ŠUŠKA SE: EU dramatično ublažila prijedlog carina na uvoz električnih automobila iz Kine

Europska unija smanjit će predložene carine na uvoz električnih automobila (EV) iz Kine, izvijestio je Bloomberg News u utorak, pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem.

Predložena stopa carine za uvoz električnih automobila iz Kine trebala bi se smanjiti na nešto manje od 8%, prema izvješću, dodajući kako je EU odlučila izvršiti revizije zbog novih informacija koje su proizvođači pružili.

Još prošlog mjeseca, EU je od inicijalnih 20,8% - prijedlog carine spustila na 9%, a sada čini se i još niže.

Tada su iz EU poručili kako bi neke kineske tvrtke, koje su u zajedničkim pothvatima s europskim proizvođačima automobila, mogli dobiti niže planirane kaznene carine na uvoz i plasman električnih automobila na zajedničkom europskom tržištu.

Ova odluka Europske unije o smanjenju carina dolazi u kontekstu rastuće globalne trgovinske napetosti između Kine i drugih velikih svjetskih ekonomija. Kineski proizvođači električnih vozila, uključujući američku Teslu, koja u Šangaju ima jednu od najvećih tvornica električnih automobila, imaju veliki utjecaj na globalno tržište EV-ova.

Razlog smanjenja carinskih stopa leži u revizijama koje su omogućile nove informacije koje su dostavile pogođene kompanije. Time se otvara prostor za ponovno pregovaranje uvjeta i prilagodbu carinskih politika kako bi se održali dobri trgovinski odnosi s Kinom, ali i potaknuo uvoz električnih vozila u Europu po pristupačnijim cijenama. Međutim, i dalje ostaje izazov zaštite domaće europske automobilske industrije koja se suočava s pritiskom sve konkurentnijih kineskih EV-ova, koji često nude povoljnije cijene od europskih proizvođača.

Također, napominje se kako bi smanjenje carina moglo koristiti ne samo Tesli, već i kineskim proizvođačima automobila koji surađuju s europskim proizvođačima u zajedničkim projektima. Time bi moglo doći do ublažavanja trgovinskih prepreka, što bi dodatno stimuliralo uvoz kineskih električnih automobila, uz istovremeno očuvanje suradnje između kineskih i europskih tvrtki.

Pad američkih dionica uzrokovao osipanje članova elitnog kluba super milijardera

Pad na američkom dioničkom tržištu donio je osipanje članova "kluba" milijardera koji imaju osobno bogatstvo veće od 100 milijardi dolara.

Izvršni direktor Nvidia-e Jensen Huang, pionir osobnih računala Michael Dell i indijski industrijalist Gautam Adani pali su ispod magičnog praga od 100 milijardi dolara, pokazuju Bloombergovi podaci.

Huangovo bogatstvo palo je sa 105 milijardi na 90,5 milijardi dolara nakon naglog pada vrijednosti NVIDIA-inih dionica.

Prvi čovjek NVIDIA-e ipak ipak je ove godine povećao svoje bogatstvo za impresivnih 46 milijardi dolara, no sada zaostaje za Markom Zuckerbergom iz Meta-e kao najvećim dobitnikom u 2024. godini s 50 milijardi dolara podebljanim osobnim bogatstvom.

Rasprodaja na američkim burzama je smanjila kombinirano bogatstvo 20 najbogatijih ljudi na svijetu za oko 60 milijardi dolara u samo jednom danu.

Najveći gubitnici bili su redom Elon Musk (pad od 13,9 milijardi dolara), Jeff Bezos (pad od 6,1 milijardu), Zuckerberg (pad od 5,8 milijardi), Dell (pad od 5,5 milijardi) i suosnivač Googlea Larry Page (pad od 5,1 milijardu).

Musk, Bezos, Zuckerberg i Page su članovi elitng kluba biznismena koji su teži od 100 milijardi dolara, zajedno s Billom Gatesom, Larryjem Ellisonom, Warrenom Buffettom, Bernardom Arnaultom, Sergeyem Brinom, Steveom Ballmerom, Mukeshom Ambanijem i Amanciom Ortegom.

Svi osim jednog od 18 najbogatijih ljudi na indeksu bogatstva ove su godine postali bogatiji. Bernard Arnault, prvi čovjek luksuznog carstva LVMH, odstupa od tog trenda, s padom neto vrijednosti od gotovo 27 milijardi dolara, ali i dalje ostaje treća najbogatija osoba na svijetu s bogatstvom od 181 milijardu dolara.

Apple Irskoj mora platiti 13 milijardi eura neplaćenog poreza

Najviši sud u EU - Sud pravde Europske unije (CJEU) presudio je kako Apple mora platiti 13 milijardi eura Irskoj zbog neplaćenih poreza. Zanimljivo - Irska je bila protiv uplata!

Osam godina nakon što je Europska komisija prvotno utvrdila kako je Irska Appleu dala nezakonite porezne olakšice, te nakon izazova na nižim sudovima, današnja presuda je obvezujuća.

"Sud pravde donosi konačnu presudu u ovom slučaju i potvrđuje odluku Europske komisije iz 2016. godine: Irska je Appleu dala nezakonitu pomoć koju Irska sada mora povratiti", priopćio je CJEU.

Apple ima sjedište svog odjela za intelektualno vlasništvo u Dublinu i prodaje prava na brend drugim podružnicama tvrtke.

Europska komisija utvrdila je, budući da su te podružnice smještene u Irskoj, profit treba biti oporezovan preko irske porezne uprave. Država je tvrdila suprotno, navodeći kako Europska komisija krši porezni suverenitet zemlje.

Apple i Irska su pobijedili u dugogodišnjem slučaju 2020. godine, kada je Opći sud EU poništio nalog da Apple plati dugovane poreze – odluku na koju je Bruxelles uložio žalbu.

Međutim, Apple je doživio udarac u studenom prošle godine kada je vrhovni pravni savjetnik višeg Europskog suda pravde preporučio ukidanje te odluke, navodeći da je bila prepuna pravnih pogrešaka.

Audible najavio kako će audio knjige ubuduće čitati AI naratori

Audible, Amazonova podružnica koja producira popularne audio knjige, u ponedjeljak je najavila kako će koristiti umjetnu inteligenciju (AI) obučenu na glasovima profesionalnih naratora za generiranje novih snimki audio knjiga.

Izabrana skupina naratora iz SAD-a bit će pozvana da počne obučavati AI koristeći svoje glasove, počevši od ovog tjedna, izjavili su iz Audiblea, prenosi TechCrunch. Posebno trenirana umjetna inteligencija koristit će se za stvaranje novih snimki, a naratori će imati priliku odobriti korištenje svoje sintetičke verzije glasa za određena djela, kao i uređivati izgovor i tempo.

Audible navodi kako će naratori koji sudjeluju u ovom programu biti kompenzirani za sve audio knjige kreirane koristeći njihove AI glasove, i to na osnovi pojedinačnih naslova, dijeljenjem tantijema od prodaje.

Ova najava dolazi u trenutku kada tehnologija umjetne inteligencije sve više preuzima ulogu u kreativnoj industriji, uključujući naraciju audio knjiga. Dok su ljudski naratori dosad bili neizostavni dio produkcije audio knjiga, razvoj tehnologije obrade prirodnog jezika i generativne umjetne inteligencije otvara vrata novim pristupima.

Audibleov novi program može omogućiti bržu i ekonomičniju proizvodnju audio sadržaja, čime se zadovoljava rastuća potražnja za audio knjigama diljem svijeta. Također, omogućuje naratorima veću fleksibilnost jer njihovi glasovi mogu biti generirani i korišteni u različitim projektima bez potrebe za stalnim angažmanom.

Međutim, postoje i izazovi. Neki kritičari postavljaju pitanje koliko će autentičnost i emocija ljudske naracije biti očuvane u sintetičkim glasovima. Naratori ulažu puno vremena i truda u interpretaciju likova i priče, što je često ključan faktor u uspjehu audio knjige. Iako tehnologija napreduje, postoji zabrinutost hoće li umjetna inteligencija biti sposobna vjerno prenijeti te nijanse.

ISTRAŽIVANJE: Hrvati sanjaju o poslu u IT sektoru, ne žele raditi u trgovini

Zaposlene osobe u Hrvatskoj relativno pozitivno ocjenjuju svoje poslovne sposobnosti, pritom dajući sebi najviše ocjene u timskom radu, digitalnim kompetencijama kao i komunikacijskim vještinama, dok se većina najlošije ocjenjuje u marketinškim kompetencijama. Dio je to rezultata velikog istraživanja koje je u svibnju i lipnju ove godine provela agencija Ipsos na zaposlenim osobama u Hrvatskoj starijima od 18 godina u povodu četvrte sezone Mastercardovog projekta Uplift, namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Cilj istraživanja je pružiti uvide u zadovoljstvo i preferencije zaposlenika, pomažući tako tvrtkama da osiguraju bolje radne uvjete te privuku i zadrže talente usred značajnih izazova s radnom snagom.

Istraživanje je pokazalo i da ispitanici smatraju kako je za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla najvažnije imati kompetencije poput: izgradnje dobrih poslovnih odnosa (90%), komunikacijskih vještina (90%), organizacije rada i upravljanja vremenom (89%) te digitalnih kompetencija (89%). Općenito, većina ispitanika se slaže da su među manje važnim kompetencijama za dobro obavljanje posla prezentacijske vještine, administracija kao i znanje iz marketinga.

Mlađe osobe žele edukacije iz marketinga, žene iz prezentacijskih vještina

Upitani u kojim bi se segmentima htjeli dodatno educirati, ispitanici, čak njih 43%, ističu strane jezike. Nakon toga slijede edukacije o upravljanju stresom, digitalnim vještinama kao i prezentacijske vještine te javni nastup. Na začelju potrebnih edukacija su one iz područja izgradnje dobrih poslovnih odnosa (12%), poslovne administracije (12%) te timskog rada (9%).

