Prosječna neto plaća početkom godine viša za 12,8 posto u odnosu na 2023.

Prema podacima koje je DZS objavio u petak, u veljači je nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini, prenose RBA analitičari.

Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.248 eura, bila je nominalno viša za 12,8% u odnosu na veljaču 2023. godine. Prosječna bruto plaća po zaposlenome bila je na godišnjoj razini viša za 12,4%, a iznosila je 1.710 eura.

Realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini traje neprekidno od početka prošle godine, a neto plaće od ožujka 2023. Prosječna neto plaća viša je realno za 8,4% u odnosu na veljaču 2023. godine dok je bruto plaća realno viša za 8,0% godišnje.

U veljači je najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena u djelatnosti Proizvodnji odjeće, u iznosu od 837 eura. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 2.823 eura.

Medijalna neto plaća iznosila je u veljači 1.044 eura (+13,8% godišnje i -1,4% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.400 eura.

"Nastavak rasta nominalnih i realnih plaća pogoduje jačanju kupovne moći kućanstava. U uvjetima snažnog tržišta rada te intenzivnog i ustrajnog rasta potrošačkih cijena od kraja 2021. očekivan je bio u pritisak na rast plaća. Kroz rast dohodovnih očekivanja potiče se i potražnja u gospodarstvu te posljedično i rast gospodarstva kroz komponentu osobne potrošnje. Navedeno se primjećuje i u snažnijoj potražnji za potrošačkim kreditima. S druge strane, kontinuiran rast troškova rada usporava proces dezinflacije. Očekujemo da će se tijekom ove godine, uz jenjavanje inflatornih pritisaka, realni rast plaća zadržati na prošlogodišnjim razinama", stoji u zaključku analize RBA analitičara.

U našem susjedstvu raste industrija videoigara s godišnjim prihodima od 175 mil. eura

Srbijanska gaming industrija nastavlja svoj impresivan rast, evidentiran je prihod od preko 175 milijuna eura u prošloj godini, što je porast od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema istraživanju Udruženja industrije videoigara Srbije (SGA).

Prema godišnjem izvješću SGA-a, više od polovice kompanija u sektoru aktivno razvija originalne proizvode, dok su igre proizvedene u Srbiji dosegle impresivnu cifru od preko milijun preuzimanja ili kupovina.

Direktor SGA-a, Mihajlo Jovanović Džaril, ističe kontinuirani rast i napredak industrije igara na sreću u Srbiji od 2017. godine, unatoč globalnim izazovima u mnogim sektorima tijekom prethodne godine.

Najistaknutija promjena u odnosu na 2022. godinu je značajan skok zaposlenosti od 98 posto, što ukazuje na rastući trend zapošljavanja, sa procijenjenih 4300 zaposlenih u gaming industriji.

Napominje se da neke od vodećih svjetskih gaming kompanija, uključujući Wargaming, Playrix i Sperasoft, sada imaju značajna predstavništva u Srbiji, što će vjerovatno imati pozitivan utjecaj na tamošnju gaming scenu kroz razmjenu znanja i iskustava.

Izvršna direktorica SGA-a, Kristina Janković Obućina, ističe Beograda, Novi Sad i Niš prednjače kao glavni razvojni centri u ovoj industriji. Najtraženije pozicije su u programiranju, umjetničkim zanimanjima i kontrolama kvalitete, dok su najizazovnije pozicije za popuniti u marketingu i akviziciji korisnika.

Istraživanje je također pokazalo kako predstavnici kompanija u ovom sektoru osjećaju nezadovoljstvo zbog nedostatka izvora financiranja u Srbiji, visokih poreza i složenih birokratskih procedura, što ukazuje na potrebu za daljnjim unapređenjem poslovnog okruženja.

Kriza u Tesli: Snižavaju cijene automobila, a prodaja i dalje tone

Tesla je u petak kasno navečer u Sjedinjenim Američkim Državama snizila prodajne cijene za tri od svojih pet modela automobila i to za 2.000 dolara, što je još jedan znak izazova s kojima se suočava proizvođač električnih vozila kojim upravlja milijarder Elon Musk.

Tvrtka je snizila cijene Modela Y, malog SUV-a koji je najpopularniji model tvrtke Tesla i najprodavanije električno vozilo u SAD-u, kao i Modela X i S, njezinih starijih i skupljih modela. Cijene Modela 3 i Cybertrucka ostale su nepromijenjene.

Ova odluka došla samo dan nakon što je cijena dionica Tesle pala ispod 150 dolara, eliminirajući sve dobitke ostvarene tijekom protekle godine. Cijena dionica tvrtke sa sjedištem u Teksasu pala je za oko 40% ove godine uslijed smanjenja prodaje i povećane konkurencije na američkom i globalnom tržištu.

Analitičari auto industrije očekuju da Tesla uskoro i službeno predstavi koncept malog električnog vozila koje bi koštalo oko 25,000 dolara. Medijska izvješća ovog mjeseca da Musk planira odbaciti projekt stvorila su samo još više nesigurnosti oko budućosti Tesle, iako je Musk nazvao te tvrdnje "neistinitima".

