Porsche razočarao s isporukama u prvom kvartalu

Porsche je ušao u 2026. godinu s jasnim signalima usporavanja, nakon što su globalne isporuke u prvom tromjesečju pale za oko 15% na približno 60.991 automobila. Time se potvrđuje da izazovi iz prošle godine nisu bili prolazni, već dio dubljeg zaokreta u poslovanju luksuznog proizvođača automobila.

Najveći problem i dalje dolazi iz Kine, tržišta koje je godinama bilo ključni pokretač rasta Porschea. Pad prodaje od oko 21% u toj zemlji ukazuje na kombinaciju slabije potrošačke potražnje i sve snažnije konkurencije domaćih proizvođača električnih vozila. Kineski kupci, osobito u premium segmentu, sve češće biraju lokalne brendove koji nude tehnološki napredna vozila po konkurentnijim cijenama.

Slabiji rezultati nisu zaobišli ni druga velika tržišta. Isporuke Porschea u Sjevernoj Americi i Europi također bilježe pad, pri čemu je američko tržište dodatno opterećeno postupnim ukidanjem poticaja za električna vozila. U takvom okruženju Njemačka se izdvojila kao rijetko pozitivno iznenađenje s blagim rastom, no to nije bilo niti izbliza dovoljno da ublaži globalni pad.

Unutar same ponude modela vidljive su jasne razlike. Legendarni 911 nastavlja bilježiti snažnu potražnju i potvrđuje status jednog od najprofitabilnijih proizvoda u portfelju kompanije. S druge strane, Macan — jedan od Porscheovih najvažnijih modela — bilježi osjetan pad isporuka zbog prijelaza na električnu verziju.

Upravo taj prijelaz na električna vozila pokazuje se kao jedan od ključnih izazova za njemačku kompaniju. Porsche, poput većine tradicionalnih proizvođača automobila, suočava se s realnošću sporijeg prihvaćanja električnih vozila nego što se očekivalo prije nekoliko godina. Kao odgovor, kompanija prilagođava strategiju i ponovno daje veću ulogu hibridnim i klasičnim pogonima kako bi očuvala profitne marže.

Takav zaokret dolazi nakon teške 2025. godine, u kojoj su pad prodaje i rast troškova dodatno opteretili poslovanje. U isto vrijeme, kompanija nastavlja ulagati u razvoj električnih modela, pokušavajući pronaći ravnotežu između dugoročnih ciljeva dekarbonizacije i kratkoročne profitabilnosti.

U fokusu uprave sada je strategija „vrijednost ispred volumena”, koja podrazumijeva veći naglasak na skupljim i profitabilnijim modelima, poput 911 i Cayennea, umjesto agresivnog rasta prodaje pod svaku cijenu.

Uber počinje koristiti Amazonove AI računalne čipove

Prema najnovijim informacijama, kompanija je odlučila koristiti prilagođene čipove koje razvija Amazon Web Services (AWS), uključujući procesore Graviton za opće računalne zadatke te Trainium čipove za treniranje modela umjetne inteligencije. Riječ je o strateškom zaokretu kojim Uber nastoji smanjiti troškove i povećati performanse u sve zahtjevnijem AI okruženju.

Za kompaniju poput Ubera, čiji sustavi u realnom vremenu obrađuju milijune podataka o vožnjama, rutama i korisnicima, učinkovitost infrastrukture ima izravan utjecaj na poslovanje. Napredniji AI modeli omogućuju preciznije procjene vremena dolaska, optimizaciju ruta te dinamičko određivanje cijena, ali i sve sofisticiraniju personalizaciju korisničkog iskustva.

Upravo zato Uber traži alternative dominantnim dobavljačima poput Nvidije, čiji su grafički procesori postali industrijski standard za treniranje AI modela, ali i značajan trošak. AWS-ovi vlastiti čipovi nude potencijalno povoljniju i energetski učinkovitiju opciju, posebno za kompanije koje već imaju duboku integraciju s Amazonovim cloudom.

Novi trend: AI agenti ljudima kradu radna mjesta

Utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada sve je vidljiviji u konkretnim brojkama — i sve teže ga je ignorirati. Najnovija analiza Goldman Sachsa sugerira da AI više nije samo alat za povećanje produktivnosti, već i faktor koji aktivno mijenja dinamiku zapošljavanja, osobito na početku karijernog puta.

Prema procjenama ekonomistice Elsie Peng, zamjena radnika umjetnom inteligencijom smanjila je mjesečni rast zaposlenosti za oko 25.000 radnih mjesta u protekloj godini, uz istodobno povećanje stope nezaposlenosti za 0,16 postotnih bodova. Podaci su za američko tržište rada. S druge strane, tzv. AI augmentacija — korištenje umjetne inteligencije kao alata koji nadopunjuje ljudski rad — donijela je oko 9.000 novih radnih mjesta mjesečno i djelomično ublažila negativan trend.

No ukupna bilanca ostaje negativna: neto učinak umjetne inteligencije znači oko 16.000 manje radnih mjesta mjesečno i blagi, ali mjerljiv rast nezaposlenosti u SAD-u.

Ključni problem pritom nije ravnomjerno raspoređen. Najveći teret promjena snose radnici s manje iskustva — oni koji tek ulaze na tržište rada i čiji se poslovi najlakše automatiziraju. Upravo su to segmenti gdje umjetna inteligencija najbrže preuzima zadatke koji su donedavno bili rezervirani za juniore.

Od pojave ChatGPT 2022. godine, taj trend dodatno se ubrzao. Industrije i zanimanja s visokim potencijalom automatizacije bilježe iznadprosječan pad zaposlenosti, dok istodobno raste broj nezaposlenih u tim segmentima.

Korporativni sektor već reagira. Tijekom ove godine niz velikih tehnoloških i financijskih kompanija — uključujući Block, Amazon, Oracle i Meta — proveo je valove otpuštanja u kojima umjetna inteligencija ima sve veću ulogu. Posebno se ističe Block, gdje je broj zaposlenih smanjen za oko 40%, dijelom upravo zbog prelaska na automatizirane procese.

Unatoč tome, unutar kompanija paralelno raste i drugačiji narativ — onaj o prilagodbi. Financijska direktorica Blocka Amrita Ahuja otvoreno potiče zaposlenike da aktivno koriste AI alate, naglašavajući kako se stvarni učinci vide tek kada se tehnologija integrira u svakodnevni rad. Automatizacija zadataka koji su ranije trajali danima danas se mjeri u satima, što mijenja očekivanja produktivnosti na razini cijelih organizacija.

Podaci Morgan Stanley dodatno potvrđuju smjer kretanja. U sektorima koji se smatraju najizloženijima umjetnoj inteligenciji, poslodavci su već zabilježili neto pad zaposlenosti od oko 4%. Najveći broj ukinutih pozicija odnosi se upravo na početne uloge — bez adekvatne zamjene novim radnim mjestima.

Dugoročne implikacije mogle bi biti još izraženije. Izvršni direktor Circle,-a Jeremy Allaire, upozorava kako će AI agenti zamijeniti velik dio poslova koje danas obavljaju ljudi, osobito u tzv. „white-collar“ segmentu. Istodobno, naglašava da oni koji prihvate nove tehnologije mogu značajno povećati vlastitu produktivnost i utjecaj.

Podbacila prodaja električnih automobila u SAD-u

Podaci za prvo tromjesečje 2026. pokazuju pad prodaje električnih automobila na američkom tržištu od oko 25 do 30 posto na godišnjoj razini, što predstavlja jedan od najoštrijih padova od početka šire komercijalizacije EV segmenta u SAD-u.

Pad dolazi u trenutku kada su istovremeno nestali ključni poticaji, a pritisak na kućne budžete dosegnuo vrhunac. Itekako značajan faktor bio je završetak saveznog poreznog kredita od 7.500 dolara krajem 2025., koji je godinama služio kao glavni katalizator potražnje.

Rezultat je brz i vidljiv: tržišni udio električnih vozila pao je s gotovo 10 posto na oko 6 do 7 posto, što signalizira da se rast više ne može oslanjati na subvencije, već ulazi u znatno zahtjevniju fazu – onu u kojoj će presudnu ulogu imati cijena, infrastruktura i percepcija vrijednosti.

Pojedini proizvođači već osjećaju posljedice. Ford tako je zabilježio pad prodaje električnih automobila od oko 70 posto, dok je BMW također izvijestio o snažnom usporavanju na američkom tržištu. Čak ni Tesla, kao dominantni igrač u segmentu, nije ostao imun – kompanija je podbacila u odnosu na očekivanja i dodatno prilagodila cijene kako bi potaknula usporenu potražnju.

No problem nije samo u EV segmentu, već u širem makroekonomskom okruženju. Visoke kamatne stope i rastući troškovi financiranja snažno pogađaju kupce, a električna vozila – koja su u prosjeku skuplja od klasičnih – prva su na udaru. Upravo zato sve više kupaca okreće se hibridima, koji nude kompromis između cijene i energetske učinkovitosti.

No, proizvođači već se trude ponovno privući kupce, ovaj put kroz lansiranja jeftinijih električnih vozila, posebno u nižim cjenovnim segmentima, gdje se očekuje sljedeći val rasta. Istodobno, tržište rabljenih električnih vozila bilježi rast, što dodatno potvrđuje da interes za elektrifikaciju nije nestao, već se prilagođava novim ekonomskim uvjetima.

Kako prepoznati ‘sada je trenutak’: poduzetnički zaokret Marija Martineka

Za Marija Martineka ključni trenutak u karijeri dogodio se tijekom COTRUGLI studija. „Odlučio sam pokrenuti vlastiti posao dok sam još studirao. Osjećao sam unutarnju potrebu, ali energija i ambicija mojih kolega studenata bile su ono što me potaknulo: ‘Sada je pravo vrijeme, spreman si za poduzetništvo.’“

MBA kao odskočna daska za hrabrost i viziju

Nakon osam godina provedenih na upravljačkim pozicijama u tvrtkama T-Mobile i Whirlpool shvatio je da ga korporativni svijet sputava zbog manjka slobode u razvijanju vlastitih ideja.

MBA je za njega bio više od diplome – bio je odskočna daska koja mu je dala hrabrost za ulazak u poduzetništvo. „Najveća korist koju sam dobio od MBA-a bila je sigurnost, znanje i iskustvo potrebno za poduzetnički izazov. MBA me naučio kako povezati osobni razvoj s poslovnim vještinama i kako se osloniti na vlastite kompetencije u nepoznatom okruženju.“

Kada ga pitaju što ga je motiviralo na upis MBA-a, prisjeća se: „Želio sam nešto novo, nešto što u Hrvatskoj tada još nije postojalo. Program je spajao osobni razvoj i profesionalne vještine, a imali smo sreću što su nas u prvoj generaciji vodili profesori koji su znali povezati te dvije sfere.“

Posebno mu je ostalo u sjećanju predavanje Mikea Georgea, koje i danas smatra temeljem poslovnog razmišljanja: „Njegova metoda i sedam pitanja koja si uvijek postavljaš: Tko sam ja? Kako radim? Kako postajem gospodar samog sebe? Gdje sam? Zašto sam ovdje? Što slijedi? Kako se stalno osnažujem? i danas smatram osnovom menadžerskog razmišljanja. Čak i nakon dvadeset godina čuvam njegovu brošuru, svoj priručnik za razvoj osobnosti i poslovne vizije, kojem se često vraćam, osobito u svijetu stalnih promjena.“

No ono što je Marija najviše oblikovalo nisu bile samo lekcije, nego ljudi koje je upoznao. „Bili su tu da dijele svoja iskustva, a ja svoja. Stvorili smo mrežu kontakata i prijateljstava koja traje i danas. Taj osjećaj zajedništva, podrške i inspiracije bio je neprocjenjiv.“

20 godina stvaranja vrijednosti i inspiracije

Nakon studija pokrenuo je Alumni grupu za sportske aktivnosti, koja je aktivna već dvadeset godina, s košarkaškim druženjima svakog ponedjeljka.

Studiranje MBA-a nije bilo jednostavno. „Bilo je intenzivno, ali i izuzetno lijepo razdoblje. Stekao sam znanje, iskustvo, poznanstva i samopouzdanje koje mi je bilo potrebno da pokrenem vlastiti posao. Svaki izazov na studiju bio je korak prema stvaranju vlastite tvrtke.“

Danas, dvadeset godina nakon MBA-a, vodi malu, ali specijaliziranu tvrtku s petnaestak zaposlenih koja posluje na dvadesetak europskih tržišta. „Najveće zadovoljstvo dolazi iz pomaganja mladim poduzetnicima da pokrenu vlastiti posao – pružamo im opremu, znanje i podršku. Oko tristo novih poduzeća u našem dijelu Europe pokrenuto je uz našu pomoć. Taj krug, koji zovemo ‘One Team’, i danas uspješno funkcionira.“

Vrijednosti koje oblikuju lidere

O liderskim lekcijama Mario kaže: „Uvijek nastojim razumjeti ljude oko sebe, posao i svijet u kojem djelujemo. Idealni lider je autentičan, ima jasno zacrtan put koji slijedi i iskren je u svojim mislima i djelima - dosljedan i pouzdan. Takvi lideri mijenjaju svijet i stvaraju trajne vrijednosti.“

Za one koji žele pokrenuti vlastiti posao, njegov je savjet jasan: „Ako stvarno volite ono što radite i spremni ste u to uložiti srce i znanje, nećete odustati. Najvažnije je osjećati sreću i zadovoljstvo u svom poslu – ako to postoji, rezultati i okolina će se prirodno razvijati.“

O MBA-u zaključuje: „To iskustvo otvara horizonte. Susret s novim ljudima, upoznavanje različitih industrija i učenja iz praktičnih primjera ne može se dobiti ni u jednom drugom obliku obrazovanja. Svaka nova spoznaja i znanje mogu biti odskočna daska za nove projekte i stvaranje novih vrijednosti.“

SPONZORIRANO / PROMO

British Airways najavio novost koja će naljutiti brojne avio putnike

British Airways planira omogućiti putnicima obavljanje glasovnih i video poziva tijekom leta putem brze satelitske internetske veze koju pruža SpaceX, čime odstupa od dugogodišnje prakse zrakoplovne industrije koja je takve pozive uglavnom obeshrabrivala.

Zrakoplovna kompanija već je započela s uvođenjem Starlink Wi-Fi mreže na dijelu svoje flote, omogućujući razinu internetske povezanosti usporedivu s onom na tlu. Za razliku od većine avioprijevoznika, koji blokiraju ili snažno ograničavaju glasovne pozive čak i kada je veza dostupna, British Airways će dopustiti korištenje aplikacija poput WhatsAppa, FaceTimea i Microsoft Teamsa za komunikaciju u stvarnom vremenu.

Zrakoplovne kompanije su dosad uglavnom izbjegavale dopuštanje telefonskih poziva zbog zabrinutosti oko buke u kabini i ugode putnika. Iako europski regulatorni okvir dopušta korištenje usluga koje omogućuju pozive tijekom leta, većina prijevoznika i dalje zadržava ograničenja ili neformalnu zabranu kako bi očuvala mirnije okruženje u kabini.

British Airways odlučio se za fleksibilniji pristup, pozivajući putnike na obzirnost pri korištenju usluge, uključujući tiši govor i korištenje slušalica. Kompanija zasad nije najavila uvođenje posebnih „tihih zona” niti formalnih ograničenja za korištenje poziva.

Odluka je već izazvala rasprave unutar zrakoplovne industrije i među putnicima. Kritičari upozoravaju da bi široka upotreba telefonskih i video poziva mogla narušiti iskustvo avioputovanja, osobito na dugim letovima, dok zagovornici smatraju da su se očekivanja putnika promijenila te da bi im trebalo omogućiti korištenje interneta kao i na tlu.

Uvođenje ove usluge dolazi u trenutku kada zrakoplovne kompanije diljem svijeta ubrzano ulažu u unapređenje podatkovne povezivosti tijekom leta, pri čemu Starlink sve više privlači avioprijevoznike koji žele diferencirati svoju ponudu. Nekoliko kompanija već je uvelo ili najavilo uvođenje ove tehnologije, iako većina i dalje ograničava glasovne pozive.

British Airways nije naveo točan rok za potpunu implementaciju ove usluge u cijeloj floti, ali je poručio da će se uvođenje postupno širiti u narednim godinama.

Tesla otpustila dobar dio zaposlenika svoje tvornice u Teksasu

Pad prodaje Tesle u protekle dvije godine počinje se sve jasnije odražavati na operativne odluke kompanije, a najnoviji podaci ukazuju na značajno smanjenje broja zaposlenih u njenoj ključnoj tvornici u Austinu u Teksasu.

Prema izvješću koje je prvi uočio Austin American-Statesman, broj radnika u ovom proizvodnom pogonu pao je s više od 21 tisuće u 2024. na oko 16,5 tisuća u 2025. godini, što predstavlja smanjenje od približno 22 posto. Riječ je o jednom od najuočljivijih rezova u Teslinoj proizvodnoj infrastrukturi u posljednje vrijeme, osobito uzme li se u obzir strateška važnost ove lokacije.

Zanimljivo, smanjenje broja zaposlenih u Austinu događa se paralelno s rastom ukupne globalne radne snage kompanije. Prema podacima iz podnesaka SEC-u, Tesla je u istom razdoblju povećala ukupan broj zaposlenih na globalnoj razini, što sugerira da kompanija provodi preraspodjelu resursa ili optimizaciju poslovanja između različitih tržišta i funkcija.

Detalji o tome koji su odjeli ili proizvodne linije najviše pogođeni zasad nisu javno objavljeni. No, jasno je da se radi o važnom zaokretu za kompaniju koja je upravo u Austinu posljednjih godina gradila jedan od svojih najambicioznijih proizvodnih projekata. Tvornica, otvorena 2022., brzo je postala jedan od najvećih poslodavaca u regiji, dodatno učvrstivši Teslinu prisutnost u američkom industrijskom pojasu.

Ulogu ove lokacije dodatno je naglasio i potez izvršnog direktora Elon Musk, koji je još 2021. odlučio preseliti sjedište kompanije u Teksas, anticipirajući širenje proizvodnih kapaciteta i povoljnije poslovno okruženje.

Dosada je Tesla u svoju tvornicu u Teksasu uložila više od 6,3 milijarde dolara.

Jedan od najmoćnijih investitora iz Silicijske doline pronašao neočekivanu novu investiciju

Ulagački fond Founders Fund, iza kojeg stoji milijarder i investitor Peter Thiel, predvodi ulaganje u novozelandski startup Halter, a koji razvija sustav za upravljanje stadima uz pomoć ogrlica na solarno napajanje.

Thiel je već godinama jedan od najutjecajnijih ulagača u Silicijskoj dolini, poznat po ranim i često nekonvencionalnim ulaganjima. Kao jedan od prvih investitora u Facebook, gdje je uložio 500.000 dolara u ranoj fazi, ostvario je višestruki povrat koji je definirao njegov investicijski pristup. Kroz Founders Fund kasnije je podržao i kompanije poput SpaceX Elona Muska, koja je redefinirala komercijalni svemirski sektor, te Palantir, kontroverzni startup specijaliziran za analizu velikih količina podataka za vlade i korporacije.

Za razliku od tipičnih tehnoloških priča koje dominiraju naslovnicama svjetskih medija, Halter ne gradi rješenja temeljena na naprednim AI agentima ili humanoidnim robotima. Umjesto toga, fokusiran je na jedan od temeljnih izazova globalne poljoprivrede: kako učinkovito upravljati stokom na velikim i često nepristupačnim terenima, bez oslanjanja na tradicionalne metode poput pasa, konja ili mehanizacije.

Tvrtka je nedavno zaključila investicijsku rundu vrijednu 220 milijuna dolara, uz procijenjenu vrijednost od dvije milijarde dolara, čime se pozicionirala kao jedan od najvrjednijih agritech projekata. Iako takve kompanije rijetko dobivaju široku medijsku pažnju, interes investitora sugerira da se u sektoru poljoprivrede krije značajan, ali još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal.

Osnivač i izvršni direktor Craig Piggott izgradio je koncept na ideji “virtualnih ograda”. Sustav kombinira pametne ogrlice na solarni pogon, mrežu komunikacijskih odašiljača i mobilnu aplikaciju koja farmerima omogućuje precizno upravljanje kretanjem stada u realnom vremenu. Umjesto fizičkih ograda, granice pašnjaka definiraju se digitalno, a životinje se usmjeravaju putem zvučnih i vibracijskih signala.

Takav pristup ne donosi samo operativne uštede, već izravno utječe na produktivnost. Prema podacima tvrtke, optimizacija ispaše može povećati iskorištenost zemljišta i do 20 posto, a u pojedinim slučajevima i znatno više. Ključ nije samo u smanjenju troškova rada, već u boljem upravljanju ciklusima ispaše, što omogućuje brži oporavak tla i učinkovitije korištenje resursa.

Tehnologija ide i korak dalje. Kontinuirano prikupljanje podataka omogućuje praćenje zdravstvenog stanja životinja, reproduktivnih ciklusa te rano otkrivanje bolesti.

Halter danas opslužuje više od milijun goveda na više od dvije tisuće farmi u Novom Zelandu, Australiji i Sjedinjenim Državama, gdje je prisutan u 22 savezne države. Unatoč tome, tržište je tek djelomično zahvaćeno — čak i na domaćem tržištu penetracija je ispod 10 posto, dok globalno postoji više od milijardu grla stoke.

Tvrtka planira daljnje širenje u Sjedinjenim Državama, ali i ulazak na tržišta Južne Amerike i Europe, gdje postoje velike površine pogodnih pašnjaka i značajan prostor za povećanje produktivnosti.

Nikad veći udio električne energije iz obnovljivih izvora

Globalna energetska tranzicija ušla je u novu fazu ubrzanja. Prema najnovijim podacima International Renewable Energy Agency (IRENA), u 2025. godini instalirano je čak 692 gigavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije — najviše ikada.

Time je ukupni globalni kapacitet obnovljivih izvora premašio 5.100 GW, a njihov udio u ukupnom instaliranom elektroenergetskom kapacitetu približio se simboličnoj granici od 50 posto.

Najveći dio rasta ponovno dolazi iz solarnog sektora, koji je sam generirao više od 500 GW novih kapaciteta. Vjetroelektrane su dodale oko 160 GW, dok ostali izvori poput hidroenergije i bioenergije imaju sve manji relativni doprinos ukupnom rastu.

Ovakva dinamika približava svijet cilju utrostručenja obnovljivih kapaciteta do 2030. godine, no tempo i dalje nije u potpunosti usklađen s ambicijama zacrtanim na klimatskim summitima. Za ostvarenje tog cilja potrebno je zadržati ili dodatno ubrzati godišnje stope rasta.

Ključni motor globalne ekspanzije ostaje Kina, koja dominira u instalacijama solarnih i vjetroelektrana. Istodobno, mnoge razvijene ekonomije, uključujući dio Europe i SAD, bilježe sporiji napredak, što dodatno naglašava neravnotežu u globalnoj energetskoj tranziciji.

No, rekordne brojke prikrivaju i sve izraženije strukturne probleme. Elektroenergetske mreže u brojnim zemljama ne prate dovoljno brzo rast proizvodnih kapaciteta, što dovodi do situacija u kojima se proizvedena zelena energija ne može u potpunosti isporučiti tržištu. Uz to, nedostatak sustava za pohranu energije postaje sve veći ograničavajući faktor, posebno zbog nestalne prirode solarne i vjetroenergije.

Unatoč tim izazovima, smjer je jasan — obnovljivi izvori sve brže istiskuju fosilna goriva iz energetskog miksa, mijenjajući ne samo način proizvodnje električne energije nego i strukturu energetskih tržišta.

Qelo otvara priliku za ulaganje u 10 posto vlasništva kompanije

Qelo, vodeći hrvatski pružatelj usluga elektro mobilnosti s već razvijenom mrežom punionica za električna vozila i inovativnim sustavom energetskog roaminga, otvara priliku za ulaganje u 10 posto vlasništva kompanije.

Investicija je namijenjena građanima, poduzetnicima i institucionalnim ulagačima – kako postojećim korisnicima Qelo usluga i imateljima obveznica, tako i svima koji žele sudjelovati u razvoju tržišta elektromobilnosti u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju.

Riječ je o ulaganju u provjerenu infrastrukturu koja predstavlja jednu od ključnih okosnica energetske tranzicije. Cilj je kroz prodaju 10% vlasničkog udjela prikupiti 3 milijuna eura kroz prodaju 1.000 udjela, pojedinačne vrijednosti 3.000 eura.

Model ulaganja temelji se na namjenskom društvu (SPV – Special Purpose Vehicle), putem kojeg investitori stječu udio u tvrtki enasolAuto, vlasniku QELO brenda. Ovaj model odabran je zbog jednostavnosti i transparentnosti za ulagače, a već se pokazao vrlo uspješnim u prethodnoj takvoj prodaji.

Prikupljena sredstva bit će usmjerena na daljnje jačanje poslovnih kapaciteta i ubrzanje razvoja Qelo infrastrukture. Mreža trenutno obuhvaća 24 lokacije s 92 mjesta za punjenje, a do kraja godine planira se udvostručenje kapaciteta – instalacija dodatnih 90 ultra-brzih (UFC) priključaka na više od 20 novih lokacija diljem Hrvatske. Snažan rast priprema se i za 2027. godinu.

Qelo već danas koristi više od trećine svih registriranih vozača električnih vozila u Hrvatskoj. Njihova kartica predstavlja sveobuhvatno rješenje na tržištu jer omogućuje naplatu svih punjenja putem jednog mjesečnog računa, bez potrebe za korištenjem više aplikacija.

"Uspješnost Qelo kartice potvrđuje i činjenica da smo tijekom prošle godine više od trećine ukupnih prihoda ostvarili upravo kroz roaming usluge na infrastrukturi drugih operatora, u Hrvatskoj i inozemstvu", izjavio je Tomislav Ivanetić, član uprave za razvoj poslovanja.

Iako električna vozila trenutno čine manje od jedan posto ukupnog voznog parka u Hrvatskoj, tržište je pred snažnim rastom. Procjene pokazuju da bi se broj električnih vozila s današnjih 12.500 mogao povećati za više od osam puta do 2030. godine, zaključuje se u priopćenju.

Francuzi pripremaju plan za poticanje izgradnje podatkovnih centara

Francuski ministar industrije i energetike Roland Lescure najavio je da će Pariz u idućim tjednima predstaviti novi paket mjera s ciljem poticanja ulaganja u podatkovne centre, čime bi Francuska dodatno učvrstila svoju poziciju među vodećim europskim destinacijama za razvoj AI infrastrukture.

Najava iz Francuske dolazi u trenutku kada se globalna utrka za kapacitetima podatkovnih centara ubrzava, a tehnološke kompanije i investicijski fondovi traže stabilna tržišta s pouzdanim izvorima energije i jasnim regulatornim okvirom. Upravo tu Francuska vidi svoju priliku – kombinacija nuklearne energije s niskim emisijama i snažne državne potpore postaje ključni adut u nadmetanju za kapital koji se mjeri u desecima milijardi eura.

Prema najavama iz francuske vlade, novi paket mogao bi uključivati porezne olakšice, ubrzane procedure izdavanja dozvola i brže priključke na elektroenergetsku mrežu, što su među glavnim preprekama za razvoj velikih projekata diljem Europe. Francuska je već ranije uvela porezne poticaje za energetski učinkovite podatkovne centre te identificirala niz lokacija spremnih za brzu realizaciju projekata, a sada želi dodatno pojednostaviti cijeli investicijski proces.

Pariz iz zraka — Rodrigo Kugnharski / Unsplash

Rastući interes stranih ulagača, uključujući i japanske investitore, dodatno potvrđuje da Europa postaje sve važnije tržište za razvoj infrastrukture umjetne inteligencije. Istodobno, Pariz nastoji smanjiti ovisnost o američkim cloud divovima i izgraditi vlastite kapacitete, u skladu sa širim planovima predsjednika Emmanuela Macrona o jačanju tehnološkog suvereniteta.

No ubrzani razvoj sektora otvara i niz izazova. Lokalna zajednica u pojedinim dijelovima Francuske sve glasnije upozorava na (pre)visoku potrošnju energije i vode te relativno ograničen utjecaj na zapošljavanje, što bi moglo usporiti realizaciju pojedinih projekata. Taj sukob između industrijske politike i lokalnih interesa sve se češće pojavljuje i u drugim europskim državama koje žele privući slične investicije.

Vlasnik PBZ-a u velikim problemima na talijanskom tržištu

Talijanski bankarski div Intesa Sanpaolo suočava se s novim reputacijskim i regulatornim udarcem nakon što mu je talijanski nacionalni regulator za zaštitu podataka izrekao kaznu od 31,8 milijuna eura zbog ozbiljnog incidenta povezanog s neovlaštenim pristupom podacima klijenata.

Odluku je donijelo tijelo "Garante per la protezione dei dati personali", koje je utvrdilo da je jedan zaposlenik banke tijekom više od dvije godine, od početka 2022. do proljeća 2024., u tisućama navrata pristupao osjetljivim informacijama klijenata bez odgovarajućih ovlasti. Ukupno je pogođeno više od 3.500 korisnika, a regulator posebno ističe da su među njima bili i pojedinci visokog javnog profila.

Iako ovakvi slučajevi često uključuju vanjske kibernetičke napade, ovaj incident dodatno naglašava sve veći fokus europskih regulatora na takozvane “insider” prijetnje – situacije u kojima zaposlenici ili partneri zloupotrebljavaju legitimni pristup sustavima. Upravo takvi scenariji, prema regulatorima, otkrivaju slabosti koje su teže detektirati od klasičnih hakerskih upada.

Ključni problem u ovom slučaju nije bio samo neovlašten pristup, već činjenica da je takva aktivnost mjesecima prolazila ispod radara internih kontrolnih mehanizama. Regulator je u svojoj odluci naglasio “ozbiljne nedostatke” u sustavu nadzora pristupa podacima, što sugerira da postojeće sigurnosne i organizacijske mjere nisu bile dovoljno robusne za instituciju te veličine.

Kazna, jedna od većih izrečenih u talijanskom financijskom sektoru u okviru europskog GDPR-a, dolazi u trenutku kada banke diljem Europe ubrzano digitaliziraju poslovanje i sve više oslanjaju operacije na centralizirane podatkovne sustave. Upravo takva transformacija, iako povećava učinkovitost, istovremeno širi površinu rizika – posebno kada je riječ o internim pristupima i upravljanju privilegiranim korisničkim računima.

Regulator je ipak uzeo u obzir činjenicu da je banka nakon otkrivanja incidenta unaprijedila svoje sigurnosne procese, što je djelomično ublažilo konačni iznos kazne. No, vremenski kontekst dodatno pojačava pritisak na upravu Intesa Sanpaola: riječ je o drugoj značajnoj kazni u kratkom razdoblju povezanoj s upravljanjem podacima klijenata.

Kriptovalute sve češće u pozadini nabave bespilotnih letjelica za vojnu upotrebu

Sve veća dostupnost jeftinih dronova na globalnim online platformama otvorila je novi kanal za njihovu nabavu – ali i za financiranje putem kriptovaluta, što dodatno komplicira nadzor i regulaciju takvih transakcija. Najnovije izvješće analitičke tvrtke Chainalysis ukazuje na rastuću povezanost kripto tržišta i mreža koje opskrbljuju paravojne skupine i druge aktere uključene u aktualne sukobe.

Prema tim nalazima, skupine povezane s Rusijom i Iranom sve češće koriste kriptovalute kako bi financirale kupnju komercijalno dostupnih dronova i njihovih komponenti. Takvi uređaji, koji su relativno jeftini i lako dostupni putem e-commerce platformi, postali su ključan alat u ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Za razliku od tradicionalnih financijskih tokova, gdje banke i regulatorna tijela imaju određenu razinu nadzora, kriptovalute omogućuju alternativni kanal financiranja koji je decentraliziran i često manje transparentan na prvi pogled. No upravo ta percepcija anonimnosti pokazuje se varljivom.

Blockchain – tehnologija na kojoj se temelje kriptovalute – zapravo omogućuje detaljno praćenje transakcija, od izvora do odredišta. Analitičari Chainalysisa uspjeli su povezati konkretne digitalne novčanike s kupnjama dronova, prateći tok sredstava od donacija do same isporuke opreme.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, proruske skupine prikupile su više od 8,3 milijuna dolara u kriptovalutama, pri čemu su dronovi među jasno identificiranim stavkama financiranim tim sredstvima. U nekim slučajevima, iznosi pojedinačnih transakcija – između 2.200 i 3.500 dolara – poklapali su se s tržišnim cijenama konkretnih modela dronova i njihovih dijelova dostupnih online.

Dodatno, istraživanje otkriva da se kriptovalue koriste ne samo za kupnju, već i za distribuciju vojne opreme. Posebno se ističe primjer digitalnog novčanika povezanog s Islamskom revolucionarom gardom koji je nabavljao dijelove za dronove od dobavljača sa sjedištem u Hong Kongu.

Iako ukupni iznosi koji prolaze kroz kripto kanale ostaju relativno mali u odnosu na globalnu vojnu potrošnju, trend ukazuje na sve veću sofisticiranost opskrbnih lanaca koji kombiniraju tradicionalne i digitalne financijske tokove.

Zorica Bilić Kulaš: EMBA kao prekretnica od operativnog do strateškog vodstva

Kada se Zorica Bilić Kulaš prijavila na EMBA program u COTRUGLI Business School, već je imala iza sebe bogato iskustvo u prodaji. Vodila je odjel rezidencijalne prodaje u svojoj kompaniji, a posao joj je bio ispunjen operativnim zadacima – od kreiranja prodajnih kanala do svakodnevnog vođenja ljudi i procesa. Željela je širi i dublji uvid u ključne dijelove poslovanja.

„Shvatila sam da sam previše operativno orijentirana i da moram bolje razumjeti zašto je nešto postavljeno baš tako kako jest – kako bih to mogla unaprijediti, promijeniti ili jednostavno raditi pametnije“, prisjeća se. Upravo zbog toga, sama se prijavila na EMBA program a kompanija ju je podržala čim su saznali za njenu inicijativu.

EMBA kao prekretnica u razmišljanju

Upravo je COTRUGLI bio prekretnica. Program joj je otvorio vrata strateškog razmišljanja i dao novu perspektivu poslovanja. „Nakon EMBA-a proširila sam perspektivu o strateškom vođenju i puno bolje razumjela ostatak kompanije. Moj se mindset potpuno promijenio, iz dominantno operativnog sam prelazila na strateški način razmišljanja. To je za mene bio ogroman iskorak.“

EMBA nije donio samo znanje, već i novu dimenziju liderstva. „Oduvijek sam vodila ljude, ali nakon programa sam bila spremna razvijati, inspirirati i motivirati timove da budu najbolja verzija sebe – za njih osobno i za kompaniju.“ ističe. Rezultat nije izostao: ubrzo nakon diplome postala je Direktorica prodaje.

Snaga networkinga i zajedništva

Ipak, ono što posebno naglašava nisu samo predavanja i znanja, nego ljudi. „Najvrjednije što nosim s EMBA-a su ljudi. Generacija koja je zajedno prolazila kroz uspone i padove, iskustva i izazove. Tu su se rodila prava prijateljstva koja traju i danas.“ Networking i razmjena iskustava s kolegama iz drugih industrija i tržišta otvorili su joj potpuno nove horizonte.

Izazovni moduli i ključna znanja

Od svih modula, najzahtjevnije su bile financije, ali su joj zato i najviše značile. Najviše traga ipak su ostavili marketing i leadership. „Neke rečenice profesora zapisala sam i još uvijek ih koristim u radu s timom. Najviše pamtim rasprave i grupni rad s kolegama – kroz njih sam najlakše učila i ta znanja primjenjujem i danas.“

Transformacija liderskog pristupa

Utjecaj EMBA-a posebno se vidi u načinu na koji danas vodi ljude. „Prije COTRUGLIJA fokusirala sam se na rezultat bez obzira na kontekst. Danas moj liderski put uključuje kontinuirani razvoj emocionalne inteligencije, delegiranje odgovornosti i izgradnju visoko motiviranog tima koji razmišlja kako i zašto nešto radimo i možemo li bolje. To je najveća vrijednost koju mi je EMBA dao.“

Ključne osobine uspješnog lidera

Na pitanje koje osobine čine uspješnog lidera, odgovara bez zadrške: „Ustrajnost, proaktivnost i prilagodljivost. Ustrajnost da se konstantno nadograđujemo, učimo i tražimo način kako biti bolja verzija sebe za svoj tim, proaktivnost da vidiš priliku i prije drugih, i prilagodljivost da gradiš mostove i surađuješ s različitim ljudima. To je snaga lidera. Uz konstantu, koja se možda i podrazumijeva - da inspiriraš okolinu kako bi dali svoj maksimum te prepoznaješ talente svakog pojedinca i razvijaš ih na dobrobit osobe i poslovanja.“

Preporuka budućim polaznicima

Za one koji razmišljaju o EMBA-u, njezin je savjet jasan: „Definitivno bih preporučila. To je iskustvo koje vas gradi od temelja – kao stručnjaka, ali i kao osobu. Znanja, profesori, ljudi koje upoznate… sve to ostaje za cijeli život. Za mene je EMBA bio neprocjenjiv.“

Otkaza direktno povezanih s implementacijom AI-a bit će sve više

Val otpuštanja koji posljednjih mjeseci zahvaća globalni tehnološki sektor ulazi u novu fazu – i po prvi put jasno pokazuje da umjetna inteligencija više nije samo alat za povećanje produktivnosti, već i izravni katalizator smanjenja broja radnih mjesta.

