Kina i Europska unija su 2016. prošli kroz gorko-slatku godinu u gospodarstvu, spotičući se po problemima, kao što je antidampinški režim i “analogna zemlja”, ali istovremeno napredujući u trgovini, ulaganjima i strateškoj suradnji…

Rastući protekcionizam u Europi je rezultirao pokretanjem antidampinških i antisubvencijskih istraga EU-a protiv kineskih proizvoda.

Anksioznost Bruxellesa se akumulirala kako se kontinent godinama gušio u sporom rastu gospodarstva, nedostatku dovoljnih ulaganja, razočaravajućim stopama inflacije i stopom nezaposlenosti u dvostrukim brojkama uz pozadinu dužničke krize i globalne financijske krize.

Suočavajući se s kroničnim problemima, neke su zemlje EU-a počele usmjeravati svoje razočaranje prema Kini, zemlji koje je uspjela održati gospodarski rast sa stopama koje su između srednje visokih i visokih, usred prosječnog globalnog sporog rasta.

Tvrdili su kako će uvoz iz Kine naštetiti proizvodnoj industriji EU-a, naročito tradicionalnim i energetski intenzivnim sektorima, kao i pogoršati nezaposlenost kroz kontinent.

Iako je nedostatak dokaza pokazao kako su njihovi argumenti neodrživi, stav je utjecao na izradu politike u Bruxellesu.

Europska komisija je nametnula antidampinške obveze kineskim proizvodima od čelika u listopadu, pripisujući svoje poteškoće u čeličnom sektoru kineskoj prekapacitiranosti.

Odluka je donesena dva mjeseca prije roka kojim je, kako zahtijevaju pravila Svjetske trgovinske organizacije, EU trebala prestati sa metodom “analogne zemlje” kod antidampinških istraga o Kini.

Potez je natjerao Peking na pokretanje procedure rješavanja prigovora pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Odluka Europske unije je prijetila kako će baciti sjenu na cjelokupnu sliku bilateralnih trgovinskih odnosa, upozorili su stručnjaci.

Antidampinški slučajevi brojili su manje od 2% ukupne trgovinske razmjene Kine i EU-a i Bruxellesu se nije isplatilo dovoditi bilateralne trgovinske odnose na rub, rekao je agenciji Xinhua izvršni direktor “think-tanka” s sjedištem u Bruxellesu Madariaga – Koledž Europske zaklade.

Utjecaj rastućeg protekcionizma nije bio ograničen samo na uvoz iz Kine, već se prelijevao i na ulaganja.

Entuzijastični ulagači iz Kine bili su zbunjeni: Europa je prigovarala zbog manjka ulaganja, ali su pri dovođenju ulaganja u Europu naišli na hladan doček.

Skeptičari, političari ili lobisti navodili su “prijetnju kineskog kapitala” kao glavnu brigu i bez temelja osudili ulaganja iz Kine kao štetna za interese Europske unije, kao što su nacionalna sigurnost i intelektualno vlasništvo.

Briga europskih zemalja zbog ulaganja iz Kine podudara se vremenski s protekcionističkim trendovima i usponom populizma na kontinentu, rekao je Hannes Dekeyser, stručnjak s Europskog instituta za azijske studije,

Usred porasta protekcionizma u globalnoj trgovini i tmurnih izgleda sporazuma o slobodnoj trgovine EU-a i SAD-a, inozemna trgovinska politika Europe bi se trebala više usredotočiti na Euroaziju, naročito Kinu, rekao je Defraigne.

Unatoč nepovoljnim vjetrovima u gospodarskim odnosima Kine i EU-a, bilateralna trgovinska razmjena uspjela je dostići nove vrhunce u 2016., nadilazeći preokret na koji su utjecali slaba potražnja i spor rast.

Podaci kineske carine pokazuju kako je bilateralna trgovinska razmjena dostigla 2,94 bilijuna juana (423,34 milijarde američkih dolara) u prvih deset mjeseci.

Na dnevnoj osnovi, razmjena dobara između EU-a i Kine je vrijedna više od 1,5 milijarde eura (1,58 milijarde američkih dolara), prema podacima EU-a.

U 2016., EU je bila najveći trgovinski partner Kine, doka je Kina drugi najveći trgovinski partner EU-a, nakon SAD-a.

Kina i EU imaju čvrste temelje za suradnju i dvije strane su ojačale suradnju u povezivosti, planovima za ulaganje i drugim strategijama koje uključuju “Izrađeno u Kini 2025” i njemačku “Industriju 4.0”, rekao je Wang Yiwei, direktor Centra za europske studije na kineskom Sveučilištu Renmin.

Povezanost dvije strane se produbljuje s napretkom kineski predložene inicijative “Pojas i put.”

Suradnja između Kine i 16 srednje i istočno Europskih zemalja postala je istaknuta pod inicijativom Pojas i put, rekao je Wang.

Wang je naveo kako je 25 kineskih gradova pokrenulo ekspresne linije između Kine i EU-a, što je u velikoj mjeri unaprijedilo veze između dva kontinenta i doprinijelo izgradnji infrastrukture i industrijskom razvoju u regiji.

Stručnjaci kažu kako je Europskim državama vrijeme za odbacivanje neutemeljenih briga oko Kine i prihvate pragmatičnu suradnju u budućnosti.

Izvor: CRI