Hoće li umjetna inteligencija omogućiti trening simulatore za "obična" radna mjesta

Američki poduzetnik i milijarder Mark Cuban smatra da bi simulatori radnih mjesta pogonjeni umjetnom inteligencijom mogli postati sljedeća velika tehnologija za obuku zaposlenika, dok kompanije traže načine da nadomjeste smanjenje tradicionalnog mentorstva i učenja kroz svakodnevni rad.

Cuban je rekao da bi se buduće generacije zaposlenika mogle pripremati za posao uz pomoć simulatora nalik onima koje koriste piloti i profesionalni vozači. Takvi bi sustavi korisnike izlagali realističnim poslovnim situacijama i omogućavali im da odluke, pregovore i reakcije na krizne događaje uvježbavaju bez posljedica koje bi pogreške imale u stvarnom poslovanju.

Ideja odražava širu promjenu na tržištu rada, gdje alati generativne umjetne inteligencije preuzimaju sve veći broj administrativnih i analitičkih zadataka. Cuban smatra da bi zbog toga zaposlenici mogli imati manje prilika učiti promatrajući iskusnije kolege, postavljajući pitanja i sudjelujući u svakodnevnim interakcijama na radnom mjestu.

„Onboarding će dobiti potpuno novo značenje”, poručio je Cuban u objavi na društvenoj mreži X.

Prema njegovoj zamisli, kompanije bi znanje svojih najboljih i najiskusnijih zaposlenika mogle pretvoriti u interaktivne scenarije. Novi radnici tako bi mogli vježbati razgovore s nezadovoljnim kupcima, pregovore s dobavljačima, donošenje odluka pod pritiskom ili rješavanje neuobičajenih problema.

AI bi pritom mogao mijenjati okolnosti u stvarnom vremenu, analizirati odgovore korisnika i prilagođavati težinu simulacije njegovu napretku.

Virtualne simulacije već se upotrebljavaju u medicini, zrakoplovstvu, automobilskoj industriji i drugim sektorima u kojima pogreške mogu biti skupe ili opasne. No generativna umjetna inteligencija mogla bi znatno smanjiti trošak izrade takvih programa i omogućiti njihovu primjenu u znatno širem krugu zanimanja.

Thomas Roulet, profesor organizacijske sociologije i vodstva na Sveučilištu Cambridge, rekao je da sama ideja simulirane obuke nije nova, ali da bi AI mogao olakšati stvaranje složenijih i personaliziranijih scenarija. Tehnologije virtualne i proširene stvarnosti već se proučavaju kao alati za korporativnu obuku, osobito u industriji i zdravstvu.

Za tehnološke kompanije Cubanova prognoza otvara potencijalno novo tržište koje bi moglo objediniti korporativno obrazovanje, AI asistente i interaktivne simulacije. Poslodavci bi takve sustave mogli koristiti ne samo za uvođenje novih zaposlenika u posao nego i za procjenu kandidata, prekvalifikaciju radnika i pripremu menadžera za složene situacije.

To bi, međutim, otvorilo i pitanja o načinu ocjenjivanja zaposlenika, mogućoj pristranosti algoritama te količini podataka o radnom učinku koju bi poslodavci prikupljali.

Cuban je posljednjih mjeseci više puta isticao da kompanije moraju prihvatiti umjetnu inteligenciju kako bi ostale konkurentne, ali je upozorio i na ograničenja tehnologije.

Prema njegovu mišljenju, ljudi još imaju ključnu prednost u razumijevanju stvarnih posljedica svojih odluka i obradi informacija iz fizičkog svijeta u stvarnom vremenu. AI bi stoga trebao povećavati produktivnost zaposlenika, dok bi ljudima ostali prosudba, kontekst i odgovornost.

Cuban je također upozorio kompanije koje AI agente primjenjuju prvenstveno kao sredstvo za smanjenje broja zaposlenih. Radnici znaju kada se tehnologija uvodi kako bi ih zamijenila, rekao je, što može povećati nepovjerenje i otpor prema njezinu korištenju.

NVIDIA postaje financijski jamac za OpenAI-jeve projekte

Nvidia pregovara o izdavanju financijskih jamstava vrijednih približno 250 milijardi dolara kako bi OpenAI-ju pomogla osigurati kapacitete u planiranom podatkovnom centru u američkoj saveznoj državi Ohio, objavio je Wall Street Journal, pozivajući se na osobe upoznate s razgovorima.

Jamstvo bi financijskim institucijama trebalo pružiti dodatnu sigurnost pri financiranju projekta, s obzirom na to da OpenAI nema investicijski kreditni rejting. Pregovori još traju, uvjeti nisu konačno dogovoreni, a sporazum bi se mogao i ne realizirati, navodi Reuters.

Planirani kompleks u južnom Ohiju trebao bi imati energetski kapacitet od deset gigavata, što bi ga učinilo jednim od najvećih projekata podatkovnih centara na svijetu. Projekt razvija energetska tvrtka u vlasništvu japanskog SoftBanka, a ukupna vrijednost projekta mogla bi premašiti iznos od 500 milijardi dolara.

Prva faza kompleksa, kapaciteta oko 800 megavata, trebala bi biti dovršena 2028. godine. OpenAI bi u objektu unajmljivao računalne kapacitete potrebne za razvoj i pokretanje svojih modela umjetne inteligencije.

Nvidia bi, odvojeno od jamstva za financiranje projekta, mogla pomoći i pri financiranju nabave čipova vrijednih do 350 milijardi dolara. Trošak procesora nije uključen u spomenutih 250 milijardi dolara potencijalnih jamstava.

Takav bi aranžman dodatno produbio poslovnu povezanost dviju najutjecajnijih kompanija u industriji generativne umjetne inteligencije. OpenAI ovisi o velikim količinama Nvidijinih procesora, dok Nvidia ostvaruje korist od naglog rasta ulaganja u računalnu infrastrukturu potrebnu za treniranje i korištenje AI modela.

Istodobno, potencijalno jamstvo pokazuje kako se proizvođači čipova sve aktivnije uključuju u financiranje svojih najvećih kupaca. Slični poslovi izazivaju zabrinutost dijela ulagača zbog kružnog toka novca unutar AI sektora, u kojem proizvođači hardvera ulažu u kompanije koje potom njihov kapital koriste za kupnju čipova.

