U antičko doba na istočnoj obali Sredozemnog mora, na području današnjeg Libanona, i susjednih dijelova Sirije i Izraela, živio je misteriozni narod Feničana. Zlatno doba njihove kulture je razdoblje od 1200. do 300. g. pr. Kr.
Više od tisuću godina Feničani su bili najjači pomorski i trgovački narod antike, njihovi brodovi plovili su po čitavom Sredozemlju, a prema nekim autorima oplovili su čitavu Afriku i stigli do Engleske.
Naziv Feničani, koji danas upotrebljavamo, dali su im Grci. Phoiniki ili Φοίνικες znači ljubičasti i povezuje se s proizvodnjom purpurne boje, njihovim najvažnijim trgovačkim proizvodom.
Feničani su prvi otkrili metodu proizvodnje dugotrajne ljubičaste boje po kojoj su dobili ime. U vremenima koja su prethodila, tkanine su bojane biljkama koje su zbog pranja i izlaganja sunčevoj svjetlosti blijedile. No, boja koja se proizvodila kod Feničana ostala je žarka dugo vremena.
Procedura je bila sljedeća. Boja se radila od Murex puževa koji su se mogli naći na njihovoj obali. Puževi su se skupljali iz plićaka i ostavljali u bazenima slane vode da istrunu. Hormon koji su pritom izlučivali koristio se za proizvodnju ove dragocjene boje. Grad Sidon, koji je bio proizvođač purpura, bio je poznat diljem antičkog svijeta po groznom mirisu koji je nastajao prilikom proizvodnje. No rezultati su bili veličanstveni. Različiti puževi davali su različite boje koje su mogle varirati od grimizno crvene do ljubičaste pa sve do blijedo ružičaste. Tisuće morskih puževa bilo je potrebno za proizvodnju samo jedne unce boje!
Budući da je boja bilo toliko rijetka, mogli su si je priuštiti samo najbogatiji. Recimo, u starom Rimu purpur koji je činio pojas oko ruba toge, bio je rezerviran samo za elitu po rimskom zakonu.
Purpurna boja je s vremenom postala „kraljevska boja“, jedna od najunosnijih feničkih industrija i nedvojbeno najbolje čuvana trgovačka tajna antičkog svijeta.
Ukoliko vam se sviđaju ovakvki sadržaji, pogledajte i kolumnu: "KONGŌ GUMI – najstarija kompanija u svijetu koja postoji već 1440 godina"