HNB-ova crna projekcija: BDP ove godine pada za 1,6 posto!

Ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka, ocjena je iz Informacije o gospodarskim kretanjima za najnoviji Bilten Hrvatske narodne banke koju je središnje banka objavila na internetskim stranicama...

Napominjući kako je pod utjecajem snažnijeg rasta zaliha u drugom tromjesečju došlo do stabilizacije sezonski prilagođenog BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje, analitičari HNB-a ističu kako su se, nasuprot tome, kod svih komponenata finalne potražnje (robni izvoz i domaća finalna potražnja) u drugom tromjesečju nastavile negativne tendencije.

Dodaju kako dostupni podaci za srpanj pokazuju da su industrijska proizvodnja i realni promet od trgovine na malo blago porasli u odnosu na prosječnu razinu iz drugog tromjesečja, a zabilježen je i godišnji porast broja turističkih noćenja.

Ipak, ako se u obzir uzme nastavak pada poslovnog pouzdanja tijekom srpnja i kolovoza te visoka razina neizvjesnosti u međunarodnom okružju, ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka, smatraju analitičari HNB-a.

S obzirom na nešto nepovoljnija očekivana kretanja u okružju i kasniji početak realizacije javnih investicija analitičari Hrvatske narodne banke očekuju da bi pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini mogao biti nešto izraženiji u odnosu na HNB-ove ocjene iz lipnja.

Očekivani BDP-a u 2012. mogao bi biti nešto slabiji od lipanjskih ocjena HNB-a, kada se očekivao pad od 1,6%, a očekivani oporavak u 2013. sporiji od u lipnju projiciranog rasta od 1,3% za iduću godinu, navode analitičari HNB-a.

To je, ističu, posljedica nastavka negativnih kretanja u području potrošnje kućanstava i investicija, na što upozoravaju i pokazatelji povjerenja potrošača te očekivanja proizvođača. Novije prognoze za glavne trgovinske partnere također su nešto nepovoljnije.

Napominju kako je dobar početak turističke sezone i blago povećanje državne potrošnje uzrok privremene stabilizacije sezonski prilagođenog BDP-a u drugom tromjesečju 2012., nakon što je u prvom tromjesečju bio ostvaren izrazit pad. No, robni izvoz, potrošnja kućanstava i investicije nastavili su se smanjivati. Indeksi pouzdanja potrošača i proizvođača pogoršali su se u industriji, dok su oni u građevinarstvu ostali na vrlo niskoj negativnoj razini.

Po podacima HNB-a, dug središnje države na kraju srpnja 2012. dosegnuo 174,7 milijardi kuna ili 52,4% BDP-a, prenosi HRT.