Veliko bogatstvo koje su stekli prvi Rothschildi, dovelo je do nastanka brojnih legendi o njihovom bogaćenju.

Jedna od najpoznatijih veže se za Nathana Rothschilda i famoznu bitku kod Waterlooa. Od petorice Mayerovih sinova, Nathan je posjedovao najveći talent za biznis i najzaslužniji je za ekspanziju obiteljskog poslovnog carstva.

 

Waterloo 1815. – ili što znači posjedovati prave informacije u pravo vrijeme

Priča glasi ovako. Odlučan da basnoslovno zaradi ili izgubi na temelju ishoda bitke kod Waterlooa Nathan je izveo jedan od najsmionijih financijskih poteza ikada. Bitka se odigrala 18. lipnja 1815. kod Waterlooa u današnjoj Belgiji. Akteri su bili francuska vojska pod zapovjedništvom cara Napoleona, i britanska vojska i njezini saveznici kojima je zapovijedao vojvoda od Wellingtona.

Poznato je da su Rothschildi u to vrijeme imali kurirsku i komunikacijsku mrežu koja je bila na glasu po svojoj brzini i pouzdanosti. Prema urbanoj legendi, Nathan je prvi saznao o Napoleonovom porazu preko kurira, i odlučio je maksimalno profitirati na toj informaciji. Naime, zaputio se na londonsku burzu i počeo prodavati sve svoje dionice, što je ohrabrilo nagađanja da je Napoleon pobijedio i da će engleske vrijednosnice uskoro postati bezvrijedne. Panika se širila i svi su krenuli voditi za Nathanovim primjerom.

 

Povjesničarima je teško razlučiti što je istina

Masovna prodaja dionica rezultirala je kolapsom engleske burze. Zatim je Nathan odigrao drugi potez. Poslao je svoje agente da ugrabe dionice po jako niskim cijenama, i nakon što je dva dana kasnije potvrđeno da je Napoleon zapravo izgubio rat, Nathan se našao na čelu impresivnog bogatstva.

Povjesničarima je teško razlučiti što je istina, a što fikcija u urbanim legendama o bici kod Waterlooa koje u različitim inačicama kruže popularnim i znanstvenim radovima. Bilo kako bilo, u posljednje vrijeme prevladava mišljenje da je Nathanova uloga u spomenutim događajima preuveličana i da je zaradio na burzi u to vrijeme, ali znatno manje od drugih investitora.

Dok nastali mit  ima za cilj pokazati beskrupuloznost i pohlepu Rothschilda, također svjedoči o svevremenskoj važnosti posjedovanja pravovremenih i kvalitetnih informacija u poslovnom odlučivanju.