Zatvori
Foto: PoslovniPuls / AI
PoslovniPuls
19/11/2026

Europska središnja banka upozorava na novi "balon": AI ulaganja postaju sve rizičnija

Europska središnja banka (ESB) upozorila je da bi investicijski boom oko umjetne inteligencije mogao postati jedan od važnijih izvora nestabilnosti na svjetskim financijskim tržištima. Iako nova tehnologija ima potencijal povećati produktivnost i potaknuti gospodarski rast, sve veća očekivanja ulagača i ubrzano zaduživanje tehnoloških kompanija stvaraju rizike koji nadilaze samo tržište dionica.

Kako piše Financial Times, ESB u izvješću o financijskoj stabilnosti objavljenom jučer upozorava na povijesne sličnosti između današnjeg financiranja umjetne inteligencije i razdoblja koja su prethodila pucanju internetskog balona te krizi američkog tržišta drugorazrednih hipotekarnih kredita.

ESB tako upozorava da bi razočaranje budućim prihodima tehnoloških kompanija moglo izazvati naglu promjenu raspoloženja ulagača i velike gubitke na financijskim tržištima.

Među najvećim rizicima ESB ističe i rast državnog duga te geopolitičke napetosti, koji bi u slučaju ozbiljnijeg tržišnog poremećaja mogli dodatno pogoršati situaciju.

Tehnološke kompanije planiraju ulaganja od 5,5 bilijuna dolara

Jedan od glavnih razloga za zabrinutost jest iznimno brz rast ulaganja u računalnu infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije.

Velike američke tehnološke kompanije ulažu goleme iznose u podatkovne centre, napredne čipove, elektroenergetsku infrastrukturu i druge sustave potrebne za razvoj i korištenje AI modela.

Prema procjenama koje prenosi ESB, kumulativna kapitalna ulaganja velikih američkih tehnoloških kompanija do 2030. godine mogla bi dosegnuti približno 5,5 bilijuna dolara.

Takav investicijski val dosad se velikim dijelom financirao novcem koji su tehnološke kompanije ostvarivale kroz svoje postojeće poslovanje, uključujući oglašavanje, prodaju softvera i računalne usluge u oblaku.

Međutim, kako troškovi izgradnje AI infrastrukture rastu, kompanije se sve više okreću vanjskim izvorima financiranja.

To uključuje izdavanje obveznica, ugovore o dugoročnom najmu podatkovnih centara i različite oblike privatnog kreditiranja.

Prema ESB-u, veliki američki pružatelji računalnih usluga u oblaku tijekom 2026. izdali su više od 200 milijardi dolara obveznica na američkom tržištu.

Time se rizici povezani s umjetnom inteligencijom sve više šire izvan tehnoloških kompanija, prema investitorima koji financiraju njihovo poslovanje.

Više od četiri bilijuna dolara ugovornih obveza izvan bilanci

ESB posebno upozorava na sve veću uporabu složenih financijskih aranžmana koji otežavaju procjenu stvarnog opsega budućih obveza tehnoloških kompanija.

Prema njegovoj analizi, velike tehnološke kompanije sredinom ove godine imale su više od četiri bilijuna dolara ugovornih i drugih obveza koje se prema američkim računovodstvenim pravilima ne iskazuju kao klasične obveze u njihovim bilancama.

Takve obveze mogu uključivati dugoročne ugovore o najmu i korištenju računalne infrastrukture, kao i buduće ugovorne kupnje.

Međutim, ugovorene obveze mogu postati važan financijski teret ako buduća potražnja za AI uslugama ne ispuni očekivanja.

Primjerice, kompanija može potpisati dugoročni ugovor o korištenju podatkovnog centra koji gradi drugi investitor. Vlasnik podatkovnog centra zatim može iskoristiti očekivane prihode iz tog ugovora kako bi osigurao kredit za izgradnju.

Takav sustav omogućuje brzo širenje infrastrukture, ali stvara i međusobnu ovisnost različitih sudionika.

Ako kompanija koja je ugovorila korištenje podatkovnog centra ne ostvari očekivane prihode, posljedice može osjetiti i investitor koji je financirao njegovu izgradnju.

Zašto ESB spominje internetski balon i krizu iz 2008.?

Sličnosti s pucanjem internetskog balona s početka 2000-ih ESB vidi ponajprije u velikim ulaganjima u infrastrukturu čija se isplativost temelji na očekivanjima budućeg rasta.

Krajem devedesetih godina kompanije i investitori ulagali su goleme iznose u internetsku infrastrukturu, očekujući brzi razvoj digitalnog gospodarstva.

Iako se internet dugoročno pokazao jednom od najvažnijih tehnoloških promjena, dio tadašnjih ulaganja nije ostvario očekivane rezultate.

Pucanje internetskog balona dovelo je do velikog pada vrijednosti tehnoloških dionica i propasti brojnih kompanija.

S druge strane, sličnosti s financijskom krizom iz 2008. ESB pronalazi u sve većoj ulozi zaduživanja i složenim financijskim odnosima među kompanijama i investitorima.

Posebnu pozornost privlače međusobna ulaganja i ugovori unutar AI industrije.

Primjerice, proizvođač čipova može uložiti kapital u kompaniju koja razvija umjetnu inteligenciju, a ta kompanija dio dobivenog novca zatim koristi za kupnju njegovih proizvoda.

Takvi aranžmani nisu sami po sebi nepravilni, ali mogu otežati procjenu koliki dio potražnje proizlazi iz stvarne potrebe krajnjih korisnika, a koliki iz međusobno povezanih ulaganja.

ESB upozorava da takva povezanost može povećati rizik od širenja financijskih problema ako pojedini veliki sudionici ne ostvare očekivane poslovne rezultate.

Dodatni rizik predstavljaju (neralno) visoke cijene dionica tehnoloških kompanija.

Rast američkih burzovnih indeksa posljednjih je godina u velikoj mjeri bio povezan s očekivanjima da će umjetna inteligencija donijeti snažan rast prihoda i dobiti.

Ulagači su zato spremni plaćati visoke cijene dionica kompanija za koje vjeruju da će imati ključnu ulogu u razvoju nove tehnologije.

Međutim, ESB upozorava da takva očekivanja ostavljaju malo prostora za slabije poslovne rezultate.

Ako se pokaže da potražnja za AI uslugama raste sporije od očekivanog ili da su troškovi razvoja veći od planiranih, vrijednosti pojedinih kompanija mogle bi naglo pasti.

Zašto bi posljedice mogla osjetiti i Europa?

Iako se najveći dio ulaganja u AI infrastrukturu odvija u Sjedinjenim Američkim Državama, europski financijski sustav sve je snažnije povezan s tim tržištem.

Europske banke, mirovinski fondovi, osiguravatelji i investicijski fondovi ulažu u američke tehnološke dionice i obveznice.

Velike američke kompanije sve češće izdaju obveznice i u eurima, čime dodatno povećavaju izloženost europskih ulagača njihovim poslovnim rezultatima.

Prema podacima ESB-a, do lipnja ukupne kreditne obveze banaka europodručja prema skupini od 165 važnih kompanija povezanih s AI industrijom i njihovim podružnicama dosegnule su približno 24,3 milijarde eura.

Od toga se oko 11 milijardi eura odnosilo na odobrena, ali još neiskorištena kreditna sredstva.

U slučaju naglog pada vrijednosti tehnoloških dionica ili problema s otplatom korporativnog duga, posljedice bi se mogle proširiti na fondove i druge institucionalne investitore.

Ako bi ulagači istodobno počeli povlačiti sredstva iz investicijskih fondova, pojedini fondovi mogli bi biti prisiljeni prodavati imovinu u nepovoljnom trenutku, dodatno povećavajući tržišne gubitke.

Za Hrvatsku, kao članicu europodručja, takvi bi se poremećaji mogli neizravno odraziti na vrijednost ulaganja, dostupnost financiranja i raspoloženje na europskim tržištima kapitala.

Banke u eurozonui zasad su otporne, ali rizici rastu

Unatoč upozorenjima, Europska središnja banka naglašava da se banke unutar europodručja trenutačno nalaze u relativno stabilnom financijskom položaju.

Njihova profitabilnost i kapitalne rezerve pružaju određenu zaštitu od mogućih tržišnih poremećaja.

Veću zabrinutost izazivaju dijelovi financijskog sustava izvan tradicionalnog bankarstva, osobito investicijski fondovi i privatni kreditori koji koriste veće iznose posuđenog novca ili ulažu u imovinu koju nije jednostavno brzo prodati.

Problemi u tim dijelovima tržišta mogli bi se prenijeti i na bankarski sektor zbog njihove međusobne povezanosti.

ESB upozorava i da rast zaduživanja tehnoloških kompanija povećava konkurenciju za kapital na svjetskim tržištima obveznica.

Ako velika potražnja za financiranjem AI infrastrukture pridonese rastu troškova zaduživanja, posljedice bi mogli osjetiti i drugi poslovni sektori te države koje se financiraju izdavanjem obveznica.

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram