Zatvori
Poslovni Puls
08/12/2014

Lalovac: Hrvatska je miljama daleko od grčkog scenarija

Gostujući u emisiji HR-a Poslovni tjedan ministar financija Boris Lalovac potvrdio je novo domaće i inozemno zaduživanje. Kaže kako je riječ o refinanciranju starih dugova...

Od 1.1.2015. plaće će narasti zbog povećanja neoporezivog dijela osnovice. Na pitanje urednice postoji li opasnost da to dovede do poskupljenja na lokalnoj razini (komunalije, vrtići itd.), ministar je naglasio da je to odgovornost čelnika lokalne uprave. Najavio je da u slučaju takvih povećanja cijena, plaće građana će još više narasti jer će neoporezivi dio biti još više povećan. "Ne mogu oni toliko dizati cijene koliko mi možemo smanjivati porez, poručio je. Nadam se da se neće dogoditi takav otpor na lokalnoj razini jer oni moraju surađivati u racionalizaciji troškova. Prebacivanje tereta krize ne može se stalno raditi na građane. Ne mogu se stalno uvoditi poreze, povećanja cijena kako bi bio gospodasrki rast", rekao je.

Ministar financija je kazao da će do kraja ove godine država izdati obveznice na domaćem tržištu vrijedne 3 milijarde kuna, dok će početkom iduće godine Hrvatska izaći i na inozemno tržište obveznica. Sukladno proračunskom planu, još do kraja godine radi se na izdavanju obveznice na domaćem tržištu u vrijednosti od tri milijarde kuna, rekao je Lalovac. Dodao je da će se obveznica ponuditi uglavnom institucionalnim investitorima, mirovinskim fondovima i bankama. "Očekujemo prinos ispod 4 posto, kao što je to bilo na europskom tržištu", navodi Lalovac, koji je istaknuo da u siječnju Hrvatskoj dospijevaju na naplatu obveznice od oko 750 milijuna eura, a u veljači jedan sindicirani kredit prema poslovnim bankama. "Znači, uglavnom se radi o refinanciranju dugova, odnosno nema novog zaduživanja u kontekstu krpanja proračunskog deficita", ustvrdio je Lalovac.

Lalovac je najavio i da se za početak 2015. priprema europski road show, te potvrdio da će Hrvatska izaći na inozemno tržište. Očekuje se da će se izdanje obveznica u vrijednosti oko milijardu eura.

Na pitanje uspio li je ministar uvesti reda u Poreznoj upravi, Lalovac je odgovorio kako pokušava puno toga promijeniti i reorganizirati. "U tom su sustavo 7.000 ljudi pa je zbog toga neophodno i više vremena." Ministar bi htio napraviti sustav u kojem se sve nepravilnosti već na najnižim razinama primjete i poprave. Kao primjer je naveo i 'slučaj Sinovčić' gdje je službenik neovlašteno potpisao nešto što nije trebao potpisati. "Problem je u tome što njegov prvi nadređeni nije to primjetio i ga nije kaznio. Jedan neovlašteno potpisiva, drugi sam je krenuo tumačiti poreze, tu su korektivi gdje se mora sustav obnoviti i postaviti ispravno", kaže ministar.

"Takve stvari živciraju i poduzetnike i mene samog. Trebali bi maknuti administraciju, sustav je veliki, postoje propusti no brzo se trebaju sankcionirati ili ispraviti kako bi maknuli barijere prema poduzetnicima koji su motor našeg gospodarstva", smatra Lalovac i naglašava kako samo partnerski odnosi s gospodarstvenicima ali i s građanima mogu nam donjeti rezultate u gospodarstvu.

Ministar financija smatra da svaki ministar mora realnije i kvalitetnije planirati pojedine stavke." 120 - 130 milijardi kuna je ogroman sustav, nije lako upravljati time - trebamo mjesečne limite, kontrole. Mislim da je pravi način kvalitetno planiranje. Ne može se samo nabacivati što ti treba a da se ne zna koje su realne mogućnosti", rekao je.

Ne smatra da je Vlada prerastrošna ali slaže se kako bi se moglo i manje trošiti. "Kolege su napravile velike korake u smanjivanju deficita. Uštede su se napravile, no prostora za racionalizacija troškova mora biti. Što se tiče putovanja i uredskog materijala također se jako mora paziti. Uvijek se treba gledati koliko je određeno putovanje neophodno, mora li se neka nabava napraviti. No, s druge strane, na neke smo nabave i opreme obvezani zbog članstva u EU naprimjer, i to su troškovi koji se ne mogu smanjiti."

Ministar financija je najavio i promjene koje se poduzimaju u tom pravcu a to je inicijativa da svaki veći izdatak bi trebao biti prijavljen premijeru Milanoviću. Tako bi se uveo poseban monitoring kako bi sustav bio učinkovit. Premijer neće sve odobravati, kaže Lalovac, no on mora biti dobro informiran o trioškovima i sredstvima pa bi mogao vidjeti je li to neophodno. Ne radi se tu o o Zakonu, to je naša inicijativa, rekao je.

Lalovac je istaknuo i kako zaista pokušava svaki mjesec zbrojiti i iznijeti javnosti kakav je deficit, kakva je bila potrošnja, jer se radi o financijama građana gdje je potrebna transparentnost pa se mora znati kako određeni ministri troše.

To nije izazvalo oduševljenje kod ministara i nisu svi najbolje reagirali ali Lalovac smatra kako svi moraju biti odgovorni prema svakoj kuni jer se radi o novcu hrvatskih građana. Ako je nešto neracionalnio, neracionalno je, smatra ministar, ne bi treblo tu biti osobne ljutnje.

Lalovac je naglasio i važnost europskih fondova. "Svake godine uplaćujemo oko 4 milijarde kuna, što je za nas veliki iznos", istaknuo je. Zbog toga se nada da će ministri iskoristiti svoje mogućnosti i vratiti značajan dio sredstava. "Prvo morate platiti kako bi mogli povući. Ako je administracija troma i ne pokazuje aktivnost, to je problem", kaže. Naglasio je kako se pokušava zamjeniti nacionalno financiranje s europskim. Kao primjer je istaknuo Ministarstvo rada te Ministarstvo prometa koji bi mogli iskoristiti značajne iznose. "Fondovi bi nam mogli biti izlaz, trebamo svaki dan raditi", poručio je.

Lalovac se ne boji da se može dogoditi blokada europskih sredstava. Ako radimo ono što smo napisali u svojim programima i radimo reforme koje smo obećali da ćemo provesti, nemamo takvih problema. Mi moramo raditi ono o čemu smo pisali i obećavali, ako ne, ne trebamo pisati. Komisija samo to traži. Male zemlje koji su prošli te reforme, traže da i mi sada to provedemo. Ne nameću nam kriterije Njemačka ili druge bogatije države.

"Grčki scenarij nam ne prijeti - možemo držati deficit pod kontrolom", uvjeren je Lalovac. "Daleko smo od takvog scenarija. Vlada je dala velike poticaje za gospodarstvu, rasteretili smo dohodak, rasterečenje građana je ključan moment za gosdpodasrki rast."

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram