Menu
Hrvatske vlasti ne uspijevaju uhvatiti 30% poslovnih aktivnosti u zemlji. Austrijski ekonomist Friedrich Schneider sa sveučilišta Johannes Kepler u Linzu izračunao je da samo dvije članice EU, Bugarska i Rumunjska, imaju veći udjel sive ekonomije u BDP-u od Hrvatske...
Kod nas se u sivoj zoni obrne oko 13 milijardi eura, odnosno 29,5 posto BDP-a. Zajedničko je svim promatranim zemljama da najveći prostor za sivu ekonomiju pronalaze u graditeljstvu, trgovini, uslugama i ribarstvu. Kad je riječ o bivšim komunističkim zemljama, Schneider kaže da je siva ekonomija važan socijalni amortizer jer poboljšava životni standard običnog čovjeka, piše Večernji.
Ljudi ne rade na crno da bi novac stavljali na stranu, već da bi preživjeli. U manje razvijenim i bivšim komunističkim državama udjel sive ekonomije kreće se oko visokih 30 posto, a razvijenije tržišne ekonomije poput Austrije ili Švicarske njezin udio drže na 8 posto BDP-a. No, kriza je i kod njih, procjenjuje taj autor, zadnje dvije godine donijela povećanje udjela sive zone za približno jedan posto, i to je zapravo jedini segment ekonomije koji je u porastu.
Damir Mikulić, analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta i autor sličnih studija o sivoj ekonomiji kod nas, kaže da metoda kojom se koristio austrijski ekonomist (ekonometrijska procjena na temelju poreznog opterećenja, uvjeta na tržištu rada, količine novca u optjecaju, kvalitete institucija) daje relativno dobar redoslijed zemalja prema veličini sive ekonomije iako je sama razina upitna i ovisi o početnim pretpostavkama. Istraživanja domaćih autora i institucija iz prijašnjih godina pokazivala su udio sive ekonomije od 10 pa i više od 30 posto, ovisno o metodi.
Svjetska je banka u svojim procjenama bliža rezultatu austrijskog ekonomista, dok je Državni zavod za statistiku 2009. povećao hrvatski BDP 15 posto procjenjujući da nam je bio toliki udio sive ekonomije.
