Menu
Njemački proizvođač luksuznih automobila Audi planira uložiti oko četiri milijarde dolara u izgradnju svoje prve tvornice u Sjedinjenim Američkim Državama, u kojoj bi se godišnje moglo proizvoditi do 200.000 vozila. Investiciju je na predizbornom skupu u američkoj saveznoj državi Georgiji najavio predsjednik Donald Trump, no istovremeno, Audijevi planovi su izazvali zabrinutost u Njemačkoj, gdje se Volkswagenova grupacija već suočava s pritiscima na smanjenje troškova i broja zaposlenih.
Nova Audijeva tvornica trebala bi se graditi u blizini grada Macona u Georgiji, a prema najavljenim planovima otvorila bi približno 4.500 radnih mjesta. Gradnja bi trebala započeti 2027. godine, dok se početak proizvodnje očekuje početkom sljedećeg desetljeća. Konačnu odluku o ulaganju još mora odobriti nadzorni odbor Volkswagenove grupacije, u čijem sastavu posluje Audi.
U novoj tvornici planira se proizvodnja velikih luksuznih SUV modela namijenjenih prvenstveno američkom tržištu, uključujući Audi Q7, Q8 i Q9. Proizvodnja u SAD-u omogućila bi kompaniji da smanji ovisnost o uvozu automobila iz Europe i Meksika, a time i troškove povezane s američkim carinama.
Najava ulaganja dolazi u trenutku kada američka trgovinska politika sve snažnije utječe na poslovne odluke europskih proizvođača automobila. Prema Audijevim podacima, carine na uvoz automobila i automobilskih dijelova prošle su godine kompaniju stajale približno 1,2 milijarde eura, što je dodatno opteretilo njezino poslovanje na jednom od najvažnijih svjetskih tržišta.
Američki predsjednik Donald Trump predstavio je Audijevu investiciju kao dokaz da njegova politika visokih carina potiče strane proizvođače na otvaranje novih proizvodnih pogona u Sjedinjenim Državama.
Trump je najavu iznio na predizbornom skupu u Georgiji, uoči izbora za američki Kongres koji će se održati 3. studenoga. Na skupu mu se pridružio i predsjednik uprave Audija Gernot Döllner, što je izazvalo kritike dijela njemačke javnosti i predstavnika zaposlenika.
Döllner je dan poslije branio svoju odluku o sudjelovanju na događaju, naglasivši da je ulaganje rezultat višemjesečnih priprema i pregovora, a ne iznenadna politička odluka. Prema njegovim riječima, prihvaćanje poziva američkog predsjednika predstavlja izraz poštovanja prema instituciji predsjednika i zemlji u kojoj Audi namjerava ulagati.
Predsjednik Audijeve uprave pritom je odbacio tvrdnje da bi izgradnja nove tvornice u SAD-u nužno značila slabljenje poslovanja u Njemačkoj. Smatra da bi snažnija prisutnost na američkom tržištu mogla dugoročno pomoći cijeloj kompaniji, uključujući njezine europske proizvodne pogone.
Audi trenutačno sve automobile namijenjene američkom tržištu uvozi iz Europe ili Meksika, zbog čega je posebno izložen promjenama američke carinske politike. Izgradnja vlastite tvornice omogućila bi mu veću kontrolu nad troškovima i bolju prilagodbu potražnji američkih kupaca.
Iako bi nova tvornica trebala otvoriti tisuće radnih mjesta u SAD-u, najava ulaganja izazvala je zabrinutost u Njemačkoj, gdje Volkswagenova grupacija provodi opsežno restrukturiranje poslovanja.
Njemački industrijski sindikat IG Metall kritizirao je Döllnerovo pojavljivanje na Trumpovu predizbornom skupu, smatrajući da takav potez šalje pogrešnu poruku zaposlenicima u Njemačkoj.
Predsjednica sindikata Christiane Benner, koja je ujedno zamjenica predsjednika Volkswagenova nadzornog odbora, poručila je da jačanje Audijeva položaja na američkom tržištu ima poslovnog smisla, ali da kompanija istodobno mora jasno definirati budućnost svojih zaposlenika u Njemačkoj.
Sličan stav iznio je i Olaf Lies, premijer njemačke savezne države Donje Saske, koja je jedan od najvećih dioničara Volkswagenove grupacije. Lies smatra da širenje proizvodnje u SAD-u može biti prilika za njemačku automobilsku industriju, ali samo ako pridonese očuvanju radnih mjesta i gospodarske aktivnosti u Njemačkoj, umjesto da dovede do njihova preseljenja.
Zabrinutost sindikata dodatno je pojačana činjenicom da Volkswagen već razmatra budućnost pojedinih proizvodnih pogona nakon 2030. godine. Među tvornicama čija je dugoročna budućnost predmet rasprava nalazi se i Audijev pogon u Neckarsulmu, jednom od važnijih središta njemačke automobilske industrije.
Planovi za ulaganje u američku proizvodnju dolaze u zahtjevnom razdoblju za Audi. Kompanija je posljednje dvije godine bilježila pad prodaje, a negativan trend nastavio se i tijekom 2026.
U prvoj polovici godine Audijeva globalna prodaja smanjena je za približno sedam posto, dok je na američkom tržištu pad iznosio oko 16 posto.
Osim visokih američkih carina, poslovanje njemačkog proizvođača opterećuje i sve snažnija konkurencija kineskih automobilskih kompanija, osobito na tržištu električnih vozila. Kineski proizvođači posljednjih su godina znatno poboljšali kvalitetu i tehnološku opremljenost svojih modela, što dodatno otežava položaj tradicionalnih europskih marki.
Volkswagenova grupacija zato nastoji prilagoditi svoju globalnu proizvodnju novim tržišnim okolnostima, uz istodobno smanjenje troškova i ulaganja u razvoj novih modela.
Prema pisanju Reutersa, Audi razmatra i dodatnu proizvodnju približno 25.000 vozila godišnje u američkoj saveznoj državi Južnoj Karolini, gdje Volkswagenova marka Scout Motors već gradi tvornicu vrijednu oko dvije milijarde dolara.
Dio vozila proizvedenih u SAD-u mogao bi se izvoziti na druga tržišta, što bi dodatno promijenilo dosadašnju raspodjelu proizvodnje unutar Volkswagenove grupacije.
Audijeva najava uklapa se u širi trend prilagodbe svjetskih proizvođača automobila američkoj trgovinskoj politici. Visoke carine na uvoz vozila i automobilskih dijelova povećale su troškove poslovanja kompanija koje američko tržište opskrbljuju iz inozemstva, zbog čega sve više proizvođača razmatra proširenje lokalne proizvodnje.
Slične planove već su predstavili i drugi veliki proizvođači. Japanska Toyota najavila je ulaganje od 3,6 milijardi dolara u proširenje proizvodnih kapaciteta u Teksasu, dok južnokorejski Hyundai i japanska Honda također razmatraju dodatna ulaganja u američke tvornice.
Ipak, američka carinska politika izaziva podijeljene reakcije. Dok Trumpova administracija tvrdi da carine potiču otvaranje novih radnih mjesta i povratak industrijske proizvodnje u SAD, kritičari upozoravaju da one istodobno povećavaju cijene automobila i stvaraju neizvjesnost za proizvođače i potrošače.
Za europsku automobilsku industriju takav razvoj događaja predstavlja dodatni izazov. Kompanije koje žele zadržati konkurentnost na američkom tržištu sve češće moraju ulagati u lokalnu proizvodnju, dok se njihove europske tvornice suočavaju s rastućim troškovima i slabijom potražnjom.
