Prema posljednjim podacima koje je objavio HNB, u siječnju ove godine nastavljen je pozitivan trend smanjenja javnog duga, na mjesečnoj i godišnjoj razini. Koncem promatranog mjeseca, ukupni javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) spustio se na razinu 286,3 mlrd. kuna što je za 2,7 mlrd. kuna niže u odnosu na kraj 2016. godine (mjesečni pad od 0,9%)…

Također, siječanj je potvrdio neprekinuti niz relativnog pada javnog duga na godišnjoj razini koji datira od ožujka prošle godine. Tako je u odnosu na lanjski siječanj, ukupni javni dug za više od 4,7 mlrd. kuna niži čime je ubrzao godišnji pad po stopi od 1,6%. Obzirom na valutnu strukturu duga, važno je naglasiti da je u prilog nižem javnom dugu (iskazanom u kunama) išlo i zabilježeno jačanje domaće valute u odnosu na euro. Naime, prema podacima HNB-a, krajem siječnja ove godine srednji devizni tečaj EUR/HRK na godišnjoj je razini niži za 2,3%. Za pad javnog duga na mjesečnoj razini zaslužne su i unutarnja i vanjska komponenta koje su koncem siječnja zabilježile pad od gotovo 1,4 mlrd. kuna u odnosu na prosinac (0,8% odnosno 1,3%). Međutim, smanjenje duga na godišnjoj razini prvenstveno je odraz snažnog pada inozemne komponente javnog duga koja se koncem siječnja ove godine spustila do razine 107,1 mlrd. kuna što je za gotovo 10,4 mlrd. kuna niže u odnosu na siječanj 2016. (godišnji pad od 8,8%).

Podsjetimo, nakon odgođenog prošlogodišnjeg plasmana euroobveznice na inozemnom tržištu, došlo je do zamjetnije promjene u strukturi državnog zaduženja koje pokazuje sve veću orijentaciju ka financiranju na domaćem tržištu. Tako je koncem siječnja unutarnja komponenta javnog duga iznosila 179,6 mlrd. kuna te je zabilježila godišnji rast od 5,7 mlrd. kuna (3,3%). Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu (dodatno pogurnuti ekspanzivnim monetarnim mjerama HNB-a) utjecali su na rast unutarnje komponente javnog duga čiji je udio u ukupnom javnom dugu koncem siječnja povećan na 62,6% (3 postotna boda više u odnosu na lanjski siječanj). Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem siječnja javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je 168,3 mlrd. kuna čineći udio od 58,8% u ukupnom javnom dugu (2,9 pb više u usporedbi s istim mjesecom 2016.). Naime, koncem siječnja dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica porastao je za 5,5 mlrd. kuna (3,4% godišnje). U istom promatranom mjesecu, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 17,9 mlrd. kuna čineći udio od 6,2% u ukupnom javnom dugu (0,6 pb niže u odnosu na siječanj 2016.). Potonje potvrđuje i pozitivnu promjenu u pogledu poboljšane ročne strukture javnog duga. Istovremeno su se državne obveze po kreditima koncem siječnja ove godine spustile na 100,5 mlrd. kuna zabilježivši pad od gotovo 8,3 mlrd. kuna na godišnjoj razini (7,6%).

Obzirom na predviđeni gospodarski rast, i u 2017. godini udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom. Osim „učinka nazivnika“, povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u, objavili su RBA analitičari.