompanije Tim Clark rekao je u lipnju da je uvođenje usluge pridonijelo rastu potražnje, iako nije iznio detaljne podatke o rezervacijama.

Aviokompanije računaju da bi stabilna i brza internetska veza, koja putnicima omogućuje videopozive, gledanje sadržaja i obavljanje poslovnih zadataka, mogla postati sredstvo za jačanje lojalnosti putnika, slično programima vjernosti, dodatnom prostoru za noge ili pristupu salonima u zračnim lukama.

Starlink ipak nije jednako privlačan svim prijevoznicima. Ugradnja antena povećava masu i aerodinamički otpor zrakoplova, dok besplatno pružanje usluge aviokompanijama donosi dodatne operativne troškove.

Ryanair je među prijevoznicima koji su doveli u pitanje ekonomsku opravdanost takvog sustava za niskotarifne letove. Izvršni direktor Michael O’Leary ranije je procijenio da bi pružanje internetske usluge njegovu kompaniju moglo stajati između 150 i 250 milijuna dolara godišnje. Pritom je ustvrdio da je među cjenovno osjetljivim putnicima premalo onih koji bi bili spremni dodatno platiti Wi-Fi.

To pokazuje da bi se tržište moglo podijeliti između prijevoznika koji će besplatan brzi internet koristiti kao sredstvo privlačenja putnika i onih koji smatraju da dodatna oprema, veća potrošnja goriva i povezani troškovi ne opravdavaju korist.

Za sada nema neovisnih podataka koji bi potvrdili da putnici u većem broju doista prihvaćaju presjedanja ili dulje vrijeme putovanja isključivo zbog Starlinka.

Trump ismijavao vozače električnih automobila: „Imaju bolest”

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je kritizirao električne automobile, usporedivši zabrinutost njihovih vozača zbog dosega baterije s „bolešću”, dok istovremeno njegova administracija smanjuje državnu potporu elektrifikaciji prometa.

Trump je tijekom govora u Las Vegasu opisivao vozače koji, prema njegovim riječima, neprestano provjeravaju stanje baterije i razmišljaju o tome gdje se nalazi sljedeća punionica.

„Oni imaju bolest, znate. To je bolest”, rekao je Trump, nakon čega je karikirao situaciju u kojoj vozač električnog automobila napušta autocestu kako bi došao do udaljene postaje za punjenje.

Iz konteksta govora proizlazi da je mislio na takozvani strah od nedovoljnog dosega – zabrinutost da će se baterija isprazniti prije nego što vozilo stigne do punionice – a ne na stvarnu bolest vlasnika električnih automobila.

Trump je istodobno rekao da voli električne automobile, ali da kupci trebaju moći birati između vozila na baterije, benzinskih automobila i drugih vrsta pogona.

„Sviđa mi se električni automobil. Za neke ljude je odličan”, rekao je, dodajući da se protivi politikama za koje tvrdi da potrošače prisiljavaju na prelazak na električna vozila.

Trump često govori o „mandatu za električne automobile”, iako američka savezna vlada nije uvela propis kojim bi građanima bilo naređeno da kupe električno vozilo. Administracija njegova prethodnika Joea Bidena uvela je strože standarde emisija i porezne poticaje kojima se željela ubrzati prodaja vozila s nultim ili nižim emisijama.

Proizvođači automobila te su ciljeve mogli ispunjavati kombinacijom električnih vozila, hibrida i učinkovitijih modela s motorima s unutarnjim izgaranjem.

Od povratka u Bijelu kuću Trump je poduzeo niz koraka kojima je usporio američki prijelaz na električna vozila, uključujući ograničavanje poreznih olakšica i ukidanje dijela mjera donesenih tijekom Bidenova mandata.

Smanjenje saveznih poticaja moglo bi električne automobile učiniti manje dostupnima američkim kupcima s nižim prihodima i kratkoročno usporiti rast tržišta, smatraju analitičari. Proizvođači automobila ipak su već uložili desetke milijardi dolara u tvornice električnih vozila i baterija te se natječu na globalnom tržištu na kojem potražnja za takvim automobilima i dalje raste.

U izvješću koalicije sindikalnih i ekoloških organizacija, objavljenom u srpnju, promjene Trumpove energetske politike povezane su s odgodom ili otkazivanjem američkih projekata ukupne vrijednosti od gotovo 83 milijarde dolara. Administracija tvrdi da njezin pristup smanjuje troškove, uklanja nepotrebne propise i štiti radna mjesta u tradicionalnoj automobilskoj i energetskoj industriji.

Trump je u govoru rekao i da električni automobili čine oko sedam posto američkog tržišta. Taj se udio razlikuje ovisno o tome ubrajaju li se samo potpuno električni modeli ili i priključni hibridi, no prodaja vozila na baterije u SAD-u i dalje je znatno slabija nego na pojedinim europskim i azijskim tržištima.

Strah od nedovoljnog dosega dugo je bio jedna od glavnih prepreka širem prihvaćanju električnih automobila. Noviji modeli mogu prijeći znatno veće udaljenosti od prvih generacija takvih vozila, dok se mreža brzih punionica širi.

Dostupnost infrastrukture ipak se znatno razlikuje među američkim saveznim državama. Vozači u gradovima i uz glavne prometne pravce uglavnom imaju veći izbor punionica, dok putovanja kroz ruralna područja i dalje mogu zahtijevati pažljivije planiranje.

Trumpova izjava vjerojatno će dodatno produbiti političke podjele oko električnih automobila. Demokrati ih uglavnom predstavljaju kao važan dio smanjenja emisija i razvoja novih industrija, dok mnogi republikanci državne poticaje i strože standarde vide kao miješanje vlasti u odluke potrošača.

Unatoč promjenama politike u Washingtonu, vodeći proizvođači nastavljaju razvijati električne modele, dijelom zbog strožih pravila i rastuće potražnje u Europi i Kini. Prodaja potpuno električnih automobila u Europi porasla je tijekom 2025., iako je prijelaz na električni pogon bio sporiji nego što su mnogi proizvođači ranije očekivali.

Sunce radi punom snagom, ali solarni paneli posustaju na rekordnim temperaturama

Dok se Europa ovog kolovoza suočava s temperaturama koje se približavaju ili prelaze 40 stupnjeva, moglo bi se zaključiti da barem jedan dio energetskog sustava radi u gotovo idealnim uvjetima. Nebo je vedro, sunčanih sati ne nedostaje, a solarni paneli proizvode električnu energiju upravo u vrijeme kada milijuni klima-uređaja povećavaju potrošnju.

Stvarnost ipak priča neku drugu priču.

Solarni paneli trebaju sunčevu svjetlost, ali "ne podnose" ekstremne vrućine. Kada se njihova temperatura znatno podigne iznad standardnih 25 stupnjeva, pri kojima se laboratorijski ispituju i deklariraju njihove performanse, izlazni napon i proizvedena snaga počinju padati. Drugim riječima, snažno sunčevo zračenje pogoduje proizvodnji, dok visoka temperatura samog panela smanjuje njegovu učinkovitost.

Na dan kada temperatura zraka dosegne 38 ili 40 stupnjeva, površina tamnog solarnog modula može se zagrijati i znatno više. Konvencionalni silicijski paneli na krovovima zato u najtoplijem dijelu dana mogu proizvoditi osjetno manje nego što sugerira njihova nazivna snaga.

Koliki će biti gubitak ovisi o vrsti panela, njegovu temperaturnom koeficijentu, načinu postavljanja i strujanju zraka ispod modula. Što je ventilacija slabija, a panel bliže užarenoj krovnoj površini, to je njegov radni učinak lošiji.

To ne znači da solarne elektrane tijekom toplinskog vala postaju neisplative ili nevažne. Naprotiv, ukupna dnevna proizvodnja uglavnom ostaje visoka zbog dugog dana, vedrog vremena i snažnog sunčeva zračenja. Problem je u tome što svaki instalirani megavat ne daje svoj puni učinak upravo u razdoblju kada elektroenergetskom sustavu treba što više raspoložive snage.

Klima-uređaji istodobno rade u stanovima, hotelima, trgovinama, uredima i restoranima. Istodobno, suša i niski vodostaji mogu ograničiti proizvodnju hidroelektrana, dok visoke temperature smanjuju učinkovitost termoelektrana i drugih postrojenja koja ovise o sustavima hlađenja.

Sličan se obrazac vidi diljem Europe. Visoke temperature vode i niski vodostaji mogu ograničiti rad pojedinih nuklearnih i termoelektrana, slab vjetar smanjuje proizvodnju vjetroelektrana, plinske elektrane na velikim vrućinama rade manje učinkovito, a solarni paneli gube dio izlazne snage.

Istodobno raste potražnja za električnom energijom zbog hlađenja, što povećava pritisak na veleprodajne cijene i na prekogranični prijenos električne energije.

Za Hrvatsku je posebno važno stanje u regionalnom energetskom sustavu. Zemlja se tijekom razdoblja visoke potrošnje dijelom oslanja na uvoz, kao i na električnu energiju iz Nuklearne elektrane Krško, čija polovica proizvodnje pripada Hrvatskoj. Kada istodobno oslabe hidrološki uvjeti, poraste domaća potrošnja i smanji raspoloživost drugih izvora u regiji, uvoz može postati znatno skuplji upravo onda kada je najpotrebniji.

Iskustvo iz prethodnih toplinskih valova već je pokazalo razmjere tog rizika. Hrvatska je u pojedinim razdobljima velik dio potrošnje morala pokrivati uvozom, dok su cijene električne energije u satima najveće potražnje snažno rasle.

Solarna energija taj problem može ublažiti, ali ga sama ne može riješiti.

Hrvatska je posljednjih godina znatno ubrzala postavljanje fotonaponskih sustava. Ukupna instalirana snaga sunčanih elektrana premašila je jedan gigavat, a novi se projekti priključuju na mrežu znatno brže nego prije samo nekoliko godina.

No instalirana snaga nije isto što i sigurno raspoloživa snaga.

Sunčane elektrane najviše proizvode oko sredine dana. Potrošnja tijekom toplinskog vala često ostaje visoka i kasno poslijepodne te navečer, kada se ljudi vraćaju kućama, uključuju klima-uređaje i druge uređaje, a solarna proizvodnja ubrzano opada.

Na Jadranu je dodatni izazov to što se potrošnja hotela, restorana i ostalih turističkih objekata nastavlja dugo nakon zalaska sunca.

Bez baterijskih spremnika ili drugih oblika pohrane, električnu energiju proizvedenu oko podneva nije moguće u dovoljnoj mjeri sačuvati za večernje razdoblje najveće potrošnje.

Sljedeća faza hrvatskog solarnog razvoja zato bi trebala biti manje usmjerena samo na broj instaliranih panela, a više na vrijednost koju oni daju cijelom sustavu.

To uključuje baterijske spremnike, pametno upravljanje klima-uređajima i drugim velikim potrošačima, punjenje električnih vozila tijekom razdoblja visoke solarne proizvodnje te tarifne modele koji bi kućanstva i poduzeća potaknuli da dio potrošnje prebace u sate kada sunčane elektrane proizvode najviše energije.

Toplinski val otvara i pitanje mjesta i načina na koji se solarne elektrane postavljaju.

Paneli ugrađeni neposredno uz zagrijani krov, bez dovoljno prostora za ventilaciju, mogu raditi na znatno višim temperaturama od modula postavljenih na konstrukcije ispod kojih zrak slobodno cirkulira.

Projektiranje sustava, razmak između krova i panela, boja i materijal krova te kvaliteta pretvarača zato mogu biti gotovo jednako važni kao i nazivna snaga elektrane.

To je posebno važno za hotele, trgovačke centre, skladišta i industrijska postrojenja. Njihovi veliki krovovi nude pogodne površine za solarne sustave, a potrošnja za klimatizaciju dobro se vremenski podudara s dnevnom proizvodnjom električne energije.

Struja proizvedena na krovu i odmah potrošena u istoj zgradi rasterećuje distribucijsku mrežu i smanjuje potrebu za kupnjom energije u najskupljim dijelovima dana.

U hrvatskom turizmu takav model ima gotovo idealnu ekonomsku logiku. Najveći broj gostiju, najviše sunčanih sati i najveća potreba za hlađenjem pojavljuju se u istom dijelu godine.

Hotel, kamp ili apartmanski kompleks koji vlastitom elektranom pokriva dnevnu potrošnju klimatizacijskih sustava ne štiti se samo od rasta cijena energije. Istodobno smanjuje opterećenje lokalne elektroenergetske mreže u obalnim područjima u kojima se broj korisnika tijekom ljeta višestruko povećava.

Kućanstva također mogu ostvariti znatne koristi, ali će sve važnije biti koliko proizvedene električne energije mogu odmah potrošiti, a ne samo koliko je mogu predati u mrežu.

Baterija, električni bojler, dizalica topline, punjač za električno vozilo ili pametno upravljani klima-uređaj mogu povećati vlastitu potrošnju solarne energije i poboljšati isplativost ulaganja.

Hrvatska tijekom toplinskog vala raspolaže obiljem sunčeve energije, ali istodobno može biti prisiljena uvoziti skupu električnu energiju.

Taj paradoks nije dokaz da solarna tranzicija ne funkcionira. To je dokaz da se energetska tranzicija ne može svesti samo na postavljanje što većeg broja panela.

Sustavu su potrebni fleksibilnost, pohrana električne energije i mreža sposobna prihvatiti sve veću decentraliziranu proizvodnju. Potrebne su i hidroelektrane koje će sve češće preuzimati ulogu brzog regulatora sustava, čuvajući vodu u razdobljima snažne solarne proizvodnje, a povećavajući proizvodnju kada sunce zađe.

Sve spremno za saudijsko preuzimanje američkog izdavača popularnih videoigara

Electronic Arts početkom kolovoza trebao bi napustiti burzu i prijeći u vlasništvo konzorcija predvođenog saudijskim državnim investicijskim fondom (PIF). Time bi bila zaključena najveća akvizicija financirana zaduživanjem u povijesti te jedna od najvažnijih transakcija u globalnoj industriji videoigara.

Američki izdavač, poznat po franšizama EA Sports FC, Madden NFL, Battlefield i The Sims, objavio je da su pribavljena sva potrebna regulatorna odobrenja za preuzimanje vrijedno 55 milijardi dolara. Zaključenje transakcije očekuje se 4. kolovoza, nakon završetka trgovanja dionicama EA-a.

Konzorcij čine saudijski Public Investment Fund, tehnološki investitor Silver Lake i Affinity Partners, investicijska tvrtka koju je osnovao Trumpov zet, Jared Kushner. Dioničari EA-a dobit će 210 dolara u gotovini po dionici, što je 25 posto više od cijene po kojoj se dionicom trgovalo prije nego što su se pojavile prve informacije o mogućem preuzimanju.

Nakon dovršetka akvizicije EA će biti povučen s burze i nastaviti poslovati kao privatna kompanija. Izvršni direktor Andrew Wilson trebao bi ostati na čelu kompanije, dok će njezino sjedište ostati u Redwood Cityju u Kaliforniji.

Posljednja važna prepreka uklonjena je nakon što je Europska komisija odobrila transakciju prema pravilima o stranim subvencijama. Taj regulatorni okvir omogućuje Bruxellesu da provjeri jesu li kupci izvan Europske unije zahvaljujući državnoj financijskoj potpori stekli nepravednu prednost pri preuzimanju kompanija koje posluju na europskom tržištu.

Europska komisija prethodno je odobrila transakciju i prema pravilima o zaštiti tržišnog natjecanja, zaključivši da promjena vlasništva nad EA-om neće znatnije ograničiti konkurenciju na europskom tržištu videoigara.

Takvo odobrenje posebno je važno za PIF jer su neke ranije transakcije povezane s kompanijama i fondovima iz bliskoistočnih država bile podvrgnute duljim regulatornim provjerama i dodatnim uvjetima. U slučaju EA-a regulatori nisu tražili veće ustupke, što je konzorciju omogućilo da nastavi prema planiranom roku za dovršetak posla.

Za PIF je preuzimanje EA-a dio šire strategije kojom Saudijska Arabija želi postati jedan od vodećih svjetskih ulagača u industriju videoigara i esporta. Fond već ima vlasničke udjele u brojnim izdavačima, platformama i organizatorima natjecanja, dok je gaming jedan od sektora na koje Rijad računa u nastojanju da smanji ovisnost gospodarstva o prihodima od nafte.

EA saudijskom fondu donosi izravan pristup globalno poznatim franšizama, milijunima igrača i vrijednim licencama u profesionalnom sportu. Posebno važan dio portfelja predstavlja EA Sports FC, čiji značaj nadilazi klasično tržište videoigara jer kompaniju povezuje s nogometnim ligama, klubovima i komercijalnim partnerima diljem svijeta.

Formalno zaključenje posla očekuje se 4. kolovoza. Do tada EA ostaje kompanija čijim se dionicama javno trguje, no nakon dobivanja posljednjih regulatornih odobrenja mogućnost da transakcija bude zaustavljena sada se smatra vrlo malom.

Grupa KONČAR se pohvalila brutalno dobrim poslovnim rezultatima

Grupa KONČAR u prvih je šest mjeseci nastavila putanju snažnog rasta, ostvarivši razine profitabilnosti koje su među najvišima u povijesti tvrtke. Konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga ostvareni su u iznosu od 724,9 milijuna eura, što je za 88,2 milijuna eura više u odnosu na usporedno razdoblje prošle godine. Rastuću globalnu konkurentnost pritom potvrđuje snažan nastup na izvoznim tržištima koji i dalje dominira u ukupnim prihodima od prodaje KONČARA s visokih 71,2 % udjela. EBITDA je ostvarena u iznosu od 173,4 milijuna eura uz maržu od 23,9 %, dok je neto dobit iznosila 171,4 milijuna eura uz maržu od 23,6 %. Ključan temelj za daljnji razvoj, visoku vidljivost prihoda za naredna razdoblja i stabilnu popunjenost proizvodnih kapaciteta predstavlja razina ugovorenosti koja također bilježi značajan rast. U prvom polugodištu KONČAR je ugovorio nove poslove u vrijednosti većoj od milijardu eura, dok je knjiga narudžbi do kraja lipnja porasla na iznos od preko 2,9 milijardi eura.

Prvo polugodište 2026. godine obilježili su nastavak snažne globalne potražnje za elektroenergetskom opremom i infrastrukturom, intenzivna ulaganja u modernizaciju mreža te rast potreba za pouzdanim i održivim energetskim rješenjima. U takvom okruženju Grupa KONČAR nastavila je ostvarivati snažan rast i visoku razinu profitabilnosti, potvrđujući ispravnost strateških odluka donesenih proteklih godina. Tomu u prilog govore i ostvareni prihodi od prodaje na inozemnim tržištima u iznosu od 516,5 milijuna eura, što je za 61,2 milijun eura ili 13,4 % više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najznačajnije povećanje prihoda od prodaje proizvoda i usluga u izvozu u apsolutnom iznosu ostvareno je na zahtjevnom tržištu Europske unije, gdje je izvoz veći za 61,3 milijuna eura, odnosno 19,1 %. Izvoz u zemlje Europske unije tako s krajem lipnja iznosi 381,7 milijuna eura te čini udio od 73,9 % u ukupnom izvozu Grupe.

Pojedinačno po zemljama izvoz i dalje predvodi tržište Njemačke s iznosom od 124,4 milijuna eura, a zatim slijede Švedska sa 60,6 milijuna eura te Nizozemska s 42,7 milijuna eura. Uz to, izvozna tržišta zauzimaju većinski udio i kada je riječ o novougovorenim poslovima. U prvom polugodištu 2026. godine društva Grupe KONČAR ugovorila su nove poslove u iznosu od 1.013,9 milijuna eura, pri čemu ugovori za izvoz iznose 779,3 milijuna eura i veći su za 195,9 milijuna eura ili 33,6 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Time izvozni projekti na kraju lipnja čine udio od visokih 76,9 % u ukupnoj ugovorenosti Grupe KONČAR, dok je ta brojka u istom razdoblju prošle godine bila na razini od 63,6 %.

"Rezultati ostvareni u prvom polugodištu potvrđuju da KONČAR uspješno koristi prilike koje donose globalni trendovi elektrifikacije, energetske tranzicije i modernizacije infrastrukture. Uz snažan rast poslovnih aktivnosti i stabilan razvoj svih ključnih segmenata poslovanja, dodatno smo učvrstili svoju poziciju na europskim tržištima. Posebno nas veseli nastavak uspješnog ugovaranja i realizacije projekata modernizacije elektroenergetske infrastrukture i hidroenergetskih postrojenja, koji potvrđuju konkurentnost naših rješenja te sposobnost provedbe složenih infrastrukturnih projekata na međunarodnim tržištima. Sve snažnija potražnja za energetskim rješenjima dodatno potvrđuje relevantnost KONČARA u procesima koji danas oblikuju smjer razvoja europske elektroenergetike. Pred nama je razdoblje realizacije dosad najvećeg investicijskog ciklusa kojim želimo dodatno ojačati svoje kapacitete i stvoriti temelje za održiv rast i dugoročno stvaranje vrijednosti za kupce, zaposlenike, dioničare i zajednicu", poručuje mr. sc. Gordan Kolak, predsjednik Uprave KONČARA.

Najveći doprinos rezultatima i dalje dolazi iz segmenta prijenosa i distribucije električne energije, koji ostaje nositelj razvoja Grupe KONČAR zahvaljujući snažnoj potražnji za transformatorima, transformatorskim stanicama i drugom opremom ključnom za izgradnju i modernizaciju elektroenergetskih mreža. Istodobno, segment proizvodnje električne energije bilježi snažan rast od 77,1 % u odnosu na prvo polugodište 2025. godine, s naglaskom na projekte modernizacije hidroelektrana. Digitalna rješenja i platforme također bilježe ozbiljan razvoj poslovanja uz rast od 68,1 %, dok segment urbane mobilnosti i infrastrukture nastavlja uspješnu provedbu ugovorenih projekata te aktivnosti usmjerenih na buduće razvojne prilike na domaćim i inozemnim tržištima.

Naposljetku, povjerenje tržišta u razvojnu strategiju i poslovne rezultate KONČARA potvrđuje i interes investicijske javnosti. Nakon nastavka uzlaznog trenda tijekom drugog tromjesečja, dionica KONČARA polugodište je zaključila na razini od 1.032,00 eura, uz tržišnu kapitalizaciju veću od 2,6 milijardi eura. Transparentnost izvještavanja i otvoren dijalog s investicijskom javnošću ostaju među trajnim prioritetima KONČARA, a ostvareni rezultati i dosljedna provedba razvojne strategije najbolja su potvrda povjerenja koje domaći industrijski lider uživa među investitorima.

Trumpova obitelj u središtu priče o privatizaciji "World Cup"-a

FIFA-in plan da privatnim ulagačima proda manjinski udio u novoj kompaniji koja bi upravljala najvrjednijim komercijalnim pravima Svjetskog prvenstva izazvao je oštre reakcije vodećih nogometnih organizacija i ponovno otvorio pitanja o bliskom odnosu predsjednika FIFA-e Giannija Infantina s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i ljudima iz njegova obiteljskog kruga.

Svjetska nogometna organizacija (FIFA) predstavila je plan osnivanja podružnice pod nazivom FIFA Forward Enterprise, skraćeno FFE, u koju bi objedinila televizijska i medijska prava, sponzorske ugovore, prodaju ulaznica, licenciranje te operativnu organizaciju svojih najvećih turnira.

FIFA vrijednost nove kompanije procjenjuje na oko 20 milijardi dolara, a privatnim bi ulagačima ponudila do 20 posto manjinskog udjela, bez upravljačkih prava. Na taj bi način mogla prikupiti kapital od oko 4,2 milijarde dolara, koje, kako tvrdi, namjerava usmjeriti u razvoj nogometa preko svojih 211 nacionalnih saveza.

Skupinu potencijalnih ulagača trebao bi predvoditi Thrive Eternal, ulagački fond kojeg je osnovao Joshua Kushner, mlađi brat Jareda Kushnera, Trumpova zeta i dugogodišnjeg političkog suradnika.

Iako Donald Trump nema javno potvrđenu formalnu ulogu u projektu, nije naveden kao ulagač niti postoje dokazi da je sudjelovao u njegovu osmišljavanju. Ipak, uključenost Joshue Kushnera, zajedno sa sve prisnijim odnosom Trumpa i Infantina, pojačala je zabrinutost da osobe povezane s američkim predsjednikom dobivaju pristup jednom od najvrjednijih novih poslova u svjetskom sportu.

FIFA na projektu navodno surađuje s američkom bankom JPMorgan. Među komercijalnim savjetnicima spominje se i Greg Maffei, bivši izvršni direktor Liberty Medije, američke kompanije koja upravlja Formulom 1.

Prema prijedlogu, svaki savez član FIFA-e mogao bi dobrovoljno zatražiti do 20 milijuna dolara jednokratnog dodatnog financiranja kroz novi program FIFA Fast Forward.

Redovita izdvajanja za nacionalne saveze u razdoblju od 2027. do 2030. povećala bi se s trenutačno planiranih osam milijuna na 20 milijuna dolara. Taj bi iznos potom porastao na 22 milijuna dolara u razdoblju od 2031. do 2034. te na 24 milijuna dolara između 2035. i 2038. godine.

FIFA tvrdi da bi novi projekt, zajedno s postojećim programima, omogućio više od 10 milijardi dolara ulaganja u razvoj nogometa tijekom sljedećih nekoliko godina.

Infantino je plan opisao kao pokušaj ravnomjernije raspodjele prihoda ostvarenih na najvećim svjetskim nogometnim natjecanjima. Prema njegovu tumačenju, i najmanji te financijski najslabiji nogometni savezi trebali bi imati izravnu korist od komercijalnog uspjeha Svjetskog prvenstva.

FIFA naglašava da bi i nakon prodaje manjinskog udjela zadržala potpunu kontrolu nad novom kompanijom, kao i nad pravilima nogometne igre, formatima natjecanja, međunarodnim kalendarom te svim regulatornim i sportskim odlukama.

