Menu
Početkom ove godine usporen je pad aktivnosti hrvatskoga graditeljstva, što se znatnim dijelom može pripisati izuzetno niskim statističkim pokazateljima, objavljenima za prošlu godinu. No, situacija u graditeljstvu i dalje je teška zbog izostanka oporavka investicijskih aktivnosti javnog i privatnog sektora...
Aktivnosti u graditeljstvu u ožujku i travnju ove godine zabilježile su mali rast od 0,1 % na godišnjoj razini te zaustavljanje negativnog trenda koji je trajao uzastopno šest godina. U odnosu na pretkriznu 2008. godinu, graditeljstvo je u svom opsegu smanjeno gotovo za polovinu.
„Građevinskim tvrtkama potrebno je osigurati olakšane uvjete kreditiranja, manje kamatne stope i veću pravnu sigurnost, odnosno zajamčenu visinu kamata na kredite i druge pogodnosti“, rekao je direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK Damir Percel.
Dodao je i kako se, uz spomenute mjere, trebaju ukloniti administrativne i druge prepreke, bitno poboljšati poduzetnička klima te valjano upotrijebiti članstvo RH u EU i energetski geopolitički položaj RH.
„Sve su to osnovni preduvjeti za poboljšanje gospodarskog stanja“, zaključuje Percel.
Hoće li se hrvatsko graditeljstvo, nakon šest godina kontinuiranog pada, napokon početi oporavljati, ovisi o brojnim čimbenicima. Intenzitet će oporavka ovisiti o upotrebi trenutno dostupnih potencijala, koji su bitno smanjeni u odnosu na razdoblje prije krize. Da nema mjesta pretjeranom optimizmu, pokazuju i podaci od prvih pet mjeseci ove godine, prema kojima je izdano 9,4 % građevinskih dozvola manje nego u istom razdoblju lani. Jedino je značajno povećana njihova predviđena vrijednost, za oko 14,9 %. To je nastavak prošlogodišnjeg trenda, kada se gradilo malo objekata, ali s većom financijskom vrijednošću.
Pred hrvatskim graditeljstvom još je jedna teška godina, ali činjenica da gospodarska kriza polako jenjava daje naslutiti kako će se to pozitivno odraziti i na ovu djelatnost. Promatrajući statističke podatke, potpora oporavku građevinske aktivnosti dolazi prvenstveno od povećanja planiranih radova na zgradama. Valja istaknuti da sadašnji broj stanova u izgradnji i njihova korisna površina predstavljaju tek trećinu izgrađenih u 2007. ili 2008. godini.
Situaciju mogu poboljšati prvenstveno projekti koji će donekle spriječiti urušavanje gospodarstva i potaknuti zapošljavanje, a to su obnova ovojnica zgrada, primjena projekata javno-privatnog partnerstva na području komunalnih djelatnosti i zaštite voda, projekti izgradnje plinskih i vodovodnih instalacija, kanalizacije i drugih cjevovoda, projekti komunikacijskih i energetskih vodova. Riječ je o investicijama koje imaju relativno brz povrat uloženih sredstava. No, u projektima je ipak najperspektivnije područje turizma. Uz postojanu stopu rasta dolazaka turista svake godine, projekti poboljšanja smještajne ponude nude zanimljive razvojno-investicijske projekte, ali je opseg svega toga premalen. Stoga, hrvatsko graditeljstvo spasiti i preporoditi mogu samo velika ulaganja, ali ipak navedene aktivnosti mogu zaustaviti trend propadanja kvalitetnih graditeljskih tvrtki te otpuštanja i odlazak radnika.
„Vrlo je važno zaustaviti i odlazak stručne radne snage, osobito u svjetlu donošenja odluke o ukidanju radnih dozvola, s primjenom od 1. srpnja 2015. godine, za radnike RH u Njemačkoj i drugim tvrtkama članicama EU. Naime, iako se ne očekuje neki značajniji odljev radnika iz RH na rad u inozemstvo, financijske mogućnosti građevinskih tvrtki te sustav vrednovanja rada i nagrađivanja ne stimuliraju kvalitetne radnike, zapravo djeluju negativno, a posljedica je toga da oni svoj posao ne obavljaju potpuno odgovorno i profesionalno“, smatra Percel.
U poticanju graditeljstva, država i resorna ministarstva su se, uz visokogradnju, u proteklom razdoblju trebala orijentirati na projekte koji se mogu financirati iz fondova Europske unije ili krenuti u izvoz graditeljstva. Izostanak se domaće investicijske aktivnosti u RH neće moći nadoknaditi niti upotrebom potencijala fondova Kohezijske politike EU, i to zbog nedovoljne brzine pripreme, ali i smanjenoga kapaciteta graditeljstva. Jednako tako, ovo se odnosi i na potencijal koji pruža tzv. Junckerov investicijski plan.