Kompanije poput Mete (Instagram, Facebook, WhatsApp), Amazon i Epic Games u posljednjim su danima nastavile s rezovima koji zahvaćaju tisuće zaposlenika, pri čemu sve otvorenije priznaju da je umjetna inteligencija ključni faktor u restrukturiranju poslovanja.

Crno na bijelo - ono što se još prije godinu dana predstavljalo kao alat za “olakšavanje rada”, danas se sve češće koristi za njegovu eliminaciju.

Za razliku od ranijih ciklusa otpuštanja u tehnološkom sektoru, koji su bili potaknuti rastom kamatnih stopa i padom investicija, ovaj val ima drugačiju logiku. Tvrtke više ne smanjuju troškove samo zbog makroekonomskog pritiska, već zato što im AI omogućuje da isti posao obave s manjim brojem ljudi. Interni alati temeljeni na generativnoj umjetnoj inteligenciji ubrzavaju razvoj softvera, automatiziraju korisničku podršku i smanjuju potrebu za velikim operativnim timovima.

U praksi to znači da se radna mjesta ne gase zato što kompanije posluju loše, nego zato što posluju efikasnije. Upravo ta razlika čini ovaj ciklus posebno značajnim – jer sugerira trajnu, a ne privremenu promjenu strukture tržišta rada.

Dodatni problem za Europu je činjenica da ključne AI tehnologije i dalje dolaze iz SAD-a. To znači da europske kompanije, uključujući i hrvatske, u velikoj mjeri ovise o alatima koje ne kontroliraju, dok istovremeno snose posljedice njihove implementacije.

Paradoks situacije je očit: umjetna inteligencija istovremeno povećava produktivnost i smanjuje potrebu za radom. I dok makroekonomski pokazatelji u kratkom roku mogu izgledati pozitivno, dugoročne posljedice za tržište rada ostaju neizvjesne.

Sony i Honda odustali od zajedničkog razvoja električnog automobila

Sony i Honda odustali su od razvoja električnih vozila Afeela, čime je ugašeno ambiciozno partnerstvo koje je trebalo spojiti stručnost u potrošačkoj elektronici i automobilskoj industriji u novoj generaciji električnih vozila.

Odluku je u utorak potvrdio njihov zajednički pothvat Sony Honda Mobility, čime se završavaju planovi za liniju Afeela, uključujući vodeću limuzinu i SUV koji su trebali ući u proizvodnju kasnije tijekom ovog desetljeća.

Tvrtke su priopćile kako u aktualnim tržišnim uvjetima nisu uspjele pronaći održiv put naprijed, navodeći promjene u potražnji za električnim vozilima i rastuće troškove razvoja.

Ovaj potez dolazi nakon šire strateške revizije u Hondi, koja smanjuje dio svojih ambicioznih planova elektrifikacije zbog slabije od očekivane potražnje za električnim vozilima na ključnim tržištima i sve jače konkurencije, osobito kineskih proizvođača. Pritisci na razini cijele industrije — uključujući visoke troškove baterija i neujednačene državne poticaje — dodatno opterećuju profitabilnost sektora.

Sony Honda Mobility navodi kako će kupcima vratiti uplaćene predujmove vezane uz program Afeela te postupno ugasiti povezane aktivnosti.

Otkazivanje projekta predstavlja udarac za Sonyjeve ambicije širenja izvan područja zabave i elektronike u sektor mobilnosti, koji je tvrtka promovirala kao prirodni nastavak svoje ekspertize u senzorima, softveru i sustavima za infotainment u vozilima.

Sony je prvi put predstavio prototip vozila 2020. godine, iznenadivši automobilsku industriju, a planove je formalizirao 2022. kroz partnerstvo s Hondom. Zajednički pothvat nastojao se diferencirati integracijom naprednih sustava za pomoć vozaču, povezivosti i naprednog digitalnog korisničkog iskustva.

Međutim, analitičari ističu da se partnerstvo suočilo s rastućim izazovima kako su se rokovi razvoja produljivali, a tržišni uvjeti pogoršavali.

„Ekonomija razvoja potpuno nove platforme za električna vozila postaje sve zahtjevnija“, rekao je jedan tokijski analitičar automobilske industrije. „Čak i dobro financirana partnerstva sada preispituju rokove i razinu ulaganja.“

Povlačenje iz projekta uklapa se u širi trend usporavanja entuzijazma za širenje električnih vozila u globalnoj automobilskoj industriji. Nekoliko proizvođača nedavno je odgodilo lansiranja, smanjilo troškove ili revidiralo ciljeve proizvodnje zbog usporavanja rasta potražnje u pojedinim regijama.

Iako su Sony i Honda poručili da će nastaviti istraživati prilike u području mobilnosti i softverski definiranih vozila, nisu iznijeli detalje o budućim projektima.