Zatvori
Poslovni Puls
14/06/2012

Zdeslav Šantić: Možda bi bilo dobro na jesen zatražiti pomoć MMF-a!

Opet su se pojavile spekulacije vezane uz pitanje opravdanosti sklapanja stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom...

"Ako Vlada bude imala problema u postizanju ciljeva koje je u ožujku dogovorila s rejting-agencijama, a koji se tiču smanjivanja rashoda državnog proračuna i gospodarskog rasta, te ako se situacija u euro-zoni još pogorša, tada bi na jesen bilo dobro sklopiti aranžman s MMF-om jer bi to Hrvatskoj značilo jeftinije zaduživanje i dostupnost kapitala. Iako država ove godine nema više velikih dužničkih obveza koje dolaze na naplatu, eventualno veći proračunski deficit od predviđenog bilo bi dobro pokriti kreditima ili državnim obveznicama s manjim kamatama i prinosima. Možda je ipak došlo vrijeme da reagiramo kao da će se dogoditi lošiji scenariji, kako bismo preduhitrili crne posljedice svega toga, a ne da stalno optimistički čekamo sretan kraj", rekao je analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Prema riječima Zdeslava Šantića, ova Vlada mora provoditi sve one nepopularne poteze koje je bivša vlast populistički “zaobilazila”, pa sada ti reformski projekti moraju biti bolniji nego što bi bili da su se provodili u nekoliko godina. A ako ova Vlada samostalno ne bude provodila te mjere, morat će ih provoditi pod pritiskom MMF-a, iako taj međunarodni financijski policajac više nije onakva “babaroga”, kada je u pitanju politika bolnih rezova, kakva je bila prije ove krize.

No, i takav “mekši” MMF sigurno bi Hrvatskoj “savjetovao” da u borbi za smanjenje deficita državnog proračuna provede ono što aktualna Vlada sada pokušava, a to je zamrzavanje ili smanjivanje razine plaća (svejedno je li putem dodataka na plaću ili izravno smanjenjem osnovice) korisnika državnog proračuna, smanjenje broja zaposlenih u državnim i javnim službama, te odustajanje od tek ponovno uvedenog usklađivanja mirovina s kretanjem BDP-a i troškovima života (sve to u stvari predstavlja famoznu “internu devalvaciju”), piše Slobodna.

Izgledno je i da bi se tražilo smanjivanje svih vrsta povlaštenih mirovina iznad tri ili četiri tisuće kuna.

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram