Menu
Kineski automobilski div kojeg se često uspoređuje s Teslom, navodno je naručio još deset golemih brodova za prijevoz automobila, čime bi njegova vlastita pomorska flota mogla narasti s osam na čak 18 brodova. Svaki od novih brodova trebao bi moći prevesti oko 9.200 vozila, što dovoljno govori o razmjerima BYD-ovih globalnih ambicija.
Prema medijsim izvješćima iz brodarske industrije, deset novih PCTC brodova — specijaliziranih brodova za prijevoz automobila i drugih vozila — trebala bi izgraditi kineska kompanija China Merchants Industry u svojim brodogradilištima Jinling i Haimen. Isporuke su predviđene između 2027. i 2029. godine. BYD zasad nije službeno potvrdio narudžbu, a vrijednost ugovora nije objavljena.
Ako se plan realizira, BYD će raspolagati jednom od najvećih privatnih flota brodova za prijevoz automobila na svijetu. Deset novih brodova donijelo bi dodatni kapacitet za oko 92.000 vozila po jednom ukrcaju, dok bi ukupni kapacitet cijele flote premašio 130.000 automobila.
To je prilično neuobičajen potez čak i za industriju u kojoj proizvođači automobila već desetljećima pokušavaju kontrolirati što veći dio opskrbnog lanca.
BYD već proizvodi vlastite baterije, velik dio elektronike i pogonskih sustava, a sada sve više želi kontrolirati i način na koji njegovi automobili dolaze do kupaca na drugom kraju svijeta.
Prvi brod njegove nove logističke ere, Explorer No. 1, krenuo je na more početkom 2024. godine. BYD je zatim vrlo brzo proširio flotu te je do rujna 2025. imao osam brodova kapaciteta između približno 7.000 i 9.200 automobila.
Jedan od njih, BYD Shenzhen, u trenutku porinuća bio je najveći brod za prijevoz automobila na svijetu, s kapacitetom od oko 9.200 vozila.
A BYD sada želi još deset brodova sličnih dimenzija.
Logika cijelog projekta prilično je jednostavna.
Ako planirate prodavati nekoliko milijuna automobila izvan Kine, možete stalno pregovarati s velikim međunarodnim brodarima i ovisiti o njihovim raspoloživim kapacitetima — ili možete izgraditi vlastitu flotu.
BYD procjenjuje da bi mu vlastiti brodovi mogli smanjiti troškove pomorskog prijevoza po vozilu za između 30 i 40 posto u odnosu na korištenje unajmljenih brodova.
No možda je još važnija prednost upravo kontrola nad transportnim kapacitetima.
Proizvođači automobila posljednjih su se godina suočavali s nedostatkom brodova za prijevoz vozila, rastom cijena prijevoza i dugim rokovima isporuke. Za kompaniju koja želi brzo širiti prodaju na novim tržištima, nekoliko mjeseci čekanja na slobodan brod može predstavljati ozbiljno ograničenje.
BYD očito više ne želi ovisiti o tome.
Vrijeme ove narudžbe također nije slučajno.
BYD je u kolovozu iz Kine izvezao oko 184.000 osobnih vozila, 131 posto više nego godinu ranije. Od početka godine do kraja kolovoza izvoz kompanije dosegnuo je približno 1,13 milijuna automobila, što predstavlja rast od 88 posto.
Istodobno se situacija na kineskom tržištu dodatno zaoštrava. Prodaja glavnog BYD-ova brenda u Kini u kolovozu je pala oko 35 posto u odnosu na godinu ranije, usred vrlo agresivnog cjenovnog rata među kineskim proizvođačima električnih i hibridnih vozila.
Drugim riječima, tržišta izvan Kine više nisu tek dodatak BYD-ovu poslovanju. Postaju jedan od ključnih izvora budućeg rasta.
Prema procjenama kineskih automobilskih medija, prvih osam BYD-ovih brodova moglo je podržavati izvoz od oko milijun vozila godišnje. Dodavanje još deset brodova moglo bi kompaniji omogućiti logistički kapacitet za prijevoz približno 2,5 milijuna vozila godišnje.
Velik dio te strategije usmjeren je prema Europi.
BYD ubrzano širi prodajnu mrežu na europskom tržištu, a istodobno priprema lokalnu proizvodnju kako bi smanjio ovisnost o uvozu iz Kine i ublažio utjecaj europskih dodatnih carina na električne automobile kineske proizvodnje.
Kompanija u Szegedu u Mađarskoj gradi tvornicu osobnih automobila, a želi proširiti europsku proizvodnju i na gospodarska vozila. Izvršna potpredsjednica Stella Li nedavno je poručila da BYD želi postati svojevrsna "europska kompanija", s lokalnom proizvodnjom, financiranjem i infrastrukturom za punjenje električnih vozila.
To stvara zanimljivu situaciju.
S jedne strane BYD gradi tvornice unutar Europe kako bi automobile proizvodio bliže kupcima i smanjio izloženost trgovinskim barijerama. S druge strane istodobno gradi golem vlastiti pomorski logistički sustav sposoban prevoziti milijune vozila iz Kine i drugih proizvodnih centara prema tržištima diljem svijeta.
To sugerira da BYD ne očekuje da će lokalna proizvodnja u skorije vrijeme u potpunosti zamijeniti izvoz iz Azije.
U tehnološkom svijetu ovakav pristup nije nepoznat.
Amazon nije ostao samo internetska trgovina, nego je izgradio vlastita skladišta, dostavna vozila, zrakoplove i logističku infrastrukturu. Apple godinama ulaže milijarde dolara kako bi osigurao proizvodne kapacitete svojih dobavljača.
BYD radi nešto slično, samo što njegova logistička infrastruktura teži desetke tisuća tona i plovi oceanima.
Kompanija pokušava ukloniti što više vanjskih ograničenja iz vlastitog poslovnog modela: proizvodi baterije, proizvodi automobile, gradi tvornice na ključnim tržištima, a sada razvija i vlastiti sustav kojim će te automobile dopremati kupcima.
Za europske proizvođače automobila možda je upravo to neugodniji dio priče od pojave još jednog jeftinijeg kineskog električnog automobila.
BYD ne pokušava samo proizvesti bolji ili jeftiniji automobil.
Pokušava izgraditi cijeli sustav koji mu omogućuje da automobil proizvede, preveze i proda učinkovitije i jeftinije od konkurencije.