Zanimljivi su i rezultati iz poželjnih dodatnih edukacija na temelju spola i dobi. Naime, želju za dodatnim edukacijama iz prezentacijskih vještina u značajno većoj mjeri iskazuju žene, za razliku od muškaraca čiji je interes prema navedenoj edukaciji značajno niži kao i prema edukaciji o upravljanju stresom. Mlađe osobe (do 30 godina) u većoj mjeri žele dodatne edukacije iz marketinga. Zaposlenici u javnom sektoru u većoj mjeri žele se educirati u području upravljanja konfliktnim situacijama, dok je želja za navedenim kod zaposlenika u privatnom sektoru manja.

76% ispitanika smatra da turistički djelatnici moraju ulagati u svoju edukaciju

U sklopu istraživanja, građani su upitani u kojoj industriji bi htjeli raditi, a posao u IT-ju opravdava svoju titulu jednog od najpoželjnijih – čak 42% ispitanih bi radilo u tom sektoru. Odmah nakon slijedi farmacija pa sektor financija. U ugostiteljstvu i turizmu rado bi se zaposlilo 22% svih ispitanika čime ovaj sektor ne spada među najpoželjnije prema analiziranim industrijama u ovom istraživanju, no popularniji je od prehrambene industrije i trgovine.

S obzirom na to da je turizam najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj zbog čega je projekt Uplift usmjeren upravo ka poduzetnicima u tom sektoru, kroz istraživanje se dodatno ispitalo što zaposleni građani misle o tom sektoru. Ispitanici, njih 76%, se slažu s tvrdnjom da bi turistički djelatnici trebali prolaziti posebne edukacije kako bi mogli obavljati posao što efikasnije i u skladu s potrebama turista, a samo njih 21% smatra da svatko može raditi u turizmu jer to ne zahtijeva specifična znanja.

Nešto manje od polovice ispitanih misli da se ne može dobro živjeti isključivo od sezonskog rada u turizmu, a njih 43% drži i da su djelatnici premalo plaćeni za obavljeni posao.

Ispitanici koji su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu kao najveće probleme s kojima se susreću vide nedostatak slobodnih dana, nakon čega slijedi previše radnih sati te niska plaća i loš odnos gostiju. Najmanje problema ističu vezano za fizičke uvjete rada kao i za odnose s nadređenima. Među svim problemima njih 33% navodi i nedostatak prilike za stjecanjem dodatnih vještina.

Suosnivač Skype-a ulaže 1,24 mlrd. dolara u perspektivne europske startupe

Jedan od najpoznatijih europskih ulagača, Atomico, je najavio dva nova fonda rizičnog kapitala (VC) ukupne vrijednosti od 1,24 milijarde dolara kako bi podržao najinovativnije osnivače u Europi. To predstavlja više od 50 posto povećanja u odnosu na prethodni fond od 820 milijuna dolara, Atomico V.

Atomico je osnovao suosnivač Skype-a, Niklas Zennström.

Novi fondovi dolaze u trenutku kada europski tehnološki ekosustav, vrijedan 3 bilijuna dolara, počinje konkurirati SAD-u i azijskim zemljama, piše Tech.eu. Europa sada privlači gotovo 30 posto globalnog VC financiranja za ranu fazu razvoja perspektivnih tehnoloških tvrtki.

„Europska tehnologija dostiže svoju zrelost. Iskorištavanje ove prilike zahtijeva ambiciju, trud i posvećenost osnivača, koji trebaju investitore s iskustvom i perspektivom da vide dalje od tržišnih ciklusa. Podaci pokazuju da Europa predvodi kada su u pitanju startupi u ranoj fazi razvoja. Naši novi fondovi donose im prijeko potrebnu snagu kako bi se podigli na višu razinu i postigli globalni uspjeh — iz Europe", rekao je Zennström.

Atomico je kroz svoju povijest uložio u više od 155 europskih startupa i to u tvrtke poput Supercell, STripe, Pepedrive, Klarna i druge.

Zagrebački INsig2 educirat će europske istražitelje iz OLAF-a

Zagrebačka tvrtka INsig2, jedan od svjetskih lidera u pružanju usluga iz domene digitalne forenzike, ponovno je potvrdila svoju stručnost i izvrsnost pobjedom na javnom međunarodnom natječaju Ureda Europske komisije za borbu protiv prijevara (OLAF). Natječaj je osvojio konzorcij predvođen INsig2, a čine ga još riječki Ventex i zagrebački TMD Travel, navodi se u priopćenju.

Naime, INsig2 je s OLAF-om potpisao četverogodišnji ugovor vrijedan 7 milijuna eura za edukaciju europskih istražitelja u području digitalne forenzike, projektu koji se financira iz programa Union Anti-Fraud Programme (UAFP).

Na taj način, INsig2 će ponovno organizirati i provesti edukacijske treninge iz područja digitalne forenzike i analitike za policijske istražitelje iz zemalja članica Europske unije, ali i iz drugih država cijeloga svijeta u kojima EU financira projekte.

