Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug RH na kraju siječnja ove godine iznosio je 42,2 mlrd. eura. Premda je na mjesečnoj razini zabilježio rast od 540 mil. eura (1,3%), u siječnju je nastavljen trend smanjenja bruto inozemnog duga koji neprekidno datira od studenog 2015. godine. Tako je u odnosu na lanjski siječanj, ukupni bruto inozemni dug za 3,1 mlrd. eura niži (godišnji pad od 6,8%)…

Rast bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini prvenstveno je posljedica transakcija HNB-a (gdje je zabilježen prirast od preko 1 mlrd. eura u odnosu na prosinac prošle godine), dok su istovremeno ostali sektori zabilježili mjesečni pad duga.

Najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao od daljnjeg nastavka razduživanja financijskog sektora tj. banaka čiji se bruto inozemni dug krajem siječnja ove godine spustio na 4,3 mlrd. eura (4,7% niže u odnosu na prosinac 2016.). U usporedbi s istim mjesecom lani, banke su smanjile inozemne obveze za preko 1,7 mlrd. eura, nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini neprekidno datira od svibnja 2012. godine. Tako je nastavljen snažan trend razduživanja banaka po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 28,3%, što je posljedica relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima. Također, strukturnim operacijama središnje banke povećali su se dugoročni izvori financiranja banaka u kunama što je posljedično rezultiralo povećanom atraktivnošću zaduživanja na domaćem tržištu.

Također, i u segmentu poduzeća vidljiva je veća potražnja za kunskim kreditima (uz smanjenu potražnju za eurskim kreditima). Naime, višak likvidnosti na domaćem tržištu snizio je cijenu financiranja kredita u kunama na razinu dominantnog kreditiranja u eurima, stoga banke jačaju ponudu kunskih kredita poduzećima ciljajući na refinanciranje inozemnih dugova poduzeća. Tako je ukupan bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem siječnja iznosio 15 mlrd. eura što je za 962 mil. eura (6%) niže u odnosu na isti mjesec 2016.

Godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora.

Naime, na kraju siječnja bruto inozemni dug sektora opće države iznosio je 14,7 mlrd. eura što je za preko 1 mlrd. eura niže u odnosu na isti mjesec lani (godišnji pad od 6,8%). Nakon prošlogodišnjeg odgođenog plasmana euroobveznice, zamjetno je smanjenje inozemnog duga opće države te veća usmjerenost države ka financiranju na domaćem tržištu.

“Prema našim očekivanjima, uz predviđeni rast BDP-a, i u ovoj godini očekujemo nastavak trenda godišnjeg pada bruto inozemnog duga, podržanog smanjenjem zaduženosti svih ključnih sektora”, objavili su RBA analitičari.