Menu
Posljednji podaci DZS-a o indeksu građevinskih radova u listopadu potvrđuju nastavak negativnih kretanja obujma građevinskih radova (na novim građevinama, rekonstrukcijama, popravcima te održavanju postojećih građevina)...
Premda je na mjesečnoj razini, prema izvornim neprilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova u listopadu zabilježio rast od 3%, na godišnjoj razini ukupni obujam građevinskih radova zabilježio je pad od 4,9% čime je potvrđena deseta uzastopna godišnja stopa pada obujma građevinskih radova u 2014. godini.
Kontrakciju građevinskog sektora koja datira od samog početka recesije u Hrvatskoj potvrđuju podaci o kretanju godišnje stope obujma građevinskih radova koja je u promatranom razdoblju od siječnja 2009. do listopada 2014. godine (izuzev tri sporadična mjeseca) bilježila kontinuirani pad na godišnjoj razini. Posljednji podaci DZS-a za listopad pokazuju mjesečni rast obujma građevinskih radova pri izgradnji zgrada za 2,8% što je u konačnici rezultiralo blagom pozitivnom stopom od 0,3% na godišnjoj razini. Istovremeno, obujam građevinskih radova pri izgradnji ostalih građevina zabilježio je rast od 3,2% u odnosu na rujan, no na godišnjoj razini ostvaren je pad od 8,3% u odnosu na listopad 2013.
Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do listopada ove godine (prema izvornim, neprilagođenim indeksima) obujam građevinskih radova je niži za 7,2% u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom je u istom promatranom razdoblju obujam građevinskih radova na izgradnji zgrada niži za 2,1% godišnje dok je za ostale građevine smanjen za 11,7% u odnosu na isto razdoblje lani. Najznačajniji doprinos takvom negativnom ostvarenju došao je od snažnog pada izgradnje ostalih građevina obzirom da u strukturi odrađenih sati na gradilištima zauzimaju udio od 56,2% (ostatak od 43,8% odnosi se na izgradnju zgrada). Prema vrsti radova, u prvih deset mjeseci ove godine, više od polovice (50,2%) odnosi se na ostale radove, dok se preostalih 49,8% odnosi na izgradnju novih objekata.
"Negativan doprinos kretanju obujma građevinskih radova i dalje će dolaziti od niske razine investicija, koje su prvenstveno posljedica dugogodišnje recesije i izostanka razvojno usmjerenih gospodarskih politika. Pod utjecajem zahtjeva za snažnijom fiskalnom prilagodbom, u cilju smanjenja proračunskog deficita, država se najlakše odriče upravo kapitalnih investicijskih projekata (što ima izrazito negativan utjecaj na građevinski sektor), dok su privatne investicije u isto vrijeme zakočene nepovoljnim poslovnim investicijskim okruženjem te još uvijek niskom razinom poslovnog optimizma", objavili su danas RBA analitičari.