Edukacije bi trebale započeti u studenom ove godine, a, kao i do sada, po jednoj edukaciji sudjelovat će oko 120 istražitelja. Edukacije će se održavati u različitim zemljama članicama Europske unije, a INsig2 je s partnerima zadužen za kompletno opremanje učionica, organizaciju smještaja i putovanja polaznika te realizaciju samih treninga.

Program edukacije obuhvatit će širok spektar područja digitalne forenzike, uključujući digitalne istrage Windows, Mac i Linux računala, mobilnih i pametnih telefona, forenziku mreža, internet forenziku, forenziku dronova, analizu kriptiranih podataka, osnove kriminalističko-operativne analitike, analizu i sprječavanje financijskih prevara, big data analitiku i open source intelligence.

"Ovo je naš treći ugovor ovog tipa. Prvi smo dobili 2013. godine, a drugi 2018. godine, rekao je Goran Oparnica, direktor INsig2-a. "Izuzetno smo ponosni što smo treći put pobijedili na ovom izuzetno zahtjevnom natječaju i potpisali novi četverogodišnji ugovor vrijedan 7 milijuna eura za edukaciju europskih istražitelja iz područja digitalne forenzike i operativno kriminalističke analitike."

Kroz dva prethodna ugovora, na edukacijama je sudjelovalo oko dvije tisuće istražitelja iz 50-tak zemalja.
"Edukaciju provode prvenstveno naši zaposlenici, stručnjaci INsig2 iz Hrvatske, ali za određena specifična područja angažiramo stručnjake iz cijeloga svijeta. Naša posvećenost izvrsnosti i kontinuiranom unapređenju vještina istražitelja prepoznata je i cijenjena, što nam omogućuje daljnji rast," dodao je Oparnica.

Kroz ugovore s OLAF-om, INsig2 je postao globalno cijenjena tvrtka, što im je omogućilo da sudjeluju na izuzetno kompleksnim projektima, kako opremanja digitalnih forenzičkih laboratorija tako i u njihovoj osnovnoj djelatnosti – edukaciji policijskih istražitelja, zaključuje se u priopćenju.

Hrvatski javni dug narastao na više od 48 milijardi eura

Krajem svibnja 2024. godine javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 48,2 milijardi eura što je 1,6 mlrd. eura ili 3,4% više u odnosu na kraj svibnja 2023. godine.

Rast duga opće države u promatranom razdoblju posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga na godišnjoj razini. Središnja država s ukupnim dugom od 47,3 mlrd. eura čini 98,1% ukupnog javnog duga, prenose RBA analitičari.

Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.

Prema podacima o strukturi duga, na kraju svibnja, unutarnji dug opće države iznosio je gotovo 33,4 mlrd. eura (-1,7% u odnosu na kraj 2023.), te je činio 69,3% ukupnog duga. Inozemni dug opće države je uz povećanje za 3,7% u odnosu na kraj 2023. krajem svibnja iznosio 14,8 mlrd. eura.

"Promatrano u relativnom izrazu, ukupan dug opće države na kraju prvog tromjesečja 2024. godine iznosio je 63,3% godišnjeg BDP-a i bio je 0,2 postotna boda viši u odnosu na kraj 2023. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio je niži za solidnih 5,3 postotnih bodova. I dalje povoljna kretanja u dinamici javnog duga rezultat su prije svega nastavka pozitivnih gospodarskih aktivnosti odnosno izraženog rasta nominalnog BDP-a i na početku 2024. Uz dostupne podatke o BDP-u za drugo tromjesečje i o kretanju promatranog duga za svibanj, predmnijevamo da će se spomenuti pokazatelj zaduženosti na kraju drugog tromjesečja nastaviti smanjivati i na tromjesečnoj i na godišnjoj razini. Relativni pokazatelj kretanja javnog duga tako bi u 2024. trebao nastavit padati na razinu od oko 60% BDP-a", stoji u zaključku analize RBA analitičara.

Roblox ima ambciju postati najveća gaming platforma

Izvršni direktor i suosnivač Roblox-a, Dave Baszucki, najavio je novi cilj tvrtke da privuče 10% globalnih prihoda od gaming sadržaja.

Na Robloxovoj konferenciji za programere u petak, Baszucki je izjavio kako će tvrtka to postići kroz suradnju s tehnološkim divovima kao što su Apple, Alphabet i Tencent. Trenutačno tržište videoigara podržava 180 milijardi dolara prihoda od sadržaja godišnje, rekao je, prenosi Bloomberg.

Roblox je najavio novo partnerstvo sa Shopifyjem, koje će omogućiti korisnicima prodaju fizičkih proizvoda kroz digitalna iskustva unutar Roblox platforme. Tvrtka je također otkrila planove za novi program koji će omogućiti naplatu pristupa igrama na stolnim računalima u stvarnoj valuti, a ne samo u Robuxima, što će omogućiti kreatorima veći udio u ostvarenim prihodima.

