U Kini se ponovno održavaju godišnja tzv. “dva zasjedanja” ili ”dvije sjednice”. Na međunarodnoj sceni odluke i potezi kineske vlade više nisu samo unutarnji poslovi jedne zemlje, nego važni događaji koji utječu na najznačajnije događaje i privlače pozornost cijelog svijeta. Svake godine u vrijeme ”dva zasjedanja” Kina privlači veliku medijsku pažnju jer najmnogoljudnija zemlja traži nove prilike za gospodarsku globalizaciju…

Posljednjih godina svijet se suočava s brojnim izazovima. Politička scena nije stabilna, gospodarski oporavak je slab, a pojavila se i tendencija protivljenja globalizaciji dok terorističke prijetnje jačaju iz dana u dan. 2016. obilježena je mnogim tzv. “crnim labudovima”, odnosno pojavama određenih okolnosti koje su se do tada smatrale nevjerojatnim ili nepostojećim, uslijed kojih je došlo i do iznenadnog usporavanja gospodarske globalizacije i neizvjestnih izgleda. U međuvremenu se i kinesko gospodarstvo također suočilo s mnogim teškoćama, prezasićenošću u proizvodnji odnosno nesrazmjera u proizvodnji i potražnji, nedostatkom unutarnjeg poticaja gospodarskom rastu, akumuliranjem financijskih rizika te povećanjem teškoća u određenim područjima. U kojem pravcu će svijet ići u budućnosti u pozadini brojnih teškoća i izazova? Hoće li se izgradit još otvoreniji i pravedeniji sustav ili će se na velika vrata vratiti protekcionizam i izolacionizam? Kina je na globalizacijskoj prekretnici donijela vlastitu odluku. Kineski predsjednik Xi Jinping je više puta naglasio kako su “vrata Kine oduvijek otvorena za svijet te da se neće zatvoriti”.

Kina je važan sudionik gospodarske globalizacije, a također i zemlja koja ima koristi od plodova tog procesa. Reforme i otvaranje prema svijetu, koji su započeli krajem 70-tih godina prošlog stoljeća, dali su pravac procesu velikog kineskog preporoda, najvećeg i najbržeg u povijesti čovječanstva. U međuvremenu kineski razvoj na međunarodnoj sceni uzrokuje lančanu reakciju dobrih interesa. Kina je u 2016. doprinjela globalnoj stopi rasta s 34 posto. U narednih pet godina Kina će uvesti dobara u vrijednosti 8 trilijuna američkih dolara te privući 600 milijardi američkih dolara vrijednih investicija. Pored toga, kineske investicije u inozemstvu će iznositi 750 milijardi američkih dolara dok će broj Kineza koji će putovati u inozemstvo turistički doseći brojku od 700 milijuna. Brojne zemlje su već shvatile značaj ovih vrtoglavih brojki. Međutim Kina se nekoć, u vrijeme početka reformi i otvaranja, u suočavanju s gospodarskom globalizacijom, plašila te imala svoje brige i sumnje vezane uz ”utapanje u oceanu” svjetskog tržišta. No, danas je dokazala da ne samo da je naučila ”plivati” nakon svih teškoća i prepreka nego je bila primjer te je pomogla i dalje pomaže drugim zemljama u razvoju da uspostave vlastiti usmjereni gospodarski razvoj u kojeg se mogu pouzdati.

Unatoč tome što ih ima mnogo, teškoće i izazovi koji se pojavljuju tijekom procesa razvoja ipak se rješavaju razvojem samim. Suočavajući se s gospodarskim tzv. ”novim uobičajenim stanjem” ili ”new normal”, Kina provodi reforme u sektoru ponude i opskrbe. Odnosno promjenom obrasca gospodarskog razvoja i poboljšavanja gospodarske strukture uslijed aktivnog promicanja smanjenja zaliha i prezasićenosti u proizvodnom sektoru, novih investicija i novog razvojnog zamaha. Kad je riječ o problemima u procesu gospodarske globalizacije, Kina je potaknula novo gledište o globalnom gospodarskom upravljanju temeljeno na ravnopravnosti, usmjereno prema otvaranju te ono koje suradnju vidi kao pokretačku snagu, a pritom koristi zajedničke ciljeve. Inicijativa ”Pojas i Put”, koju je kineski predsjednik Xi Jinping predstavio prije tri godine, dobila je aktivnu podršku više od 100 zemalja i međunarodnih organizacija. Potpisano je preko 40 sporazuma o suradnji, a kineske tvrtke su izgradile 56 trgovinskih zona u više od 20 zemalja duž navedene rute. Azijska banka za infrastrukturne investicije, koja je utemeljena prije godinu dana, ponudila je Pakistanu i drugih šest zemalja kredite u ukupnoj vrijednosti od 1,73 milijarde dolara te omogućila sredstava za javni i privatni sektor od 12,5 milijardi američkih dolara. Na taj način su osigurana vrijedna sredstva za izgradnju infrastrukture u azijskim zemljama u razvoju.

Kina je u mogućnosti stabilno se razvijati unatoč rizicima koji okružuju svjetsko gospodarstvo. Razlog je upravo u tome što je Kina pronašla put koji odgovara svim njezinim nacionalnim uvjetima. Tijekom preko 38 godina reformi i otvaranja prema svijetu, Kina je od siromašne i slabe zemlje postala drugo najveće svjetsko godpodarstvo i nova pokretačka snaga globalnog rasta. Od početka reformi i otvaranja, Kina je privukla stranih ulaganje u iznosu većem od od 1,7 trilijuna američkih dolara, a obujam njezinih izravnih investicija u inozemstvo iznosio je više od 1,2 trilijuna američkih dolara. Od pojave međunarodne financijske krize doprinos Kine globalnom gospodarskom rastu prosječno je na godišnjoj razini iznosio 30 posto. Usmjeravajući se na aktualno stanje i gledajući prema budućnosti možemo reći da je kinesko tržište također svjetsko, te da je kineski razvoj ujedno i svjetski razvoj odnosno da su prilike koje stvara Kina i nove prilike za svijet u cjelini, prenosi CRI.