Menu
Dok se tržišta videoigara u Europi i Sjevernoj Americi suočavaju sa sporijim rastom nakon pandemijskog procvata, novi globalni centar industrije sve se jasnije oblikuje u Aziji i na Bliskom istoku. Prema najnovijim procjenama istraživačke kuće Niko Partners, ukupni prihodi od videoigara u Aziji te regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA) trebali bi do 2030. godine premašiti 103 milijarde dolara.
To predstavlja rast od približno 16,5 posto u odnosu na procijenjenih 88,9 milijardi dolara ostvarenih tijekom 2025. godine. Još je važnije da će ove dvije regije zajedno generirati gotovo polovicu svih prihoda globalne industrije videoigara, potvrđujući njihovu ulogu ključnog pokretača budućeg razvoja sektora.
Industrija koja je nekoć bila dominantno usmjerena prema SAD-u, Japanu i Europi danas sve više ovisi o tržištima s velikim brojem mladih korisnika, snažnim rastom mobilnih tehnologija i sve razvijenijim digitalnim sustavima plaćanja.
Najveći dio rasta i dalje dolazi iz segmenta mobilnih igara. Pametni telefoni postali su primarna gaming platforma za stotine milijuna novih korisnika, osobito u Indiji, Indoneziji, Filipinima, Vijetnamu i drugim gospodarstvima u razvoju.
Za razliku od tradicionalnih konzola ili gaming računala, ulazak u svijet mobilnih igara zahtijeva znatno manje početne troškove, što omogućava širenje tržišta među korisnicima srednjih i nižih prihoda.
Prema procjenama, broj igrača u Aziji i MENA regiji mogao bi se približiti brojci od dvije milijarde do kraja desetljeća.
Takva baza korisnika postaje iznimno privlačna ne samo za izdavače videoigara nego i za proizvođače čipova, pružatelje cloud usluga, telekom operatere te tvrtke koje razvijaju sustave digitalnog plaćanja.
Posebnu pozornost posljednjih godina privlači Saudijska Arabija, koja je industriju videoigara uključila među prioritete svoje strategije gospodarske transformacije Vision 2030.
Saudijska Arabija je kroz državni fond i povezane investicijske instrumente uložila milijarde dolara u gaming kompanije, esport organizacije i infrastrukturne projekte. Cilj nije samo razvoj lokalne industrije, nego i stvaranje regionalnog centra za videoigre i digitalnu zabavu.
Uz Saudijsku Arabiju, značajnu ulogu u regionalnom rastu imaju i Ujedinjeni Arapski Emirati te Egipat, tržišta koja zajedno bilježe ubrzano povećanje broja igrača i digitalne potrošnje.
Za tehnološke kompanije koje traže nova tržišta nakon usporavanja u Kini i na Zapadu, MENA regija postaje jedna od najzanimljivijih investicijskih destinacija.
Iako se investitori sve više usmjeravaju prema novim tržištima, struktura prihoda i dalje ostaje izrazito koncentrirana.
Kina, Japan i Južna Koreja trebali bi prema procjenama do 2030. godine generirati gotovo 92 milijarde dolara prihoda, odnosno gotovo 90 posto ukupne potrošnje obuhvaćene istraživanjem.
Kina pritom ostaje najveće pojedinačno tržište videoigara na svijetu, unatoč regulatornim ograničenjima koja je posljednjih godina uvodila tamošnja vlada.
Veliki međunarodni izdavači i dalje ovise o kineskim korisnicima, dok domaći divovi poput Tencenta nastavljaju širiti svoj globalni utjecaj kroz ulaganja u razvojne studije i distribucijske platforme.
Istraživanje otkriva i rastuću otvorenost igrača prema generativnoj umjetnoj inteligenciji. Za razliku od dijela zapadnih tržišta, gdje postoje zabrinutosti oko utjecaja AI-ja na kreativne industrije, korisnici u Aziji uglavnom pozitivnije gledaju na integraciju umjetne inteligencije u razvoj videoigara.
To otvara prostor za nove poslovne modele, od personaliziranog sadržaja do automatizirane proizvodnje dijelova igara i naprednijih virtualnih likova.
U kombinaciji s rastom cloud infrastrukture i sve snažnijim podatkovnim centrima, upravo bi umjetna inteligencija mogla postati sljedeća velika faza razvoja globalne gaming industrije.
