Zatvori
Mike Larson
07/11/2012

Kriza u drugoj brzini: Jesu li središnje banke iscrpile sve mogućnosti?

Dok velike europske banke poput HSBC Holdingsa, Barclays Plca i Lloyds Banking grupe muku muče s posljedicama LIBOR skandala i sporim povratom uloženih sredstava, investitori masovno napuštaju euro-zonu. Trenutna situacija dodatno naglašava koliko su uzaludne i promašene bile sve dosadašnje mjere fiskalne i monetarne politike. Još krajem lipnja uvjeravali su nas da će na tadašnjem zasjedanju Europskog vijeća biti riješeni svi problemi. No oporavak eura koji je potom uslijedio trajao je tek kratko vrijeme, nakon čega je došlo do novog pada vrijednosti...

U Velikoj Britaniji Središnja banka mahnito tiska nove količine novca . Nedavno je dodano još 50 milijardi funta u britanski QE program koji trenutno iznosi vrtoglavih 375 milijardi funta. No ostvarila su se moja predviđanja; program je gubitak vremena koji nije pomogao britanskom gospodarstvu. Britanski BDP pao je za 0,7 % u drugom tromjesečju, što je najveći pad od 2009. dok je ukupna gospodarska proizvodnja najniža u posljednjih nekoliko godina.

Ovaj komentar je omogućio - Siguran novac, svjetski poznati investicijski vodič, od sada dostupan i na hrvatskom tržištu . Posjetite www.siguran-novac.com i predbilježite se – besplatno je! Ukoliko želite doznati više o Sigurnom novcu, pročitajte članak koji smo objavili na tu temu…

Situacija nije ništa drugačija niti u SAD-u gdje je nedavno vodstvo Središnje banke izjavilo da su spremni za novi val tiskanja novca. Iako ništa nije službeno objavljeno tijekom sastanka 1. kolovoza, izjava donešena nakon sastanka upućuje na vjerojatnu promjenu politike Središnje banke.

Što nam to sprema Središnja banka? Guverner Ben Bernanke nedavno je izjavio pred Kongresom da je Središnja banka spremna zadržati niske kamatne stope do 2015. umjesto do kraja 2014. god.
Drugo rješenje jest smanjenje kamatne stope na slobodne rezerve, što bi trebalo potaknuti banke da te iste rezerve puste u opticaj umjesto da ih gomilaju. Negativna posljedica : smanjenje slobodnih rezervi vjerojatno bi uništilo industriju koja ovisi o tržištu novca, jer bi nemogućnost stvaranja dobiti otjerala investitore. U slučaju povlačenja sredstava s tržišta novca, presušio bi izvor kapitala prijeko potreban za gospodarski napredak.

Treća opcija nameće novi QE program, tj. dodatno kupovanje državnih obveznica i hipotekarnih vrijednosnica.

Obećanje Središnje banke da će zadržati niske kamatne stope do 2015. ili čak duže zvuči kao isprazna demagogija ako uzmemo u obzir da su se njihova predviđanja pokazala netočnima u većini slučajeva. Jednako tako se pokazalo da svaki sljedeći QE program ili slične mjere poput europskog LTROa ( dugoročni program refinanciranja) polučuje sve slabije rezultate. Istraživanja su pokazala da QE program težak nekoliko stotina milijardi dolara povisuje BDP za neznatnih 0,4 %. Ne vjerujete? Pogledajte kakav učinak je QE program imao na britansko i japansko gospodarstvo.

Točno, gotovo nikakav.

Ako vam sve navedeno nije dovoljno dobar dokaz, pogledajte trenutno stanje u Australiji. Ondje je Središnja banka krajem prošle godine srezala kamatne stope za 1,25 postotnih bodova. Unatoč svemu australsko tržište nekretninama nastavlja propadati. Broj stambenih kredita najniži je u posljednjih 35 godina, dok cijene nekretnina padaju bez prestanka više od godine dana.

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram