Menu
Otkako je novo kinesko vodstvo 2012. preuzelo ured, svjetlo dana ugledao je prijedlog o tri glavne strategije kako bi se ojačao rast s obzirom na to da kinesko gospodarstvo ulazi u ''novo uobičajeno stanje'' (new normal, eng., op.prev.) sa sporijim rastom, dok onaj na svjetskoj razini i dalje ostaje nestabilan...
Regionalna mreža za trgovinu i infrastrukturu, točnije inicijative ''Pojas i put'', koordinirani razvoj Pekinga sa susjednima Tianjinom i pokrajinom Hebei te Gospodarski pojas rijeke Yangtze služe kao poticaj kineskom gospodarskom rastu te svijetu nude ''kineski recept'' uslijed teškog gospodarskog oporavka.
INICIJATIVE ''POJAS I PUT''
Azijska banka za infrastrukturne investicije počela je sa svojim radom u Pekingu 16. siječnja financirajući izgradnju zračnih luka, tornjeva za odašiljače signala, željeznice i ceste diljem Azije.
Inicijative ''Pojas i put'', koje su nastale 2013. na prijedlog kineskog predsjednika Xija Jinpinga, odnose se na Gospodarski pojas Puta svile, povezujući pritom Kinu s Europom kroz središnji i zapadni dio Azije, te Pomorski Put svile 21.st. koji povezuje Kinu sa zemljama Jugoistočne Azije te Afrike i Europe.
U preko dvije godine, otkako je napravljen njezin koncept, Kina je uložila 40 milijardi američkih dolara za uspostavljanje Fonda Puta svile, uspostavila je Azijsku banku za infrastrukturne investicije te pokrenula projekt izgradnje uključujući transkontinentalnu željezničku prugu od općine Chongqing prema Europi i grčkoj luci Pirej, kao i izgradnju brze željezničke linije Jakarta-Bandung u suradnji sa zemljama duž ''Pojasa i puta''.
Prvi teretni vlak iz Kine za Iran stigao je u Teheran 15. veljače. Taj projekt je rezultat Xijeva državnog posjeta toj zemlji početkom ove godine. Vlak je krenuo iz Yiwua u pokrajini Zhejiang, poznatoj bazi za proizvodnju malih artikala i jednoj od onih koja ima bliske veze sa zemljama na Bliskom istoku.
U 2015. kineske tvrtke su investirale u ukupno 49 zemalja vezanih uz inicijative ''Pojas i put'' s ukupnim iznosom od 14,82 milijardi američkih dolara što je godišnji porast od 18,2%, sudeći prema podacima Ministarstva trgovine.
Podaci su također ukazali na to da su kineske tvrtke prošle godine stavile svoj potpis na ugovore o 3 987 projekata s oko 60 zemalja vezanih uz spomenutu incijativu s obujmom investicija od 92,64 milijarde američkih dolara.
PEKING-TIANJIN-HEBEI
Peking je zajedno sa susjednom općinom Tianjin i pokrajinom Hebei označen kao ključna regija u promicanju regionalne gospodarske integracije na nacionalnoj razini. Vodstvo je u travnju prošle godine odobrilo i plan u tu svrhu.
Zanimljiva je i činjenica da je tijekom praznika za Blagdan proljeća odnosno Kinesku novu godinu, između 7. i 13. veljače, Tianjin posjetilo preko 4,41 milijun turista, od čega je 3 od 10 dolazilo upravo iz Pekinga i pokrajine Hebei.
Tianjin je postao prometni centar regije i sjecište za brze vlakove s obzirom da pruge idu kroz taj grad povezujući ga s ostalim dijelovima Kine .
Očekuje se kako će u budućnosti biti omogućena linija koja će povezivati Peking i Tianjin te Shijiazhuang i Tangshan u pokrajini Hebei prilikom koje će putovanje brzim vlakom trajati samo jedan sat.
U međuvremenu, u okviru ovih planova i koordiniranog razvoja nisu zanemarene i brige vezano uz okoliš.
GOSPODARSKI POJAS RIJEKE YANGTZE
Rijeka Yangtze, treća po duljini na svijetu, protječe kroz ukupno devet kineskih pokrajina i dvije općine pokrivajući pritom površinu od 2,05 milijuna četvornih kilometara.
Gospodarski pojas rijeke Yangtze, koji čini više od 40% nacionalnog te BDP-a po stanovniku smatra se novim poticajem za kineski gospodarski rast, smanjujući pritom razvojni jaz između istočnih, središnjih te regija na zapadu zemlje.
Kina je u rujnu 2014. najavila mjere u cilju razvoja ovoga pojasa, a kineski predsjednik Xi Jinping je pritom naglasak na stavio brige koje se tiču okoliša i ekološke osviještenosti, prenosi CRI.