Roblox, jedna od najpopularnijih aplikacija za igre, posebno među djecom, dostupan je na konzolama, pametnim telefonima, tabletima i računalima. Svakodnevno se 79 milijuna ljudi prijavljuje kako bi igrali videoigre koje kreiraju drugi korisnici platforme. Tijekom protekle godine, Roblox je isplatio više od 800 milijuna dolara svojoj zajednici programera igara, rekao je Baszucki.

Prošle godine, tvrtka je ostvarila 2,8 milijardi dolara prihoda.

U petak, Baszucki je izjavio kako očekuje da će Roblox uspjeti ostvariti 10% prihoda od sadržaja igara kada dostigne 300 milijuna aktivnih korisnika dnevno.

Norveška: Udio električnih automobila u ukupnoj prodaji na korak do 100 posto

Prodaja električnih automobila u Norveškoj dostigla je 94 posto tržišnog udjela u kolovozu — što je novi svjetski rekord — pokazuju statistike objavljene u ponedjeljak. Električna vozila činila su 94,3 posto novih registracija automobila, objavila je Norveška cestovna federacija (OFV). Norvežani najviše kupuju Teslu Model Y - koji ima udio od 18,8 posto u ukupnoj prodaji, a slijede Hyundai Kona i Nissan Leaf.

Norvežani su u kolovozu kupili 10.480 novih električnih vozila, a od početka godine čak 68.435 električnih automobila.

U ostatku Europe visoke cijene i nedovoljna infrastruktura koče prodaju električnih vozila, dok je prodaja hibridnih modela, koji kombiniraju motore s unutarnjim izgaranjem s električnim baterijama, porasla.

Skandinavska zemlja, koja je veliki proizvođač nafte i plina, postavila je cilj da od 2025. godine prodaje samo vozila s nultom emisijom štetnih plinova, što je 10 godina prije cilja EU-a.

Zemlja nudi velikodušne porezne olakšice koje čine električne modele cjenovno konkurentnima.

"Nijedna zemlja na svijetu ne dolazi blizu Norveškoj u utrci za električne automobile," rekao je direktor OFV-a, Oyvind Solberg Thorsen.

"Ako se ovaj trend nastavi, uskoro ćemo biti na dobrom putu da postignemo naš cilj od 100 posto automobila s nultom emisijom do 2025. godine," dodao je.

U ostatku Europe - druga priča. Električni automobili činili su tek 12,1 posto novih automobila prodanih u EU u srpnju, iza benzinskih automobila s udjelom od 33,4 posto, punih hibrida s 32 posto i dizelskih automobila s 12,6 posto.

ChatGPT stigao u nove Volkswagen automobile

Volkswagen je unaprijedio glasovnog asistenta u svojim automobilima, učinivši ga mnogo razgovorljivijim nego prije, zahvaljujući partnerstvu s OpenAI-jem i njihovom AI chatbotu ChatGPT. OpenAI-jev pomoćnik integriran je u VW vozila, kako je obećano na CES-u, uključujući najnovije Jetta modele i električne automobile.

ChatGPT predstavlja nadogradnju, a ne potpunu rekonstrukciju VW-ovog infotainment sustava. Chatbot se oslanja na dugogodišnjeg partnera VW-a za glasovnu umjetnu inteligenciju, Cerence, te platformu Cerence Chat Pro kako bi poboljšao postojeći VW-ov glasovni asistent Ida. Rezultat nadmašuje uobičajene funkcije poput navigacije i kontrole klime. Korištenjem OpenAI-jevog sustava, vozač može dobiti sve, od lokalnih prijedloga za zabavu do spontanih kvizova.

Volkswagenov nadograđeni glasovni asistent nudi intuitivnije korisničko iskustvo. Aktivira se frazama poput "Hello IDA" ili "Hello Volkswagen", ovisno o vozilu, a vozači i putnici sada mogu na opušteniji način komunicirati sa svojim automobilima. Ako Ida ne može pomoći, povezuje se s cloudom, gdje Cerence Chat Pro obrađuje upit. Ovaj sustav temeljen na oblaku koristi više baza podataka i izvora, uključujući ChatGPT, kako bi odgovorio na korisničke upite.

"Ponosi smo što surađujemo s Volkswagen grupom kako bismo njihovim vozačima pružili trenutnu vrijednost dok koriste generativnu umjetnu inteligenciju u pokretu," izjavio je Stefan Ortmanns, CEO Cerence-a. "Ove nove mogućnosti – koje će se i dalje dograđivati – čine glasovnog asistenta IDA informiranijim, sposobnijim i vrijednijim nego ikad te omogućuju sigurniju i ugodniju vožnju."

Jedan od važnih elemenata je kako glasovni asistent postupa s privatnošću podataka. Volkswagen je naglasio kako umjetna inteligencija nema pristup osjetljivim podacima vozila te da se svi podaci brišu odmah nakon korištenja. Većina Volkswagen modela iz 2025. uključivat će ovu uslugu kao besplatnu probnu verziju, dok će za druge biti potrebna pretplata na VW-ov Plus Speech s AI, dio Volkswagenovog Car-Net sustava. To se može promijeniti kako se ChatGPT bude integrirao u sve više VW vozila.

Glasovni asistenti su uobičajena značajka u modernim vozilima, ali VW vidi ChatGPT kao nešto više od pogodnosti. Naprednije rješenje od tradicionalnih glasovnih asistenata moglo bi privući one koji traže umjetnu inteligenciju sposobnu za prirodne razgovore tijekom vožnje. Iako Mercedes-Benz i drugi proizvođači automobila eksperimentiraju s ChatGPT-om i drugim modelima generativne umjetne inteligencije za svoje glasovne asistente, VW-ova rana implementacija mogla bi ga zadržati ispred u beskrajnoj utrci za osvajanje novih kupaca.

"Volkswagen ima dugu tradiciju demokratizacije tehnologija. Kao proizvođač za široku potrošnju, činimo ove tehnologije dostupnima velikom broju ljudi," objasnio je Kai Grünitz, član Upravnog odbora Volkswagena. "Integriranjem ChatGPT-a u pozadinski sustav našeg glasovnog asistenta sada nudimo vozačima priliku da svakodnevno koriste ovu umjetnu inteligenciju, čime dodatno naglašavamo inovativnost naših proizvoda."

Evo koliko će studenti platiti za najam stana u najvećim hrvatskim gradovima

S novom akademskom godinom, osim studentskih izazova pojavljuju se i izazovi pronalaska idealnog smještaja za one koji odlaze studirati izvan svojeg mjesta stanovanja.

Pronalazak prve nekretnine za iznajmljivanje koju ćeš zvati svojim domom donosi veliko uzbuđenje, ali i brojne utrošene sate na pronalazak idealnog omjera cijene, veličine i položaja. Na dinamičnom tržištu nekretnina Njuškalo donosi analizu gdje je trenutno najisplativije tražiti stan za najam s obzirom na cijenu i količinu ponude u Zagrebu, Splitu, Zadru, Osijeku, Varaždinu i Rijeci.

Zagreb

Ponuda stanova za iznajmljivanje u Zagrebu je vrlo široka, a najniža tražena cijena je 280 eura dok je najviša 6.138, a veličina stanova kreće se od 15 m2 do 350 kvadrata. Analizirali smo kretanje traženih cijena najma po zagrebačkim kvartovima za stanove do 55 kvadrata.

U Cvjetnom naselju za takve stanove tražena cijena je u prosjeku 500 eura, a na Borongaju nešto više od 560 eura. U Dubravi se za stanove ove kvadrature traži u prosjeku od 570 do 660 € i to za stanove u Klaki 572 €, u Donjoj Dubravi 583 € dok za Gornju Dubravu cijena raste na 660 eura. Za najam stana ove veličine u Prečkom treba izdvojiti u prosjeku 605 eura, dok se na Jarunu prosječno traži 609 eura. Na Knežiji je u ponudi 20 stanova do 55 kvadrata, a prosječna tražena cijena za njih je 650 eura. Ponuda na Trešnjevci je veća i može se birati između više od 60 stanova ove veličine, a u prosjeku najmodavci za njih traže do 677 eura. Najam stana do 55 m2 na Maksimiru u prosjeku je oglašen po cijeni od 680 eura, a u ponudi je trenutno gotovo 30 ovakvih stanova.

Split

Za Split je raspon traženih cijena mjesečnog najma od 200 do 5.000 eura. Veličina stanova u ponudi kreće se od 14 do 360 metara kvadratnih. Kao i za Zagreb analizirali smo kretanje traženih cijena najma po kvartovima za stanove do 55 kvadrata.

Na Pujankama je tražena cijena za najam stanova do 55 m2 najmanja te se za takav stan treba u prosjeku izdvojiti oko 528 eura. U četvrti Dobri trenutno je 10 aktivnih oglasa za ovaj tip stana, a prosječna tražena cijena mjesečnog najma je 578 eura, dok će te na Firulama u prosjeku morati izdvojiti 580 eura mjesečno. Najviše stanova ovog tipa oglašeno je za Žnjan gdje je prosječna tražena cijena 643 eura i za Radunicu gdje je tražena cijena u prosjeku je 607 eura. Za stan u Splitu 3 prosječna cijena mjesečnog najma je 658 eura za stanove do 55 metara kvadratnih. Stanovi ovog tipa u Lučacu i Manuši iznajmljuju se u prosjeku za nešto više od 620 eura mjesečno. Specifičnost oglasa za iznajmljivanje stanova u Splitu je što je na dosta njih posebno naglašen vremenski period u kojem su dostupni za mjesečni najam.

Zadar

U Zadru se cijene kreću od 200 do 2.500 eura. U ponudi su stanovi od 15 do 170 metara kvadratnih. Studenti u Zadru morat će najmanje izdvojiti za iznajmljivanje stana do 55 kvadrata na Arbanasima gdje je prosječna tražena cijena mjesečnog najma 425 eura. Za Borik je u ponudi trenutno 7 oglasa za stanove do 55 m2, a za njih se u prosjeku traži 455 eura mjesečno. Na Poluotoku za ovakav stan treba prosječno izdvojiti 504 eura, dok se za Stanove cijena penje i ondje treba izdvajati u prosjeku 600 eura svakog mjeseca. Najveća ponuda stanova ovog tipa je na Višnjiku, ali su ondje i najveće prosječno tražene cijene koje iznose oko 656 eura mjesečno.

Osijek

U Osijeku cijene mjesečnog najma kreću se od 100 do 2000 eura. Veličina stanova za najam kreće se od 22 do 250 metara kvadratnih. Za stanove do 55 m2 na Sjenjaku ćete u prosjeku svakog mjeseca izdvajati 367 eura, dok je cijena takvih stanova na Jugu II 370 eura mjesečno. Najveća ponuda stanova ovih veličina je za Gornji grad/Centar, a u ponudi ih je trenutno 31 s prosječnom traženom cijenom od 407 eura za mjesečni najam. U Donjem gradu za stan do 55 kvadratnih metara u prosjeku ćete izdvajati 393 eura mjesečno.

Varaždin

Cijene za mjesečni najam stana u Varaždinu kreću se od 175 eura do 1400 eura, a veličina stanova od 15 do 104 metra kvadratna. Za stan do 55 m2 u Varaždinu u prosjeku mjesečno treba izdvojiti 415 eura i to na lokacijama Banfica, Brezje, Bronx, Centar i Jalkovečka. Stanovi veći od 55 kvadrata u Varaždinu se iznajmljuju za prosječno 583 eura mjesečno.

Rijeka

Za Rijeku se cijene kreću od 130 do 4.000 eura za mjesečni najam. Stanovi koji su u ponudi su veličine od 12 do 297 metara kvadratnih od čega je 680 oglašenih stanova onih veličine do 55 kvartarnih metara. Studenti koji iznajmljuju stanove najbolje će proći na Banderovu gdje se mjesečna cijena stanova do 55 m2 u prosjeku kreće oko 390 eura. Nešto skuplje je na Drenovi gdje se ovakvi stanovi oglašavaju za prosječnih 511 eura mjesečno. U Centru je ponuda najveća sa trenutno aktivnih više od 190 oglasa stanova do 55 kvadrata, a u prosjeku je tražena cijena mjesečnog najma 597 eura. Za stan ovog tipa na Sušaku je mjesečno potrebno u prosjeku izdvajati 618 eura, dok je ta cijena za Trsta 687 eura mjesečno.

Na Njuškalu je dostupno više od 9.000 oglasa za najam stana što omogućuje da svatko pronađe nešto po svojoj mjeri. Pretragu je vrlo lako prilagoditi svojim željama, mogućnostima i potrebama i tako pregledavati samo oglase koji odgovaraju onome što tražite.

Nova "Star Wars" videoigra potopila dionice francuskog Ubisofta

Dionice francuskog izdavača Ubisoft pretrpjele su ozbiljan pad vrijednosti nakon lansiranja nove igre "Star Wars Outlaws", izgubivši više od 10% tržišne vrijednosti u posljdnja dva dana.

Prema izvještaju Insider Gaminga, cijena dionice Ubisoft Entertainment SA pala je na 15,50 eura, što je najniža vrijednost od 2014. godine. Tržišna kapitalizacija tvrtke trenutno iznosi 1,99 milijardi eura.

Igrači i kritika novu igru iz "Star Wars" franšize dočakali su mlako.

Iako "Star Wars Outlaws" na Metacriticu ima ukupnu ocjenu od 76, korisnička ocjena trenutno iznosi 4,9, što je ocjena označena kao "općenito nepovoljna".

Prema informacijama Insider Gaminga, J.P. Morgan smanjio je prognozu prodaje igre za dva milijuna jedinica, te sada predviđa kako će do ožujka iduče godine biti prodano 5,5 milijuna primjeraka.

Još uvijek nije jasno kakav će utjecaj ovo imati na financijsku godinu Ubisofta. Izdavač je u ovu godinu krenuo solidno, s rastom prodaje od 12 posto na 323,5 milijuna eura u prvom ovogodišnjem kvartalu.

Ovi rezultati uglavnom su potaknuti uspjehom besplatne igre "XDefiant" i prednarudžbama za "Assassin's Creed Shadows".

Volvo odustaje od potpune elektrifikacije

Volvo je u srijedu objavio kako odustaje od svog cilja da od 2030. proizvodi isključivo električna vozila, navodeći kako će u budućnsti i dalje nuditi neke hibridne modele.

Švedska tvrtka, čiji je najveći dioničar kineska kompanija Geely, kao i drugi proizvođači automobila, bilježe pad potražnje za električnim vozilima jer se kupci, zabrinuti zbog visokih cijena električnih automobila i (ne)dostupnosti punionica - okreću hibridima i vozilima s pogonom na fosilna goriva.

Volvo i drugi proizvođači električnih vozila također se pripremaju za učinke europskih carina na električne automobile proizvedene u Kini, što je potez koji slijedi slične mjere u Sjedinjenim Američkim Državama.