Podsjetimo, iz Tesle su prošli tjedan najavili velika otpuštanja koja će zahvatiti oko 10 posto njihove globalne radne snage, odnosno otkazima će biti pogođeno nešto više od 14.000 radnih mjesta.

U subotu je Musk potvrdio kako je odgodio planirani vikend put u Indiju tijekom kojega se trebao sastati s premijerom Narendrom Modijem, opravadajući se "vrlo teškim obvezama u Tesli".

Tvrtka je ranije ovog mjeseca izvijestila o padu prodaje u razdoblju od siječnja do ožujka uz obrazloženje kako je konkurencija postala jača širom svijeta, rast prodaje električnih vozila usporio, a ranija sniženja cijena nisu privukla više kupaca.

Tesla sutra objavljuje svoje kvartalno financijsko izvješće.

Švedska se pridružila, ali Hrvatska nije NATO-vom inovacijskom fondu

Švedska je službeno postala temeljni partner NATO Inovacijskog Fonda (NIF), pridruživši se tako drugim članicama NATO saveza, točnije njih 23, koje su pokrenule ovaj inovacijski fond s rizičnim kapitalom.

NATO-ov ulagački fond ulagati će u startupe i tehnološke tvrtke u fazi rasta koje jačaju njezinu kolektivnu sigurnost, što je uvjet pristupa NATO-u. Fond će raspolagati ulagačkim kapitalom od milijardu eura.

"NIF je novi tip investitora, usmjeren na duboku tehnologiju primijenjenu na obranu, sigurnost i otpornost. S podrškom Švedske, možemo još dalje razvijati našu misiju, i uzbuđeni smo zbog prilika da podržimo naprednu tehnologiju i znanost koje vidimo u Švedskoj i šire u Europi", rekao je Andrea Traversone, Upravitelj Partner NIF-a.

"Pridruživanje NATO-u omogućuje Švedskoj jačanje saveza, koristeći ne samo našu stratešku geografsku poziciju i vojne resurse, već i naš sektor čvrste obrane i sigurnosti koji potiče tehnološku inovaciju i razvoj. Naše sudjelovanje u NATO Inovacijskom Fondu dodatno unaprjeđuje ovaj doprinos", rekao je švedski ministar obrane Pål Jonson.

Participirajući saveznički partneri NATO-a u ovom projektu su Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Španjolska, Švedska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Hrvatska, baš kao i Slovenija ne sudjeluju u NIF-u.

Pariški Mistral AI navodno je pred zaključenjem nove mega ulagačke runde

Mistral, koji je u medijima često nazivan "europskim Open AI-jem", navodno pregovara o zaključenju nove ulagačke runde.

Pokrenut prije samo godinu dana, pariški startup - koji gradi AI modele - pregovara o novoj ulagačkoj rundi koja bi mogla biti teška do 2 milijarde dolara, navodi BusinessInsider i dodaje kako je startup u pregovorima s ulagačkim fondovima iz Velike Britanije, Francuske i SAD-a.

Ukoliko uspije prikupiti željeno ulaganje, Mistral bi mogao biti vrednovan na iznos od 5 do 7 milijardi dolara.

Francuski startup je prošle godine prikupio 415 milijuna dolara od ulagačkih "teškaša" poput Andreessena Horowitza, Salesforcea, Elada Gila i General Catalysta, a tada se spekuliralo kako procijenjena vrijednost tvrtke iznosi oko 2 milijarde dolara.

Posvemašna glad ulagača za generativnim AI-jem dovela je do silnih milijardi dolara koje su upumpane u startupe poput Anthropic-a, Aleph Alpha-e i OpenAI-a. Velike tehnološke tvrtke, Amazon, Google i Microsoft predvode ta ulaganja.

Mistral su osnovali bivši AI inženjeri iz Googleovog DeepMind-a i Meta-e, a već za samo pokretanje svog startupa uspjeli su dobiti rekordno visoko seed ulaganje od 113 milijuna dolara.

Mistral je u rujnu prošle godine objavio svoj prvi veliki jezični model (LLM), Mistral 7B, a njegova najnovija verzija stigla je ovaj mjesec - u proširenoj verziji 8X22B. Također je najavljeno i višegodišnje partnerstvo s Microsoftom, a koje će Microsoftu omogućiti pristup AI modelima ovog francuskog startupa.

Ericsson Nikola Tesla dobio ugovore vrijedne 4 milijuna eura

Ericsson Nikola Tesla potpisao je nove ugovore vrijedne 4 milijuna eura. Ugovori su iz područja komunikacijskih mreža i digitalne transformacije društva.

