Od stručnjaka do lidera: Igor Belošić o učenju i mentorstvu kroz MBA

Igor Belošić, Managing Director za Austriju i centralnu Europu u globalnoj kompaniji koja proizvodi grafičke boje, prisjeća se svog MBA iskustva u COTRUGLIJU kao ključnog trenutka u svojoj karijeri. Kada ga pitamo je li MBA bio prava odluka za njega, priznaje da je teško to odmah kvantificirati, ali iskustva i znanja koja je stekao zasigurno su mu pomogla.

Izlazak iz uske branše i širenje poslovnih horizonta

Igor dolazi iz vrlo specifične, uske branše – grafičke industrije – gdje nakon godina iskustva zna gotovo sve što se događa na regionalnoj i europskoj razini. S tom spoznajom, u srednjim 30-ima odlučio je upisati MBA kako bi se susreo s ljudima iz potpuno drugih industrija i proširio svoj horizont. „Primarni cilj bio mi je upoznati kolege iz raznih branši i vidjeti drugačije pristupe poslovanju“, kaže Igor. COTRUGLI je bio logičan izbor jer je program bio u Zagrebu, blizu mjesta gdje je živio.

Najviše ga je fascinirao rad na mekim vještinama i interakcija s predavačima koji su otvarali nove poglede i informacije, u vrijeme prije podcasta i lako dostupnih online resursa. „Oni su malo odškrinuli vrata. Ako te nešto zanimalo, mogao si istražiti i naučiti puno više“, prisjeća se.

Igor ističe kako su mu najljepše uspomene s MBA-a druženja i mali „aha“ momenti tijekom tih nekoliko dana modula. Networking je bio dodatna vrijednost: „S nekima sam i danas u kontaktu, a čak smo i ostvarili zajednički projekt i poslovnu suradnju.“

Kad znaš što želiš, lakše je izdržati tempo

Važno je odlučiti što i kako želiš i to disciplinirano provoditi. U zahtjevnom životnom trenutku, uz vrlo malu djecu, jasan fokus, laserski precizan time management te disciplina u provedbi istog bili su mi esencijalni za koordinirati obaveze povezane s MBA modulima“, priznaje Igor.

Danas Igor vodi poslovanje u regiji koja uključuje Austriju, bivše jugoslavenske zemlje, Albaniju, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, Češku i Slovačku. Kada se osvrne na MBA, priznaje da mu je program pripremio temelje za rad s ljudima i upravljanje izazovima na višoj razini. „Kroz MBA sam se susreo s kolegama na visokim pozicijama koji su me mentorirali i pokazali kako se rješavaju situacije koje nisu direktno vezane uz moju branšu, ali su ključne za liderstvo.“

Mentorstvo i učenje kroz greške kao temelj liderstva

Igor naglašava važnost mentora kroz cijelu karijeru i ističe kako i sam danas nastoji mentorirati druge. „Važno je naučiti da se smije pogriješiti i da greške nisu katastrofa – one su temelj učenja. Na početku liderstva moraš imati priliku pogriješiti kako bi naučio i rastao.“

Na pitanje što bi savjetovao nekome tko razmišlja o MBA-u, Igor odgovara: „Svakako preporučujem. Nakon određenih godina iskustva, susret s ljudima iz raznih industrija i iskustava daje nevjerojatno vrijedna poznanstva. To je vrijeme kada si spreman primiti znanje i primijeniti ga u svojoj karijeri.“

Za Igora Belošića, MBA na COTRUGLIJU nije bio samo akademski program – bio je to prostor za rast, susrete s različitim perspektivama i pripremu za upravljanje složenim poslovima na međunarodnoj razini.

SPONZORIRANO / PROMO

Microsoft novim patentom otkrio ambiciju ubacivanja oglasa u svojim videoigrama

Microsoft je podnio patentnu prijavu za sustav koji bi mogao prikazivati oglase unutar videoigara u trenucima kada igrač nije aktivno uključen u akciju, primjerice tijekom učitavanja nove razine, nakon završetka borbe s velikim neprijateljom ili pri korištenju izbornika.

Patentna prijava, objavljena pod nazivom “Contextually Aware Management of Interactive Software Application Access”, opisuje sustav koji bi pratio stanje igre i pokušao prepoznati trenutak u kojem bi prikazivanje oglasa najmanje ometalo igrača.

Prema opisu patenta, korisnik bi u početku dobio određeno razdoblje igranja bez oglasa. To bi moglo biti unaprijed određeno vrijeme, primjerice 30 minuta, ili bi trajalo do određenog trenutka u igri, poput završetka razine ili misije.

Kada bi to razdoblje isteklo, sustav ne bi nužno odmah prikazao reklamu. Umjesto toga, čekao bi pogodniji trenutak — primjerice završetak borbe s bossom, kraj međuscene, učitavanje nove razine, dovršetak zadatka ili ulazak u izbornik.

Tijekom prikazivanja oglasa igra bi se mogla privremeno zaustaviti, a nakon završetka reklame korisniku bi se omogućilo novo razdoblje igranja bez oglasa.

Na taj bi način Microsoft pokušao prenijeti poslovni model koji je već godinama uobičajen u mobilnim igrama na PC i konzole, ali bez nasumičnih prekida usred aktivnog igranja.

Oglas u zamjenu za dodatno vrijeme bez reklama

Jedan od ključnih elemenata sustava bio bi svojevrsni “kredit” za igranje bez oglasa.

Nakon što korisnik pogleda reklamu, sustav bi mu dodijelio novo razdoblje tijekom kojeg igra ne bi bila prekidana oglasima. Drugim riječima, gledanje oglasa bilo bi zamjena za dodatno vrijeme igranja bez reklama.

Takav model već je dobro poznat iz mobilnih igara, gdje korisnici često gledaju videooglas kako bi dobili dodatni život, virtualnu valutu, nagradu ili nastavak igranja.

Microsoftova patentna prijava pokazuje da kompanija razmatra sličan pristup i za veće PC i konzolaške videoigre, gdje su igrači tradicionalno znatno manje naviknuti na oglase tijekom samog igranja.

Važno je, međutim, naglasiti da patentna prijava ne znači da će Microsoft ovaj sustav doista uvesti u Xbox ili Windows igre. Kompanija u prijavi ne navodi konkretnu igru, Xbox uslugu niti datum mogućeg uvođenja.

Velike tehnološke kompanije redovito prijavljuju patente za tehnologije koje nikada ne završe u komercijalnim proizvodima.

Xbox već traži nove načine zarade od oglašavanja

Ipak, patent dolazi u trenutku kada Microsoft sve otvorenije istražuje nove modele oglašavanja unutar svojeg gaming poslovanja.

Microsoft Advertising u travnju je gaming opisao kao jedno od važnijih budućih područja za oglašivače, ističući mogućnosti oglašavanja kroz Xbox, mobilne igre kompanije King i Microsoftove casual igre.

Kompanija pritom promovira formate koji bi trebali biti manje nametljivi i bolje uklopljeni u samo iskustvo igranja.

Microsoft već nudi različite oglašivačke formate povezane s Xboxom i drugim gaming platformama, uključujući brendirane sadržaje i oglase prilagođene okruženju igre.

Business Insider također je izvijestio da Xbox eksperimentira s modelima u kojima korisnici gledaju oglase u zamjenu za pristup određenim uslugama, uključujući cloud gaming, odnosno igranje preko interneta bez potrebe da se cijela igra instalira i pokreće na korisnikovu uređaju.

To pokazuje da Microsoft traži načine kako povećati prihode od gaming poslovanja bez potpunog oslanjanja na prodaju igara i pretplate.

Poslovni model mobilnih igara seli se na PC i konzole?

Gaming industrija posljednjih se godina sve više oslanja na mikrotransakcije, pretplate i free-to-play model, odnosno igre koje se mogu besplatno preuzeti, ali prihod ostvaruju kroz kupnju dodatnog sadržaja, virtualnih predmeta i drugih pogodnosti.

Oglašavanje bi moglo postati još jedan izvor prihoda, posebno kod igara koje se nude besplatno.

No uvođenje oglasa u PC i konzolne igre moglo bi izazvati otpor dijela igrača, osobito ako bi reklame prekidale igranje u naslovima koji se tradicionalno prodaju po punoj cijeni.

Microsoftov patent pokušava riješiti upravo taj problem — prikazivati oglase u trenucima kada je prekid najmanje primjetan.

Ako takav sustav ikada zaživi, mogao bi dodatno približiti poslovne modele PC i konzolnih igara onima koji su već godinama standard u mobilnom gamingu.

Za Microsoft, koji nakon preuzimanja Activision Blizzarda upravlja jednim od najvećih portfelja videoigara na svijetu, oglašavanje bi pritom moglo otvoriti novi izvor prihoda od publike koja svakodnevno provodi sate unutar Xboxova gaming ekosustava.

Peter Thiel upozorava: Europa dramatično zaostaje u AI utrci

Milijarder i tehnološki investitor Peter Thiel smatra da Europa dramatično zaostaje za Sjedinjenim Državama u razvoju umjetne inteligencije, dok istodobno upozorava da bi pretjerano centralizirana regulacija nove tehnologije mogla predstavljati jednako velik problem kao i sam AI.

Thiel, suosnivač PayPala i Palantira te jedan od najpoznatijih investitora iz Silicijske doline, rekao je u novom razgovoru s Mathiasom Döpfnerom, izvršnim direktorom medijske kompanije Axel Springer, da je Europa u razvoju najnaprednijih AI tehnologija znatno iza SAD-a.

Prema njegovu mišljenju, razlika nije samo u tehnologiji nego i u načinu na koji kompanije reagiraju na njezin razvoj.

Thiel tvrdi da američke kompanije osjećaju sve veću potrebu razumjeti kako će umjetna inteligencija promijeniti njihove poslovne modele, dok je u Europi češći pristup pričekati i vidjeti u kojem će se smjeru tehnologija razvijati.

Kao primjer naveo je Palantir, kompaniju za analizu podataka i razvoj softverskih platformi koju je suosnovao 2003. godine. Poslovanje Palantira s američkim kompanijama posljednjih je godina snažno raslo zahvaljujući potražnji za njegovim alatima koji koriste umjetnu inteligenciju.

Thiel smatra da u Europi zasad ne vidi jednaku razinu hitnosti.

AI mijenja Thielovu tezu o tehnološkoj stagnaciji

Thiel već godinama tvrdi da je tehnološki napredak u zapadnim gospodarstvima usporio nakon 1970-ih.

Prema njegovoj poznatoj tezi, svijet je ostvario velik napredak u “svijetu bitova” — računalima, internetu i softveru — ali mnogo manje u “svijetu atoma”, odnosno energetici, transportu, proizvodnji, infrastrukturi i drugim područjima fizičkog gospodarstva.

U novom razgovoru priznao je da ga je nagli razvoj umjetne inteligencije barem djelomično natjerao da preispita takav pogled.

AI se posljednjih nekoliko godina razvija toliko brzo da se rasprava u Silicijskoj dolini promijenila. Umjesto pitanja razvija li se tehnologija dovoljno brzo, sve se češće postavlja pitanje napreduje li prebrzo i mogu li ljudi zadržati kontrolu nad sve sposobnijim sustavima.

U rujnu su vodeći američki AI poduzetnici ponovno otvorili raspravu o mogućem usporavanju razvoja najnaprednijih modela zbog sigurnosnih rizika. Izvršni direktor Anthropica Dario Amodei pozvao je na snažnije zajedničke sigurnosne standarde, a slične zabrinutosti iznijeli su i čelnici drugih velikih AI kompanija.

Dio europskih tehnoloških kompanija, međutim, upozorava da bi usporavanje razvoja prvenstveno koristilo američkim kompanijama koje već imaju veliku tehnološku prednost nad europskim konkurentima.

Thiel istodobno ulaže milijarde u AI boom

Thiel nije samo komentator razvoja umjetne inteligencije. Njegov investicijski fond Founders Fund jedan je od većih ulagača u tehnološke kompanije povezane s razvojem AI tehnologija.

Među njima je Cognition, američki startup koji razvija AI sustav Devin, svojevrsnog autonomnog programera koji može samostalno pisati i mijenjati računalni kod.

Cognition je početkom rujna osigurao dvije milijarde dolara nove investicije uz procijenjenu vrijednost kompanije od 48 milijardi dolara.

Vrijednost Cognitiona tako je gotovo udvostručena u samo nekoliko mjeseci. Kompanija je u svibnju bila procijenjena na oko 26 milijardi dolara.

Cognition navodi da su njegovi godišnji prihodi, izračunati prema trenutačnom tempu poslovanja, porasli s oko 492 milijuna dolara u svibnju na gotovo 900 milijuna dolara početkom rujna. Među korisnicima njegovih alata nalaze se velike kompanije poput Nvidije, Mercedes-Benza, Citija i GE Aerospacea.

Takav rast pokazuje koliko investitori očekuju da će alati koji automatiziraju programiranje postati jedan od prvih velikih komercijalnih proizvoda generativne umjetne inteligencije.

Kontroverzan pogled na regulaciju

Thiel se istodobno već dulje vrijeme protivi ideji snažno centralizirane međunarodne regulacije umjetne inteligencije.

Njegovi stavovi dobili su dodatnu pozornost zbog neobične poveznice koju povlači između tehnološke regulacije i svojih religijskih razmišljanja o Antikristu.

Thiel strahuje da bi stvaranje jednog globalnog tijela koje bi u ime sigurnosti dobilo široke ovlasti nad razvojem umjetne inteligencije moglo dovesti do pretjerane koncentracije političke moći.

Takav pogled znatno se razlikuje od poziva dijela vodećih AI kompanija na stvaranje međunarodnih mehanizama koji bi trebali ograničiti razvoj i korištenje potencijalno opasnih modela.

Rasprava se dodatno zaoštrava jer američka administracija nastoji održati tehnološku prednost nad Kinom, a pritom izbjeći propise koji bi mogli znatnije usporiti domaće AI kompanije.

Europa pokušava sustići SAD

Thielova kritika Europe dolazi u trenutku kada i europske institucije sve otvorenije priznaju problem tehnološkog zaostajanja.

Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da bi umjetna inteligencija mogla povećati europsku produktivnost za oko jedan posto tijekom pet godina, ali upozorava da Europa istodobno postaje sve ovisnija o američkoj i kineskoj AI tehnologiji.

Europske kompanije poput francuskog Mistrala pokušavaju razviti vlastite velike AI modele, dok Europska unija istodobno kroz Akt o umjetnoj inteligenciji, poznat kao AI Act, pokušava postaviti pravila za razvoj i korištenje te tehnologije.

Problem je što Europa regulira područje u kojem još uvijek nema kompanije usporedive s američkim OpenAI-jem, Anthropicom ili Googleom.

Upravo je to srž Thielove kritike. Dok se u SAD-u raspravlja o tome razvija li se umjetna inteligencija prebrzo, Europa, prema njegovu mišljenju, još uvijek pokušava uhvatiti korak.

Za kontinent koji već godinama pokušava smanjiti tehnološku ovisnost o američkim kompanijama, brzina razvoja umjetne inteligencije mogla bi zato postati još jedan važan test njegove gospodarske konkurentnosti.

Osnažene europske ambicije padaju na zastarjelim bankarskim sustavima

Europske banke imaju dovoljno kapitala i posljednjih godina ostvaruju solidne profite, ali zbog rascjepkanog tržišta i dalje nemaju veličinu potrebnu za financiranje najvećih europskih projekata, upozorio je predsjednik Europskog nadzornog tijela za bankarstvo François-Louis Michaud.

Michaud je u razgovoru za Reuters rekao da je europsko bankarsko tržište još uvijek daleko od potpuno jedinstvenog sustava, iako banke posluju unutar zajedničkog tržišta Europske unije.

To postaje sve veći problem jer Europa istodobno pokušava financirati nekoliko vrlo skupih procesa — digitalizaciju gospodarstva, energetsku tranziciju, jačanje obrambenih kapaciteta, sigurnije opskrbne lance i prilagodbu demografskim promjenama.

Riječ je o ulaganjima koja bi trebala biti ključna za buduću konkurentnost Europe.

Europske banke pritom nisu nužno financijski slabe. Naprotiv, sektor je posljednjih godina ojačao kapitalne pozicije i ostvaruje dobru profitabilnost. Problem je prije svega u tome što velik dio banaka i dalje posluje prvenstveno unutar nacionalnih tržišta, dok je širenje preko granica članica EU-a znatno složenije nego, primjerice, u Sjedinjenim Državama.

Različiti porezni sustavi, nacionalni propisi, pravni režimi i politički otpor prekograničnim preuzimanjima povećavaju troškove i otežavaju stvaranje velikih paneuropskih banaka.

Amerika ima prednost u veličini

Razlika je posebno vidljiva u usporedbi s američkim bankarskim sustavom.

Velike američke banke poput JPMorgana, Bank of America i Citigroupa posluju na velikom i znatno ujednačenijem domaćem tržištu, što im omogućuje veće razmjere poslovanja, lakši pristup kapitalu i veća ulaganja u tehnologiju.

Europske banke, s druge strane, mogu biti vrlo snažne na svojim domaćim tržištima, ali se puno teže šire preko granica.

Potpredsjednik Europske središnje banke Boris Vujčić prošlog je tjedna rekao Reutersu da se europske banke dobro uspoređuju s američkim konkurentima kada je riječ o kapitalu, likvidnosti, profitabilnosti i učinkovitosti, ali zaostaju u poslovima u kojima veličina igra ključnu ulogu, poput trgovanja vrijednosnim papirima i infrastrukture tržišta kapitala.

Prema riječima predsjednika euroskupine Kyriakosa Pierrakakisa, najveće američke banke u IT infrastrukturu, u odnosu na veličinu svoje imovine, ulažu dvostruko više od europskih banaka.

Ta razlika postaje posebno važna s razvojem umjetne inteligencije, digitalnog bankarstva, platnih sustava i kibernetičke sigurnosti, područja u kojima su potrebna velika i kontinuirana ulaganja.

Politički otpor koči spajanja

Jedan od najvećih problema ostaje politički otpor prekograničnim bankarskim preuzimanjima.

Primjer je pokušaj talijanskog UniCredita da preuzme njemački Commerzbank, kojem se njemačke vlasti snažno protive. Taj slučaj dobro pokazuje koliko je teško provesti konsolidaciju europskog bankarskog sektora čak i kada za spajanje postoji jasna poslovna logika.

Europske institucije već godinama zagovaraju dovršetak bankovne unije, odnosno sustava koji bi trebao dodatno uskladiti pravila, nadzor banaka i zaštitu depozita unutar EU-a.

Istodobno se radi i na tzv. uniji štednje i ulaganja, projektu kojim Bruxelles želi više europske štednje usmjeriti u ulaganja unutar kontinenta, umjesto da velik dio kapitala završava na američkim financijskim tržištima.

Napredak je, međutim, spor jer države članice i dalje žele zadržati značajnu kontrolu nad vlastitim bankarskim sustavima.

Europi trebaju golema ulaganja

Pitanje veličine banaka postalo je još važnije jer će Europa u idućim godinama morati znatno povećati ulaganja u obranu, energetsku infrastrukturu, digitalizaciju i nove tehnologije.

Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je upozorio da bi rascjepkano europsko tržište moglo ograničiti koristi od novih tehnologija poput umjetne inteligencije. MMF procjenjuje da bi AI mogao povećati europsku produktivnost za oko jedan posto tijekom pet godina, ali upozorava da bi koristi mogle biti slabije i neravnomjerno raspoređene ako Europa ne produbi integraciju tržišta kapitala, rada i energije.

Europske institucije zato sve otvorenije zagovaraju stvaranje većih banaka i dubljih tržišta kapitala koja bi mogla financirati projekte sličnih razmjera kao njihovi američki konkurenti.

Michaud smatra da Europa već ima snažne banke, ali da regulatorne i nacionalne prepreke sprečavaju da njihov kapital i poslovni modeli djeluju na razini cijelog kontinenta.

Evo kako izgleda prvi potpuno električni Bentley

Bentley je predstavio svoj prvi potpuno električni automobil, SUV nazvan Torcal, čime britanski proizvođač luksuznih vozila želi provjeriti koliko su njegovi tradicionalno imućni kupci spremni prijeći na električni pogon bez odricanja od obilježja koja već desetljećima definiraju marku.

