Menu
Ekonomski analitičar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i nekadašnji ministar gospodarstva u Vladi SDP-a Ljubo Jurčić u razgovoru za Novi list analizira aktualnu gospodarsku situaciju u svjetlu najavljenih privatizacija Croatia osiguranja i Hrvatske poštane banke, te monetizacije autocesta...
"Monetizacija nije pravi pojam. Taj izraz malo prikriva pravi problem, a problem je javni dug. Čak ni javni dug nije toliki problem nego se na neki način želi uzeti kredit za pokriće državnih obaveza bez obzira otkuda dolaze, od cesta ili neke druge javne potrošnje, gdje bi se dio tog kredita vraćao iz naplata cestarine, a ostatak bi se plaćao opet iz proračuna. Tako da se tim nazivom pokušala sakriti prava suština stvari. A on nije ni financijski ni politički opravdan. Ako bi monetizacija završila kreditom iz inozemstva kao neka vrsta koncesije onda bi kamata završila u inozemstvu, onda bi premija rizika na dugoročnu naplatu završila u inozemstvu, naplata za upravljanje bi završila u inozemstvu, baš kao i profit. To su sve dijelovi nacionalnog dohotka koji bi pripadali strancima.
Tako da monetizacija javnih cesta niti je dobar pojam niti je dobar način pokrivanja javnog duga. Hrvatski javni dug treba što više pokriti iz domaćih izvora, naprimjer mirovinski ili drugi institucionalni hrvatski fondovi. U tom slučaju sve ovo, i kamata i premija osiguranja i zarada i naplata za upravljanje ostala bi u Hrvatskoj kao dio hrvatskog nacionalnog proizvoda. Tako da bi finaciranje kroz ovaj oblik koji Vlada sada predlaže bilo bi lošije, ekonomski i politički neopravdano jer Hrvatska ide u tržište i kapitalizam. A dati neku imovinu na 30 ili 50 godina znači da dajete vlastiti kapital drugima tako da bi se hrvatski kapital na taj način smanjio. Ja jesam za refinanciranje tog javnog duga i pokriće, ali na domaćem tržištu kroz drugačiji aranžman.
Nitko vam ništa neće dati badava, jasan je Jurčić.
"Oni će računati Hrvatskoj kamatu. Zašto bi oni davali kamatu do dva-tri posto ako se Hrvatska vani zadužuje uz šest ili sedam posto. Ako se posuđuje na 20 ili 30 godina premija rizika je visoka i ona će se sigurno ukalkulirati u kamatu. Ako idu upravljati cestom zaračunat će i naknadu za upravljanje cestom. A osim toga žele raditi s profitom jer nisu karitativna ustanova. Kada se to sve skupa zbroji država taj dug može refinancirati uz pet ili šest posto kamata, a kroz monetizaciju javnog duga trošak bi na taj način išao na od deset do 15 posto.
Tako da je to i financijski i ekonomski potpuno neisplativo. Ti financijeri nisu karitativne ustanove koje nam to poklanjaju. Dakle ako to država financira na svoj uobičajeni način koštat će je šest ili sedam posto, a na ovaj način ona će doći do velikog iznosa novca koji će je koštati preko deset posto. I uz to bi u kratkom roku knjigovodstveno smanjilo dug na javnom računu, ali bi hrvatsku državu u cijelosti zadužilo s većim kamatama nego da je koristila uobičajene instrumente. Dakle, lako se može naći investitor, to nisu neki veliki novci na svjetskom tržištu, ali to će biti puno skuplje."
