Menu
Utrka za prevlast na tržištu umjetne inteligencije posljednjih je godina potaknula najveći investicijski val u povijesti američke tehnološke industrije. Amazon, Microsoft, Googleova matična kompanija Alphabet, Meta i Oracle ulažu goleme iznose u podatkovne centre, računalne čipove i infrastrukturu potrebnu za razvoj naprednih AI sustava.
No dok tehnološke kompanije najavljuju sve veće investicije, na Wall Streetu raste zabrinutost zbog njihova financiranja.
Prema pisanju The Wall Street Journala, troškovi zaštite od mogućeg neplaćanja dugova najvećih američkih tehnoloških kompanija dosegnuli su najviše razine još od 2021. godine. Riječ je o pokazatelju koji upućuje na to da ulagači postaju oprezniji prema kompanijama koje posljednjih godina predvode ulaganja u umjetnu inteligenciju.
To, naravno, ne znači da Amazonu, Microsoftu ili Googleu prijeti bankrot. Te kompanije i dalje ostvaruju iznimno velike prihode i raspolažu snažnim financijskim rezervama.
Ipak, promjena raspoloženja na tržištu pokazuje da investitori sve češće postavljaju pitanje koliko će vremena biti potrebno da golema ulaganja u umjetnu inteligenciju počnu donositi očekivanu zaradu.
Zabrinutost ulagača vidljiva je na tržištu financijskih ugovora poznatih pod engleskom kraticom CDS (credit default swap).
Riječ je o financijskim instrumentima koji omogućuju zaštitu od gubitka ako kompanija ne uspije podmiriti svoje dužničke obveze.
Primjerice, ulagač koji posjeduje obveznice određene kompanije može ugovoriti zaštitu kako bi smanjio mogući gubitak ako ta kompanija prestane otplaćivati dug.
Cijena takve zaštite ovisi o tome koliko tržište smatra rizičnim njezino poslovanje. Kada zabrinutost raste, u pravilu raste i iznos koji investitori moraju platiti za zaštitu.
Upravo se to sada događa s dijelom najvećih američkih tehnoloških kompanija.
Iako se rast zabrinutosti odnosi na nekoliko velikih tehnoloških kompanija, razlike među njima ipak su vrlo izražene.
Posebno se izdvaja Oracle, američki proizvođač poslovnog softvera i pružatelj računalnih usluga, koji posljednjih godina snažno povećava ulaganja u podatkovne centre.
Prema analizi financijske grupacije LSEG, cijena petogodišnje zaštite od Oracleova kreditnog rizika 21. listopada iznosila je 331 bazni bod. U istom je razdoblju zaštita od Amazonova duga iznosila 80, a od Microsoftova 56 baznih bodova.
Microsoft ima kreditni rejting AAA, najvišu moguću ocjenu kreditne sposobnosti, dok Oracle prema agenciji S&P ima rejting BBB-, posljednju razinu koja se i dalje ubraja u investicijsku kategoriju.
Ulagači zato znatno pažljivije prate Oracleovo zaduživanje, posebno u trenutku kada kompanija ulaže velike iznose u izgradnju računalne infrastrukture za umjetnu inteligenciju.
Oracle računa na snažan rast potražnje za svojim uslugama, ali izgradnja podatkovnih centara zahtijeva velika ulaganja prije nego što se od njih počnu ostvarivati očekivani prihodi.
Microsoft je u drukčijem položaju. Zahvaljujući snažnim prihodima od poslovnog softvera, pretplata i računalnih usluga, raspolaže stabilnijim izvorima novca za financiranje razvoja.
Razvoj umjetne inteligencije zahtijeva ulaganja kakva se donedavno nisu mogla zamisliti ni u tehnološkom sektoru.
Podatkovni centri trebaju specijalizirane čipove, velik broj poslužitelja, pouzdanu opskrbu električnom energijom, sustave hlađenja i odgovarajuću mrežnu infrastrukturu.
Njihova izgradnja često traje godinama, dok se troškovi moraju podmirivati znatno prije nego što novi kapaciteti počnu ostvarivati prihode.
Zbog toga se sve više tehnoloških kompanija okreće tržištu obveznica.
Prema analizi LSEG-a, Amazon, Alphabet, Meta, Microsoft i Oracle do početka listopada ove godine izdali su 218,1 milijardu dolara obveznica investicijskog kreditnog rejtinga, više nego dvostruko u odnosu na 107,3 milijarde dolara tijekom cijele 2025. godine.
Takav rast zaduživanja mijenja i američko tržište korporativnih obveznica.
Velike tehnološke kompanije postaju sve značajniji izdavatelji duga, pa njihovi poslovni rezultati i investicijski planovi sve više utječu na ulagače koji tradicionalno kupuju obveznice zbog relativno stabilnih prinosa.
LSEG upozorava da veća ponuda obveznica sama po sebi može povećati troškove zaduživanja, čak i kada se financijsko stanje kompanija nije bitno pogoršalo.
Drugim riječima, rast cijene zaštite od duga ne mora značiti da investitori očekuju financijske probleme. Može odražavati i činjenicu da tehnološki sektor istodobno traži iznimno velike iznose novca.
Izgradnja velikog podatkovnog centra zahtijeva milijarde dolara, no njegova konačna isplativost ovisi o tome koliko će korisnika i poslovnih klijenata u budućnosti trebati računalne kapacitete.
Potražnja za umjetnom inteligencijom trenutačno snažno raste, ali još nije moguće sa sigurnošću procijeniti koliko će ulaganja današnjih tehnoloških divova biti isplativa tijekom sljedećeg desetljeća.
Dodatni problem predstavlja brzina tehnoloških promjena.
Čipovi koji su danas među najnaprednijima na tržištu mogli bi za nekoliko godina biti znatno manje učinkoviti od novih generacija opreme. Kompanije će zato morati nastaviti ulagati i u modernizaciju infrastrukture koju upravo grade.
To stvara pritisak na novčani tok velikih ulagača.
Iako Amazon, Alphabet, Microsoft i Meta ostvaruju velike prihode iz postojećih djelatnosti, ulagače sve više zanima hoće li rast novih AI usluga biti dovoljan da opravda sadašnju razinu ulaganja.
Posebno se pažljivo prate kompanije čiji poslovni modeli u većoj mjeri ovise o budućoj potražnji za računalnim kapacitetima.
Promjena raspoloženja na Wall Streetu ne vidi se samo na tržištu obveznica.
Prema pisanju The Wall Street Journala, pojedini investitori sve se više koriste financijskim instrumentima kojima se mogu zaštititi od pada vrijednosti kompanija povezanih s razvojem umjetne inteligencije.
Među njima su i ugovori koji mogu donijeti dobit ako cijene određenih dionica padnu.
Posebna pozornost usmjerena je na tvrtke koje iznajmljuju računalne kapacitete za razvoj i korištenje AI sustava, među kojima je CoreWeave.
Takve kompanije ulažu velike iznose u računalnu opremu, a njihovi prihodi ovise o potražnji za uslugama podatkovnih centara.
Financijske institucije istodobno razmatraju nove vrste ugovora kojima bi se kompanije mogle zaštititi od pada cijena najma računalnih kapaciteta.
Ako bi takvi instrumenti postali šire dostupni, mogli bi pomoći vlasnicima podatkovnih centara da smanje financijske rizike i lakše osiguraju financiranje.