U izjavi, tvrtka je navela kako cilja da 90% do 100% globalne prodaje do 2030. bude sastavljeno od potpuno električnih vozila i plug-in hibrida, dok će se preostala ponuda odnositi na "prodaju ograničenog broja blagih hibridnih modela, ako bude potrebno."

Volvo očekuje kako će iduće godine prodaja elektičnih vozila i hibrida činiti 50 do 60 posto ukupne prodaje.

"Volvo Cars ostaje posvećen svojoj dugoročnoj ambiciji potpune elektrifikacije, a dugoročni investicijski plan i strategija proizvoda tvrtke i dalje su usmjereni prema potpuno električnim automobilima," stoji u priopćenju iz Volta.

Vozači su se prošle godine sve češće okretali hibridima zbog zabrinutosti u vezi s dometom električnih vozila i dostupnošću infrastrukture za punjenje. Hibridni modeli često su pristupačniji od svojih potpuno električnih kolega, pružajući potrošačima financijsku prednost u vrijeme visokih kamatnih stopa, piše Reuters.

Iz Rimca se pohvalili izvozom novog proizvoda u Ujedinjeno Kraljevstvo

Rimac Energy najavio je isporuku svog prvog SineStack sustava na lokaciju u Colchesteru, UK.

SineStack koristi naprednu tehnologiju pretvorbe energije koja je usko integrirana s baterijskim ćelijama, kako fizički tako i funkcionalno. Ova inovativna arhitektura, u kombinaciji s adaptivnim softverom, omogućuje sofisticiranim modelima različite složenosti da izračunaju jedinstvene unutarnje parametre svake ćelije i dinamički prilagode operacije pretvorbe energije. Time se maksimizira ekstrakcija energije, optimalno uravnotežuju temperature i produžava vijek trajanja, navodi se u priopćenju.

Od 2025. godine, SineStack će pružati dvije godine rada bez smanjenja kapaciteta, zadržavajući veći energetski kapacitet tijekom cijelog vijeka trajanja baterije, čime omogućuje veće prihode, uz vodeći vijek trajanja na tržištu od 12.000 ciklusa. SineStack maksimizira ekstrakciju energije iz svakog modula, bilo da se koristi pojedinačno ili u kombinaciji s drugim modulima. Dinamičkim prilagođavanjem jedinstvenim karakteristikama svake ćelije, sustav omogućuje besprijekorna ažuriranja i stalna poboljšanja, postavljajući nove standarde u tehnologiji pohrane energije.

"Izuzetno sam ponosan što smo nakon temeljitog razvoja i testiranja uspješno doveli naš SineStack sustav na tržište. U duhu Rimac DNK, naš proizvod predstavlja značajan tehnološki napredak, nudeći vrhunsku razinu integracije, funkcionalnosti i performansi. Veselim se širenju proizvodnje i primjeni našeg SineStack sustava diljem Europe", naglasio je Wasim Sarwar Dilov, direktor Rimac Energy.

NVIDIA u jednom danu izgubila gotovo 300 milijardi dolara tržišne vrijednosti

Dionice američkog tehnološkog diva NVIDIA pale su za 9,5% u utorak, što predstavlja najveći dnevni pad tržišne vrijednosti jedne američke tvrtke ikada. Ovaj pad dogodio se uslijed šire rasprodaje na tamošnjem tržištu nakon objave slabih ekonomskih podataka, čime je splasnula optimističnost investitora prema umjetnoj inteligenciji.

Nvidia je izgubila 279 milijardi dolara tržišne kapitalizacije, što je ozbiljan znak da investitori postaju skeptičniji prema novim tehnologijama umjetne inteligencije koje su bile glavni pokretač ovogodišnjih tržišnih dobitaka, piše Reuters.

Kolebanja oko AI-a pojavila su se nakon što je Nvidia prošle srijede objavila kvartalnu prognozu koja nije ispunila visoka očekivanja Wall Streeta.

"Toliko veliki iznos novca uložio se u tehnologiju i poluvodiče u posljednjih 12 mjeseci da je trgovina potpuno iskrivljena," rekao je Todd Sohn, strateg za ETF-ove u Strategas Securities.

Zabrinutost zbog sporih povrata od velikih ulaganja u AI tehnologije posljednjih je tjedana pogodila najvrjednije tvrtke na Wall Streetu, a dionice Microsofta i Alphabeta pale su nakon objave njihovih kvartalnih izvješća u srpnju.

"Neka nedavna istraživanja dovela su u pitanje hoće li prihodi od AI-a sami po sebi opravdati ovaj val kapitalnih ulaganja u njega. Prilikom procjene AI kapitalnih izdataka pojedinih tvrtki, investitori moraju razmotriti čine li oni najbolju upotrebu svojih bilanci i kapitala," napisali su stratezi BlackRocka u bilješci klijentima u utorak.

Na svojoj rekordnoj cijeni u srpnju, dionice Nvidije gotovo su se utrostručile u 2024. godini. Najnoviji gubici ostavljaju ih s i dalje impresivnim rastom vrijednosti od 118% od početka godine.