Menu
Američki energetski sektor približava se važnoj prekretnici. Nakon desetljeća u kojima je prirodni plin imao jednu od vodećih uloga u proizvodnji električne energije, sve veća ulaganja u solarne elektrane i vjetroelektrane mogla bi već sljedeće godine promijeniti odnos snaga na tamošnjem tržištu.
Najnovija analiza organizacije SUN DAY Campaign, izrađena na temelju podataka američke Uprave za energetske informacije (EIA), pokazuje da bi udio obnovljivih izvora u ukupnoj instaliranoj snazi američkih elektrana mogao porasti sa sadašnjih 37,7 na 40,4 posto do kraja kolovoza 2027. godine.
Ako se najavljeni projekti ostvare prema planu, elektrane na obnovljive izvore raspolagat će s približno 550 gigavata instalirane snage, dok bi ukupna snaga elektrana na prirodni plin trebala iznositi oko 518 gigavata.
Bila bi to važna promjena za američku energetiku, osobito ako se uzme u obzir da je prirodni plin posljednjih godina najveći pojedinačni izvor električne energije u SAD-u.
Ipak, pritom treba razlikovati instaliranu snagu elektrana od količine električne energije koju one stvarno proizvedu. Instalirana snaga pokazuje koliko elektrana može proizvesti u određenom trenutku kada radi punim kapacitetom, ali ne i koliko će struje proizvesti tijekom godine.
Primjerice, solarne elektrane ne proizvode električnu energiju noću, dok plinske elektrane mogu raditi prema potrebama potrošnje.
Najveći doprinos promjenama na američkom energetskom tržištu dolazi od solarnih elektrana, čija izgradnja posljednjih godina snažno raste.
Najnoviji podaci EIA-e pokazuju da je proizvodnja električne energije iz velikih solarnih elektrana tijekom prvih osam mjeseci 2026. porasla za 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Proizvodnja iz manjih solarnih sustava, uključujući one na krovovima obiteljskih kuća i poslovnih zgrada, povećana je za 12 posto.
Istodobno su vjetroelektrane proizvele 7,8 posto više električne energije, hidroelektrane 4,2 posto, a geotermalne elektrane 3,8 posto više nego godinu ranije.
Ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prvih je osam mjeseci ove godine porasla za 10,2 posto, čime je njihov udio u američkoj proizvodnji struje dosegnuo 28,1 posto. U istom razdoblju prošle godine iznosio je 26,2 posto.
Posebno je zanimljivo da su solarne elektrane i vjetroelektrane zajedno proizvele 44 posto više električne energije od američkih termoelektrana na ugljen te gotovo 25 posto više od nuklearnih elektrana.
Razmjeri ulaganja u obnovljive izvore posebno su vidljivi u podacima o izgradnji novih elektrana.
Od rujna 2025. do kraja kolovoza 2026. ukupna instalirana snaga obnovljivih izvora u SAD-u povećana je za približno 43,5 gigavata. Najveći dio tog rasta odnosio se na velike solarne elektrane, koje su dodale oko 27,1 gigavat novih proizvodnih kapaciteta.
Snaga vjetroelektrana u istom je razdoblju povećana za gotovo deset gigavata, dok su manji solarni sustavi dodali još oko 6,5 gigavata.
Usporedbe radi, ukupna snaga elektrana na prirodni plin povećana je za približno 5,3 gigavata, dok su kapaciteti termoelektrana na ugljen smanjeni za oko 2,7 gigavata.
Prema projekcijama EIA-e, rast bi se trebao nastaviti i tijekom sljedećih godinu dana. Velike solarne elektrane mogle bi dodati još 44,6 gigavata, dok se od novih vjetroelektrana očekuje povećanje snage za približno 8,3 gigavata.
Uključujući ostale obnovljive izvore, američki elektroenergetski sustav mogao bi do kraja kolovoza 2027. dobiti više od 53 gigavata novih proizvodnih kapaciteta u velikim elektranama.
