Menu
Dok najveće svjetske tehnološke kompanije ubrzano ulažu milijarde dolara u umjetnu inteligenciju, novi krug otpuštanja u kompaniji Meta, vlasniku Facebooka i Instagrama, ponovno otvara pitanje kako će AI transformirati tržište rada u tehnološkom sektoru. Prema informacijama koje su se pojavile posljednjih dana, kompanija kreće u jedno od najvećih restrukturiranja od pandemijskog tehnološkog booma, pri čemu bi bez posla moglo ostati oko 8.000 zaposlenika — približno deset posto ukupne radne snage.
No za razliku od ranijih tehnoloških kriza, Meta danas ne otpušta zaposlenike zbog pada prihoda ili usporavanja poslovanja. Upravo suprotno — kompanija bilježi rekordne financijske rezultate. U prvom tromjesečju ove godine Meta je ostvarila više od 56 milijardi dolara prihoda i gotovo 27 milijardi dolara neto dobiti, dok investitorima paralelno poručuje da će agresivno povećati ulaganja u AI infrastrukturu.
Kapitalna ulaganja kompanije za 2026. godinu sada se procjenjuju na iznos od 125 do 145 milijardi dolara, gotovo dvostruko više nego prošle godine. Većina tog novca odlazi na izgradnju podatkovnih centara, kupnju specijaliziranih AI čipova i razvoj infrastrukture za vlastite AI modele i digitalne asistente.
Prema internim dokumentima i medijskim izvještajima, kompanija paralelno premješta više od 7.000 zaposlenika u nove AI timove, uključujući razvoj AI agenata, automatiziranih poslovnih procesa i infrastrukture za treniranje velikih jezičnih modela. Dio menadžerskih pozicija pritom se ukida kako bi se formirali manji i “brži” timovi fokusirani na AI projekte.
Promjene unutar Mete sve više podsjećaju na širu transformaciju cijele tehnološke industrije.
Sličan trend vidljiv je i kod Microsofta, Googlea i Amazona, koji također najavljuju stotine milijardi dolara ulaganja u AI infrastrukturu tijekom sljedećih nekoliko godina. Prema procjenama investicijske kuće Bridgewater Associates, četiri najveća američka tehnološka diva mogla bi samo tijekom 2026. godine zajednički potrošiti oko 650 milijardi dolara na AI infrastrukturu.
U pozadini svega nalazi se sve izraženije uvjerenje tehnoloških kompanija da AI može značajno smanjiti potrebu za određenim vrstama poslova. Mark Zuckerberg ranije je izjavio kako zadaci koji su nekad zahtijevali velike timove sada mogu biti obavljeni uz znatno manji broj ljudi zahvaljujući AI alatima.
Takva logika počinje mijenjati i strukturu tržišta rada. Potražnja za vrhunskim AI inženjerima, stručnjacima za podatkovnu infrastrukturu i razvoj modela eksplozivno raste, dok se istodobno smanjuje potreba za dijelom administrativnih, operativnih i čak određenih programerskih pozicija. U tehnološkoj industriji se tako sve češće govori o “AI productivity economy” — poslovnom modelu u kojem kompanije pokušavaju ostvariti veće prihode s manjim brojem zaposlenika, a uz veće sudjelovanje AI alata.
Istodobno raste i zabrinutost zaposlenika. Prema pisanju američkih medija, dio radnika Mete posljednjih je dana protestirao protiv novih internih sustava nadzora i praćenja produktivnosti povezanih s AI projektima. Pojedini zaposlenici tvrde da kompanija koristi podatke poput aktivnosti miša i tipkovnice za treniranje internih AI sustava i analizu radne učinkovitosti.
Dio ekonomista upozorava da bi prebrza automatizacija mogla dugoročno stvoriti i šire ekonomske probleme. Nedavno akademsko istraživanje pod nazivom “The AI Layoff Trap” upozorava da bi masovno zamjenjivanje zaposlenika umjetnom inteligencijom moglo smanjiti potrošnju i dugoročno negativno utjecati čak i na same kompanije koje provode automatizaciju.
