Menu
Beogradska zračna luka Nikola Tesla trebala bi u sljedećoj fazi razvoja dobiti novi hotel kao dio šireg poslovno-komercijalnog kompleksa Air Serbije. Projekt uključuje upravnu zgradu nacionalnog avioprijevoznika, dodatni poslovni objekt i hotel kapaciteta 304 ležaja, a cijeli kompleks trebao bi imati više od 24.000 četvornih metara bruto površine.
Hotel je planiran kao druga faza projekta i trebao bi imati oko 8.200 četvornih metara na šest nadzemnih etaža. Pripremni radovi na kompleksu već su krenuli, dok je za hotelski dio pokrenut postupak izdavanja građevinske dozvole.
Iako projekt ne razvija izravno operator beogradske zračne luke, nego Air Serbia, njegova lokacija i funkcija jasno su vezane uz aerodrom. Hotel bi trebao služiti putnicima, posadama, poslovnim gostima i korisnicima šireg kompleksa koji se razvija uz Zračnu luku Nikola Tesla.
Takav razvoj posebno je zanimljiv kada se usporedi sa Zagrebom, gdje je vrlo slična ideja zasad ostala bez investitora.
Zračna luka Zagreb d.o.o. raspisala je međunarodni poziv za razvoj hotela i trgovačko-poslovnog centra u sklopu planiranog Airport Cityja na zemljištu u neposrednoj blizini stare zgrade zagrebačkog terminala. Procijenjena vrijednost ulaganja iznosila je oko 40 milijuna eura, a prema ranijem idejnom projektu hotel je trebao imati 172 sobe, uz mogućnost većeg kapaciteta.
Projekt je bio zamišljen na zemljištu površine nešto veće od 18.000 četvornih metara, izvan koncesijskog područja današnjeg operatora Međunarodne zračne luke Zagreb. Investitor bi dobio pravo građenja na 50 godina, uz mogućnost produljenja, a uz hotel se planirao i trgovačko-poslovni centar s dodatnim sadržajima za putnike i poslovne korisnike.
Problem je što se ni nakon ponovljenog međunarodnog poziva nije pojavio zainteresirani investitor. Zračna luka Zagreb navela je da je poziv poslan na tisuće adresa investitora, hotelskih lanaca i savjetnika u turističkom sektoru, ali bez formalnog iskaza interesa.
Istovremeno, beogradski projekt ulazi u fazu konkretne realizacije, dok je zagrebački zasad ostao na pripremljenom projektu bez investitora. Razlika nije samo u veličini hotela, nego i u modelu financiranja i razvoja.
U Beogradu je hotel dio šireg kompleksa koji razvija sama nacionalna aviokompanija, dok je Zagreb pokušao pronaći vanjskog investitora koji bi preuzeo financiranje i izgradnju hotelsko-poslovnog kompleksa.
Za zagrebački projekt dodatna je okolnost to što nije dio koncesijskog područja Međunarodne zračne luke Zagreb. Projekt vodi Zračna luka Zagreb d.o.o., bivši operator i vlasnik zemljišta, pa je riječ o investiciji koja nije izravno povezana s današnjim koncesionarom terminala.
Razvoj dodatnih sadržaja oko velikih zračnih luka posljednjih godina postaje sve važniji dio aerodromskog poslovanja. Hoteli, uredi, kongresni prostori, logistika i trgovina mogu povećati vrijednost lokacije i smanjiti ovisnost prihoda o samom putničkom prometu.
Beograd pritom ima dodatnu prednost snažnog rasta prometa i širenja Air Serbije. Zračna luka Nikola Tesla posljednjih godina povećava broj putnika, dok nacionalni avioprijevoznik širi mrežu i flotu, pa hotel dobiva jasniju poslovnu logiku kao dio rastućeg zračnog čvorišta.
Zagreb je također posljednjih godina povećao broj putnika i dobio nove linije, ali činjenica da projekt vrijedan oko 40 milijuna eura nije privukao investitora pokazuje da prometni rast sam po sebi nije dovoljan.
Hoće li Zagreb ponovno pokušati oživjeti Airport City ili promijeniti model ulaganja, zasad nije poznato. Beograd, s druge strane, već ima projekt koji napreduje kroz konkretne faze i koji bi trebao dodatno proširiti komercijalne sadržaje uz Zračnu luku Nikola Tesla.
