Menu
Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su novi broj publikacije RBAnalize, pod naslovom "Stagnacija"..
Objava konačnih podataka o bruto domaćem proizvodu za treće tromjesečje potvrdila je pad gospodarstva i dvanaesto uzastopno tromjesečje. Prvi pokazatelji za posljednje tromjesečje upućuju tek na stagnaciju gospodarske aktivnosti pri iznimno niskim razinama, bez zamjetnijih naznaka održivog oporavka sljedećih tromjesečja. Posljedično još jednu, šestu godinu u nizu Hrvatska je zaključila s padom gospodarske aktivnosti. Izgubivši više od 12 posto realne vrijednosti bruto domaći proizvod vratio se na razinu iz 2005. godine. Zabrinjava činjenica da ni danas nakon šest godina krize nisu stvoreni preduvjeti za održiv rast i oporavak, pišu RBA analitičari.
"Domaća potražnja i u posljednjem tromjesečju ostala je pod utjecajem iscrpljenoga realnog sektora i padajuće zaposlenosti, a detaljniji uvid u strukturu nezaposlenih naglašava probleme tržišta rada s dugoročnijim posljedicama. Unatoč poreznom rasterećenju dohotka ne očekujemo značajniji poticaj povećanoj potrošnji. Već sada je izvjesno da će s ciljem neutraliziranja gubitka dijela prihoda dio općina i gradova podići prirez. Osim toga, u uvjetima neizvjesnosti i sumornih očekivanja prosječan racionalan potrošač zasigurno će odgoditi potrošnju, a višak raspoloživih sredstava usmjeriti u štednju i/ili podmirivanje dospjelih dugova. U uvjetima poprilične neizvjesnosti nema ni naznaka oporavka investicijske aktivnosti. Odgoda strukturnih promjena u javnom sustavu za posljedicu ima i daljnju odgodu kapitalnih javnih investicija s obzirom na to da se jednokratnim uštedama uspijeva zadržati status quo među interesnim skupinama. Međutim prostora za takvu politiku sve je manje i sustav koji je sam sebi svrha jednostavno postaje neodrživ. Dodatno, još uvijek je nejasno kako će država u uvjetima stagnacije nadoknaditi dio izgubljenih prihoda proizašlih iz izmjena poreznoga sustava. Jedina komponenta koja i dalje ublažava snažniju kontrakciju cjelokupnoga gospodarstva je izvoz roba i usluga, koji je s jedne strane nedovoljno snažan da preokrene negativne trendove, a s druge njegova ovisnost o uvoznoj komponenti umanjuje pozitivne učinke vanjskotrgovinske razmjene. Razlike u statističkom obuhvatu prisutne prije i nakon pristupanja EU-u nestat će na početku 2015. godine pa će se zamjetno umanjiti stopa rasta izvoza roba, naglašavajući problem konkurentnosti hrvatske industrije i izvoza. A onda ćemo s približavanjem predsezone ponovno slamku spasa tražiti u noćenjima i potrošnji inozemnih gostiju s nadom da će relativno kratkoj sezoni u prilog ići vrijeme.
Dakle, prva polovica 2015. godine neće donijeti bitnije promjene u gospodarstvu. Predviđamo nastavak sličnih trendova, ali nešto blažim intenzitetom. Fokus će kao i u cijeloj 2015. godini biti usmjeren na područje fiskalne politike i objavu konačnih podataka o državnom proračunu i javnom dugu u skladu s metodologijom Eurostata, koja bi mogla jasno upozoriti na neodrživo stanje javnih financija. Unatoč potrebi ne predviđamo ni transparentnije upravljanje javnim dugom, a sljedeće izvješće Europske komisije o prekomjernom deficitu i makroekonomskim neravnotežama neće uputiti na bitnije pomake u Hrvatskoj. S druge strane središnja banka najavila je podržavanje kunske likvidnosti, ali i stabilnosti domaćega financijskog sustava pa u tom segmentu ne očekujemo iznenađenja.
Visoka likvidnost inozemnih financijskih tržišta i tijekom prvoga tromjesečja pogodovat će zaduživanju države. Posljednje tromjesečje 2014. godine i rast premije rizika podsjetili su na relativno veću osjetljivost hrvatske premije rizika na globalna i regionalna kretanja. Zasad nam situaciju uvelike olakšava politika ESB-a i namjera proširenja monetarnih olakšica na državne vrijednosnice. Time u uvjetima niskih prinosa i visoke likvidnosti hrvatski dug postaje atraktivniji, a financiranje jednostavnije, barem zasad.
Međutim, nastavak zaduživanja uz istodobni izostanak oporavka pogoršava relativne pokazatelje zaduženosti (dug/BDP). Na njih će nepovoljno utjecati i izostanak inflacije, koja će kao i prethodnih godina biti pod snažnim utjecajem kretanja na svjetskim robnim tržištima, tržištima prehrambenih sirovina i nafte. Snažan pad cijena crnog zlata koji je započeo u drugoj polovici 2014. nastavio se i na početku 2015. godine", objavili su analitičari Raiffeisenbanka.