S HT-om Mostar, dugogodišnja uspješna suradnja nastavlja se poslovima vezanim uz usluge pružanja podrške pri održavanju Ericssonovih rješenja u fiksnoj i mobilnoj mreži. Ovime će se, na zadovoljstvo krajnjih korisnika ovog operatora, omogućiti jednostavnije i agilnije upravljanje i održavanje mrežnih sustava, navodi se u priopćenju.

Na domaćem tržištu u području digitalno- transformacijskih rješenja potpisano je nekoliko ugovora. U sklopu višegodišnjeg programa katastarskih izmjera, s Državnom geodetskom upravom ugovoren je projekt katastarskih izmjera na otoku Korčuli. Potpisani su i novi ugovori s Ministarstvom unutarnjih poslova te ugovori u području digitalne transformacije javnih usluga, zdravstva i financijske industrije, kao i ugovori vezani uz isporuku komunikacijske opreme za poslovne sustave.

Ugovorenim poslovima Ericsson Nikola Tesla nastavlja doprinositi daljnjem razvoju i dostupnosti digitalnih tehnologija i usluga, poručuju iz te kompanije.

Samsung uvodi šestodnevni radni tjedan

I dok neke kompanije prelaze na četverodnevni radni tjedan - potpuno drugo promišljanje u korejskom divu Samsung, koji je svojim izvršnim direktorima naložio da rade šest dana u tjednu u želji što bržeg preokreta lošijih poslovnih rezultata.

Pozivajući se na službene izvore unutar tvrtke, Korea Economic Daily (KED) izvještava kako visoki dužnosnici u proizvodnji i prodaji u Samsungovim podružnicama moraju raditi ili subotom ili nedjeljom nakon njihovog uobičajenog petodnevnog rasporeda, pri čemu neki počinju već ovaj tjedan. Izvršni direktori u tri Samsungove jedinice — Samsung C&T Corp., Samsung Heavy Industries Co. i Samsung E&A Co. — dobrovoljno su počeli raditi šest dana u tjednu još početkom ove godine.

"Imajući u vidu da su rezultati naših glavnih jedinica, uključujući Samsung Electronics Co., bili ispod očekivanja u 2023. godini, uvođenjem šestodnevnog radnog tjedna za izvršne direktore želimo unijeti osjećaj krize i uložiti maksimalne napore kako bismo prevladali ovu krizu", rekao je jedan izvršni direktor Samsunga za KED..

Samsung se već neko vrijeme bori s prilagodbom turbulentnom globalnom poslovnom okruženju, posebno s obzirom na geopolitičku nesigurnost oko ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, izvijestio je KED.

Mandat Samsunga za šestodnevni rad stoji u suprotnosti s rastućim globalnim pokretom za promjenom standardnog radnog tjedna — čineći ga kraćim, a ne dužim. U zemljama poput Islanda, Belgije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, vlade provode pilot-projekte i provode četverodnevne rasporede. U Sjedinjenim Američkim Državama, prijedlog zakona o nacionalnom četverodnevnom radnom tjednu stigao je u Senat prošlog mjeseca. I širom svijeta, radničke grupe potiču na učvršćivanje pokreta za četverodnevni rad.

Benefiti su također dokazani. Prošle godine, nakon što je 61 britanska tvrtka isprobala četverodnevni radni tjedan, 92% organizacija reklo je kako će nastaviti s tom praksom; jer, pokazalo se, osim fizičkih i mentalnih zdravstvenih koristi za radnike, prihodi tvrtki su porasli, a neopravdane manjkavosti nisu zabilježene.

U međuvremenu, Samsungova operativna dobit u četvrtom kvartalu pala je za gotovo 35% u odnosu na prethodnu godinu. Opadanje globalne potražnje također vrši pritisak na njihovu diviziju poluvodiča, koja je zabilježila rekordni gubitak od gotovo 15 bilijuna korejskih wona (11 milijardi dolara).

No, analitičari Samsungu predviđaju brzi preokret i to ponajviše zbog rastuće potražnje za računalnim čipovima, specijaliziranima za umjetnu inteligenciju.

Google otpustio zaposlenike koji su prosvjedovali protiv lukrativnog ugovora s Izraelom

Google je otpustio 28 zaposlenika koji su sudjelovali u prosvjedima protiv Projekta Nimbus, zajedničkog ugovora vrijednog 1,2 milijarde dolara s Amazonom, u koristi pružanja usluga umjetne inteligencije i usluga "u oblaku" za državu Izrael.

Prosvjedi, koje je predvodila organizacija "No Tech for Apartheid", održani su u utorak diljem Googleovih ureda u New Yorku, Seattlu i Kaliforniji. Prosvjednici su održali prosvjed koji je trajao 10 sati, dok su drugi dokumentirali njihovu akciju, uključujući i Twitch prijenos uživo. Devet prosvjednika je uhićeno.

Nekoliko radnika koji su sudjelovali u prosvjedima, primilo je poruku od grupa za odnose s radnicima u kojoj su obaviješteni da je njihov radni status stavljen u "bolovanje". Google je obavijestio pogođene radnike da će "držati ovu situaciju što je više moguće povjerljivom, otkrivajući informacije samo po potrebi", piše Bloomberg. U srijedu navečer radnicima je uručen otkaz.