OpenAI pokušava osigurati veću kontrolu nad infrastrukturom i smanjiti oslanjanje na tradicionalne pružatelje računalnih usluga u oblaku, među kojima su Microsoft, Amazon i Oracle. Kompanija je posljednjih godina preuzela velike dugoročne obveze kako bi osigurala električnu energiju, podatkovne centre i napredne procesore.

Interes za projekt u Ohiju navodno su iskazale i druge tehnološke kompanije, uključujući Microsoft, Google i Anthropic, što dodatno naglašava rastuću konkurenciju za električnu energiju i lokacije pogodne za izgradnju AI infrastrukture.

EU mijenja zakone kako bi otežala američko preuzimanje easyJet-a

Europska unija priprema reviziju pravila o vlasništvu nad aviokompanijama koja bi mogla otežati američkim investicijskim fondovima preuzimanje easyJeta, jednog od najvećih europskih niskotarifnih prijevoznika.

Najavljena revizija dolazi u trenutku kada se Apollo Global Management i Castlelake nadmeću za britansku niskotarifnu aviokompaniju, čije je poslovanje snažno povezano s jedinstvenim europskim zrakoplovnim tržištem.

Apollo je početkom srpnja ponudio 715 penija po dionici, čime je easyJet procijenjen na oko 5,7 milijardi funti. Uprava aviokompanije podržala je tu ponudu i povukla raniju potporu Castlelakeovoj ponudi od 690 penija po dionici, vrijednoj približno 5,5 milijardi funti.

Oba američka ponuđača ipak će morati dokazati da preuzimanje ne bi ugrozilo europske dozvole za poslovanje easyJeta.

Prema važećim pravilima EU-a, više od 50 posto aviokompanije s europskom operativnom licencijom mora biti u vlasništvu država članica ili njihovih državljana. Kompanija ujedno mora biti pod njihovom stvarnom kontrolom.

Riječ je o dva odvojena uvjeta. To znači da formalna većina europskih dioničara možda neće biti dovoljna ako investitor izvan EU-a u praksi kontrolira financiranje, poslovnu strategiju, imenovanje uprave ili druge ključne odluke.

Europska komisija trebala bi tijekom jeseni pokrenuti reviziju kojom bi se jasnije odredilo koje su vlasničke strukture prihvatljive, rekli su izvori upoznati s planovima.

Cilj je spriječiti situacije u kojima investitori izvan EU-a koriste europske dioničare kao formalne vlasnike, dok istodobno zadržavaju gotovo potpun poslovni i upravljački nadzor nad aviokompanijom.

Castlelake je predložio da 51 posto društva preko kojeg bi preuzeo easyJet bude u vlasništvu državljana EU-a. Među njima bi bili bivši direktor Malaysia Airlinesa i nekadašnji operativni direktor easyJeta Peter Bellew te zrakoplovni menadžer Mark Breen.

Castlelake bi posjedovao preostalih 49 posto. Regulatori bi, međutim, mogli detaljno ispitati tko bi osiguravao kapital, kontrolirao zaduživanje i donosio najvažnije poslovne odluke.

Apollo još nije detaljno predstavio način na koji namjerava zadovoljiti europska pravila. Prema britanskim pravilima o preuzimanjima, američki fond do 7. kolovoza mora objaviti službenu ponudu ili odustati, dok Castlelake ima rok do 3. kolovoza.

Vijest o mogućem postrožavanju europskih pravila ranije je izazvala pad dionica easyJeta od oko 12 posto, što je bio najveći jednodnevni pad vrijednosti kompanije od početka pandemije. Dionice su nakon objave poslovnih rezultata nadoknadile dio gubitaka.

EasyJet ima sjedište u Velikoj Britaniji, ali unutar EU-a posluje preko aviokompanije easyJet Europe, registrirane u Austriji.

Ta kompanija omogućuje easyJetu da i nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a nastavi letjeti između država članica. Budući da se britanski državljani nakon Brexita više ne smatraju vlasnicima iz EU-a, easyJet mora posebno voditi računa o udjelu europskog vlasništva i glasačkih prava.

Mogući gubitak europske operativne licence ugrozio bi važan dio njegove mreže letova, zbog čega je pitanje vlasništva jedan od najvećih rizika za oba ponuđača.

Jedno od mogućih rješenja bilo bi uključivanje europskog strateškog partnera. Međutim, sudjelovanje neke od velikih europskih aviogrupacija moglo bi otvoriti dodatna pitanja vezana uz zaštitu tržišnog natjecanja.

Revizija pravila mogla bi utjecati i na druge kompanije koje koriste složene vlasničke strukture kako bi zadržale prometna prava u različitim državama.

IAG, vlasnik British Airwaysa, Iberije, Vuelinga i Aer Lingusa, koristi odvojene nacionalne strukture i ograničenja glasačkih prava kako bi zadovoljio regulatorne uvjete u pojedinim državama. Vlasničku strukturu nakon Brexita prilagođavali su i Ryanair te mađarski WizzAir.

Najavljena revizija možda neće izravno spriječiti prodaju easyJeta, ali bi mogla produljiti postupak, povećati troškove transakcije i prisiliti ponuđače da europskim partnerima prepuste znatno veće upravljačke ovlasti nego što su prvotno planirali.

EU odobrio 55 milijardi dolara vrijedno preuzimanje Electronic Artsa

Europska komisija odobrila je, u skladu s pravilima Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja, preuzimanje američkog izdavača videoigara Electronic Artsa vrijedno 55 milijardi dolara. Transakciju predvodi saudijski državni investicijski fond Public Investment Fund (PIF).

Komisija, koja nadzire velika spajanja i preuzimanja na području EU-a, zaključila je da transakcija neće znatno narušiti tržišno natjecanje na europskom tržištu. Preuzimanje je stoga odobreno bez dodatnih uvjeta.

Konzorcij kupaca, uz saudijski PIF, čine američka investicijska tvrtka Silver Lake i Affinity Partners, fond koji je osnovao Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Preuzimanje, najavljeno u rujnu prošle godine, trebalo bi postati najveći otkup kompanije financiran znatnim zaduživanjem u povijesti. Dioničari Electronic Artsa trebali bi dobiti 210 dolara po dionici, nakon čega bi kompanija bila povučena s burze i nastavila poslovati kao privatna tvrtka.

Electronic Arts jedan je od najvećih svjetskih izdavača videoigara, a među njegovim najpoznatijim franšizama su EA Sports FC, Battlefield, The Sims i Madden NFL. Preuzimanje bi dodatno ojačalo položaj Saudijske Arabije u globalnoj industriji videoigara.

PIF posljednjih godina ulaže milijarde dolara u gaming i esport u sklopu strategije kojom Saudijska Arabija želi smanjiti ovisnost gospodarstva o prihodima od nafte. Fond je već ulagao u kompanije poput Nintenda, Take-Two Interactivea i Activision Blizzarda, dok preko svoje kompanije Savvy Games Group razvija vlastitu mrežu gaming tvrtki i projekata.

Odobrenje prema pravilima o tržišnom natjecanju ipak nije posljednja regulatorna prepreka u Europskoj uniji.

Europska komisija transakciju zasebno razmatra prema Uredbi o stranim subvencijama. Tim pravilima Bruxelles provjerava jesu li kompanije ili ulagači, zahvaljujući financijskoj potpori država izvan EU-a, stekli nepoštenu prednost na europskom tržištu.

Rok za donošenje odluke u tom postupku je 30. srpnja. Izvori upoznati s postupkom ranije su Reutersu rekli da očekuju odobrenje bez dodatnih uvjeta ili zahtjeva za izmjenama transakcije.

Švicarci preuzeli hrvatski turistički IT startup Rentilo

Travelnode, hospitality-tech platforma sa švicarskim sjedištem, u većinskom vlasništvu fondova privatnog kapitala Sandberg Capital i ARX Equity Partners, akvizirala je Rentlio, drugog najvećeg hrvatskog pružatelja softverskih rješenja za turizam.

Samo nekoliko tjedana nakon preuzimanja talijanske softverske tvrtke Podcamp, koja razvija softver specijaliziran za upravljanje kampovima, ova transakcija predstavlja još jednu važnu prekretnicu u strategiji grupe usmjerenoj na konsolidaciju europskog hospitality-tech tržišta.

Travelnode je od ranije vlasnik dubrovačke platforme Phobs, a sinergijom Phobsa i Rentlija postaje neprikosnoveni tržišni lider u softverskim rješenjima za hotele, kampove i apartmane u Hrvatskoj i Sloveniji te gradi najambiciozniju hospitality-tech platformu na području jadranske regije. Rentlio i Phobs zajedno broje gotovo stotinu zaposlenih i ostvaruju preko deset milijuna eura prihoda s jasnim planom daljnjeg rasta, navodi se u priopćenju.

Rentlio je osnovan 2014. godine u Zadru, a razvio je cloud platformu za upravljanje hotelima, apartmanima i drugim turističkim objektima. Njegova rješenja obuhvaćaju upravljanje rezervacijama, recepcijskim i operativnim procesima, prodajnim kanalima, naplatom i komunikacijom s gostima.

Rentlio je u 2025. godini ostvario 1,94 milijuna eura prihoda, 23,6 posto više nego godinu prije. Neto dobit iznosila je gotovo osam tisuća eura, a kompanija je imala oko 30 zaposlenih. Prihodi su rasli i prethodnih godina, s 1,16 milijuna eura u 2023. na 1,57 milijuna eura u 2024. godini.

"Prije dvanaest godina krenuli smo iz Zadra s idejom razvijanja proizvoda koji će se koristiti diljem svijeta. Ta ambicija danas ostaje ista, s razlikom u tome što sada imamo partnere koji dijele istu viziju i s kojima možemo ostvariti puno više nego što bi bilo koja od naših kompanija mogla sama", izjavio je osnivač Renlija Marko Mišulić.

Dodao je da Rentlio ostaje ista kompanija, s postojećim timom i vrijednostima, ali s većim mogućnostima za ubrzanje razvoja i međunarodno širenje.

Vrijednost preuzimanja nije objavljena.

Usprkos gubitcima Tesla i dalje ne odustaje od svog ulaganja u kriptovalute

Tesla je u drugom tromjesečju zabilježila novi nerealizirani gubitak na svojim ulaganjima u kriptovalute, nakon što je pad cijene bitcoina smanjio vrijednost pozicije koju američki proizvođač električnih automobila drži još od 2021. godine.

Kompanija Elona Muska u razdoblju od travnja do lipnja evidentirala je oko 112 milijuna dolara gubitka povezanog s promjenom tržišne vrijednosti digitalne imovine, pokazali su poslovni rezultati objavljeni u srijedu.

Prema dostupnim podacima, Tesla tijekom posljednjeg tromjesečja nije kupovala ni prodavala bitcoin. Kompanija i dalje posjeduje oko 11.500 bitcoina, čija je vrijednost na kraju lipnja procijenjena na približno 674 milijuna dolara.

Na kraju ožujka ista je pozicija vrijedila oko 786 milijuna dolara, nakon što je Tesla u prvom tromjesečju već iskazala približno 222 milijuna dolara neto gubitka na digitalnoj imovini. Krajem 2025. vrijednost Teslina portfelja kriptovaluta iznosila je oko milijardu dolara.

Unatoč padu vrijednosti tijekom prve polovice godine, Tesla je i dalje u znatnoj dobiti u odnosu na prijavljeni trošak kupnje bitcoina, koji iznosi oko 386 milijuna dolara.

Promjene vrijednosti bitcoina sada se izravnije odražavaju na Tesline tromjesečne rezultate zbog američkih računovodstvenih pravila prema kojima kompanije digitalnu imovinu vrednuju prema tržišnoj cijeni.

Rast cijene bitcoina tako može povećati prijavljenu dobit, dok njezin pad može stvoriti gubitak, čak i kada kompanija nije prodala nijedan bitcoin.

Tesla takve dobitke i gubitke isključuje iz prilagođenih pokazatelja poslovanja, uz obrazloženje da oni ne odražavaju rezultate njezina osnovnog poslovanja s električnim vozilima, baterijama i energetskim sustavima.

Podsjetimo, Tesla je početkom 2021. u bitcoin uložila oko 1,5 milijardi dolara, što je tada dodatno potaknulo rast cijene najveće svjetske kriptovalute. Godinu poslije prodala je približno tri četvrtine inicijalnog ulaganja u bitcoin kako bi povećala novčane rezerve u razdoblju proizvodnih poremećaja povezanih s pandemijom.

Uber uložio u startup svog izbačenog osnivača i direktora

Atoms, kompanija za robotiku i industrijsku umjetnu inteligenciju koju vodi suosnivač Ubera Travis Kalanick, osigurala je 1,7 milijardi dolara novog financiranja. Sredstva će koristiti za razvoj tehnologije namijenjene automatizaciji sektora poput rudarstva, transporta i proizvodnje hrane.

Financijski paket, koji uključuje ulaganje u vlasnički kapital i kreditno financiranje, predvodi američki fond rizičnog kapitala Andreessen Horowitz, poznat i kao a16z. U financiranju sudjeluje i Uber, kompanija koju je Kalanick osnovao i vodio do 2017. godine, dok su Goldman Sachs i JPMorgan uključeni u kreditni dio aranžmana.

Ben Horowitz, suosnivač Andreessen Horowitza, pridružit će se upravnom odboru kompanije.

Atoms razvija specijalizirane robotske sustave i softver za takozvanu fizičku umjetnu inteligenciju, odnosno tehnologiju koja omogućuje strojevima da uz pomoć umjetne inteligencije obavljaju zadatke u stvarnom svijetu.

Kompanija se usredotočuje na industrije koje su sporije prihvaćale digitalne tehnologije od internetskog i uslužnog sektora, među kojima su građevinarstvo, rudarstvo, teški transport i priprema hrane.

Kalanick je Atoms javno predstavio u ožujku, kada je kompanija City Storage Systems, unutar koje je razvijao mrežu dostavnih kuhinja CloudKitchens, preimenovana i proširena na područja robotike i industrijske automatizacije. Atoms posluje kroz odjele usmjerene na prehrambeni sektor, rudarstvo i transport.

Za razliku od dijela tehnološke industrije koji ulaže u razvoj humanoidnih robota opće namjene, Atoms se usredotočuje na strojeve prilagođene jasno definiranim industrijskim zadacima. Kalanick smatra da bi takvi sustavi mogli brže postati komercijalno isplativi jer rade u kontroliranijim i predvidljivijim uvjetima.

U sastavu Atoma nalazi se i Pronto, kompanija koja razvija autonomna vozila prvenstveno namijenjena rudarskoj industriji. Pronto je osnovao bivši Uberov inženjer Anthony Levandowski, a Kalanick je kompaniju preuzeo u travnju ove godine.

Uberovo sudjelovanje u financiranju označava ponovno poslovno povezivanje Kalanicka s kompanijom koju je napustio nakon višemjesečne upravljačke krize i kritika toksične korporativne kulture. S mjesta izvršnog direktora povukao se 2017. godine, a dvije godine poslije napustio je Uberov upravni odbor i prodao preostale dionice.

Uber posljednjih godina ulaže u više kompanija koje razvijaju autonomna vozila, među kojima su Nuro, Wayve i Waabi. Time se pokušava pozicionirati kao platforma preko koje bi različiti operateri u budućnosti mogli nuditi vožnje vozilima bez vozača.

Europa bilježi snažan rast novih registracija potpuno električnih automobila

Prodaja električnih automobila u Europi snažno je porasla tijekom lipnja, potaknuta državnim poticajima, širenjem ponude pristupačnijih modela i višim cijenama goriva, dok su kineski proizvođači nastavili povećavati pritisak na tradicionalne europske automobilske grupacije.

Registracije potpuno električnih automobila na 17 europskih tržišta porasle su u lipnju za 39,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na 275.060 vozila, pokazali su podaci organizacija E-Mobility Europe, New AutoMotive i Fier Automotive.

Električni automobili time su dosegnuli tržišni udio od 25,6 posto, što znači da je gotovo svaki četvrti novi automobil registriran tijekom mjeseca imao isključivo baterijski pogon. U prvih šest mjeseci 2026. na europskom tržištu je registrirano 1,24 milijuna potpuno električnih vozila, 33,7 posto više nego godinu ranije.

Širi podaci Europskog udruženja proizvođača automobila, ACEA-e, pokazuju da su elektrificirana vozila – potpuno električni automobili, plug-in hibridi i klasični hibridi – u lipnju činila gotovo 70 posto svih novih registracija u Europskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu i zemljama EFTA-e.

Rast prodaje električnih automobila pomogao je ukupnom europskom tržištu novih vozila da u lipnju poraste za oko 13 posto, unatoč nastavku pada potražnje za benzinskim i dizelskim modelima.

Francuska je tako zabilježila rekordnih 55.831 registriranih električnih automobila, uz tržišni udio od 29,6 posto. Snažan rast bilježila su i druga velika tržišta, uključujući Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje su električni automobili činili gotovo 30 posto lipanjskih registracija.

Analitičari navode da su potražnju poduprli novi ili prošireni državni poticaji, stroži europski ciljevi smanjenja emisija te dolazak većeg broja jeftinijih modela. Rast cijena benzina također je dio kupaca potaknuo na raniji prelazak na električni pogon.

Kineski proizvođači ostvarili su neke od najvećih stopa rasta na europskom tržištu.

Registracije BYD-a više su nego udvostručene, na 38.455 vozila, dok je SAIC Motor, vlasnik marke MG, zabilježio rast od 47 posto, na 38.647 automobila. Leapmotor je povećao registracije više od šest puta, na 12.829 vozila.

Tesla je u lipnju također pokazala znakove oporavka. Registracije američkog proizvođača porasle su gotovo 50 posto, na 52.563 automobila, nakon slabijih rezultata u dijelu europskih država početkom godine.

Kineske marke još uvijek zaostaju za najvećim europskim grupacijama prema ukupnom broju prodanih vozila. Volkswagen grupa u lipnju je registrirala gotovo 346.000 automobila, a Stellantis nešto više od 191.000.

Međutim, brži rast kineskih konkurenata povećava pritisak na europske proizvođače, koji istodobno pokušavaju financirati razvoj električnih modela, zaštititi profitne marže i prilagoditi proizvodnju sve strožim pravilima o emisijama.

Dea Marušić: Najbolje vrijeme za mnoge stvari u životu je — sada

Kad se osvrne na godine provedene na COTRUGLI MBA programu, Dea Marušić s osmijehom priznaje da je to razdoblje promijenilo njezinu karijeru, ali i nju samu. „MBA je na mene utjecao i direktno i indirektno. Direktno kroz znanja, nove vještine i ljude koje sam upoznala. A indirektno zato što me taj proces izgradio osobno i profesionalno.“

Snaga zajednice u vremenu izolacije

Upisala je MBA u razdoblju koje se urezalo u pamćenje svima - tijekom pandemije 2020./2021. „To su bile godine korona virusa, sve je bilo online. Tada se pokazalo koliko osobna inicijativa znači. Mi smo, nas nekoliko kolega u generaciji, sami stvorili našu malu zajednicu. Ta se grupa održala do danas, viđamo se svakog mjeseca, postali smo pravi prijatelji. To je možda najveće bogatstvo koje sam ponijela s programa.“

Profesori koji mijenjaju perspektivu

Iako je pandemija ograničila fizičke susrete, Dea pamti nekoliko modula koji su joj ostavili trajan dojam. „Prvi modul bio je Managerial Economics s profesorom Evansom. On nas je prebacio iz poslovnog u 'learning mode' i postavio temelje kako da otvorimo um i pristupimo svakoj novoj temi. Potom je došao profesor Kfuri i njegovi moduli iz Strategic Managementa i Strategic Marketinga koji su bili na svjetskoj razini. On te uči da prestaneš gledati sebe kao nekoga 'iz malog balkanskog okruženja'. Njegov pristup ti daje samopouzdanje da hrabro izađeš na globalno tržište.“

Za Deu, MBA je bio više od obrazovnog programa; bio je okvir za promjenu perspektive.

„Pandemija nas je sve prisilila da preispitamo način razmišljanja. COTRUGLI mi je tada dao prostor da tu krizu gledam drugačije, ne samo kroz brigu oko posla i obitelji, nego strateški: kako će se biznis i svijet mijenjati. Da nisam imala tu zajednicu, ne znam s kim bih o tome mogla razgovarati na toj razini.“

Iskoračiti iz zone komfora i rasti

Tijekom MBA-a, Dea je promijenila posao, a taj prelazak opisuje kao veliki iskorak iz zone komfora.

„Iz kompanije u kojoj sam provela devet godina sam došla u startup koji je tada imao pet zaposlenih. Kada sam odlazila, bila sam COO tvrtke s više od 40 ljudi i klijentima na tri kontinenta. To iskustvo me naučilo više nego išta drugo o rastu, riziku i odgovornosti.“

Danas je na početku nove priče, u tvrtki Croz, gdje joj je zadatak nadograditi već stabilan sustav i dodatno istaknuti važnost pravog konzultativnog pristupa u visoko konkurentnoj IT branši.

„Sada je izazov drugačiji, više nije imperativ u skaliranju, nego u finom podešavanju postojećeg sustava da klijentima donese još veću vrijednost.“

Kroz svoju karijeru, Dea je naučila važnost okruženja koje potiče rast.

„Netko mi je jednom rekao: 'Okruži se ljudima koji će ti reći da.' Ako surađuješ s nekim tko stalno govori 'ne', to nije osoba za tebe. Uvijek sam najbolje funkcionirala u okruženjima u kojima sam imala te 'da' ljude – one koji podržavaju tvoje ideje i daju ti prostor da rasteš.“

Liderstvo koje počinje učenjem i nikad ne prestaje

Kada govori o liderstvu, njezina vizija je jasna: „Lider mora razumjeti svaki aspekt organizacije – od tehnologije i tržišta do ljudi i kapitala. Širina znanja daje kredibilitet. A ako je uz to i dobar s ljudima, ako zna prenijeti znanje i inspirirati, to je dobitna kombinacija.“

Savjet novim liderima koji to postaju po prvi put Dea daje iz iskustva: „Nađite mentora. Nekoga s kim možete otvoreno razgovarati o situacijama koje dolaze. Kad iz pozicije kolege postanete šef, gubite neke od tih sugovornika. Važno je uz sebe imati osobu od povjerenja, svoj 'sustav podrške'.“

Za sve koji razmišljaju o MBA-u, njezina poruka je jednostavna: „Ako uopće postavljate to pitanje, znači da je odgovor 'da'. Uvijek će postojati razlozi zašto ne – posao, dijete, manjak vremena… Ali, najbolje vrijeme za mnoge stvari u životu je upravo sada.“

SPONZORIRANO / PROMO

Mercedes strepi zbog američkog udara na kineske proizvođače električnih automobila

Američki zakonodavci pripremaju novo pooštravanje pravila kojima žele gotovo potpuno onemogućiti ulazak kineskih automobila i povezane tehnologije na tržište SAD-a. Međutim, predloženi zakon mogao bi imati znatno šire posljedice od same zabrane prodaje vozila kineskih proizvođača poput BYD-a, Geelyja ili Nija.

Jedna od ključnih odredbi prijedloga zabranila bi prodaju vozila proizvođača u kojima kineske kompanije ili ulagači imaju više od 15 posto vlasničkog udjela. Takvo bi pravilo moglo obuhvatiti i Mercedes-Benz, u kojem kineski ulagači zajedno drže gotovo petinu vlasništva.

Mercedes zato pokušava uvjeriti američke zakonodavce da izmijene spornu odredbu prije konačnog glasovanja.

Na prvi pogled riječ je o nastavku američke politike zaštite domaće automobilske industrije. No prijedlog pokazuje da Washington više ne pokušava zaustaviti kinesku konkurenciju samo carinama. U središtu novih ograničenja sada su i vlasnička struktura proizvođača, softver ugrađen u vozila, komunikacijski sustavi te način na koji automobili prikupljaju i obrađuju podatke.

Prijedlog, poznat kao Connected Vehicle Security Act, predstavili su republikanski senator Bernie Moreno i demokratska senatorica Elissa Slotkin. Njime se žele trajno u zakon ugraditi pravila uvedena tijekom administracije predsjednika Joe-a Bidena, kojima je zbog sigurnosnih razloga ograničena uporaba kineskog softvera i hardvera u povezanim vozilima.

Nova verzija zakona otišla bi korak dalje. Osim vozila proizvedenih ili projektiranih u Kini, mogla bi obuhvatiti i proizvođače s većim udjelom kineskog vlasništva, čak i ako im je sjedište u Europi, SAD-u ili nekoj drugoj zemlji.

To je posebno važno za Mercedes. Kineski proizvođač automobila BAIC i osnivač Geelyja Li Shufu među najvećim su pojedinačnim dioničarima njemačke kompanije. Njihovi udjeli ne znače da kineske kompanije upravljaju Mercedesom, ali bi prema sadašnjem tekstu prijedloga mogli biti dovoljni za primjenu novih ograničenja.

Takav pristup predstavlja velik zaokret. Dosadašnja američka pravila uglavnom su se fokusirala na podrijetlo vozila, komponenti i softvera. Novi prijedlog u regulatornu raspravu uvodi i pitanje vlasničke strukture proizvođača.

Suvremeni automobili prikupljaju velike količine podataka o vozačima, njihovim lokacijama, rutama kretanja i načinu korištenja vozila. Istodobno su stalno povezani s mobilnim mrežama, aplikacijama, kamerama, navigacijskim sustavima i poslužiteljima proizvođača.

Američke vlasti strahuju da bi kompanije povezane s Kinom mogle biti prisiljene ustupiti takve podatke kineskoj državi ili omogućiti udaljeni pristup pojedinim sustavima vozila. Zbog toga se rasprava više ne vodi samo oko toga može li BYD proizvesti jeftiniji električni automobil od General Motorsa ili Forda, nego i oko toga tko kontrolira njegov softver i podatke.

Pravila uvedena početkom 2025. već su u praksi gotovo potpuno zatvorila američko tržište za većinu kineskih proizvđača. Novi zakon trebao bi ta ograničenja učiniti trajnima i otežati budućim administracijama njihovo ublažavanje.

Posljedice američke politike već osjeća Polestar, proizvođač električnih automobila sa švedskim korijenima, ali snažnim vlasničkim i proizvodnim vezama s kineskim Geelyjem.

Kompanija je ranije objavila da će zbog novih američkih pravila od 2027. morati prestati prodavati određena vozila u SAD-u.

Mnoge europske marke proizvode automobile u Kini, koriste kineske baterije i komponente, dijele platforme s kineskim partnerima ili imaju kineske dioničare. Ako Washington nastavi širiti definiciju kineskog utjecaja, sve veći broj globalnih proizvođača mogao bi se naći između američkih sigurnosnih zahtjeva i svoje ovisnosti o kineskom tržištu i dobavljačima.

Za Mercedes je situacija posebno osjetljiva jer je Kina jedno od njegovih najvažnijih tržišta. Kineski partneri i ulagači godinama imaju važnu ulogu u strategiji njemačkog proizvođača, osobito u razvoju električnih automobila i lokalnoj proizvodnji.

Istodobno, SAD ostaje iznimno važno tržište za Mercedesove skuplje modele, SUV-ove i automobile proizvedene u njegovoj tvornici u Alabami.

Kompanija se zato našla pred regulatornim problemom koji nije lako riješiti. Ne može jednostavno ukloniti velike dioničare, niti može brzo prekinuti veze s kineskim partnerima bez ozbiljnih poslovnih posljedica.

Mercedesovi predstavnici pokušavaju postići da se vlasnički prag izmijeni ili da zakon jasnije razlikuje pasivno financijsko ulaganje od stvarne upravljačke kontrole. Kompanija može tvrditi da kineski ulagači nemaju pristup njezinu softveru, podacima korisnika ni strateškim odlukama.

Američki zakonodavci, s druge strane, žele dovoljno široka pravila kako kineske kompanije zabranu ne bi mogle zaobići manjinskim ulaganjima, zajedničkim poduzećima ili kupnjom udjela u zapadnim proizvođačima.

Iako se zakon obrazlaže nacionalnom sigurnošću, sigurnosne je argumente teško potpuno odvojiti od ekonomskih interesa američke automobilske industrije.

Samsung zainteresiran za ulaganje u najpoznatiji europski AI startup

Samsung pregovara o ulaganju teškom približno milijardu eura u francuski startup Mistral AI, što bi mogla postati jedna od najvećih pojedinačnih investicija južnokorejskog konglomerata u neku europsku tehnološku kompaniju.

Ulaganje bi bilo dio nove runde financiranja u kojoj bi Mistral mogao biti procijenjen na oko 20 milijardi eura, pišu francuski mediji. Razgovori o ulaganju još nisu završeni, pa se konačan iznos i uvjeti transakcije još mogu promijeniti. U financiranju bi trebao sudjelovati i fond Scaleup Europe švedske investicijske kuće EQT.

Francuska kompanija bi u Samsungu mogla bi dobiti pouzdanijeg partnera za nabavu hardvera, ali i mogući kanal za distribuciju svojih AI modela na milijunima Samsungovih telefona, televizora i drugih povezanih uređaja. Samsung bi zauzvrat dobio izravan pristup jednoj od najvažnijih europskih kompanija za razvoj velikih jezičnih modela (LLM).

Mistral je osnovan 2023. godine, a u samo nekoliko godina postao je najvrjednija europska kompanija specijalizirana za razvoj temeljnih AI modela.

Kompanija je u rujnu 2025. osigurala 1,7 milijardi eura ulaganja u rundi financiranja koju je predvodio nizozemski proizvođač opreme za čipove ASML. ASML je uložio 1,3 milijarde eura, stekao približno 11 posto vlasničkog udjela i postao najveći pojedinačni dioničar Mistrala. Startup je tada bio procijenjen na 11,7 milijardi eura.

Apple svojim korisnicima pokušava prodati novi proizvod - uređaje na lizing

Apple se priprema primijeniti poslovni model koji automobilska industrija već dugo uspješno koristi: visoku cijenu proizvoda pretvoriti u prihvatljiv mjesečni trošak.

Kompanija bi krajem ovog mjeseca u Sjedinjenim Američkim Državama trebala pokrenuti program Apple Upgrade, koji bi korisnicima omogućio leasing većine modela iPhonea, Maca, iPada i Apple Watcha. Program bi bio dostupan u Appleovim trgovinama i putem interneta, a financijski partner trebala bi biti Klarna, piše Reuters. Apple i Klarna zasad nisu službeno potvrdili te planove.

Predviđeno trajanje leasinga bilo bi 24 mjeseca za iPhone i Apple Watch te 36 mjeseci za Mac i iPad. Korisnici bi uređaj mogli prijevremeno otplatiti, zamijeniti ga novijim modelom prije isteka ugovora ili ga zadržati nakon završetka leasinga.

U središtu strategije upravo je mjesečna rata. Kako cijene prijenosnih računala, tableta i drugih uređaja rastu, Appleu postaje sve teže uvjeriti korisnike da odjednom plate puni iznos. Leasing uređaj ne čini nužno jeftinijim, ali njegovu ukupnu cijenu stavlja u drugi plan.

Umjesto MacBooka vrijednog nekoliko tisuća dolara, kupac vidi mjesečnu ratu. Umjesto odluke o velikoj kupnji svakih četiri ili pet godina, dobiva mogućnost redovitog prelaska na noviji model.

Takav bi model Appleu mogao pomoći da skrati ciklus zamjene uređaja. On se posljednjih godina produljio jer su razlike između pojedinih generacija postale manje izražene, dok postojeći uređaji dovoljno dobro rade i nakon više godina korištenja.

Partnerstvo s Klarnom Appleu omogućuje da ponudi financijski proizvod bez preuzimanja većeg dijela kreditnog rizika. Klarna bi financirala program i provjeravala kreditnu sposobnost korisnika, dok bi Apple zadržao nadzor nad prodajnim procesom, odnosom s kupcem i trenutkom u kojem mu se nudi sljedeći uređaj.

Apple Upgrade navodno neće obuhvaćati neke od najpovoljnijih proizvoda, među kojima su Apple Watch SE, osnovni iPad, iPhone 16 i MacBook Neo. Program u početku također ne bi bio dostupan poslovnim korisnicima niti obrazovnim ustanovama.

Program dolazi u trenutku kada Apple, prema Reutersu, povećava cijene dijela svojih uređaja zbog rasta troškova memorije i drugih harverskih komponenti.

Najmoćniji čovjek PC gaminga ulaže stotine milijuna dolara u istraživanje oceana

Gabe Newell desetljećima je bio poznat kao najmoćniji čovjek PC gaminga, glavna "faca" koji stoji iza Valvea, Steama i nekih od najutjecajnijih videoigara (Half Life) u industriji digitalne zabave. Sada dio bogatstva stečenog u digitalnoj distribuciji igara usmjerava prema sasvim drukčijem tehnološkom pothvatu: istraživanju najdubljih dijelova svjetskih oceana.

Newellova organizacija za istraživanje mora Inkfish potpisala je s norveškim brodograditeljem Vardom ugovor vrijedan gotovo 700 milijuna eura za projektiranje i gradnju broda radnog naziva RV11000. Riječ je o najvećoj pojedinačnoj narudžbi u Vardovoj povijesti i, prema navodima kompanije, najvećem poslu takve vrste koji je dobilo neko norveško brodogradilište.

Brod dug 162 metra i širok 28 metara trebao bi biti isporučen u prvom tromjesečju 2030. godine. Trup će se graditi u Vardovu brodogradilištu u rumunjskoj Tulcei, dok će završno opremanje, integracija sustava i testiranje biti provedeni u Norveškoj.

RV11000 neće biti klasična luksuzna jahta s nekoliko dodatnih laboratorija, nego namjenski projektirana znanstvena platforma za istraživanje dubokog mora.

Brod bi trebao omogućiti mapiranje oceanskog dna, uzimanje uzoraka sedimenta, spuštanje podvodnih robota i rad podmornica na dubinama do 11.000 metara. To je dovoljno za istraživanje najdubljih poznatih dijelova oceana, uključujući područja usporediva s dubinom Marijanske brazde.

U velikom hangaru plovila bit će dovoljno prostora za dvije podmornice, dok će poseban sustav omogućavati spuštanje i izvlačenje daljinski upravljanih podvodnih vozila. Brod će imati vitlo s približno 12 kilometara dugim upravljačkim kabelom, sustav za vađenje uzoraka morskog dna dugih do 40 metara te laboratorije i radionice za obradu uzoraka i prikupljenih podataka.

Na brodu će moći boraviti oko 130 članova posade i znanstvenika, uglavnom u jednokrevetnim kabinama. Prema Vardu, radni prostori, laboratoriji i zajedničke prostorije projektiraju se za dugotrajne znanstvene misije daleko od kopna.

Jedna od tehnološki najzanimljivijih značajki RV11000 bit će veliki baterijski sustav koji bi brodu trebao omogućiti do 12 sati potpuno električnog i iznimno tihog rada.

Takav način rada nije važan samo zbog smanjenja emisija. Vibracije i buka brodskih motora mogu ometati rad sonara, precizno mapiranje morskog dna, akustična mjerenja i promatranje morskih životinja.

Vard tvrdi da će RV11000 imati najveći baterijski sustav dosad ugrađen u neki brod. Bit će povezan s naprednim električnim pogonom, sustavima za precizno održavanje položaja broda i četirima aktivnim stabilizatorima koji bi trebali smanjiti ljuljanje tijekom osjetljivih pomorskih operacija.

RV11000 dio je šire Newellove strategije stvaranja privatne flote za istraživanje oceana.

Inkfish već upravlja brodovima RV Hydra i RV Dagon, a 2025. naručio je i manji, 100 metara dug istraživački brod RV6000. Novi RV11000 oslanja se na tehnološka i konstrukcijska rješenja tog projekta, ali će imati veći domet, više laboratorija i mogućnost izvođenja operacija u najdubljim dijelovima oceana.

Newell je 2025. preuzeo i nizozemsko brodogradilište Oceanco, poznato po gradnji nekih od najvećih i najskupljih privatnih jahti na svijetu. Nakon preuzimanja Oceanco je njegov interes opisao kao spoj fascinacije morem, tehnološkog razvoja i potpore znanstvenim istraživanjima.

