

Obrambeni uredi europskih zemalja sve ozbiljnije razmatraju zamjenu američkog softvera za analizu vojnih podataka "domaćim" tehnološkim rješenjima. U središtu njihove pozornosti nalazi se Palantir Technologies, američka kompanija specijalizirana za obradu velikih količina podataka i primjenu umjetne inteligencije u obrambenom sektoru.
Kako piše Reuters, nekoliko europskih država već poduzima konkretne korake kako bi smanjilo ovisnost o američkim dobavljačima tehnologije koja se koristi u vojnim operacijama.
Francuska tako razvija platformu Arcadia, Njemačka razmatra više europskih rješenja, dok Nizozemska želi pronaći alternativu dijelu Palantirovih proizvoda koje trenutačno koristi.
Za europske vlade pritom nije riječ samo o odabiru odgovarajućeg softvera, nego o širem pitanju tehnološke i obrambene neovisnosti.
Sustavi koji prikupljaju, povezuju i analiziraju povjerljive vojne podatke postaju sve važniji za planiranje operacija, prepoznavanje prijetnji i donošenje odluka. Oslanjanje na strane dobavljače zato otvara pitanja dugoročne kontrole nad podacima, održavanja tehnologije i mogućnosti njezina neovisnog razvoja.
Istodobno, europske tehnološke kompanije prepoznaju priliku za osiguravanje novih ugovora u obrambenom sektoru, u koji države posljednjih godina usmjeravaju sve veća sredstva.
Palantir Technologies osnovan je 2003. godine, a danas razvija softver koji državnim institucijama i velikim kompanijama omogućuje povezivanje i analizu podataka iz različitih izvora.
U obrambenom sektoru posebno je važan njegov Maven Smart System, platforma koja uz pomoć umjetne inteligencije obrađuje informacije prikupljene satelitima, bespilotnim letjelicama, nadzornim sustavima i drugim obavještajnim izvorima.
Takva tehnologija omogućuje vojnim zapovjednicima da brže steknu pregled situacije, prepoznaju moguće prijetnje i procijene raspoložive mogućnosti djelovanja.
Potreba za takvim sustavima posebno je porasla zbog sve šire uporabe bespilotnih letjelica, koje stvaraju goleme količine fotografija, videosnimki i drugih informacija.
Bez odgovarajućih alata njihova bi obrada zahtijevala znatno više analitičara i vremena.
Palantirov Maven koristi se u američkim oružanim snagama i Ukrajini, a prihvatio ga je i NATO. Savez je u lipnju 2026. objavio da je sustav spreman za redovitu operativnu uporabu.
Takva prisutnost daje Palantiru važnu prednost pred europskim konkurentima.
Prema Reutersovu istraživanju, pojedini europski vojni i državni dužnosnici priznaju da trenutačno ne postoji "domaća" platforma koja bi se mogla u potpunosti usporediti s Palantirom po mogućnostima, opsegu primjene i iskustvu stečenom u stvarnim vojnim operacijama.
Francuska je među državama koje najsnažnije zagovaraju veću europsku samostalnost u razvoju obrambene tehnologije.
Pariz zato razvija vojnu platformu Arcadia, koja bi trebala povezivati i analizirati podatke iz različitih vojnih sustava uz pomoć umjetne inteligencije.
Alexandre Lahousse, zamjenik čelnika francuske agencije za nabavu vojne opreme, rekao je Reutersu da će u projektu sudjelovati više dobavljača.
Takav pristup trebao bi smanjiti rizik oslanjanja na jednu kompaniju i omogućiti francuskim oružanim snagama veću kontrolu nad razvojem i održavanjem sustava.
Francuska planira do kraja 2026. dodijeliti barem dio ugovora povezanih s projektom, dok bi prva verzija Arcadije spremna za uporabu na terenu trebala biti dostupna do sredine 2027. godine.
Projekt je dio šire francuske strategije tehnološke neovisnosti, prema kojoj država želi zadržati veću kontrolu nad sustavima važnima za nacionalnu sigurnost.
Njemačka također priprema uvođenje platforme koja bi uz pomoć umjetne inteligencije povezivala i analizirala vojne podatke.