"Fizičko ometanje rada drugih zaposlenika i sprječavanje pristupa našim objektima jasno je kršenje naših politika i potpuno neprihvatljivo ponašanje", poručili su iz Googlea. "Nakon što su odbili više zahtjeva da napuste prostorije, angažirana je policija kako bi uklonila prosvjednike kako bi se osigurala sigurnost radnog mjesta. Dosad smo zaključili pojedinačne istrage koje su rezultirale otkazom radnog odnosa za 28 zaposlenika, i nastavit ćemo istraživati i poduzimati akcije po potrebi."

Google zagovara kulturu otvorene rasprave među svojim zaposlenicima, ali radnički aktivizam posljednjih godina testirao je tu predanost.

"Američki radni zakon daje radnicima pravo sudjelovanja u kolektivnim akcijama i prosvjedima. Radnici u tehnološkom sektoru vjerojatno će tvrditi da im to treba omogućiti da se udruže kako bi prigovarali načinu na koji se koriste tehnološki alati koje stvaraju", rekao je John Logan, profesor rada na Sveučilištu u San Franciscu.

Tehnološke tvrtke poput Googlea imaju reputaciju za "egalitarnije i vrlo kozmopolitske radne kulture, ali kada su se susrele s radničkim aktivizmom među vlastitom radnom snagom, zapravo su reagirale na vrlo drakonski način", dodao je Logan.

Google se već neko vrijeme bori s načinom upravljanja diskusijom o sukobima na Bliskom istoku. Nakon prosvjeda, postovi na internim Googleovim forumima sadržavali su mješavinu pro-palestinskih i pro-izraelskih stavova, dok su brojni drugi Googleovi zaposlenici istaknuli kako diskusije o toj temi nisu primjerene za njihovo radno okruženje.

Novi podaci potvrđuju zašto Hrvatska predvodi zemlje EU-a po stopi inflacije

Državni zavod za statistiku objavio je u utorak konačne podatke o rastu potrošačkih cijena u ožujku. Uz rast za 0,9% u odnosu na veljaču, godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 4,1%, kao i u siječnju i u veljači.

Posljedično, u razdoblju od siječnja do ožujka potrošačke cijene bile su u prosjeku više za 4,1% u odnosu na isto razdoblje 2023. Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, u prvom tromjesečju na godišnjoj razini najsnažniji doprinos generirale su cijene Hrane i bezalkoholnih pića s 1,47 postotnih bodova (ili 36% ukupnog porasta), a slijedi Prijevoz (0,61 pb) te Restorani i hoteli (0,53 pb). Ostale glavne skupine također su dale pozitivan doprinos, međutim, primjetno je da rast potrošačkih cijena i dalje predvode cijene hrane i usluga.

U prvom tromjesečju promatrano prema posebnim agregatima, Hrana, alkohol i duhanski proizvodi doprinijeli su prosječnoj godišnjoj promjeni s 1,7 postotnih bodova, Usluge s 1,64 postotna boda, Neprehrambeni industrijski proizvodi bez energije s 0,7 postotnih bodova te Energija s 0,07 postotnih bodova.

"U ožujku je rast na mjesečnoj razini donekle neuobičajeno visok unatoč tome što radi sezonskih učinaka mjesečna inflacija ubrza. Nije na odmet spomenuti da intenzitet mjesečnog rasta djelomično može biti povezan i s blagdanom Uskrsa u ožujku, međutim, detaljniji uvid pružaju informacije o kretanju cijena posebnih agregata", stoji u komentaru RBA analitičara.

Cijene Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije porasle su za visokih 2,4%, međutim, u ožujku su cijene u promatranoj kategoriji uobičajeno više, a u posljednjim pretpandemijskim godinama bile su i oko 3%. Povezano je to, primjerice, i s odjećom i obućom čiji je rast cijena značajan uslijed novih kolekcija (+9,2% na mjesečnoj razini, doprinos mjesečnom rastu s 0,59 postotnih bodova). Razlozi za višu od očekivanja godišnju stopu rasta u posljednjem mjesecu prvog tromjesečja stoga se mogu potražiti u ostalim sastavnicama indeksa. U odnosu na veljaču, cijene Energije bile su više za 0,2%, cijene Hrane za 0,3% i naposljetku, cijene Usluga za 0,4%. Takav intenzitet rasta cijena usluga nije uobičajen niti u mjesecima kada Uskrs „pada“ u ožujku ili početkom travnja. Prvi je to zajednički rast svih posebnih agregata od veljače 2023.

