Na sjednici užeg kabineta Vlade održanog u petak odlučeno je da se PDV poveća s 23 na 25, te da se deficit državnog proračuna smanji sa 16 na 9 milijardi kuna, neslužbene su informacije iz Vlade...
Je li to očajnički potez Vlade da začepi rupe u javnoj potrošnji ili samo dio paketa konzistentnih mjera ekonomske politike koji bi u konačnici trebao dovesti do dva najvažnija cilja: gospodarskog rasta i povećanja zaposlenosti?
I, što je još važnije, znači li rast PDV-a za dva indeksna poena da će se i ovoga puta sve prevaliti na pleća građana, radništva i srednjeg sloja koji je ponajmanje kriv što nam je voda došla do grla?
"Dosadašnja ekonomska politika, osobito posljednjih 7 do 8 godina, dovela je hrvatsko gospodarstvo u krizu u kakvoj nikada nije bilo. Tri godine zaredom pada bruto domaći proizvod (BDP)", komentirao je za Slobodnu Tihomir Domazet, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo.
Time je Hrvatska praktično u depresiji. Željeni rast i zapošljavanje, što bi u perspektivi značilo i rast standarda, moguće je postići ako osiguramo da hrvatske kompanije i proizvodi budu konkurentni, pogotovo u izvozu roba i usluga, ako nacionalna štednja bude usko vezana uz investicije i ako budu aktivni i usklađeni svi segmenti ekonomske politike.
Valja znati da je porezna politika i sustav, dakle i porezna reforma samo dio ukupne ekonomske politike. Žele li se ostvariti spomenuti ciljevi, mi se zalažemo i očekujemo od Vlade uvođenje (posebnog) poreza financijskom sektoru, smanjenje poreza na dohodak, smanjenje poreza na dobit, te uvođenje (novih) poreza na imovinu.
Sama promjena PDV-a neće biti dovoljna za rast, zaposlenost, zaštitu srednjeg sloja stanovništva, povećanje kreditnog rejtinga.
"Međutim, pri povećanju porezne stope PDV-a potrebno je primijeniti gotovo sve moguće izuzetke, u smislu zaštite osoba s nižim primanjimai. Posve je jasno da će doći do rasta cijena usluga i proizvoda koje će izravno oboriti standard građana. Valja znati da je porezna politika i sustav, dakle i porezna reforma samo dio ukupne ekonomske politike. Žele li se ostvariti spomenuti ciljevi, mi se zalažemo i očekujemo od Vlade uvođenje (posebnog) poreza financijskom sektoru, smanjenje poreza na dohodak, smanjenje poreza na dobit, te uvođenje (novih) poreza na imovinu. Sama promjena PDV-a neće biti dovoljna za rast, zaposlenost, zaštitu srednjeg sloja stanovništva, povećanje kreditnog rejtinga", kaže dr. Domazet.
Kraj vjerojatnog povećanja PDV-a na 25 posto koga uopće briga za ulazak u Europsku uniju!?
Pročitajte još:
- UGOSTITELJI: Jedva čekamo niži PDV, ali ne očekujte veliku korekciju cijena
Foto: , Izvor: Jutarnji list/SlobodnaDalmacija