Menu
Unatoč golemim ulaganjima u umjetnu inteligenciju, većina velikih američkih kompanija zasad ne bilježi očekivano povećanje profitabilnosti. Na to upozorava Torsten Slok, glavni ekonomist investicijske kompanije Apollo Global Management, čija najnovija analiza pokazuje da su financijske koristi od razvoja umjetne inteligencije zasad uglavnom koncentrirane gotovo isključivo među najvećim tehnološkim kompanijama.
Slok je usporedio kretanje profitnih marži i prihoda po zaposleniku sedam najvećih američkih tehnoloških kompanija, poznatih kao Veličanstvenih sedam, s preostale 493 kompanije iz burzovnog indeksa S&P 500, koji obuhvaća neke od najvećih američkih kompanija.
Rezultati pokazuju veliku razliku. Dok sedam tehnoloških divova ostvaruje profitne marže od približno 30 posto i bilježi snažan rast prihoda po zaposleniku, kod preostalih kompanija profitne marže kreću se oko deset posto, bez značajnijeg poboljšanja posljednjih godina.
Slok smatra da takvi podaci zasad ne pružaju jasne dokaze da je umjetna inteligencija donijela očekivani rast produktivnosti i profitabilnosti u širem američkom gospodarstvu.
Banke, industrijske kompanije, trgovci i brojna druga poduzeća sve više koriste umjetnu inteligenciju za obradu podataka, automatizaciju administrativnih poslova i poboljšanje korisničke podrške, no te promjene zasad nisu dovele do vidljivog povećanja njihovih ukupnih profitnih marži.
Slok pritom upozorava da dio kompanija počinje preispitivati koliko im se isplati plaćati napredne AI usluge. Troškovi korištenja takvih sustava, koji se često obračunavaju prema količini obrađenog teksta i drugih podataka, sve se češće promatraju kao dodatno financijsko opterećenje, a ne kao ulaganje koje će sigurno donijeti veće prihode.
To ipak ne znači da umjetna inteligencija nema gospodarsku vrijednost. Pojedine kompanije već ostvaruju uštede i povećavaju učinkovitost zahvaljujući novim alatima, ali takvi rezultati još nisu dovoljno izraženi da bi se jasno odrazili na financijske pokazatelje većeg dijela američkog gospodarstva.
Jedan od mogućih razloga jest činjenica da uvođenje umjetne inteligencije često zahtijeva znatno više od kupnje novih računalnih programa. Kompanije moraju prilagoditi postojeće poslovne procese, povezati nove alate sa svojim informacijskim sustavima i osposobiti zaposlenike za njihovo korištenje.
Takve promjene zahtijevaju vrijeme i dodatna ulaganja, a financijske koristi ne moraju biti vidljive odmah.
Primjerice, umjetna inteligencija može zaposleniku omogućiti da određeni zadatak obavi znatno brže, ali to samo po sebi ne znači da će kompanija ostvariti veće prihode ili dobit. Da bi povećanje učinkovitosti donijelo mjerljive financijske rezultate, poduzeće mora pronaći način da ušteđeno vrijeme iskoristi za dodatne poslove, poboljšanje usluga ili smanjenje troškova.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da korištenje naprednih AI sustava također ima svoju cijenu. Pretplate na poslovne alate, računalna infrastruktura, prilagodba postojećih sustava i edukacija zaposlenika mogu povećati troškove prije nego što se ostvare očekivane uštede.
Slokovo upozorenje dolazi u trenutku kada ulagači sve pažljivije prate troškove razvoja umjetne inteligencije. Najveće američke tehnološke kompanije najavljuju rekordna ulaganja u podatkovne centre, napredne procesore i energetsku infrastrukturu, a pitanje njihove dugoročne isplativosti postaje sve važnije za procjenu vrijednosti njihovih dionica.
Posebno je zanimljivo da se velik dio trenutačnih financijskih koristi od umjetne inteligencije ostvaruje među kompanijama koje prodaju tehnologiju i infrastrukturu potrebnu za njezin razvoj. Poduzeća koja te tehnologije kupuju, s druge strane, još pokušavaju pronaći načine kako ih iskoristiti za povećanje prihoda i smanjenje troškova.
Takva razlika otvara pitanje može li se sadašnji val ulaganja dugoročno održati ako se očekivani rast produktivnosti ne počne širiti i na druge gospodarske djelatnosti.
Slok upozorava i da kompanije iz tradicionalnih sektora često nemaju potrebu koristiti najnovije i najskuplje modele umjetne inteligencije. Za mnoge svakodnevne poslovne zadatke dovoljna su jednostavnija i jeftinija rješenja, zbog čega nisu spremne plaćati visoke cijene naprednih AI usluga.
To bi moglo predstavljati dodatni izazov za tehnološke kompanije koje računaju na snažan rast potražnje za svojim proizvodima i uslugama.
Ipak, izostanak vidljivog povećanja profitnih marži zasad nije dokaz da su ulaganja u umjetnu inteligenciju promašena. Nove tehnologije često zahtijevaju dulje razdoblje prilagodbe prije nego što njihov puni učinak postane vidljiv u poslovnim rezultatima.
Slokovi zaključci nadovezuju se na upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, koji ističu da bi umjetna inteligencija mogla znatno povećati produktivnost svjetskog gospodarstva, ali da njezina stvarna primjena zasad zaostaje za velikim očekivanjima.
Iako milijuni zaposlenika svakodnevno koriste alate poput ChatGPT-a za pisanje, istraživanje, analizu podataka i druge zadatke, znatno je manje kompanija koje su uspjele temeljito promijeniti način poslovanja i ostvariti značajnije financijske koristi.
Slok zaključuje da će stvarni gospodarski uspjeh umjetne inteligencije u konačnici ovisiti o njezinoj primjeni izvan kruga najvećih tehnoloških kompanija.
