Menu
Meta, vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, najavila je uvođenje nove klase dionica bez prava glasa, čime želi olakšati financiranje golemih ulaganja u umjetnu inteligenciju. No promjena vlasničke strukture ima još jednu važnu svrhu: Marku Zuckerbergu omogućit će prodaju dijela njegova udjela u kompaniji bez gubitka kontrole, što bi moglo biti posebno važno ako kalifornijski birači prihvate prijedlog novog poreza na bogatstvo milijardera.
Američki tehnološki div Meta priprema jednu od najvažnijih promjena svoje vlasničke strukture posljednjih godina. Kompanija je 21. listopada najavila uvođenje nove klase dionica, nazvane Class C, koje neće imati pravo glasa, ali će njihovim vlasnicima pripadati ekonomska prava usporediva s onima postojećih običnih dionica.
Promjena bi trebala stupiti na snagu 19. siječnja 2027. godine, kada će postojeći dioničari za svaku dionicu klase A ili B koju posjeduju dobiti jednu novu dionicu klase C. Meta planira nove dionice uvrstiti na američku burzu Nasdaq, gdje bi se njima trgovalo odvojeno od postojećih dionica.
Za dioničare će to biti slično klasičnoj podjeli dionica u omjeru dva prema jedan. Iako će dobiti dodatne dionice, sama raspodjela neće ih učiniti bogatijima jer se ukupna vrijednost njihova ulaganja time ne povećava automatski.
Meta će, međutim, dobiti mogućnost da ubuduće izdaje dodatne dionice bez prava glasa i tako prikuplja novac za nova ulaganja, preuzimanja drugih kompanija ili nagrađivanje zaposlenika, a da pritom ne mijenja raspodjelu glasačke moći među postojećim dioničarima.
Takva mogućnost posebno je važna u trenutku kada Meta troši dosad nezabilježene iznose na razvoj umjetne inteligencije. Kompanija očekuje da će njezina kapitalna ulaganja u 2026. dosegnuti između 135 i 145 milijardi dolara, ponajprije zbog izgradnje podatkovnih centara i nabave računalne opreme potrebne za razvoj naprednih AI sustava.
Meta već godinama ima vlasničku strukturu koja njezinu osnivaču Marku Zuckerbergu omogućuje kontrolu nad kompanijom, iako ne posjeduje većinu njezine ukupne ekonomske vrijednosti.
Postojeće dionice klase A donose jedan glas po dionici, dok dionice klase B donose deset glasova. Zuckerberg kontrolira gotovo sve dionice klase B i zahvaljujući njima raspolaže većinom glasačkih prava, što mu omogućuje odlučujući utjecaj na sastav upravnog odbora i strateške odluke kompanije.
Nova klasa C razlikovat će se upravo po tome što neće imati pravo glasa. Budući vlasnici tih dionica moći će sudjelovati u promjenama tržišne vrijednosti Mete, ali neće moći glasovati o pitanjima o kojima odlučuju dioničari.
Za Zuckerberga to otvara važnu mogućnost. Prodajom novih dionica moći će unovčiti dio svojeg vlasničkog udjela, a da pritom ne mora prodavati dionice koje mu osiguravaju kontrolu nad kompanijom.
Upravo je ta mogućnost bila jedno od ključnih pitanja u pregovorima između Zuckerbergovih predstavnika i posebnog odbora neovisnih članova Metina upravnog odbora.
Prema dokumentaciji podnesenoj američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burze (SEC), odbor je mjesecima razmatrao različite modele izdavanja novih dionica kako bi uskladio Zuckerbergove interese s interesima ostalih dioničara.
Iako Meta službeno ističe potrebu za dodatnim mogućnostima financiranja poslovanja, pregovori o novoj klasi dionica bili su usko povezani i s prijedlogom novog poreza na bogatstvo u Kaliforniji.
Na referendumu 3. studenoga kalifornijski birači odlučivat će o prijedlogu nazvanom Proposition 40. Njime se predviđa jednokratni porez od pet posto na obuhvaćenu neto imovinu milijardera koji su bili stanovnici Kalifornije 1. siječnja 2026. godine.
Prihod od poreza najvećim bi dijelom bio namijenjen financiranju zdravstvenog sustava, dok bi se manji dio koristio za obrazovanje i programe pomoći u prehrani.
Za Zuckerberga bi takav porez mogao predstavljati znatnu financijsku obvezu. Prema procjenama koje prenosi Associated Press, njegovo bogatstvo premašuje 220 milijardi dolara, što znači da bi moguća porezna obveza mogla iznositi više od 11 milijardi dolara. Konačan iznos ovisio bi o pravilima za utvrđivanje porezne osnovice.
Problem je u tome što najveći dio Zuckerbergova bogatstva nije u gotovini, nego u dionicama Mete. Kako bi prikupio novac za eventualno plaćanje poreza, mogao bi biti prisiljen prodati dio vlasničkog udjela, što bi bez nove strukture moglo smanjiti njegovu glasačku moć.
Nova klasa dionica nudi mu drukčije rješenje. Zuckerberg će moći prodati dio novih dionica koje nemaju pravo glasa i tako prikupiti novac bez odgovarajućeg smanjenja kontrole nad Metom.
Prema dogovoru s kompanijom, odmah će moći slobodno prodati do 20 posto dionica klase C koje dobije pri njihovoj početnoj raspodjeli. Prema procjeni Associated Pressa, riječ je o dionicama koje predstavljaju približno deset posto njegova ukupnog ekonomskog udjela u kompaniji.
Preostali dio novih dionica podlijegat će ograničenjima prodaje. Ona će se postupno ukidati tijekom osam godina, pod uvjetom da Zuckerberg nastavi raditi na vodećoj funkciji u Meti.
Ako poželi prodati dio tih dionica prije isteka ograničenja, morat će istodobno prodati ili pretvoriti odgovarajući broj dionica s glasačkim pravima, čime bi se smanjio i njegov utjecaj na upravljanje kompanijom.
Dokumentacija podnesena SEC-u otkriva i da je Zuckerberg tijekom pregovora ozbiljno razmatrao preseljenje iz Kalifornije.
U jednom je trenutku obavijestio članove Metina upravnog odbora da priprema korake za promjenu prebivališta te da namjerava oglasiti prodaju svoje kuće u Palo Altu.
Ta je mogućnost izazvala zabrinutost među članovima odbora, koji su smatrali da bi odlazak osnivača iz savezne države u kojoj Meta ima sjedište mogao negativno utjecati na zaposlenike i poslovanje kompanije.
U konačnom dogovoru Zuckerberg se obvezao ostati stanovnik Kalifornije, odnosno savezne države u kojoj Meta bude imala sjedište, sljedećih osam godina, osim u slučaju značajnih nepredviđenih okolnosti.
Time je zaključen višemjesečni pregovarački proces u kojem su razmatrani različiti modeli izdavanja novih dionica. Zuckerberg je u početku predlagao znatno veći broj novih dionica, uključujući omjer od čak 20 novih dionica za svaku postojeću, no konačno je prihvaćen omjer jedan prema jedan.
Posebni odbor pritom je inzistirao na ograničenjima prodaje koja bi trebala spriječiti situaciju u kojoj bi Zuckerberg mogao prodati gotovo sav svoj ekonomski udio, a zadržati presudnu kontrolu nad kompanijom.
U pregovorima je odustao i od zahtjeva za novim programom nagrađivanja povezanim s poslovnim rezultatima. Umjesto toga, konačni sporazum predviđa mogućnost dodatne raspodjele dionica svim dioničarima ako Metina dionica ostvari iznimno velik rast vrijednosti i ispuni druge propisane uvjete.