Privatni ulagači, prema FIFA-inu prijedlogu, ne bi imali upravljačka prava niti bi mogli odlučivati o organizaciji natjecanja. Organizacija također tvrdi da bi sva neto korist ostvarena kroz FFE bila ponovno uložena u nogomet.

Plan još nije konačan. Za njegovu provedbu potrebna je potpora većine nacionalnih saveza i odobrenje FIFA-ina Vijeća.

Objava prijedloga izazvala je posebno oštar odgovor UEFA-e, koja je optužila FIFA-u da pokušava komercijalizirati imovinu koja ne pripada samo jednoj organizaciji.

Europska nogometna organizacija poručila je da upravljanje nogometom i njegova društvena vrijednost ne mogu biti predmet trgovine, osobito bez potpune transparentnosti o tome tko bi od projekta mogao ostvariti financijsku korist.

UEFA smatra da FIFA nema pravo samostalno odlučivati o prodaji dijela komercijalne vrijednosti natjecanja koja pripadaju cijeloj nogometnoj zajednici.

Kritike nisu stigle samo iz Europe.

Sjevernoamerička, srednjoamerička i karipska nogometna konfederacija CONCACAF objavila je da je za detalje projekta najprije doznala iz medijskih izvještaja, a tek potom iz FIFA-ina službenog priopćenja.

CONCACAF je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog toga što prije predstavljanja plana nije proveden odgovarajući postupak savjetovanja, iako bi projekt mogao dugoročno promijeniti način na koji se upravlja komercijalnim prihodima svjetskog nogometa.

Azijska nogometna konfederacija, AFC, također je priopćila da prije objave nije dobila priliku temeljito razmotriti prijedlog.

AFC je naglasio da velike promjene u upravljanju nogometom moraju počivati na transparentnosti, dobrom upravljanju i stvarnom savjetovanju s konfederacijama, nacionalnim savezima i ostalim dionicima.

Čelnici Engleskog i Francuskog nogometnog saveza također su naveli da nisu bili unaprijed upoznati s pojedinostima plana.

Kritičari upozoravaju da je FIFA već odredila okvirnu vrijednost nove kompanije, veličinu udjela koji želi prodati, količinu kapitala koju namjerava prikupiti i identitet vodećeg potencijalnog investitora prije nego što je o projektu provela širu raspravu sa svojim članicama.

Većina kontroverzi ipak proizlazi iz činjenice da bi skupinu potencijalnih ulagača trebala predvoditi investicijska platforma koju je osnovao brat Trumpova zeta Jareda Kushnera.

Joshua Kushner osnivač je investicijske kompanije Thrive Capital. Thrive Eternal, nova platforma povezana s tom kompanijom, usmjerena je na dugoročna ulaganja u vrijedne kompanije, sportske organizacije i institucije iz područja medija i zabave.

Thrive Eternal već je ulagao u profesionalni sport, uključujući kupnju manjinskog udjela u bejzbolskom klubu San Francisco Giants. Među savjetnicima projekta nalazi se i bivši izvršni direktor Walt Disneyja Bob Iger.

Iako nema dokaza da je Trump osobno uključen u projekt FFE-a, njegov odnos s Infantinom postao je važan dio rasprave o političkoj neovisnosti FIFA-e.

Tijekom Svjetskog prvenstva 2026. Trump je javno reagirao na najmanje jednu sportsku odluku. Nakon crvenog kartona američkom reprezentativcu Folarinu Balogunu kontaktirao je Infantina i zatražio da FIFA ponovno razmotri slučaj.

FIFA je potom automatsku zabranu nastupa pretvorila u uvjetnu kaznu, što je izazvalo oštru reakciju UEFA-e i Belgijskog nogometnog saveza.

UEFA je tada upozorila da vjerodostojnost natjecanja može biti dovedena u pitanje kada politički pritisak stvara dojam da se pravila ne primjenjuju jednako na sve.

Trump je također prisustvovao finalu Svjetskog prvenstva 19. srpnja, dok je FIFA tijekom završnice natjecanja organizirala prijem u Trump Toweru u New Yorku.

Takvi su događaji pridonijeli percepciji da je Infantino razvio neuobičajeno blizak odnos s američkom administracijom.

Za kritičare projekta kombinacija Trumpova političkog utjecaja, ranije intervencije u odluku FIFA-e i poslovne uloge Joshue Kushnera stvara najmanje problem mogućeg sukoba interesa ili, u najmanju ruku, dojam nedovoljne institucionalne neovisnosti.

Jedno od najvažnijih neodgovorenih pitanja odnosi se na način na koji bi privatni ulagači ostvarivali povrat na uloženi novac.