"Ustrajnosti rasta cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju pridonosi snažna domaća potražnja, koja je predvodila i gospodarski rast u prošloj godini, a očekujemo da će predvoditi i u ovoj. U skladu je to s trendovima na tržištu rada i kretanjima nominalnih plaća, koje nastavljaju bilježiti snažan dvoznamenkast godišnji rast. Navedeno se ubraja u glavni rizik da inflacija bude i viša od očekivane u narednim mjesecima. Međutim, održavanju osobne potrošnje pridonijela je i pridonosi ekspanzivna fiskalna politika kroz razne mjere Vlade i porezna rasterećenja", stoji u komentaru RBA analitičara.

"Očekujemo da će se u nastavku godine inflacija vratiti na silaznu putanju kao posljedica učinka baznog razdoblja, odnosno iščezavanja prošlogodišnjih neuobičajeno visokih mjesečnih stopa rasta u izračunu godišnje stope inflacije. Uz izostanak vremenskih neprilika, očekujemo da će se rast cijena hrane nastaviti normalizirati, što bi moglo približiti godišnji rast kretanju opće inflacije. S druge strane, intenzitet rasta cijena usluga iz prošle godine teško će se ponoviti i ove godine. Primjerice, mjesečni rast cijena u kategoriji Restorana i hotela ususret turističkoj sezoni mogao bi biti skromniji nego u istim mjesecima prošle godine ne samo zbog dosegnute razine cijena i konkurentnosti, već i zbog prigušenih gospodarskih aktivnosti na važnim emitivnim tržištima. Pritom ne treba zanemariti rizike sa strane ponude zbog kojih inflacija može biti viša od očekivane. Ovdje se ubrajaju, primjerice, cijene energije, gdje se pokazalo da se rast cijena nafte može ponovno intenzivirati potencijalnim geopolitičkim nestabilnostima, poput nastavka eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Uz utjecaj na opskrbne lance, aktualni geopolitički događaji mogu indirektno prouzrokovati rast cijena i u drugim kategorijama potrošačke košarice", komentiraju RBA analitičari.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), tijekom ožujka su cijene u Hrvatskoj u prosjeku bile više za 4,9% na godišnjoj razini (+0,9% u odnosu na veljaču). Istovremeno je temeljna inflacija iznosila 5,4%, dok je na mjesečnoj razini zabilježen rast za 1,4%. Hrvatska se u usporedbi s ostalim zemljama članica EU nastavlja zadržavati na samom vrhu ljestvice, među državama s najintenzivnijim godišnjim rastom opće razine cijena.

Saudijska Arabija u financijskim dubiozama oko pretjerano ambicioznog megaprojekta "NEOM"

Beskrajno ambiciozni projekt Neom u Saudijskoj Arabiji sprema se po prvi put izdati obveznice kako bi nastavio financirati svoju izgradnju, navodi Bloomberg.

Pustinjski megagrad vrijedan 500 milijardi dolara mogao bi prikupiti do 1,3 milijarde dolara prodajom islamskih obveznica, ili sukuka i to već krajem ove godine.

Neom je središnji projekt "Vizije 2030" saudijskog diversifikacijskog napora usmjerenog na preusmjeravanje saudijskog gospodarstva s nafte na druge sektore, uključujući tehnologiju i turizam.

Državni ulagački fond Saudijske Arabije (PIF), osigurao je većinu financiranja za masivni projekt, iako navodno još nije odobrio proračun NEOM-a za 2024. godinu zbog zabrinutosti oko rastućih troškova izgradnje.

U veljači je The Wall Street Journal izvijestio kako je Saudijska Arabija počela posuđivati ​​kako bi pomogla financirati NEOM i druge megaprojekte iz "Vizije 2030".

Tim Callen, gostujući stručnjak u think tanku Arab Gulf States Institute u Washingtonu, procijenio je da će PIF trebati prikupiti dodatnih 270 milijardi dolara kako bi se u potpunosti ostvarile ambicije saudijskog prijestolnog princa Mohammeda bin Salmana.

Najpoznatiji dio NEOM-a je "The Line" - grad smješten unutar dva nebodera od 500 metara visine koji se protežu čak 170 kilometara u duljinu, ali prema nekim glasinama, duljina je sada smanjena na "samo" 2,4 kilometra, a kapacitet stanovanja smanjen s 1,5 milijuna ljudi na 300.000.

Čini se kako je osnivač WeWork-a ozbiljan u namjeri otkupa tvrtke iz bankrota

Osnivač WeWork-a, Adam Neumann, podnio je novi zahtjev za otkup tvrtke, u trenutku dok WeWork pokušava osigurati financijsku injekciju tešku stotine milijuna dolara kako bi izašla iz stečaja i izbjegla rasprodaju, izvijestio je Financial Times.

Globalni provider co-working uredskog prostora u nedostatku je gotovine i treba do 400 milijuna dolara novog financiranja kako bi dobio šansu za ponovni izlazak na tržište.

Alex Spiro, odvjetnik Neumannove tvrtke za nekretnine Flow, rekao je za FT da su zajedno sa svojim financijskim partnerima spremni nadmašiti bilo koju drugu ponudu koju je WeWork primio i to za 10%.

Podsjetimo, Adam Neumann podnio je ponudu tešku više od 500 milijuna dolara za otkup WeWorka, izvijestila je agencija Reuters prošlog mjeseca pozivajući se na osobu upućenu u situaciju.

WeWork, kojeg podržava japanski investicijski div SoftBank, poručio je ranije ovog mjeseca kako cilja na izlazak iz bankrota u SAD-u i Kanadi do kraja svibnja i trenutno pregovara za smanjenje svojih obveza za najam u vrijednosti većoj od 8 milijardi dolara, što predstavlja više od 40 posto njihovog uredskog portfelja.

Telegram juri prema brojci od milijardu globalnih korisnika

Popularna društvena aplikacija Telegram, na dobrom je putu da u idućih godinu dana premaši brojku od milijardu aktivnih korisnika, objavio je njezin osnivač Pavel Durov.

Durov je napustio Rusiju 2014. godine i sjedište Telegrama prebacio u Dubai, nakon što je odbio udovoljiti zahtjevima vlasti za cenzuru i gašenje oporbenih virtualnih zajednica na društvenoj platformi VK, koju je u međuvremenu prodao.

Durov, čija se imovina procjenjuje na vrijednost od 15,5 milijardi dolara prema Forbesu, rekao je da su neke vlade pokušale vršiti pritisak na njega, ali da bi aplikacija, koja trenutno ima 900 milijuna aktivnih korisnika, trebala ostati "neutralna platforma" i ne "igrač u geopolitici".

Jedan od glavnih rivala Telegrama, WhatsApp tvrtke Meta Platforms, ima više od dvije milijarde mjesečnih aktivnih korisnika. Financial Times je u ožujku pisao kako će se Telegram vjerojatno usmjeriti prema američkom tržištu u trenutku kada tvrtka dostigne profitabilnost, a u igri je navodno i IPO.

Durov kaže kako je odabrao Ujedinjene Arapske Emirate za sjedište Telegrama jer su "neutralna zemlja" koja želi biti prijatelj sa svima i nije usklađena s bilo kojom od svjetskih supersila, pa je smatrao da je to najbolje mjesto za "neutralnu platformu" poput Telegrama.

"Konkurencija različitih ideja može rezultirati napretkom i boljim svijetom za sve", rekao je Durov.

U intervjuu kojeg je na svom kanalu na platformi X objavio Tucker Carlson, Durov je rekao da, osim novca i Bitcoina, nema veću imovinu poput nekretnina, zrakoplova ili jahti, jer "želi biti slobodan".

Za švedski Ericsson početak godine nije počeo pretjerano dobro

Švedski Ericsson se suočava s izazovima u prvom tromjesečju ove godine, evidentirajući oštar pad prihoda zbog slabije potražnje na ključnim tržištima poput Azije i Sjeverne Amerike. Njihov neto prihod u razdoblju od siječnja do ožujka smanjen je za 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, spuštajući se na 53.33 milijarde švedskih kruna (4.61 milijardu eura).

Posebno zabrinjavajući je pad od 19 posto u odjelu opreme za mreže, što odražava smanjenje investicija telekomunikacijskih tvrtki. Ovaj pad je još izraženiji u Sjevernoj Americi, gdje je rezultirao smanjenjem od 11 posto u 2023. godini.

Najznačajniji pad prihoda zabilježen je na tržištima jugoistočne Azije, Oceanije i Indije, s padom od 38 posto. Sjeverna Amerika također bilježi značajan pad od 18 posto.

Unatoč ovim izazovima, neto dobit Ericssona u prvom tromjesečju zabilježila je rast od 66 posto, dosegnuvši 2,6 milijardi švedskih kruna. Ovaj rast djelomično je potaknut jednokratnim prihodom od 1,9 milijardi kruna, koji proizlazi iz rješavanja pravnog spora.

Kada se isključe troškovi restrukturiranja, dobit prije kamata i poreza (EBIT) bilježi rast od sedam posto, dosežući 4.3 milijarde kruna. Unatoč tome, Ericsson planira daljnje troškove restrukturiranja u rasponu od 3 do 4 milijarde švedskih kruna tijekom ove godine.

Financijski direktor kompanije Carl Mellander najavio je planove za smanjenje troškova, uključujući moguće otkaze. To se već odrazilo u odluci o otpuštanju oko 1.200 zaposlenika u matičnoj Švedskoj.

Ovi koraci dio su šire strategije smanjenja troškova koju je Ericsson najavio prije godinu dana, kada su planirali ugasiti oko 8.500 radnih mjesta globalno, uključujući 1.400 u Švedskoj. Do sada su već smanjili broj zaposlenih za 5.500, od čega njih oko 500 u Švedskoj.

Pred Ericssonom je izazovna godina, s očekivanim padom prodaje u Sjevernoj Americi i mogućim usporavanjem rasta u Indiji. Unatoč tim izazovima, Ericsson predviđa stabilizaciju prihoda tijekom druge polovice godine, zahvaljujući potpisivanju novih ugovora i stabilizaciji zaliha klijenata u Sjevernoj Americi.

Istraživanje Sveučilišta Stanford: Umjetna inteligencija ostvarila značajan napredak

Razvoj umjetne inteligencije napredovao je značajno tijekom 2023. godine u tehničkim mjerilima, istraživačkoj produktivnosti i komercijalnim ulaganjima, stoji u novom izvješću Instituta za umjetnu inteligenciju na Sveučilištu Stanford.

Godišnje izvješće AI indeksa za 2024., nudi sveobuhvatni pregled globalnog napretka u području umjetne inteligencije, te otkriva da su AI sustavi nadmašili ljudske performanse u područjima poput klasifikacije slika, vizualnog zaključivanja i razumijevanja engleskog jezika. Međutim, i dalje zaostaje za ljudima u složenijim zadacima poput napredne matematike, razmišljanja temeljenog na zdravom razumu i planiranju.

Izvješće detaljno opisuje eksploziju novih istraživanja i razvoja u području umjetne inteligencije tijekom 2023. godine. Prošle godine privatne tvrtke proizvele su 51 značajnih modela strojnog učenja (ML), u usporedbi sa samo njih 15 iz akademskog svijeta. Suradnja između industrijskog i akademskog sektora rezultirala je dodatnim 21 ML modelom.

Troškovi obuke najnaprednijih AI sustava enormno su porasli, pri čemu se procjenjuje da je OpenAI-ev jezični model GPT-4 koristio računalnu snagu vrijednu 78 milijuna dolara. Još veći Gemini Ultra model tvrtke Google koštao je nevjerojatnih 191 milijun dolara za obuku, stoji u izvješću

Sjedinjene Američke Države države zadržale su uvjerljivu globalnu dominaciju i najnaprednija AI rješenja dolaze upravo iz SAD-a, stoji u izvješću.

Kada su u pitanju ulaganja - podaci ukazuju kako ukupna privatna ulaganja u AI tehnologije padaju već drugu godinu zaredom, dok financiranje generativne umjetne inteligencije - sustave koji mogu proizvoditi tekstove, slike i druge medije - raste po godišnjoj stopi od 800% na ukupnu godišnju vrijednost ulaganja od 25,2 mlrd. dolara.

Iako se AI brzo razvija, izvješće otkriva zabrinjavajući nedostatak standardiziranog testiranja sustava odgovornosti, sigurnosti i zaštite. Vodeće AI tvrtke poput OpenAI-a i Google-a uglavnom evaluiraju svoje velike jezične modele po različitim mjerilima, što otežava ozbiljnu usporedbu.

Autori upozoravaju i na nastajanje rizika, uključujući širenje političkih deepfake-ova koji su "jednostavni za generiranje i teški za otkrivanje". Također ističu nova istraživanja koja otkrivaju kompleksne ranjivosti u tome kako se jezičnim modelima može manipulirati kako bi proizveli štetne izlazne podatke.

Podaci javnog mnijenja u izvješću ukazuju na rastuću anksioznost u vezi s razvojem AI tehnolgija. Postotak ljudi koji smatra da će AI "dramatično" utjecati na njihove živote u sljedećih 3-5 godina porastao je na 66%. Više od polovice ispitanika sada izražava nervozu zbog sve više AI-jem pogonjenih proizvoda i usluga.

Hrvati masovno povlačili novac s bankovnih računa zbog ulaganja u trezorske zapise

Prema posljednjim podacima HNB-a, na osnovi stanja, ukupni depoziti (isključujući središnju državu) iznosili su na kraju veljače 56,1 mlrd. eura.

Na godišnjoj razini, rast ukupnih depozita usporio je s 4,5% u siječnju na 3,5% u veljači. Na mjesečnoj razini zabilježen je pad za 2,4%, što je dobrim dijelom posljedica smanjenja depozita kućanstava (-2,3% mjesečno) povezanog s ulaganjem u državne trezorske zapise koji nose veči prinos od oročavanja sredstava u bankama, prenose RBA analitičari.

Prema strukturi depozita, prekonoćni depoziti činili su u veljači 71,3% ukupnih, odnosno iznosili gotovo 40 mlrd. eura (-3,1% mjesečno odnosno -5,9% godišnje). Na godišnjoj razini zabilježeno je peto zaredom smanjenje ove kategorije, dok je u listopadu 2023. bio to prvi godišnji pad od studenog 2012. S druge strane, s iznosom od 16,1 mlrd. eura, oročeni depoziti činili su 28,7% ukupnih, najviše od travnja 2021. Osmi je to zaredom mjesečni rast oročenih depozita u ukupnim depozitima iako je u odnosu na siječanj zabilježeno smanjenje za 0,4%, što je rezultat snažnijeg odlijeva s transakcijskih računa. Oročeni depoziti porasli su na godišnjoj razini za snažnih 37,7%. Pozitivne promjene promatrane kategorije na godišnjoj razini traju od ožujka 2023.

Promatrano po sektorima, ukupni depoziti kućanstava iznosili su gotovo 37 mlrd. eura ili 65,9% ukupnih depozita. Rast promatranih depozita usporio je s 1,8% godišnje u siječnju na 1,6% godišnje u veljači. Usporavanje godišnjeg rasta krajem 2023. godine bila je posljedica učinka baznog razdoblja s obzirom na to da je u istom razdoblju godinu dana ranije došlo do zamjetnog povećanja stanja na transakcijskim računima povodom približavanja uvođenja eura. Tijekom 2023. normalizirana je potražnja za gotovinom, pa bi se i u narednim mjesecima godišnje stope rasta također trebale nastaviti normalizirati. Od ukupnih depozita kućanstava, na prekonoćne depozite odnosilo se 26,4 mlrd. eura (gotovo 3/4 ukupnih), što predstavlja pad za 3,6% godišnje i za 3,4% mjesečno. Oročeni depoziti kućanstava iznosili su 10,6 mlrd. eura, a u odnosu na veljaču 2023. godine zabilježili su rast za 17,3%, dok su u odnosu na siječanj 2024. porasli za 0,5%.

S druge strane, ukupni depoziti nefinancijskih društava iznosili su 15,5 mlrd. eura ili 27,6% ukupnih depozita. Od toga se 11,4 mlrd. odnosilo na prekonoćne depozite, što je jednako smanjenju za 9,5% na godišnjoj razini i za 2,2% u odnosu na siječanj. Oročeni depoziti nefinancijskih društava iznosili su 4,1 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini manje za 2,6%. U odnosu na veljaču 2023. oročeni depoziti nefinancijskih društava porasli su za 113%. Zamjetan godišnji rast oročenih depozita nefinancijskih poduzeća odraz je i viših kamatnih stopa na depozite poduzeća.

"Prema posljednjim podacima HNB-a, kamatne stope na oročene depozite poduzeća i kućanstava bile su u veljači na nižoj razini nego u siječnju, odnosno prosječna kamatna stopa na prvi put oročene depozite stanovništva bila je niža za 12 baznih bodova na mjesečnoj razini te je iznosila 2,2%, dok je prosječna kamatna stopa na oročene depozite poduzeća bila niža za 10 baznih bodova u odnosu na siječanj, na razini od 3,2%. Pritom su za stanovništvo kraća dospijeća atraktivnija s obzirom na povećanje kamatnih stopa na kraća, a smanjenje na duža dospijeća od strane banaka uslijed očekivanja o snižavanju referentnih kamatnih stopa. Središnja banka naglasila je da je primjetno usporavanje dinamike premještanja depozita građana u potrazi za višim prinosima, što je također djelovalo u smjeru smanjenja kamatnih stopa na nove depozite", stoji u komentaru RBA analitičara.

Larry Fink: AI će nas spasiti od inflacije, produktivnost već sada dramatično raste

Larry Fink, izvršni direktor financijskog diva BlackRock, izjavio je kako će ulaganja u umjetnu inteligenciju povećati produktivnost i podići plaće.

Fink je rekao kako je BlackRock povećao imovinu kojom upravlja za 2,5 bilijuna dolara tijekom posljednjih 18 mjeseci zadržavajući isti broj zaposlenika, što pripisuje dobitcima u produktivnosti iz tehnoloških napredaka, uključujući umjetnu inteligenciju.

"Spustit ćemo inflaciju u Americi. To je kako će se morati napraviti, vođeno tehnologijom koja će povećati produktivnost", rekao je.

"Ono što to također znači jest da ćemo imati rast plaća", dodao je. "Cijela organizacija radi više s manje ljudi. To je zaista naša ambicija."

BlackRock koji upravlja imovinom od 10,5 bilijuna dolara postaje ključni igrač u revoluciji umjetne inteligencije pozicionirajući se kao dobavljač kapitala za nove podatkovne centre i postrojenja za proizvodnju električne energije.

Fink je još prošle godine izjavio kako "puno razmišlja" o tome kako će umjetna inteligencija utjecati na BlackRock, prenosi BusinessInsider.

"Provodimo puno vremena s različitim tehnolozima koji puno više znaju o ovome nego ja. Oni vjeruju da će AI povećati produktivnost za 30%", rekao je.

Neke ekonomske studije pokazale su kako AI već pomaže uredskim radnicima da postanu produktivniji. Ali to ne jamči nužno rast plaće za radnike. Ako produktivnost raste, poslodavci mogu zadržati te dodatne dobitke za sebe, piše BusinessInsider.

I dok jedni smatraju kako će umjetna inteligencija dovesti do velike ekonomske ekspanzije, drugi strahuju kako će ista ugasiti brojna radna mjesta, a nekim radnicima i smanjiti njihove plaće

Dvadeset posto Amerikanaca ima poslove koji će vjerojatno biti visoko izloženi utjecajima umjetne inteligencije, pokazao je nedavni izvještaj Bijele kuće.