Njegova 111 metara duga hibridno-električna jahta Leviathan također je priključena floti Inkfisha. Osim prostora za goste, ima ronilačku opremu, radionice i prostore koji se mogu koristiti za istraživanja i pomorske ekspedicije.

Netflix napokon otkrio koliko je platio za Affleckov AI startup

Netflix je za InterPositive, startup za AI filmsku tehnologiju među čijim se osnivačima nalazi glumac i redatelj Ben Affleck, platio približno 587 milijuna dolara u gotovini, otkrila je kompanija u najnovijem regulatornom izvješću.

Objavljeni iznos potvrđuje da je riječ o jednoj od najvećih akvizicija u povijesti Netflixa, ali i neuobičajeno velikoj okladi na malu kompaniju koja je u trenutku preuzimanja imala tek šesnaestak zaposlenika. Netflix je prauzimanje objavio u ožujku, no tada nije otkrio financijske uvjete transakcije.

InterPositive ne razvija klasičan generativni AI sustav koji na temelju tekstualne upute stvara potpuno nove videosnimke. Njegova tehnologija trenira posebno prilagođene AI modele na materijalu pojedinog filma ili serije kako bi prepoznala osvjetljenje, objektive, pokrete kamere i vizualni stil određene produkcije.

Takvi se modeli potom mogu koristiti za popravljanje problematičnih kadrova, zamjenu pozadine, usklađivanje rasvjete, održavanje vizualnog kontinuiteta između scena ili dovršavanje specijalnih efekata. Cilj je skratiti i pojeftiniti postprodukciju, a da se pritom ključne kreativne odluke ne prepuste algoritmu.

Affleck je nakon akvizicije ostao uključen kao viši savjetnik, čime je Netflix dobio prepoznatljivo hollywoodsko lice za tehnologiju koja u filmskoj industriji i dalje izaziva snažan otpor.

Netflix svake godine troši desetke milijardi dolara na proizvodnju i nabavu sadržaja. Čak i razmjerno malo smanjenje troškova vizualnih efekata, ponovnih snimanja ili postprodukcije moglo bi donijeti znatne uštede ako se InterPositiveova tehnologija primijeni na stotine projekata.

SpaceX je izgubio bilijun dolara vrijednosti. Sada mora opravdati očekivanja Wall Streeta

SpaceX je u nešto više od mjesec dana na burzi izgubio oko 1,1 bilijun dolara tržišne vrijednosti, čime se jedan od najiščekivanijih ovogodišnjih izlazaka na burzu pretvorio u ozbiljan test povjerenja ulagača.

Dionice kompanije Elona Muska pale su u ponedjeljak sedmi dan zaredom, za 3,3 posto, na 119,85 dolara. SpaceX se tako spustio ispod cijene od 135 dolara po kojoj su njegove dionice ponuđene pri izlasku na burzu (IPO) u lipnju. Nakon što je 16. lipnja dosegnula rekordnih približno 2,68 bilijuna dolara, tržišna vrijednost kompanije smanjila se na oko 1,6 bilijuna dolara.

Problem za SpaceX nije samo pogoršano raspoloženje na tržištu. Ulagači sve više preispituju koliko se sadašnja vrijednost kompanije temelji na postojećem poslovanju, a koliko na budućim projektima poput Starshipa, podatkovnih centara u orbiti i povezivanja svemirske infrastrukture s umjetnom inteligencijom.

Ta ovisnost postaje vidljiva pri svakom tehničkom problemu. Odgoda novog testnog leta Starshipa zbog poteškoća s motorom dodatno je opteretila cijenu dionice. Potpuno funkcionalan Starship, koji bi se mogao višekratno koristiti, ključan je dio poslovnog modela na kojem se temelje Muskovi najambiciozniji projekti.

SpaceX se suočava i s problemom čestim kod velikih tehnoloških kompanija nakon izlaska na burzu. Trenutačno je za trgovanje dostupan razmjerno malen broj dionica, dok bi budući istek razdoblja u kojem zaposlenici i rani ulagači ne smiju prodavati svoje udjele mogao povećati ponudu i dodatno izvršiti pritisak na vrijednost dionica.

Nakon rekordnog izlaska na burzu SpaceX je dobio kapital i pozornost kakvu prije njega nije imala nijedna svemirska kompanija. Sada mora dokazati da se njegova golema vrijednost može opravdati budućim prihodima i dobiti, a ne samo reputacijom Elona Muska.

Burger King se priprema za eru Ozempica

Burger King počeo je testirati manje porcije i obroke s većim udjelom proteina, čime pokazuje da ozbiljno računa na promjene prehrambenih navika potaknute sve širom primjenom GLP-1 lijekova.

Lanac zasad ne planira poseban jelovnik namijenjen korisnicima lijekova poput Ozempica, Wegovyja ili Mounjara. Umjesto toga, razmatra manje verzije svojih najpoznatijih proizvoda, obroke poslužene u zdjelama i druge formate prilagođene gostima koji žele pojesti manje, ali se pritom ne žele odreći poznatih okusa.

Među konceptima koji se testiraju navodno su i Whopper Bites, manji zalogaji inspirirani Burger Kingovim najpoznatijim sendvičem. Takav bi proizvod kompaniji omogućio da odgovori na promjene u apetitu dijela potrošača, a da pritom ne mijenja osnovni identitet brenda.

Za Burger King i druge lance brze hrane to nije samo pitanje uvođenja nekoliko novih proizvoda. Njihov se poslovni model godinama oslanjao na povećavanje prosječne vrijednosti narudžbe kroz veće porcije, dodatne priloge, zaslađena pića i nadogradnju osnovnih menija. Upravo bi taj dio poslovanja GLP-1 lijekovi mogli najviše ugroziti.

Korisnici tih lijekova u pravilu jedu manje, brže osjećaju sitost i pokazuju veći interes za hranu bogatu proteinima. Za restorane to može značiti slabiju prodaju velikih menija, priloga i pića, odnosno proizvoda koji često donose vrlo dobre marže.

Burger Kingova strategija zasad je obrambena: zadržati prepoznatljive okuse, smanjiti porcije i pokušati sačuvati potrošače koji više ne žele ili ne mogu pojesti klasičan veliki meni.