FIFA tvrdi da bi sva neto korist FFE-a bila ponovno uložena u nogomet. To bi moglo značiti da ulagači ne bi primali uobičajene novčane dividende, nego bi njihov povrat prije svega ovisio o rastu tržišne vrijednosti njihova udjela.

Prema jednoj analizi, ulaganje od 4,2 milijarde dolara, uz očekivani godišnji povrat od 15 posto, do 2030. trebalo bi dosegnuti vrijednost od oko 7,3 milijarde dolara.

To bi značilo da bi ukupna vrijednost FFE-a u približno četiri godine trebala porasti s 20 milijardi na gotovo 37 milijardi dolara, odnosno za oko 85 posto.

Takav bi rast vjerojatno zahtijevao znatno povećanje prihoda od televizijskih prava, sponzorstava, licenciranja, prodaje ulaznica i novih digitalnih usluga.

Kritičari zato postavljaju pitanje bi li pritisak ulagača mogao dovesti do češćeg održavanja turnira, povećanja broja utakmica, viših cijena ulaznica ili drugih odluka kojima bi se komercijalni interes stavio ispred sportskog.

FIFA odbacuje takve tvrdnje i ponavlja da privatni ulagači ne bi imali ovlasti odlučivati o natjecanjima i njihovim formatima.

FIFA očekuje da će joj prihodi u ciklusu od 2023. do 2026. premašiti 15 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više nego u prethodnom četverogodišnjem razdoblju.

Velik dio tog prihoda povezan je sa Svjetskim prvenstvom održanim u SAD-u, Kanadi i Meksiku, prvim izdanjem turnira na kojem je sudjelovalo 48 reprezentacija.

Procjena FFE-a na 20 milijardi dolara odgovarala bi iznosu nešto većem od pet prosječnih godišnjih prihoda FIFA-e u aktualnom poslovnom ciklusu.

To je niži omjer od onoga po kojemu se na tržištu vrednuju kompanije povezane s Formulom 1, UFC-om ili američkim profesionalnim sportom.

Međutim, FIFA-in poslovni model u velikoj mjeri ovisi o muškom Svjetskom prvenstvu, koje se održava svake četiri godine. To povećava rizik za ulagače, ali istodobno stvara snažan poticaj za komercijalni razvoj drugih natjecanja.

Među njima su žensko Svjetsko prvenstvo, Svjetsko klupsko prvenstvo, omladinski turniri, futsal i druga FIFA-ina natjecanja.

Objedinjavanjem komercijalnih prava u jednoj kompaniji FIFA želi privatnim ulagačima ponuditi stabilniji i raznovrsniji izvor prihoda nego što bi bila samo prava povezana s muškim Svjetskim prvenstvom.

Projekt FFE otvorio je novu frontu u dugogodišnjem sukobu FIFA-e i UEFA-e oko upravljanja međunarodnim nogometom, rasporeda natjecanja i podjele prihoda.

Europa ostvaruje najveći dio prihoda elitnog klupskog nogometa. Međutim, unutar FIFA-e svaka od 211 članica ima po jedan glas, bez obzira na veličinu tržišta, broj stanovnika ili sportsku snagu reprezentacije.

Infantino je tijekom svojeg mandata izgradio snažnu potporu među savezima iz Afrike, Azije, Oceanije te Sjeverne i Srednje Amerike, kojima su FIFA-ini razvojni programi važan izvor financiranja.

Mogućnost da svaki savez dobije do 20 milijuna dolara dodatnog novca mogla bi Infantinu osigurati dovoljnu potporu za provedbu projekta, unatoč protivljenju UEFA-e i nekih od najvećih europskih nogometnih saveza.

Infantino bi se sljedeće godine trebao kandidirati za novi mandat na čelu FIFA-e.

Za sada nije poznato hoće li FFE imati vlastitog izvršnog direktora, kako će izgledati njegov upravni odbor, koja će prava imati privatni ulagači niti pod kojim će uvjetima moći prodati svoje udjele.

Nije jasno ni hoće li FIFA objaviti cjelovitu procjenu vrijednosti kompanije, ugovore s ulagačima i detaljna pravila za sprečavanje sukoba interesa.

FIFA će prijedlog predstaviti svojim članicama i FIFA-inu Vijeću, koji će donijeti konačnu odluku.

Iako se UEFA snažno protivi projektu, on bi mogao biti odobren dobije li potporu većine od 211 nacionalnih saveza, od kojih bi gotovo svaki mogao ostvariti izravnu financijsku korist.