Menu
Prema privremenim podacima DZS-a, dinamika vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske s inozemstvom nastavljena je i tijekom travnja i svibnja ove godine dvoznamenkastim stopama rasta i izvoza i uvoza roba.
Pritom je izvoz roba na godišnjoj razini izražen u eurima porastao 26,5% u travnju te 34,8% u razdoblju sij.- tra., dok je vrijednost uvezenih roba za 48,1% odnosno 45,9% viša uspoređujući podatke na godišnjoj razini. Dinamika dvoznamenkastih stopa rasta i izvoza i uvoza roba kontinuirano traje od ožujka 2021., a osim učinka baznog razdoblja rezultat je oporavka domaće i inozemne potražnje, ali i rastućih cijena na svjetskim tržištima koje se prelijevaju i na domaće. U takvim uvjetima, razvidno je i produljivanje manjka u robnoj razmjeni zbog veće uvozne baze.
Izvoz roba tako je u razdoblju sij.-tra. iznosio 7,56 mlrd. eura dok je uvoz roba u istom razdoblju dosegnuo 12,5 mlrd. eura rezultirajući s deficitom u bilanci robne razmjene s inozemstvom od 1,9 mlrd. eura. Manjak u robnoj razmjeni produbljen je za 66,8% zbog visoke uvozne baze, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 60,5%.
Na tržište Europske unije Hrvatska je u razdoblju sij.-tra. izvezla robe u vrijednosti 5,5 mlrd. eura ili 72,3% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 44,1%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 37%, uz vrijednost uvoza od 9,2 mlrd. eura (74% ukupnog uvoza RH) manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 2,95 mlrd. eura ili 28% više u odnosu na sij.-tra. 2021. godine. Tradicionalno najvažniji trgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka, Italija i Slovenija gdje plasiramo 38,4% roba namijenjenih europskom tržištu te s kojih uvozimo 37,8% roba s EU tržišta.
Promatrano prema sektorima SMKT (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najveći rast i izvoza i uvoza zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (159,9% kod izvoza te 187% kod uvoza), a odraz je kretanja na svjetskim robnim tržištima (sirove nafte). Kod izvoza roba ova je kategorija doprinijela 47% rastu nominalne vrijednosti razmjene s inozemstvom na godišnjoj razini, dok je kod uvoza taj doprinos iznosio 42,9%.
U razdoblju od siječnja do svibnja, izraženo u eurima robni izvoz porastao je 35,2%, a robni uvoz 47,3% pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 60,7%.
"Unatoč pozitivnim promjenama hrvatskog robnog izvoza nakon ulaska u EU i pristupanja zajedničkom tržištu, promatrano prema sektorima SMTK, Hrvatska i dalje u većini kategorija bilježi veće vrijednosti uvoza od izvoza roba. Proizvodi više dodane vrijednosti i nadalje čine znatno manji dio ukupnoga hrvatskoga robnog izvoza. Navedeno održava potrebu jačanja konkurentnosti i usmjeravanje obrazovanja, industrije i izvoza na tehnološki složenije procese s većom dodanom vrijednosti u konačnom proizvodu (namijenjenom izvozu). S druge strane, najavljen i vrlo izgledan ulazak Hrvatske u područje Schengena kao i sasvim sigurno prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja zasigurno će pozitivno djelovati na buduće izvozne aktivnosti olakšavajući uvelike razmjenu roba i usluga s inozemnim parterima Hrvatske koji se nalaze u euro području, a koji čine gotovo dvije trećine razmjene roba i usluga s inozemstvom", stoji u komentaru RBA analitičara.