Torcal će imati početnu cijenu od 173.000 funti, odnosno oko 230.000 dolara, što ga smješta među pristupačnije modele u Bentleyjevoj ponudi. Kompanija računa da bi novi model mogao privući ne samo postojeće vlasnike Bentleyja nego i kupce koji dosad nisu razmatrali tu marku.

Za razliku od nekih proizvođača koji su prelazak na električni pogon iskoristili za radikalnu promjenu dizajna, Bentley se odlučio za znatno konzervativniji pristup. Torcal zadržava niz elemenata karakterističnih za modele s benzinskim motorima, uključujući prednji dio automobila oblikovan tako da podsjeća na tradicionalnu Bentleyjevu masku hladnjaka, iako električnom vozilu takav otvor više nije potreban na isti način kao automobilu s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Kompanija je otišla korak dalje i pokušala električnom automobilu dati dio karaktera tradicionalnog Bentleyja s velikim motorom. Torcal zato koristi posebno razvijen zvučni sustav koji prati ubrzavanje automobila i trebao bi vozaču pružiti snažniji osjećaj dinamike.

Izvršni direktor Frank-Steffen Walliser rekao je Reutersu da je cilj kompanije prije svega bio napraviti prepoznatljiv Bentley, a ne automobil koji bi bio potpuno drukčiji samo zato što koristi električni pogon.

Luksuzni proizvođači postaju oprezniji prema potpunoj elektrifikaciji

Bentleyjev potez dolazi u trenutku kada dio luksuzne automobilske industrije postaje znatno oprezniji prema potpunom prelasku na električna vozila.

Lamborghini, koji je poput Bentleyja dio Volkswagen grupe, odgodio je svoj prvi potpuno električni model do kraja desetljeća, dok je McLaren objavio da zasad nema konkretne planove za električni automobil. Obje kompanije kao jedan od razloga navode slabiju potražnju svojih kupaca za potpuno električnim vozilima.

Bentley je također ranije odgodio predstavljanje svojeg prvog električnog modela i odustao od prvotnog plana prema kojem je do 2030. trebao postati potpuno električna marka. Kompanija je pritom priznala da kupci još nisu spremni za tako brz prijelaz na automobile s potpuno električnim pogonom.

Sličan problem pokušavaju riješiti i drugi proizvođači iz najskupljeg segmenta tržišta. Rolls-Royce, u vlasništvu BMW-a, jedan je od rijetkih velikih proizvođača ultraluksuznih automobila koji već prodaje potpuno električni model.

Ferrari je također ušao u segment potpuno električnih automobila, no za proizvođače čiji se identitet desetljećima gradio oko snažnih benzinskih motora prijelaz na električni pogon posebno je osjetljiv. Kupci takvih marki često ne kupuju automobil samo zbog performansi, nego i zbog zvuka motora, osjećaja u vožnji i tradicije povezane s markom.

Bentley zato pokušava zadržati što više prepoznatljivih elemenata svojih klasičnih modela, čak i u automobilu koji više nema benzinski motor.

Bentley ulaže 350 milijuna funti

Torcal će se proizvoditi u Bentleyjevoj tvornici u Creweu na sjeverozapadu Engleske, u koju je kompanija uložila oko 350 milijuna funti kako bi je pripremila za proizvodnju električnih modela.

Bentley je novi automobil već predstavljao postojećim i potencijalnim kupcima, a Walliser tvrdi da interes zasad dolazi gotovo podjednako iz dviju skupina.

Otprilike polovicu zainteresiranih čine postojeći Bentleyjevi kupci koji traže električni automobil ili žele zamijeniti jedno od vozila u svojoj kolekciji, dok drugu polovicu čine ljudi koji dosad nisu bili vlasnici Bentleyja.

Kompanija navodi da je interes posebno izražen u Europi, na Bliskom istoku i u dijelovima SAD-a u kojima su električni automobili već šire prihvaćeni. Kampanja za kinesko tržište trebala bi početi 2027. godine.

Za Bentley će Torcal zato biti mnogo više od još jednog novog modela. Njegova prodaja trebala bi pokazati može li električni automobil privući kupce koji su luksuz desetljećima povezivali s velikim benzinskim motorima, karakterističnim zvukom i osjećajem u vožnji.

Rezultat će biti zanimljiv i ostatku luksuzne automobilske industrije, koja pokušava pronaći ravnotežu između sve strožih pravila o emisijama i činjenice da dio najimućnijih kupaca zasad ne pokazuje jednako snažan interes za električne automobile kao što su proizvođači očekivali prije nekoliko godina.

Nastavak golemih ulaganja u AI mogao bi destabilizirati američko gospodarstvo

Američka utrka u izgradnji infrastrukture za umjetnu inteligenciju mogla bi zahtijevati više od 10 bilijuna dolara ulaganja do 2032. godine, što bi je učinilo jednim od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti zemlje. No sve složeniji načini financiranja tih ulaganja istodobno povećavaju rizike za širi financijski sustav.

Na to upozorava Stijn Van Nieuwerburgh, profesor financija na Columbia Business Schoolu, u novom istraživanju pripremljenom za konferenciju Brookings Institutiona, piše Reuters.

Prema njegovoj procjeni, razvoj infrastrukture potrebne za umjetnu inteligenciju mogao bi do 2032. svake godine zahtijevati ulaganja u vrijednosti oko 3,6 posto američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).

Takav bi investicijski val, mjeren udjelom u gospodarstvu, bio veći od ulaganja u izgradnju američkih željeznica krajem 19. stoljeća, međudržavne mreže autocesta sredinom 20. stoljeća ili telekomunikacijske infrastrukture tijekom internetskog buma 1990-ih.

Velike tehnološke kompanije poput Amazona, Mete i Googlea početnu fazu AI ulaganja uglavnom su mogle financirati vlastitim novcem, zahvaljujući snažnim novčanim tokovima i velikim rezervama gotovine.

No troškovi podatkovnih centara, naprednih računalnih čipova, električne energije i druge potrebne infrastrukture sada rastu toliko brzo da se tehnološke kompanije i njihovi partneri sve više okreću vanjskim izvorima financiranja.

To znači da se dio rizika postupno seli iz tehnološkog sektora prema bankama, osiguravajućim društvima, investicijskim i privatnim kreditnim fondovima te drugim dijelovima američkog financijskog sustava.

Van Nieuwerburgh procjenjuje da bi tijekom sljedećih sedam godina u SAD-u moglo biti izgrađeno oko 183 gigavata novih kapaciteta podatkovnih centara. Za usporedbu, sadašnji ukupni kapacitet procjenjuje se na oko 57 gigavata.

Posebnu pozornost privlače sve složenije financijske konstrukcije koje se koriste za financiranje tako velikih projekata.

Među njima su takozvana društva posebne namjene, poznata pod engleskom kraticom SPV (special purpose vehicle). Riječ je o zasebnim pravnim subjektima koji se osnivaju za financiranje određenog projekta ili imovine, primjerice izgradnje podatkovnog centra.

Takve strukture mogu omogućiti kompanijama da velike infrastrukturne projekte financiraju odvojeno od svoje osnovne bilance, ali istodobno mogu otežati investitorima i regulatorima da procijene gdje se financijski rizik u konačnici nalazi.

Van Nieuwerburgh je u razgovoru s novinarima određene elemente sadašnjeg financiranja usporedio sa složenim financijskim strukturama koje su se koristile prije američke krize drugorazrednih hipotekarnih kredita 2008. godine, navodi Reuters.

Pritom je naglasio da to ne znači da je nova financijska kriza neizbježna.

Ako potražnja za uslugama temeljenima na umjetnoj inteligenciji nastavi snažno rasti, podatkovni centri budu dobro iskorišteni, a AI modeli nastave brzo napredovati, prihodi industrije mogli bi biti dovoljno veliki da opravdaju sadašnja ulaganja.

Problem bi mogao nastati ako se očekivanja investitora pokažu previsokima ili nerealnima.

Kombinacija neizvjesne buduće potražnje, vrlo brzog tehnološkog razvoja, problema s izgradnjom infrastrukture i sve većeg oslanjanja na zaduživanje mogla bi dovesti do znatnih gubitaka ako investitori počnu smanjivati svoja očekivanja o budućoj zaradi AI tehnologija.

Koliko su ta očekivanja visoka pokazuje i procjena potrebnih prihoda.

Van Nieuwerburgh procjenjuje da bi AI industrija do 2032. trebala ostvarivati oko 3,7 bilijuna dolara godišnjih prihoda kako bi ulagačima omogućila očekivani povrat na kapital uložen u potrebnu infrastrukturu.

Prema podacima navedenima u istraživanju, prihodi vodećih kompanija koje razvijaju generativnu umjetnu inteligenciju i dalje su višestruko manji od razine koja bi dugoročno bila potrebna za opravdavanje tolikog investicijskog vala.

Istodobno se znakovi opreza već mogu vidjeti i na američkom tržištu korporativnih obveznica.

Prema procjenama Goldman Sachsa koje je Reuters objavio ovog tjedna, izdavanje duga takozvanih hyperscalera – najvećih tehnoloških kompanija koje upravljaju golemim cloud platformama i podatkovnim centrima – moglo bi u 2027. dosegnuti oko 420 milijardi dolara, približno 60 posto više nego ove godine.

Među hyperscalere obično se ubrajaju kompanije poput Amazona, Microsofta i Googlea, čije cloud platforme i podatkovni centri čine okosnicu velikog dijela današnje internetske i AI infrastrukture.

Investitori pritom postaju sve oprezniji.

Premija koju traže za držanje obveznica kompanija snažno izloženih AI infrastrukturnom ciklusu porasla je na oko 115 baznih bodova iznad prinosa usporedivih američkih državnih obveznica. Za usporedbu, prosjek šireg tržišta kvalitetnih američkih korporativnih obveznica iznosi oko 78 baznih bodova.

Jedan bazni bod odgovara stotom dijelu postotnog boda, pa razlika u spreadu pokazuje koliko dodatnog prinosa investitori traže kao naknadu za preuzimanje većeg rizika.

To zasad ne znači da investitori očekuju ozbiljne probleme s otplatom duga kompanija poput Amazona, Mete ili Googlea. Njihove bilance i dalje su među najsnažnijima u korporativnoj Americi.

Veća je neizvjesnost koliko će još kapitala biti potrebno, koliko će novog duga stići na tržište i hoće li stotine milijardi dolara uložene u podatkovne centre, čipove i energetsku infrastrukturu na kraju ostvariti očekivani povrat.

Povijest velikih tehnoloških i infrastrukturnih promjena pokazuje da snažan gospodarski napredak i veliki gubici za dio investitora mogu postojati istodobno.

Izgradnja željeznica i telekomunikacijske infrastrukture dugoročno je promijenila američko gospodarstvo, ali je istodobno dovela do nastanka investicijskih balona i propasti dijela kompanija koje su sudjelovale u tim ciklusima.

Slično pitanje sada se sve češće postavlja i kod umjetne inteligencije.

Mirta Pađen Lee je nova Infobipova potpredsjednica za ljudske potencijale

Globalna cloud komunikacijska platforma Infobip, koja umjetnu inteligenciju stavlja u središte poslovanja, imenovala je Mirtu Pađen Lee potpredsjednicom za ljudske potencijale. Imenovanje stupa na snagu 1. listopada 2026, a podržavat će daljnji rast kompanije, organizacijsku transformaciju i razvoj poslovanja usmjerenog na umjetnu inteligenciju, navodi se u priopćenju.

Imenovanje dolazi u razdoblju kada Infobip obilježava 20. obljetnicu poslovanja i ulazi u novu fazu razvoja, usmjerenu na inovacije, operativnu izvrsnost te kontinuirano ulaganje u zaposlenike, vodstvo i AI kompetencije unutar cijele organizacije. 

U svojoj novoj ulozi Pađen Lee vodit će globalnu funkciju People Operations u Infobipu, a bit će odgovorna za strategiju upravljanja ljudskim potencijalima, organizacijski razvoj, sustav nagrada i pogodnosti, HR operacije, razvoj liderskih kompetencija i inicijativa osmišljenih za podršku dugoročnom rastu kompanije i razvoju njezina operativnog modela. Pađen Lee na toj će poziciji naslijediti Marina Bezića, koji se Infobipu pridružio 2021. godine, a funkciju potpredsjednika za ljudske potencijale obnašao je posljednje tri godine. Bezić je pritom imao važnu ulogu u podršci razvoju zaposlenika i organizacije.

Jedan od ključnih fokusa njezine nove uloge bit će podrška organizacijskoj i kulturnoj transformaciji, koja je potrebna u okruženju temeljenom na umjetnoj inteligenciji, a u kojem prilagodljivost, suradnja, kontinuirano učenje i novi načini rada postaju sve važniji u svim poslovnim područjima.

Infobip nastavlja integrirati AI u svoje proizvode, operacije i interne procese, istodobno ulažući u razvoj kompetencija zaposlenika i organizacijsku agilnost. Kako kompanija razvija svoj AI-first pristup, ostaje usmjerena na to da zaposlenicima osigura znanja, način razmišljanja i podršku potrebne za rad s novim tehnologijama. 

"Rast, novi poslovni modeli, razvoj tehnologija i ubrzani napredak umjetne inteligencije kontinuirano mijenjaju način na koji organizacije posluju. U globalnim kompanijama poput Infobipa, s više od 70 ureda diljem svijeta, uspješna transformacija zahtijeva više od procesa i alata – ona mora biti usko povezana s kulturom, snažnom komunikacijom i vodstvom, koje tijekom cijelog procesa ostaje blisko povezano s ljudima. Veselim se daljnjem jačanju praksi upravljanja ljudskim potencijalima i organizacijskih kapaciteta, dok Infobip ulazi u sljedeću fazu rasta kao AI-first kompanija", izjavila je Mirta Pađen Lee, potpredsjednica za ljudske potencijale.

"Kako se Infobip razvija u kompaniju koja svoje poslovanje temelji na umjetnoj inteligenciji, ulaganje u naše ljude, kulturu i vodstvo važnije je nego ikad. Mirtino iskustvo u vođenju zaposlenika i transformaciji međunarodnih kompanija vrijedan je doprinos dok nastavljamo rasti, inovirati i oblikovati budućnost rada u Infobipu", dodao je Silvio Kutić, suosnivač i glavni izvršni direktor Infobipa.

Prije dolaska u Infobip, Pađen Lee obnašala je seniorske HR funkcije u MOL Grupi i IKEA SEE, gdje je vodila međunarodne HR i organizacijske inicijative na više tržišta. Njezino iskustvo obuhvaća razvoj liderstva, planiranje radne snage, organizacijsku učinkovitost i HR operacije. Posjeduje CIPD Level 5 certifikat iz upravljanja ljudskim potencijalima te je tijekom svoje karijere sudjelovala u brojnim programima iz područja HR-a, coachinga, liderstva i poslovnog obrazovanja.

Turkish Airlines najavio golemu narudžbu Boeingovih zrakoplova

Turkish Airlines zaključio je narudžbu za do 150 Boeingovih zrakoplova 737 MAX, čime je nakon višemjesečnih pregovora dovršen posao koji je neko vrijeme bio neizvjestan zbog spora oko cijena i uvjeta održavanja motora.

Turski nacionalni avioprijevoznik čvrsto je naručio 100 zrakoplova Boeing 737-8, uz mogućnost kupnje još 50 primjeraka iz obitelji 737 MAX. Sporazum Turkish Airlinesu omogućuje i da dio narudžbe zamijeni većim modelom 737-10, najvećom verzijom Boeingove obitelji 737 MAX.

Riječ je o najvećoj pojedinačnoj narudžbi Boeingovih uskotrupnih, odnosno zrakoplova namijenjenih prvenstveno kratkim i srednje dugim linijama, u povijesti Turkish Airlinesa. Kompanija posljednjih godina ubrzano povećava flotu i širi mrežu letova iz svog glavnog čvorišta u Istanbulu.

Dogovor je zaključen 23. rujna u prisutnosti turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, objavio je Boeing.

Narudžba je, međutim, gotovo godinu dana bila na čekanju zbog pregovora s CFM Internationalom, zajedničkom kompanijom američkog GE Aerospacea i francuskog Safrana, koja proizvodi motore LEAP za Boeing 737 MAX.

Prema pisanju Reutersa, Turkish Airlines nije bio zadovoljan cijenama i uvjetima održavanja motora te je tijekom pregovora upozorio da bi mogao odustati od Boeingove narudžbe i okrenuti se Airbusu.

CFM International jedini je proizvođač motora za obitelj 737 MAX, pa uvjeti koje aviokompanija dogovori s tom kompanijom imaju velik utjecaj na ukupne troškove korištenja zrakoplova tijekom njegova radnog vijeka.

Turkish Airlines još je u rujnu 2025. objavio da je s Boeingom završio pregovore o mogućoj kupnji 100 zrakoplova 737 MAX, uz opciju za dodatnih 50, ali je tada naglasio da konačna narudžba ovisi o postizanju dogovora s CFM Internationalom.

Nova narudžba dio je znatno šireg plana Turkish Airlinesa za povećanje flote.

Kompanija je prošle godine naručila i do 75 Boeingovih širokotrupnih zrakoplova 787 Dreamliner, koji se uglavnom koriste na dugim međunarodnim linijama. Ta narudžba uključuje 50 čvrsto naručenih aviona i opciju za još 25.

Boeing navodi da Turkish Airlines i njegova niskotarifna podružnica AJet već koriste više od 200 Boeingovih zrakoplova, među kojima su modeli 737 MAX, 787 Dreamliner, 777 i stariji 737 Next Generation. Ukupna flota Turkish Airlinesa trenutačno broji više od 560 putničkih i teretnih zrakoplova.

Za Boeing je dovršetak ovog posla važan i zbog nastavka oporavka programa 737 MAX te nastojanja američkog proizvođača da poveća proizvodnju svog najprodavanijeg modela.

Izvršni direktor Boeinga Kelly Ortberg sredinom rujna rekao je da kompanija pokušava stabilizirati proizvodnju na oko 47 zrakoplova 737 mjesečno, ali da proizvodni proces još nije potpuno stabilan na toj razini.

Turkish Airlines novim zrakoplovima želi povećati kapacitete na domaćim i međunarodnim linijama te dodatno učvrstiti Istanbul kao jedno od najvećih svjetskih zrakoplovnih čvorišta.

Predsjednik uprave Turkish Airlinesa Murat Şeker rekao je da će novi zrakoplovi kompaniji donijeti veću učinkovitost i fleksibilnost te omogućiti daljnje širenje mreže.

Varanje u videoigrama postalo je biznis vrijedan milijarde dolara

Varanje u videoigrama više nije samo problem igrača koji koriste nedopuštene programe kako bi stekli prednost nad svojim protivnicima. Oko takvih alata razvila se cijela siva ekonomija koja bi mogla generirati oko 8,5 milijardi dolara godišnje, prema procjeni sigurnosne tvrtke Intorqa koju je ovih dana objavio Activision.

Activisionov Team RICOCHET, tim zadužen za borbu protiv varanja u serijalu Call of Duty, upozorio je da današnje tržište obuhvaća razvijatelje softvera za varanje, preprodavače, trgovinu korisničkim računima, usluge umjetnog podizanja ranga igrača te alate kojima se pokušavaju zaobići zabrane pristupa igrama.

Prema Intorqinoj analizi, samo pretplate na programe za varanje u 15 analiziranih videoigara mogle bi godišnje generirati oko 3,53 milijarde dolara. Procijenjeni raspon kreće se od približno 2,1 do 5,8 milijardi dolara, a najveći dio prihoda dolazi iz pucačina iz prvog lica i takozvanih battle royale igara, u kojima se velik broj igrača međusobno natječe dok ne ostane samo jedan pobjednik ili jedan tim.

Kada se tome dodaju povezane djelatnosti poput trgovanja računima, „boostinga” – plaćanja drugom igraču ili specijaliziranom servisu kako bi podigao rang korisničkog računa – te spoofinga, odnosno prikrivanja podataka o računalu kako bi se zaobišle hardverske zabrane, Intorqa procjenjuje da cijeli ekosustav godišnje generira između 5,1 i 13,8 milijardi dolara. Središnja procjena iznosi oko 8,5 milijardi dolara.

