Menu
Prvi put nakon pet godina, hrvatski su gospodarstvenici stanju u gospodarstvu dodijelili ocjenu 'dobar' te su iskazali određeni optimizam u anketi Privrednog vjesnika Poslovna očekivanja 2017., predstavljenoj danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori...
U konkurenciji uglednih ekonomskih analitičara – Željka Lovrinčevića, Damira Novotnya, Guste Santinija i Velimira Šonje, nagradu "Gorazd Nikić" za ekonomskog analitičara 2016. dobila je Sandra Švaljek sa zagrebačkoga Ekonomskog instituta, a nagradu joj je uručio posebni izaslanik predsjednice RH i posebni savjetnik za gospodarska pitanja Nikica Valentić.
"Danas je gospodarska situacija nešto bolja nego prethodnih godina, optimizam je opravdan, a stopa rasta od tri posto predstavlja stabilan rast za čije se održanje treba pomučiti. Ostvareni rast treba iskoristiti za društvene i ekonomske promjene te za stvaranje društva otvorenih institucija koje svima daju priliku", istaknula je Švaljek.
Željko Lovrinčević upozorio je da treba biti oprezan u procjenama gospodarske slike zemlje kako se ne bi ponovila iskustva od prije desetak godina kada su dolaskom krize sve slabosti tadašnjega ekonomskog rasta postale razvidne. "Hrvatska je najslabija ekonomija u EU, što ne bi trebala biti", upozorio je Damir Novotny te je skrenuo pozornost je na nerješavanje strukturnih problema i neučinkovitost državnog sektora koji prevladava ispred privatnog sektor. "Vlada treba pružiti potporu našim tvrtkama u ulaganju, osobito u tome da se uključe u industrijsku revoluciju 4.0", dodao je Novotny. Guste Santini osvrnuo se na povratak politike nacionalne države u svijet te je istaknuo da je, stoga, potrebno razmotriti što će to značiti za Hrvatsku i njeno gospodarstvo. "Hrvatska je u trećoj godini sporog oporavka temeljenog na povećanju izvoza, nedužničkom inozemnom financiranju te spontanom rastu konkurentnosti, u čemu je važna uloga privatnog sektora koji se restrukturirao tijekom krize", napomenuo je Velimir Šonje, dodajući da je tome pomogla i porezna reforma, no potrebna je i reforma na području obrazovanja, javne administracije, pravosuđa te sustava javnih tvrtki.
"Ključ je uspješnog upravljanja javnim financijama na rashodnoj strani proračuna, koju treba držati pod kontrolom, odnosno u učinkovitom upravljanju javnim novcem", istaknuo je ministar financija Zdravko Marić, ističući važnost i provođenja reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava te pravosuđa. "Poreznom reformom posao nije dovršen, može se očekivati i nastavak, koji će donijeti dodatna rasterećenja gospodarstva", napomenuo je.
Predsjednik HGK Luka Burilović upozorio je na to da gospodarstvenici već godinama traže isto – od smanjenja davanja na plaće, optimizacije državne administracije i povećanja učinkovitosti pa sve do rješavanja nelikvidnosti i naplate. "Unatoč povoljnim trendovima u kretanju BDP-a, rastu industrijske proizvodnje, trgovine na malo te oporavku građevinarstva, u prošloj godini nisu zabilježeni pozitivni trendovi u kretanju zaposlenosti, a ni značajniji pomaci u konkurentnosti. Stoga je nužna veća uloga ekonomske politike i provođenje niza strukturnih reformi", istaknuo je Burilović te dodao kako vjeruje da će Akcijski plan ove Vlade, koji je pokazao da napokon uvažava glas gospodarstva, dati primijenjene odgovore na probleme i izazove naših gospodarstvenika".
"U anketi Poslovna očekivanja 2017. sudjelovale su 403 tvrtke, a stanje gospodarstva ocijenjeno je prosječnom ocjenom 2,64", istaknuo je Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika. Većina ispitanih, njih 56,9 posto, očekuje da će se uvjeti ulaganja i poslovanja u ovoj godini znatno ili barem malo poboljšati, a 68,3 posto ih očekuje i da će stopa gospodarskog rasta u 2017. bit će mnogo ili malo veća od one iz 2016.
Većina ispitanika, njih 65,7 posto, u ovoj godini očekuje veće prihode nego lani, 53,6 posto ih očekuje veću neto dobit, a 35,1 posto planira i povećavati broj zaposlenih. Veći izvoz očekuje 35,8 posto ispitanika, a gotovo 48 posto u 2017. planira u modernizaciju svojih kapaciteta ulagati više nego lani.
Prioriteti gospodarstvenika za izlazak iz krize u 2017. jesu smanjenje davanja na plaće (najviša ocjena prioriteta 3,5), optimizacija državne administracije i povećanje učinkovitosti (ocjena prioriteta 3,1) te rješavanje nelikvidnosti i naplate (ocjena prioriteta 3,0). Za poduzetnika s istoka Hrvatske jedini prioritet iznad tri (3,2) jest smanjenje poreza i doprinosa na radnu snagu. To je i prvi prioritet s kojim bi se Vlada snažnije trebala uhvatiti u rješavanje i kod velikih (3,8), kod kojih je i rješavanje nelikvidnosti vrlo visoko, s prioritetom 3,7. Prerađivačka industrija s ocjenom prioriteta 3,8 šalje poruku državi da hitno smanjuje poreze i doprinose na radnu snagu.