Organizacija SUN DAY Campaign procjenjuje da bi se tome moglo pridružiti još približno šest gigavata iz manjih solarnih sustava, uglavnom smještenih na krovovima kućanstava i poslovnih objekata.
Upravo je taj dodatni rast uključen u prognozu prema kojoj bi obnovljivi izvori mogli dosegnuti 40,4 posto ukupne instalirane snage američkih elektrana. EIA objavljuje projekcije za velike elektrane, dok je očekivani rast manjih solarnih sustava procjena organizacije SUN DAY Campaign, temeljena na dosadašnjem razvoju tržišta.
Usporedno s izgradnjom solarnih elektrana i vjetroelektrana, američke energetske kompanije sve više ulažu u baterijske sustave za pohranu električne energije.
Njihova je važnost posebno velika zbog promjenjive proizvodnje struje iz sunca i vjetra. Solarne elektrane najveći dio energije proizvode tijekom dana, a vjetroelektrane ovise o vremenskim uvjetima. Potrošnja električne energije, međutim, ne prati uvijek takav raspored proizvodnje.
Baterije omogućuju pohranu dijela proizvedene električne energije i njezino korištenje kada je potrebnija, primjerice tijekom večernjih sati, kada proizvodnja iz solarnih elektrana prestaje, a potrošnja može ostati visoka.
Najnoviji podaci EIA-e pokazuju da je instalirana snaga velikih baterijskih sustava tijekom posljednjih godinu dana povećana za približno 17,6 gigavata.
Do kraja kolovoza 2027. očekuje se dodatnih 23,7 gigavata, čime bi ukupna snaga velikih baterijskih sustava u SAD-u mogla dosegnuti gotovo 78 gigavata.
Takav rast pokazuje da ulaganja u obnovljive izvore sve češće prate i ulaganja u tehnologije koje omogućuju njihovo učinkovitije korištenje.
Baterijski sustavi mogu pomoći u smanjenju potrebe za proizvodnjom električne energije iz plinskih elektrana tijekom pojedinih dijelova dana, ali i pridonijeti stabilnosti elektroenergetske mreže.
Pritom treba naglasiti da baterije same ne proizvode električnu energiju, nego pohranjuju onu koja je već proizvedena. Zato se njihova instalirana snaga ne pribraja udjelu obnovljivih izvora od 40,4 posto.
Iako obnovljivi izvori nastavljaju snažno rasti, njihovo daljnje širenje sve više ovisi o mogućnostima elektroenergetske infrastrukture.
Izgraditi novu solarnu elektranu ili vjetroelektranu samo je dio posla. Jednako je važno osigurati priključak na mrežu i dovoljno razvijen sustav prijenosa električne energije kako bi proizvedena struja mogla stići do kućanstava, industrijskih pogona i drugih potrošača.
Upravo na taj problem upozorio je Francesco La Camera, glavni direktor Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), u nedavnom razgovoru za Reuters.
Prema njegovoj procjeni, globalna izgradnja novih obnovljivih kapaciteta u 2026. mogla bi usporiti prvi put nakon pet godina rasta, ponajprije zbog ograničenja elektroenergetskih mreža.
Problem više nije samo cijena solarnih panela ili vjetroturbina, nego i sposobnost postojećih mreža da prihvate sve veću količinu električne energije iz obnovljivih izvora.
Takvi problemi posebno su izraženi u Kini, najvećem svjetskom tržištu obnovljive energije, gdje se zbog nedovoljno razvijene prijenosne mreže dio proizvedene struje ne može u potpunosti iskoristiti.
Slični izazovi prisutni su i na pojedinim europskim tržištima, gdje razvoj novih solarnih elektrana i vjetroelektrana često napreduje brže od izgradnje infrastrukture potrebne za njihov priključak.
Za investitore to otvara nove poslovne prilike. Uz proizvodnju solarnih panela, vjetroturbina i baterija, sve važnija postaju ulaganja u dalekovode, transformatorske stanice i modernizaciju elektroenergetskih mreža.
Bez takvih ulaganja čak ni veliki rast broja elektrana neće nužno donijeti očekivane koristi za potrošače.
