Menu
Kalifornija ipak neće uvesti poseban porez na bogatstvo milijardera. Birači su na izborima održanima 3. studenoga odbacili prijedlog poznat kao Proposition 40, čime je završena višemjesečna rasprava o dodatnom oporezivanju najbogatijih stanovnika američke savezne države u kojoj se nalazi Silicijska dolina, središte američke visokotehnološke industrije.
Prema rezultatima koje je 9. studenoga potvrdio Associated Press, protiv uvođenja poreza glasalo je približno 52,8 posto birača, dok ga je podržalo 47,2 posto.
Odluka je uslijedila nakon iznimno skupe kampanje u kojoj su se sukobili sindikati i zagovornici većeg oporezivanja bogatih s dijelom tehnološke industrije, investitorima i poslovnim organizacijama.
Kako piše Reuters, prijedlog je imao i šire političko značenje jer su ga njegovi zagovornici predstavljali kao mogući model oporezivanja velikog bogatstva u drugim američkim saveznim državama.
Prijedlogom je bilo predviđeno uvođenje jednokratnog poreza od pet posto na obuhvaćenu neto imovinu osoba čije bogatstvo premašuje milijardu dolara.
Porez bi se odnosio na milijardere koji su 1. siječnja 2026. bili porezni rezidenti Kalifornije. Njihova imovina uključivala bi, među ostalim, dionice, udjele u kompanijama i različite oblike financijskih ulaganja.
Za razliku od poreza na dohodak, koji se obračunava na ostvarene prihode, predloženi namet temeljio bi se na procijenjenoj vrijednosti imovine. To znači da bi porezna obveza mogla nastati i bez prethodne prodaje dionica ili ostvarivanja kapitalne dobiti.
Prema procjenama zagovornika, porez bi obuhvatio približno 200 milijardera i tijekom pet godina mogao donijeti oko 100 milijardi dolara.
Najveći dio prikupljenog novca, odnosno 90 posto, bio bi namijenjen zdravstvenom sustavu, dok bi preostalih deset posto bilo usmjereno na obrazovanje i programe pomoći u prehrani.
Inicijativu je pokrenuo sindikat zdravstvenih radnika SEIU-UHW, koji je dodatne prihode smatrao potrebnima za ublažavanje posljedica smanjenja financiranja zdravstvenih programa iz saveznog proračuna.
Protivnici su, međutim, upozoravali da bi takav način oporezivanja mogao potaknuti najbogatije stanovnike na preseljenje, što bi dugoročno moglo smanjiti porezne prihode Kalifornije.
Kampanja protiv uvođenja poreza privukla je iznimno velike donacije, ponajprije iz tehnološkog i investicijskog sektora.
Prema pisanju CalMattersa, bogati protivnici poreza izdvojili su ukupno oko 378 milijuna dolara za zaustavljanje prijedloga i potporu povezanim referendumskim inicijativama.
Među najistaknutijim donatorima bio je Sergey Brin, suosnivač Googlea i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, koji je za kampanje protiv poreza i povezane inicijative izdvojio više od 100 milijuna dolara.
Razmjeri financiranja pokazali su koliko je porezno pitanje bilo važno dijelu tehnološke industrije, u kojoj se bogatstvo osnivača kompanija često temelji na velikim vlasničkim udjelima.
Za razliku od redovitih prihoda, vrijednost takve imovine može snažno rasti ili padati ovisno o cijeni dionica na burzi.
Zbog toga su protivnici poreza upozoravali da bi pojedini milijarderi morali prodavati dio svojih dionica ili druge imovine kako bi podmirili poreznu obvezu.
Zagovornici su odgovarali da bi osobe s tolikom vrijednošću imovine trebale snositi veći dio troškova financiranja javnih usluga, osobito u razdoblju povećanih proračunskih pritisaka.
Jedan od zanimljivijih aspekata političke rasprave bile su podjele unutar Demokratske stranke, koja tradicionalno ima snažnu potporu u Kaliforniji.
Među protivnicima prijedloga bio je i demokratski guverner Gavin Newsom, koji je upozoravao da bi novi porez mogao narušiti konkurentnost kalifornijskog gospodarstva.
Newsom i drugi protivnici smatrali su da bi odlazak dijela najbogatijih stanovnika mogao imati negativne posljedice za dugoročne porezne prihode, budući da osobe s vrlo visokim primanjima već plaćaju znatan dio poreza na dohodak u Kaliforniji.
S druge strane, prijedlog su podržavali senator Bernie Sanders, demokratski kongresnik Ro Khanna i dio sindikata.
Njihov je argument bio da rast vrijednosti imovine najbogatijih stanovnika nije jednako praćen rastom životnog standarda ostatka stanovništva te da bi dodatni porezni prihodi mogli pomoći u financiranju javnih usluga.
Moguće preseljenje milijardera u druge američke savezne države bilo je jedno od središnjih pitanja kampanje.
Kalifornija je sjedište brojnih vodećih svjetskih tehnoloških kompanija, uključujući Apple, Google, Metu i Nvidiju, a njezin gospodarski razvoj desetljećima je povezan s tehnološkim poduzetništvom i ulaganjima rizičnog kapitala.
Međutim, kompanije i njihovi osnivači nisu nužno trajno vezani uz jednu saveznu državu.
Kako piše Los Angeles Times, neki istaknuti tehnološki milijarderi, uključujući Googleove suosnivače Sergeya Brina i Larryja Pagea, promijenili su prebivalište u kontekstu rasprave o novom porezu.
Protivnici su takve poteze navodili kao potvrdu zabrinutosti da bi dodatno oporezivanje moglo potaknuti odlazak najbogatijih stanovnika.
Odbacivanje prijedloga predstavlja važan ishod za poslovne organizacije i tehnološke milijardere koji su se protivili dodatnom oporezivanju imovine.
No rasprava time nije završena.
Predstavnici sindikata SEIU-UHW već su najavili mogućnost pokretanja nove inicijative na izborima 2028. godine ako kalifornijske vlasti u međuvremenu ne pronađu drugo rješenje za financiranje zdravstvenih programa.
Odluka kalifornijskih birača mogla bi imati odjeka i izvan granica te savezne države, budući da se o dodatnom oporezivanju velikog bogatstva posljednjih godina raspravlja i u drugim dijelovima SAD-a.
Za zagovornike takvih mjera riječ je o mogućnosti povećanja javnih prihoda i smanjivanja gospodarskih nejednakosti. Protivnici upozoravaju na rizik odlaska bogatih poreznih obveznika i moguće posljedice za ulaganja i gospodarski razvoj.
Kalifornija je zasad odbacila predloženi model, ali iznimno skupa kampanja i podjele koje je izazvao pokazuju da će oporezivanje milijardera ostati jedno od važnih pitanja američke gospodarske politike.
