Menu
Microsoft je odustao od planiranog korištenja velikog AI podatkovnog centra u britanskom Essexu nakon što se pokazalo da bi priključak na elektroenergetsku mrežu mogao kasniti sve do početka 2030-ih. Projekt je trebao biti jedan od važnijih dijelova britanske AI infrastrukture i uključivati više od 23.000 Nvidijinih procesora, ali cijela priča pokazuje da najveće ograničenje u utrci za umjetnu inteligenciju više nisu samo čipovi i kapital, nego i pristup dovoljnoj količini električne energije.
Riječ je o podatkovnom centru u Loughtonu koji razvija britanska kompanija Nscale. Microsoft je ondje trebao zakupiti svih 50 megavata početnog kapaciteta, uz mogućnost povećanja na 90 megavata, a u kompleks je bilo planirano smjestiti 23.040 Nvidia GB300 procesora namijenjenih Microsoftovim Azure AI uslugama.
Projekt je ranije predstavljan kao jedan od ključnih britanskih AI infrastrukturnih projekata, ali Microsoft se sada povukao iz dogovora za tu lokaciju. Kompanija nije službeno objavila razlog, no britanski izvori navode da je glavni problem kašnjenje priključka na elektroenergetsku mrežu, koji bi mogao biti dostupan tek nakon 2030. godine. Nscale tvrdi da suradnja s Microsoftom ostaje te da za lokaciju traži drugog korisnika i alternativne izvore napajanja.
Loughton je bio jedan od projekata koji su trebali pokazati da Ujedinjeno Kraljevstvo može izgraditi dovoljno snažnu infrastrukturu za treniranje i pokretanje najnaprednijih AI modela. Nscale je još početkom 2025. najavio ulaganje od 2,5 milijardi dolara u britanske podatkovne centre, a lokacija u Essexu trebala je biti važan dio tog plana.
Financial Times navodi da se u Ujedinjenom Kraljevstvu trenutačno u redu za priključak na mrežu nalazi oko 315 planiranih podatkovnih centara koji zajedno traže približno 73 gigavata snage. Za usporedbu, najveća trenutačna potrošnja električne energije cijele zemlje iznosi oko 45 gigavata.
Te brojke dobro pokazuju koliko se brzo promijenila priroda investicijskog booma vezanog uz AI tehnologije. Prije nekoliko godina glavni izazov bilo je može li neka kompanija nabaviti dovoljno Nvidijinih procesora. Danas je sve važnije pitanje ima li ih uopće gdje priključiti.
Moderni AI podatkovni centri troše goleme količine električne energije, a njihov priključak na mrežu ne može se riješiti kao kod običnog poslovnog objekta. Potrebne su nove trafostanice, jači prijenosni vodovi, dodatni mrežni kapaciteti i višegodišnje planiranje s operatorima elektroenergetskog sustava. Kada se desetci velikih projekata istodobno pokušavaju priključiti na istu mrežu, rokovi vrlo brzo počinju rasti.
Nscale već gradi ili planira velike AI komplekse u Norveškoj, Portugalu, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u. U Norveškoj za Microsoft razvija kampus u Narviku kapaciteta 230 megavata, dok se u Portugalu priprema velika infrastruktura s desecima tisuća Nvidijinih procesora nove generacije. Takve lokacije imaju važnu prednost: lakši pristup velikim količinama električne energije i manje zagušene mreže.
To bi dugoročno moglo promijeniti i kartu europskih podatkovnih centara. Zemlje koje imaju dovoljno električne energije, brže procedure za priključak i stabilnu mrežu mogu postati privlačnije od tradicionalnih tehnoloških središta poput Londona, Frankfurta ili Amsterdama, gdje je energetska infrastruktura već ionako pod velikim pritiskom.
Norveška, Švedska, Finska i Portugal zato sve češće privlače projekte koji bi prije desetak godina gotovo automatski završili u najvećim europskim poslovnim centrima. Za kompanije poput Microsofta više nije najvažnije samo gdje se nalazi najveći broj korisnika ili zaposlenika, nego i gdje se u razumnom roku može osigurati nekoliko desetaka ili stotina megavata električne energije.
