Menu
Eurozona polako, ali sigurno izlazi iz recesije. Hoće li rast naših susjeda, s kojima od 1. srpnja činimo jedno, zajedničko tržište, konačno pogurati i naše gospodarstvo? Većina je političara optimistična, no nasuprot njima stručnjaci uglavnom zabrinuto odmahuju glavom...
U drugom tromjesečju ove godine hrvatski je BDP realno manji 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pad se bilježi šesti kvartal zaredom. No, u HNB-u blage znakove oporavka gospodarske aktivnosti predviđaju od sredine ove godine. U 2014. očekuje se postupan oporavak realnog BDP-a od oko 0,7 posto. "Bez obzira na dobre vijesti sa Zapada ne smijemo zaboraviti da smo u dijelu Europe koja nikako da izađe iz krize", upozorava ekonomski analitičar Zdeslav Šantić.
U Hrvatskoj se, pak, u uvjetima stalnog pada gospodarske aktivnosti i ove godine očekuje kao lančana reakcija rast stope nezaposlenosti na više od 20 posto. To znači manji dohodak stanovništva i smanjenje osobne potrošnje. Također se moramo suočiti sa snažnim procesom fiskalne konsolidacije koja u kratkom roku donosi i nižu razinu gospodarske aktivnosti.
Šantić smatra kako zbog određenih strukturnih slabosti - niske konkuretnosti i robnog izvoza, Hrvatska neće moći iskoristiti prednosti povoljnijih trendova u eurozoni. Koliko će biti nepovoljan gubitak tržišta članice CEFTA-e - tek ćemo vidjeti. Neke projekcije upućuju na pad ukupnog izvoza roba i usluga od 2,8 posto. Ipak, moguć je preokret.
Najviše optimizma stiže iz Vlade. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je kako je uvjeren da ćemo u ovoj godini napokon zvršiti recesijski period i uhvatiti pozitivnu nulu. No, ekonomski analitičari mnogo su oprezniji. Tako nam prema Ivanu Lovrinčeviću, ako treći kvartal i završimo s nulom, ostaje veliki problem četvrtog kvartala 2013. i prvog kvartala 2014. kada primarno rezultati ovise o kretanju industrijske proizvodnje, a tu je, kao i u izvozu, Hrvatska izrazito slaba, piše HRT.