Riječ je, međutim, o procjeni, a ne o službeno izmjerenoj veličini tržišta. Intorqa navodi da je stvarne razmjere teško precizno utvrditi jer se velik dio poslovanja odvija u zatvorenim internetskim zajednicama i na neformalnim tržištima, dok analiza ne obuhvaća sve igre, platforme i regije. Tvrtka zato upozorava da brojke treba promatrati kao procjenu ukupnog reda veličine tržišta, a ne kao precizan izračun njegovih prihoda.

Pretplate kao poslovni model

Poslovni model sve više nalikuje legitimnoj softverskoj industriji. Umjesto jednokratne kupnje, korisnicima se često nude mjesečne pretplate za programe poput „aimbota”, koji automatski pomaže pri ciljanju protivnika, ili „wallhacka”, koji igračima omogućuje da vide protivnike kroz zidove i druge objekte u igri.

Activision navodi da napredniji paketi mogu koštati više od 100 dolara mjesečno. Kada se pribroje programi za prikrivanje hardverskog identiteta računala i kupnja novih korisničkih računa nakon zabrane prethodnih, pojedini igrači mogu na varanje trošiti više od 1.000 dolara godišnje.

Iza takvih proizvoda često ne stoji samo jedan programer. Activision opisuje višeslojnu mrežu u kojoj se autori softvera nastoje udaljiti od krajnjih kupaca koristeći distributere, preprodavače i odvojene timove za korisničku podršku. Takva struktura izdavačima igara otežava identificiranje ljudi koji zapravo razvijaju programe za varanje.

Activision pokušava udariti na cijeli lanac

Zbog toga se Activisionova strategija više ne svodi samo na zabranu pojedinačnih korisničkih računa.

RICOCHET kombinira automatsko otkrivanje nedopuštenog softvera, sigurnosne provjere korisničkih računa, hardverske sigurnosne zahtjeve poput TPM-a 2.0 – sigurnosnog modula ugrađenog u moderna računala – te istrage i pravne postupke protiv tvrtki i pojedinaca koji razvijaju ili distribuiraju programe za varanje.

Cilj je poremetiti poslovni model koji stoji iza varanja, umjesto da se izdavači igara neprestano bave samo uklanjanjem krajnjih korisnika.

Poremećaji na globalnom energetskom tržištu mogli bi ozbiljno ubrzati elektrifikaciju

Nova energetska kriza ponovno podiže cijene nafte i plina, povećava troškove prijevoza i proizvodnje te dodatno opterećuje kućanstva i kompanije. No ono što je kratkoročno loša vijest za gospodarstvo moglo bi imati i jednu važnu dugoročnu posljedicu – ubrzati prelazak s fosilnih goriva na električnu energiju.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) smatra da novi poremećaji na energetskim tržištima dodatno jačaju ekonomsku računicu za elektrifikaciju prometa, grijanja i dijela industrije.

Razlog je relativno jednostavan. Električni automobili, dizalice topline i brojni električni industrijski sustavi energetski su znatno učinkovitiji od tehnologija koje koriste benzin, dizel ili prirodni plin. Kada cijene fosilnih goriva rastu, njihova prednost postaje još izraženija.

IEA procjenjuje da oko 70 posto električne energije u Europskoj uniji već dolazi iz domaćih izvora s niskim emisijama, poput obnovljivih izvora energije i nuklearnih elektrana. Istodobno, manje od četvrtine energije koju potrošači koriste u prometu, industriji i zgradama dolazi u obliku električne energije.

Oko dvije trećine energije koja se troši u tim sektorima i dalje dolazi iz fosilnih goriva, a Europska unija više od 80 posto tih goriva uvozi.

Drugim riječima, svaki automobil koji s benzina ili dizela prijeđe na električni pogon te svaka zgrada koja plinski kotao zamijeni dizalicom topline smanjuju europsku ovisnost o uvoznoj nafti i plinu.

Visoka cijena nafte mijenja računicu za električne automobile

Promjena je možda najvidljivija na automobilskom tržištu.

Električni automobili za prelazak iste udaljenosti u pravilu troše znatno manje energije od automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Zbog toga rast cijena benzina i dizela može dodatno povećati razliku u svakodnevnim troškovima korištenja u korist električnih vozila.

Prema izračunu IEA-e, temeljenom na cijenama goriva iz travnja 2026., rast cijena nafte povećao je u većini promatranih zemalja godišnju uštedu pri korištenju električnog automobila u odnosu na benzinski za između 20 i 45 posto, pod pretpostavkom da se vozilo većinom puni kod kuće.

Taj se trend već vidi i u prodajnim rezultatima.

U prvih šest mjeseci ove godine u Europskoj uniji registrirano je više od 1,22 milijuna potpuno električnih automobila. Njihov tržišni udio porastao je na 20,7 posto, s 15,6 posto godinu ranije. Istodobno je zajednički udio automobila na benzin i dizel pao s 37,8 na 29,7 posto.

U Hrvatskoj je rast još izraženiji, premda s mnogo niže početne razine. Podaci Europskog udruženja proizvođača automobila, ACEA-e, pokazuju da je u prvih pet mjeseci 2026. registrirano 1.437 novih potpuno električnih automobila, oko 350 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Energetska kriza pritom nije jedini razlog rasta prodaje. Cijene električnih automobila postupno padaju, ponuda modela se širi, a u mnogim državama postoje porezne olakšice i poticaji.

No skuplje gorivo mijenja jednu od najvažnijih stavki koju kupci uzimaju u obzir – koliko će ih automobil ukupno koštati tijekom nekoliko godina korištenja.

Isto vrijedi i za grijanje

Slična računica vrijedi i kod grijanja kućanstava i poslovnih prostora.

Dizalice topline uređaji su koji uz pomoć električne energije preuzimaju toplinu iz zraka, tla ili vode i koriste je za grijanje prostora. Zbog načina na koji rade mogu iz jedne jedinice potrošene električne energije proizvesti nekoliko jedinica toplinske energije, pa su znatno učinkovitije od klasičnih električnih grijalica i kotlova na fosilna goriva.

IEA procjenjuje da bi bez već ugrađenih dizalica topline potrošnja prirodnog plina za grijanje zgrada u Europi bila više od deset posto veća.

Samo tijekom 2025. dizalice topline u Europi, Japanu i Kini smanjile su potrebu za plinom za oko 53 milijarde kubičnih metara.

Prodaja takvih sustava ponovno raste. Prema podacima IEA-e, u prvom tromjesečju 2026. prodaja dizalica topline za kućanstva na 11 važnih europskih tržišta porasla je 17 posto.

Kada prirodni plin poskupi, skraćuje se i vrijeme potrebno da se veće početno ulaganje u dizalicu topline isplati.

Europa sve veći dio električne energije proizvodi sama

U cijeloj priči postoji još jedna važna razlika između električne energije i nafte ili plina.

Nafta i plin koje Europa troši velikim se dijelom moraju uvoziti iz drugih dijelova svijeta. Električna energija, s druge strane, može se proizvoditi unutar same Europe, primjerice iz sunca, vjetra, vode ili nuklearne energije.

U drugom tromjesečju 2026. čak 54,1 posto električne energije proizvedene u Europskoj uniji dolazilo je iz obnovljivih izvora. Sunčane elektrane pritom su postale najveći pojedinačni obnovljivi izvor električne energije.

Hrvatska je po tom pitanju u posebno zanimljivoj poziciji. U istom je razdoblju 92,2 posto električne energije proizvedene u Hrvatskoj dolazilo iz obnovljivih izvora, ponajprije zahvaljujući hidroelektranama. Po tom je pokazatelju Hrvatska bila iza samo Latvije i Danske među članicama Europske unije.

Tako visok udio, međutim, ne znači da Hrvatska tijekom cijele godine proizvodi dovoljno električne energije za vlastite potrebe, niti da će svaka dodatno potrošena kilovatsatna električne energije dolaziti iz obnovljivih izvora. Proizvodnja hidroelektrana snažno ovisi o količini oborina i hidrološkim uvjetima.

Ipak, osnovna računica ostaje ista: što veći dio električne energije dolazi iz domaćih obnovljivih izvora, to je gospodarstvo manje izloženo naglim promjenama cijena uvozne nafte i plina.

Energetske krize i ranije su mijenjale gospodarstvo

Takav scenarij nije nov.

Naftne krize 1970-ih potaknule su mnoge države da povećaju energetsku učinkovitost i počnu ozbiljnije ulagati u alternativne izvore energije.

IEA navodi da je Europska unija između 1975. i 1985. povećala kapacitet nuklearnih elektrana za oko 80 gigavata, dok se prosječna potrošnja novih automobila prodanih u Francuskoj u istom razdoblju smanjila za oko 20 posto.

Slična promjena dogodila se i nakon europske plinske krize 2022. godine. Ulaganja u LNG terminale, obnovljive izvore energije, solarne elektrane i energetsku učinkovitost naglo su ubrzana, dok je europska ovisnost o ruskom plinu snažno smanjena.

Nova kriza mogla bi imati sličan učinak na način na koji građani i kompanije troše energiju.

IEA procjenjuje da bi snažnija elektrifikacija europskog gospodarstva mogla smanjiti potrebu Europske unije za uvozom prirodnog plina za do 45 milijardi kubičnih metara godišnje, a uvoz nafte za oko 1,7 milijuna barela dnevno.

Pri cijenama iz 2024. to bi predstavljalo uštedu od oko 55 milijardi eura godišnje. Kada su cijene energenata više, vrijednost takve uštede dodatno raste.

Najveća prepreka ostaje cijena električne energije

Paradoks elektrifikacije jest u tome što rast cijena plina može istodobno povisiti i cijenu električne energije.

To se dogodilo i ove godine. Poremećaji na tržištu ukapljenog prirodnog plina povećali su troškove rada plinskih elektrana, a prosječne veleprodajne cijene električne energije u Europskoj uniji u drugom tromjesečju 2026. bile su više od 30 posto iznad razine iz prethodne godine.

Ako cijena električne energije raste jednako brzo ili brže od cijene plina, benzina i dizela, financijska prednost elektrifikacije može se znatno smanjiti.

Zbog toga IEA upozorava da samo poticanje kupnje električnih automobila, dizalica topline i druge električne opreme nije dovoljno.

Europa istodobno mora povećavati proizvodnju jeftinije električne energije, ubrzati izgradnju i modernizaciju elektroenergetske mreže te prilagoditi poreze i naknade kako električna energija ne bi bila nerazmjerno skupa u usporedbi s fosilnim gorivima.

Na krilima AI groznice - američki AMD po prvi put premašio tržišnu vrijednost od bilijun dolara

Američki proizvođač čipova Advanced Micro Devices (AMD) prvi je put premašio tržišnu vrijednost od bilijun dolara, pridruživši se malom krugu proizvođača poluvodiča kojima je snažan rast ulaganja u umjetnu inteligenciju dramatično povećao vrijednost na burzi.

Dionice AMD-a porasle su u ponedjeljak 9,6 posto, na rekordnih 613,31 dolara, čime je tržišna kapitalizacija kompanije prešla granicu od bilijun dolara. AMD se time pridružio Nvidiji, Broadcomu i Micronu među američkim proizvođačima čipova koji su dosegnuli tu razinu vrijednosti.

Rast cijene dionice odražava obnovljeni optimizam ulagača prema kompanijama povezanima s umjetnom inteligencijom, nakon razdoblja u kojem su tržišta sve češće propitivala opravdanost golemih ulaganja u podatkovne centre, čipove i drugu AI infrastrukturu.

AMD je ove godine među najvećim dobitnicima na američkom tržištu kapitala. Dionica je od početka 2026. porasla oko 185 posto, dok je tehnološki indeks Nasdaq u istom razdoblju porastao oko 16 posto.

Od proizvođača procesora do važnog igrača u AI industriji

AMD je desetljećima bio najpoznatiji kao konkurent Intelu na tržištu procesora za osobna računala i servere.

Uspon generativne umjetne inteligencije, međutim, otvorio mu je znatno veće tržište.

Kompanija posljednjih godina pokušava izgraditi širu ponudu proizvoda za AI sustave, od grafičkih i serverskih procesora do kompletnih računalnih sustava koji se koriste u podatkovnim centrima za treniranje i pokretanje velikih AI modela.

Upravo je ta strategija jedan od glavnih razloga zbog kojih ulagači AMD sve manje promatraju samo kao konkurenta Intelu, a sve više kao jednog od mogućih izazivača Nvidijine dominacije na tržištu čipova za umjetnu inteligenciju.

Nvidia i dalje uvjerljivo dominira tim tržištem, ali AMD pokušava osvojiti dio potražnje velikih tehnoloških kompanija koje žele alternativne dobavljače i smanjiti ovisnost o jednom proizvođaču.

Kompanija je pritom nastavila osvajati tržišni udio i u klasičnim procesorima za poslužitelje, gdje već godinama postupno preuzima dio poslovanja Intelu.

Ulagači ponovno kupuju dionice proizvođača čipova

AMD-ov rast dogodio se u sklopu šireg uspona kompanija iz industrije poluvodiča.

Philadelphia Semiconductor Index, koji prati velike proizvođače čipova, porastao je u ponedjeljak 4,3 posto. Intelove dionice skočile su više od 12 posto, dok je Arm Holdings porastao 17 posto.

Rast sektora pomogao je i Nasdaqu da dosegne rekordnu razinu.

Ulagači se ponovno okreću AI kompanijama nakon što su tijekom prethodnih mjeseci sve češće postavljali pitanje donose li stotine milijardi dolara ulaganja u podatkovne centre i AI infrastrukturu dovoljno brz financijski povrat.

Potražnja za čipovima zasad, međutim, ostaje snažna.

Nvidia i dalje daleko ispred

Dosezanje vrijednosti od bilijun dolara velika je prekretnica za AMD, ali razlika između njega i Nvidije i dalje je velika.

Nvidia je od početka AI procvata postala ključni dobavljač grafičkih procesora koji se koriste za treniranje velikih AI modela, a njezin hardver i pripadajući softverski ekosustav postali su industrijski standard za mnoge od najvećih tehnoloških kompanija.

AMD zato pokušava konkurirati ne samo pojedinačnim čipovima nego i kompletnim sustavima za AI podatkovne centre.

Takav pristup trebao bi kompaniji omogućiti da se natječe za sve veće infrastrukturne projekte koje grade Microsoft, Meta, Amazon i drugi veliki pružatelji usluga računalnih usluga u oblaku.

Tržište zasad pozitivno reagira na takvu strategiju, iako AMD još mora pokazati da može dovoljno brzo povećati prihode od proizvoda namijenjenih umjetnoj inteligenciji kako bi opravdao snažan rast vrijednosti svojih dionica.

Kompanija je u posljednjem tromjesečju blago podbacila u odnosu na očekivanja ulagača kada je riječ o prihodima, što pokazuje da visoka tržišna vrijednost sa sobom nosi i znatno veća očekivanja od budućeg rasta.

Infobip: AI bit će uključeniji više nego ikada u ovogodišnju Black Friday shopping maniju

Globalna cloud komunikacijska platforma Infobip, koja umjetnu inteligenciju stavlja u središte poslovanja, predviđa više od 7,3 milijarde interakcija s korisnicima tijekom Black Fridayja i Cyber Mondaya 2026. godine, dok AI i konverzacijski kanali mijenjaju način na koji potrošači otkrivaju proizvode, primaju ponude i pristupaju korisničkoj podršci.

Novo Infobipovo istraživanje također otkriva da je 63,2 % potrošača koristilo AI asistenta ili chatbot tijekom kupovine u posljednjih 12 mjeseci.

Black Friday više nije samo jedan shopping događaj. Infobipovo istraživanje pokazuje da shopping sezona sada počinje nekoliko tjedana ranije i nastavlja se kroz cijelo korisničko putovanje. Gotovo šest od deset ispitanika započet će blagdansku kupovinu do početka studenoga, dok će samo 19 % čekati do samog Black Friday tjedna. Ovo produljeno razdoblje kupovine stvara novi zadatak na trgovce da se s korisnicima povežu ranije, uz bolje tempirane i relevantnije ponude te neometanu korisničku podršku putem kanala koje potrošači već koriste.

Umjetna inteligencija postaje središnji dio tog putovanja. Prema istraživanju, 63,2 % potrošača koristilo je AI asistenta ili chatbot za kupovinu u posljednjih 12 mjeseci, a 21,9 % njih koristi ih često. Među potrošačima koji su spremni koristiti AI za kupovinu, njih 73,4 % koristilo bi ga za usporedbu proizvoda, dok bi ga 67,8 % koristilo za pronalaženje ponuda koje odgovaraju njihovim preferencijama. Međutim, podaci pokazuju i jasne granice: potrošači su spremniji dopustiti umjetnoj inteligenciji da im pomogne pri donošenju odluka nego da donosi odluke umjesto njih ili rješava pritužbe u njihovo ime.

Konverzacijski kanali postaju sve važniji, kao i brzina odgovora prema korisnicima

Podaci ukazuju na to da, iako e-mail i dalje ostaje dominantan kanal za ponude i obavijesti, konverzacijski i mobilni kanali postaju sve važniji za pravovremenu i personaliziranu komunikaciju s korisnicima. Potrošači su na globalnoj razini odabrali e-mail kao preferirani kanal za ponude i obavijesti, dok se SMS znatno češće bira za obavijesti nego za ponude. To pokazuje da trgovci mogu izgraditi povjerenje putem transakcijske komunikacije prije nego što prošire angažman na promotivne aktivnosti.

Brzina također postaje sve važnija. Infobipovo istraživanje pokazalo je da 85 % potrošača očekuje potvrdu narudžbe u roku od pet minuta, dok 47 % očekuje odgovor korisničke podrške unutar pet minuta. Za trgovce to znači da AI i automatizacija više nisu samo alati za povećanje učinkovitosti, već postaju ključni za ispunjavanje očekivanja korisnika tijekom razdoblja velikog obujma narudžbi i upita.

Goran Juršić, glavni direktor za rast poslovanja u Infobipu, izjavio je: "Black Friday više nije samo jedan dan, pa čak ni samo jedan tjedan. Postao je kontinuirani razgovor između potrošača i brendova, koji započinje otkrivanjem proizvoda i nastavlja se kroz kupovinu, dostavu i korisničku podršku. Umjetna inteligencija trgovcima pruža priliku da te razgovore učine bržima, relevantnijima i personaliziranijima. Uspjeh neće ostvariti brendovi koji šalju najviše poruka, već oni koji razumiju kada, gdje i na koji način svaki korisnik želi komunicirati."

Panika u Microsoftu: Preizdašna ulaganja i galopirajući troškovi prijete Xbox-u

Microsoftova divizija za videoigre, Xbox, priprema novi val otkaza u kojem bi bez posla mogle ostati stotine zaposlenika, dok kompanija istodobno planira objediniti dio svojih razvojnih studija, objavio je u utorak The Information, pozivajući se na osobu upoznatu s planovima kompanije iz Redmonda.

Riječ je o nastavku opsežnog restrukturiranja Microsoftova gaming poslovanja, kojim kompanija pokušava povećati profitabilnost nakon godina skupih akvizicija i brzog širenja.

Prema pisanju The Informationa, Xbox bi nove rezove mogao objaviti već ovog tjedna. Kompanija također planira spojiti dio svojih razvojnih studija, iako zasad nije poznato koji će točno timovi biti obuhvaćeni niti koliko će radnih mjesta ukupno biti ukinuto.

Promjene bi mogle obuhvatiti studije koji posluju unutar Xbox Game Studiosa, Bethesde, Activisiona i Blizzarda, četiri velika poslovna sustava pod kojima Microsoft danas okuplja desetke razvojnih timova i neke od najpoznatijih franšiza u industriji videoigara.

Novi rezovi nakon velikog ljetnog restrukturiranja

Najnoviji plan dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je Xbox pokrenuo veliko restrukturiranje poslovanja.

Prema The Informationu, čelnica Xboxa Asha Sharma u srpnju je zaposlenicima rekla da kompanija do kraja godine planira ukinuti još 1.600 radnih mjesta, povrh 1.600 radnih pozicija koje su već bile ukinute tog mjeseca. Xbox je istodobno prodao četiri razvojna studija.

Novi potezi pokazuju koliko se Microsoftova gaming strategija promijenila nakon razdoblja u kojem je kompanija agresivno kupovala studije i izdavače.

Najveća od tih akvizicija bila je kupnja Activision Blizzarda, kompanije koja stoji iza franšiza poput Call of Duty, World of Warcraft i Candy Crush. Microsoft je transakciju dovršio 2023. godine nakon dugotrajne regulatorne borbe, a preuzimanje je bilo teško rekordnih 69 milijardi dolara.

Nekoliko godina poslije Microsoft više ne pokušava samo povećavati broj studija koje posjeduje. Fokus se sve više pomiče na smanjenje troškova i usmjeravanje resursa prema najvrjednijim franšizama.

Fallout i Elder Scrolls važniji od manjih projekata

Prema The Informationu, Sharma želi poboljšati profitabilnost Xboxa, koja zaostaje za nekim konkurentima, te više resursa usmjeriti prema velikim serijalima poput Fallouta i The Elder Scrollsa.

Istodobno bi kompanija trebala smanjivati ulaganja u dio manjih studija koje je Microsoft preuzeo tijekom prethodnog vala akvizicija.

To predstavlja značajan zaokret u odnosu na strategiju iz prve polovice desetljeća, kada je Microsoft trošio desetke milijardi dolara kako bi izgradio jednu od najvećih mreža gaming studija na svijetu.

Uz Activision Blizzard, Microsoft je 2021. dovršio i kupnju ZeniMax Medije za 7,5 milijardi dolara. ZeniMax je matična kompanija Bethesde, izdavača koji stoji iza serijala The Elder Scrolls, Fallout i Doom.

No integracija velikog broja studija pokazala se skupom, dok je Microsoft u proteklih nekoliko godina više puta smanjivao broj zaposlenih u gaming odjelu.

Već početkom 2024. kompanija je otpustila oko 1.900 zaposlenika Activision Blizzarda, Xboxa i ZeniMaxa, samo nekoliko mjeseci nakon dovršetka akvizicije Activisiona.

Iste godine Microsoft je ugasio i nekoliko studija iz Bethesdine grupacije, uključujući Arkane Austin i Alpha Dog Games, dok je Roundhouse Studios pripojen ZeniMax Online Studiosu.

Xbox traži profitabilniji model

Pritisak na Xbox ne proizlazi samo iz visokih troškova razvoja videoigara.

Prodaja Xbox konzola već je godinama pod pritiskom, dok Microsoft pokušava smanjiti ovisnost o prodaji hardvera i pretvoriti Xbox u širu gaming platformu dostupnu na računalima, drugim uređajima i putem igranja u oblaku.

Važan dio te strategije postao je Game Pass, pretplatnička usluga koja korisnicima za mjesečnu naknadu omogućuje pristup katalogu stotina igara.

No širenje Game Passa i velike akvizicije nisu automatski riješili problem profitabilnosti.

The Information je ranije objavio da Microsoft 2024. nije ostvario interne ciljeve prihoda svog gaming odjela, dok ih je sljedeće godine tek blago premašio.

Unutar Microsofta ranije su se razmatrale i radikalnije opcije za budućnost Xboxa, uključujući mogućnost njegova izdvajanja u zasebnu kompaniju ili reorganizaciju gaming odjela u samostalniju podružnicu, prema ranijem pisanju The Informationa.

Kompanija se zasad odlučila za restrukturiranje unutar Microsofta.

Hoće li to biti dovoljno - vrijeme će pokazati.

AI mijenja startup scenu - više nije potrebno puno programera da se stvori vrhunski proizvod

Nova generacija tehnoloških startupa pokazuje da brz rast prihoda i broja korisnika više ne mora pratiti jednako brzo povećavanje broja zaposlenih, jer umjetna inteligencija sve češće preuzima poslove za koje su kompanije donedavno trebale velike timove.

Jedan od istaknutijih primjera je Butternut AI, američki startup koji razvija alat za izradu internetskih stranica bez potrebe za programiranjem. Kompanija danas ima samo četiri zaposlenika, nakon što ih je na vrhuncu imala devet, rekao je suosnivač Simar Singh u izjavi za Wall Street Journal.

Krajem prošle godine Butternut AI otpustio je pet inženjera nakon što su osnivači zaključili da dio njihova posla mogu preuzeti AI agenti – softverski sustavi koji uz relativno malo ljudskog nadzora mogu samostalno obavljati čitav niz zadataka.

Unatoč smanjenju broja zaposlenih, startup prema navodima kompanije ima oko 10.000 korisnika koji plaćaju njegove usluge, a poslovanje nastavlja rasti.

Takvi primjeri sve više dovode u pitanje tradicionalni model razvoja tehnoloških startupa, prema kojem bi kompanije nakon što osiguraju investiciju brzo zapošljavale desetke ili stotine programera, stručnjaka za marketing i prodaju te drugih zaposlenika.

Sve veći broj osnivača danas prije svakog novog zapošljavanja postavlja drukčije pitanje: može li taj posao prvo obaviti umjetna inteligencija?

Podaci LinkedIna koje navodi Wall Street Journal pokazuju da se prosječan broj zaposlenih u američkim startupima posljednjih godina smanjuje. Startupi osnovani 2022. godine koji su tijekom prve godine imali najmanje pet zaposlenih u trećoj su godini poslovanja u prosjeku imali 20,7 zaposlenih.

Za usporedbu, startupi osnovani 2018. godine prema istim kriterijima u trećoj su godini imali prosječno 32,5 zaposlenih.

Milijuni dolara prihoda uz tek nekoliko desetaka zaposlenih

Promjena je posebno vidljiva kod kompanija koje su od samog početka poslovanje izgradile oko generativne umjetne inteligencije.

Emergent, startup koji je 2024. prošao program Y Combinatora, jednog od najpoznatijih američkih startup akceleratora, dosegnuo je godišnju razinu prihoda od oko 15 milijuna dolara, izračunatu prema trenutačnom tempu prodaje, uz samo 15 zaposlenih.

Retell AI, koji razvija glasovne AI agente za automatizaciju telefonskih razgovora s korisnicima i koji je iste godine također prošao program Y Combinatora, dosegnuo je godišnju razinu prihoda od oko 60 milijuna dolara uz približno 40 zaposlenih.

Takav omjer prihoda i broja zaposlenih još bi prije nekoliko godina bio vrlo neuobičajen za tehnološke kompanije u toj fazi razvoja.

AI pritom ne mijenja samo način na koji se piše programski kod.

Lindy, startup koji razvija AI asistente koji se mogu povezati s poslovnim alatima poput Slacka i obavljati različite administrativne zadatke, ima dvadesetak zaposlenih i dosad je osigurao oko 50 milijuna dolara investicija.

Kompanija je početkom godine smanjila marketinški tim, a danas taj odjel čine samo dvije osobe koje uz pomoć AI alata obavljaju dio poslova za koje su prije bili potrebni dodatni zaposlenici i vanjske agencije. Lindy je ranije surađivao s pet kreativnih agencija koje su izrađivale sadržaj i videosnimke, dok danas više ne koristi nijednu.

Startup navodi da je njegov proizvod dosad koristilo više od pola milijuna ljudi.

Sličan pristup koristi i AgentCollect, kompanija koja uz pomoć AI agenata automatizira naplatu računa. Broj zaposlenih smanjila je s približno 50 na oko 30, dok je umjetna inteligencija preuzela dio poslova povezanih s obračunima, kontrolom kvalitete razgovora s korisnicima pa čak i neke zadatke koje je ranije obavljao voditelj razvoja proizvoda.

AI umjesto prvog zaposlenika

Najizraženiji oblik tog trenda vidi se kod startupa koje vodi samo jedna osoba.

Poduzetnik Advait Paliwal razvija mobilnu aplikaciju bez ijednog zaposlenika. Umjesto zapošljavanja programera koristi kombinaciju AI alata, uključujući OpenAI Codex, sustav namijenjen pisanju i radu s programskim kodom, te Anthropicov AI model Claude.

Paliwal kaže da plaća oko 20 pretplata na Claude i Codex, koje u praksi koristi kao zamjenu za vlastiti tehnički tim.

Takav model mogao bi imati šire posljedice za tržište rada ako se pokaže održivim.

Tehnološki startupi tradicionalno su bili među kompanijama koje najagresivnije zapošljavaju tijekom razdoblja brzog rasta. Investicijski kapital koristio se za širenje razvojnih, prodajnih i marketinških timova kako bi kompanije što brže osvojile tržište.

Generativna umjetna inteligencija mijenja tu računicu jer pojedinom zaposleniku omogućuje da obavi znatno više posla nego što je bilo moguće prije samo nekoliko godina.

Za investitore bi to moglo značiti i potpuno drukčiju ekonomiku ulaganja u startupe. Kompanijama koje mogu povećavati prihode bez proporcionalnog povećavanja broja zaposlenih potrebno je manje kapitala za financiranje poslovanja, dok prihod po zaposleniku može snažno rasti.

Ipak, investitori upozoravaju da postoje granice koliko dugo kompanija može ostati vrlo mala.

Aileen Lee, osnivačica fonda rizičnog kapitala Cowboy Ventures, kaže da danas već dva osnivača uz pomoć umjetne inteligencije mogu razviti prvu verziju proizvoda i testirati je među korisnicima prije nego što zaposle veći tim.

Kod prodaje velikim kompanijama situacija je, međutim, drukčija. Korporativni kupci koji potpisuju ugovore vrijedne desetke tisuća dolara često žele biti sigurni da iza proizvoda postoji ozbiljna organizacija s prodajnim timom, korisničkom podrškom i zaposlenicima koji mogu dugoročno održavati poslovni odnos.

ECB napravio veliki korak prema digitalnom euru, ali građani će još morati čekati

Europska središnja banka (ECB) u ponedjeljak je pokrenula novi sustav koji bankama omogućuje namiru transakcija s tokeniziranom financijskom imovinom u novcu središnje banke, čime je napravila važan korak prema modernizaciji europskog financijskog sustava i njegovu prilagođavanju blockchain tehnologiji.

Novi sustav, nazvan Pontes, povezuje postojeću infrastrukturu Eurosustava s financijskim platformama koje koriste tehnologiju distribuirane knjige zapisa, poznatu kao DLT. Riječ je o tehnologiji na kojoj se temelje i brojni blockchain sustavi.

To, međutim, nije digitalni euro kojim bi građani mogli plaćati u trgovinama ili ga držati u digitalnom novčaniku.

ECB paralelno razvija upravo takvu verziju digitalnog eura za građane, no njegovo eventualno uvođenje očekuje se tek kasnije tijekom desetljeća i ovisi, među ostalim, o usvajanju potrebnog zakonodavstva Europske unije. Reuters navodi 2029. kao moguću ciljanu godinu za pokretanje tog sustava.

Pontes je zasad namijenjen bankama, financijskim institucijama i tržištima kapitala.

Njegova je svrha omogućiti da se vrijednosni papiri i druga financijska imovina izdani ili evidentirani na blockchainu mogu plaćati i namirivati novcem središnje banke, umjesto privatnim digitalnim valutama ili stablecoinima.

Što je zapravo tokenizirana imovina?

Tokenizacija znači da se pravo na neku financijsku imovinu, primjerice obveznicu, pretvara u digitalni zapis ili token koji se može evidentirati i prenositi putem DLT mreže.

ECB smatra da bi takva tehnologija mogla pojednostaviti financijska tržišta jer bi se više koraka, od izdavanja i trgovanja vrijednosnim papirom do njegove namire i pohrane, moglo povezati u brži i automatiziraniji proces.

Umjesto da kupnja obveznice prolazi kroz nekoliko različitih sustava i posrednika, dio tih procesa mogao bi se odvijati gotovo istodobno na digitalnoj infrastrukturi.

Problem je do sada bio način plaćanja.

Ako se vrijednosni papir nalazi na blockchainu, druga strana transakcije mora primiti novac koji smatra jednako pouzdanim kao i današnji novac središnje banke. ECB zato želi osigurati da se i takve transakcije mogu namirivati u eurima koje izdaje središnja banka, a ne privatnim stablecoinima.

Stablecoin je vrsta digitalnog tokena čija je vrijednost vezana uz neku tradicionalnu valutu, najčešće američki dolar, ali iza njega obično stoji privatni izdavatelj.

Pontes zato djeluje kao most između novih blockchain platformi i postojećih platnih sustava Eurosustava.

Deutsche Bank i Santander među prvim korisnicima

Među prvih 13 financijskih institucija koje su se priključile sustavu nalaze se Deutsche Bank, Santander, Société Générale, njemačka razvojna banka KfW i Europska investicijska banka.

U projekt su uključeni i operateri financijske infrastrukture poput Clearstreama, jedne od najvećih europskih institucija za namiru i čuvanje vrijednosnih papira.

ECB planira postupno proširivati mogućnosti sustava i njegovo radno vrijeme, a puna implementacija trebala bi biti dovršena do 2028. godine.

Pokretanjem Pontesa ECB se pridružuje drugim velikim središnjim bankama koje pokušavaju tradicionalnu financijsku infrastrukturu prilagoditi tokeniziranoj imovini.

Slične projekte razvijaju i Švicarska narodna banka te Bank of England.

ECB će i sam kupovati tokenizirane vrijednosne papire

ECB pritom neće ostati samo pružatelj infrastrukture.

Banka je objavila i da priprema ulaganje manjeg dijela vlastitog portfelja u tokenizirane vrijednosne papire kako bi izravno stekla iskustvo s novom tehnologijom.

U početku bi se ulagalo u visokokvalitetne vrijednosne papire denominirane u eurima koje izdaju države europodručja, državne agencije i europske nadnacionalne institucije.

Transakcije bi se namirivale upravo putem Pontesa.

ECB pritom naglašava da nije riječ o ulaganju u kriptovalute, nego o klasičnim financijskim instrumentima, poput državnih obveznica, koji se izdaju i evidentiraju putem nove digitalne infrastrukture.

Europa želi smanjiti ovisnost o privatnim stablecoinima

U pozadini projekta nalazi se i šire pitanje europske financijske suverenosti.

Snažan rast stablecoina, osobito onih čija je vrijednost vezana uz američki dolar, povećao je zabrinutost europskih institucija da bi se dio buduće financijske infrastrukture mogao razviti oko privatnog novca i platformi izvan Europe.

ECB zato želi osigurati da euro ostane ključna valuta za namiru financijskih transakcija čak i ako se dio tržišta postupno preseli na blockchain tehnologiju.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde poručila je da Eurosustav želi razviti integriranije, inovativnije i otpornije europsko financijsko tržište u digitalnom dobu.

Član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone ranije je upozorio da bi bez sigurnog javnog sredstva za namiru europska tokenizirana tržišta mogla postati previše ovisna o privatnim instrumentima, uključujući one denominirane u stranim valutama ili izdane na platformama izvan Europe.

Digitalni euro za građane još nije stigao

Pontes zato predstavlja važan korak prema digitalizaciji eura, ali ne treba ga poistovjećivati s digitalnim eurom o kojem se posljednjih godina najviše govori.

Planirani digitalni euro za građane trebao bi biti digitalni ekvivalent gotovine koji izdaje središnja banka. Građani bi ga mogli koristiti za svakodnevna plaćanja, uz postojeću gotovinu i novac na bankovnim računima.

Pontes je, nasuprot tome, infrastruktura koja radi u pozadini financijskog sustava i namijenjena je prije svega bankama i velikim institucionalnim ulagačima.

Ipak, oba projekta imaju isti širi cilj: osigurati da novac koji izdaju europske središnje banke zadrži važnu ulogu u gospodarstvu čak i ako se plaćanja i financijska tržišta sve više sele na novu digitalnu infrastrukturu.

Europa ostaje bez avionskog goriva: zalihe pale na najnižu razinu u sedam godina

Prema procjenama konzultantske kuće Energy Aspects koje prenosi Reuters, europska potražnja za avionskim gorivom u četvrtom tromjesečju trebala bi znatno premašiti proizvodnju europskih rafinerija, dok bi Sjedinjene Države i azijsko-pacifička regija istodobno trebale imati višak goriva.

Situaciju dodatno otežavaju poremećaji na Bliskom istoku, koji su narušili tradicionalne opskrbne pravce prema Europi. Europsko tržište zato već mjesecima pokušava nadoknaditi manjak povećanim uvozom iz drugih dijelova svijeta.

Jedan od novih važnijih dobavljača postala je Južna Koreja.

Europa bi u rujnu iz Južne Koreje trebala uvoziti oko 129.000 barela avionskog goriva dnevno, što bi bila najveća količina od listopada 2022. godine. Južnokorejske rafinerije istodobno su povećale proizvodnju, koja je u srpnju dosegnula gotovo 13,9 milijuna barela avionskog goriva, najvišu razinu u posljednjih sedam godina.

Europske zalihe na najnižoj razini u sedam godina

Problem za Europu nije samo slabija opskrba s Bliskog istoka, nego i vrlo niska razina postojećih zaliha.

Zalihe avionskog goriva u području Amsterdam-Rotterdam-Antwerpen, poznatom kao ARA, pale su na najnižu razinu u posljednjih sedam godina. Riječ je o jednom od najvažnijih europskih središta za skladištenje i trgovinu naftom i naftnim derivatima.

Zbog toga je europsko tržište osjetljivije na svaki novi poremećaj u radu rafinerija, pomorskom prijevozu ili opskrbi sirovom naftom.

Visoke cijene avionskog goriva u Europi istodobno su stvorile dovoljno veliku razliku u odnosu na azijske cijene da trgovcima postane isplativo dopremati gorivo čak i iz Južne Koreje, unatoč znatno većim troškovima prijevoza.

Avionsko gorivo spada među takozvane srednje destilate, skupinu naftnih derivata u koju ulazi i dizelsko gorivo. Upravo je taj dio tržišta posljednjih mjeseci posebno pogođen poremećajima u globalnoj trgovini i smanjenom raspoloživošću pojedinih rafinerijskih proizvoda.

Prema procjenama analitičara koje prenosi Reuters, napetosti na globalnom tržištu dizelskog goriva mogle bi potrajati i tijekom 2027. godine, dok su zalihe na nekoliko važnih tržišta pale na vrlo niske razine.

Gorivo postaje novi problem za aviokompanije

Za europske aviokompanije to znači dodatni pritisak na troškove u trenutku kada se industrija već suočava s visokim cijenama novih zrakoplova, kašnjenjima proizvođača i problemima u opskrbnim lancima.

Avionsko gorivo jedan je od najvećih pojedinačnih troškova aviokompanija, pa njegov dugotrajniji rast cijene može izravno smanjiti profitne marže prijevoznika.

AirAsia je prošlog tjedna, primjerice, pokušala umiriti investitore nakon snažnog rasta cijena goriva, poručivši da raspolaže dovoljnom likvidnošću za razdoblje skupljeg avionskog goriva.

Za europske prijevoznike situacija bi mogla postati posebno osjetljiva ako se smanjena ponuda nastavi tijekom zime i početkom iduće godine.

Iako je cijena sirove nafte posljednjih dana blago pala, to ne znači da će jednako brzo pasti i cijena avionskog goriva. Brent, referentna cijena sirove nafte za europsko tržište, u ponedjeljak se kretao oko 101 dolar po barelu nakon pada većeg od 2%, ali cijene rafinerijskih proizvoda poput dizela i avionskog goriva i dalje su pod pritiskom zbog ograničene ponude.

Europa sve više ovisi o udaljenim dobavljačima

Aktualna situacija pokazuje koliko se europska opskrba energentima i gorivima promijenila posljednjih godina.

Nakon smanjenja uvoza ruskih energenata i novih poremećaja na Bliskom istoku, Europa se sve više okreće dobavljačima s udaljenijih tržišta.

Među važnijim alternativnim izvorima pojavila se i golema rafinerija Dangote u Nigeriji, najveća rafinerija u Africi, koja je tijekom drugog tromjesečja prema Europi izvozila oko 80.000 barela avionskog goriva dnevno i time pokrivala približno 13% europskog manjka.

Sada se među značajnije dobavljače sve snažnije uključuje i Južna Koreja.

Takva diversifikacija može pomoći Europi da izbjegne fizičku nestašicu goriva, ali ima i svoju cijenu. Što se gorivo doprema s veće udaljenosti, to su veći troškovi prijevoza i veća ovisnost o dostupnosti tankera i uvjetima na globalnom tržištu.

Ako se procijenjeni manjak od oko pola milijuna barela dnevno u posljednjem tromjesečju ostvari, europski prijevoznici mogli bi tijekom zime ostati izloženi jednom od najvećih poremećaja na tržištu avionskog goriva posljednjih godina.