Prema Reutersu, njemačke oružane snage žele započeti s primjenom takvog sustava tijekom 2027. godine.
U postupku odabira razmatraju se njemačka i druga europska tehnološka rješenja.
Osoba upoznata s procesom nabave rekla je Reutersu da je popis mogućih dobavljača već sužen te da se među njima ne nalazi Palantir.
Iako sustavi koji se razmatraju još ne nude sve mogućnosti američke platforme, prema procjeni tog izvora mogli bi u roku od godinu dana zadovoljiti približno 80 posto trenutnih potreba njemačke vojske.
Jedna od kompanija koje pokušavaju iskoristiti rastuću potražnju za vojnim AI sustavima jest njemački Helsing.
Kompanija je prošlog tjedna predstavila Clarity, softversku platformu namijenjenu analizi velikih količina podataka prikupljenih tijekom vojnih operacija.
Sustav povezuje informacije iz bespilotnih letjelica, satelita, vojnih izvještaja i javno dostupnih izvora kako bi korisnicima omogućio bržu procjenu situacije na terenu.
Helsing tvrdi da Clarity koristi stotine specijaliziranih AI agenata, odnosno softverskih sustava koji samostalno obavljaju pojedine zadatke analize podataka.
Takvi agenti mogu uspoređivati informacije, procjenjivati njihovu pouzdanost i predlagati moguće postupke, dok odluke o uporabi oružja ostaju u nadležnosti ljudi.
Prema navodima kompanije, sustav bi trebao omogućiti bržu obradu podataka i smanjiti opterećenje vojnih analitičara.
Helsing tvrdi da bi početnu verziju Clarityja mogao isporučiti njemačkoj vojnoj brigadi raspoređenoj u Litvi u roku od nekoliko mjeseci.
Međutim, kompanija nije potvrdila koriste li vojni korisnici već njezin novi sustav niti je objavila točan datum njegova početka operativne uporabe.
Nizozemska je još jedna europska država koja želi smanjiti ovisnost o američkom vojnom softveru.
Iako njezine oružane snage već koriste pojedine Palantirove proizvode, nizozemska vlada želi pronaći europsku alternativu u sljedeće dvije godine.
Derk Boswijk, nizozemski dužnosnik zadužen za nabavu vojne opreme, rekao je Reutersu da vojska već pregovara s potencijalnim dobavljačima.
Prema njegovim riječima, budući sustav vjerojatno neće razviti jedna kompanija, nego više nizozemskih i drugih europskih tehnoloških tvrtki.
Boswijk smatra da Europa raspolaže velikim znanjem u području umjetne inteligencije i analize podataka, ali da su te sposobnosti raspršene među brojnim kompanijama.
Uz Helsing, za razvoj europskih vojnih softverskih sustava zainteresirano je više velikih kompanija i tehnoloških startupa.
Među njima je danski Systematic, čija se platforma SitaWare već koristi u njemačkim oružanim snagama i pojedinim dijelovima NATO-a.
SitaWare omogućuje razmjenu informacija i koordinaciju vojnih postrojbi, zbog čega Systematic već ima iskustva s razvojem softvera za složene obrambene sustave.
U Francuskoj se među relevantnim kompanijama nalaze Thales i Safran, veliki proizvođači obrambene i zrakoplovne tehnologije.
Sve važniju ulogu pokušavaju ostvariti i manje tehnološke kompanije, poput pariškog startupa Comand AI.
Njihov interes pokazuje da razvoj vojne umjetne inteligencije postaje sve značajniji dio europske obrambene industrije.
Dok su tradicionalni proizvođači obrambene opreme najveći dio prihoda ostvarivali prodajom zrakoplova, oklopnih vozila, radara i drugih fizičkih sustava, softver postaje sve važniji za djelovanje suvremenih vojski.
Za europske tehnološke kompanije to otvara mogućnost ulaska na tržište kojim su dugo dominirali veliki proizvođači vojne opreme.
Međutim, za konkuriranje Palantiru neće biti dovoljno razviti napredan model umjetne inteligencije.
Dobavljači će morati dokazati da njihovi sustavi mogu pouzdano raditi u zahtjevnim uvjetima, sigurno obrađivati povjerljive podatke i povezivati se s postojećom vojnom infrastrukturom.
