Menu
Hrvatska je u rujnu ove godine ostvarila oko 166.000 noćenja manje nego u istom mjesecu lani, što predstavlja pad od 11,4 posto. Istodobno je prosječna cijena noćenja porasla za 13,4 posto, pokazuje izvještaj platforme AirDNA, koja prati tržište kratkoročnog najma putem servisa poput Airbnba i Bookinga.
Riječ je o znatno lošijem rezultatu od europskog prosjeka. Na razini Europe broj noćenja u rujnu smanjen je za svega 1,2 posto, dok su cijene porasle za 8,9 posto.
Hrvatski iznajmljivači tako su, barem prema podacima za rujan, suočeni s neugodnom kombinacijom: manje prodanih noćenja i sve viših cijena smještaja.
Hrvatska nije jedina europska zemlja u kojoj je tijekom rujna oslabila potražnja za kratkoročnim najmom, ali je pad bio među izraženijima.
Najveći gubitak u apsolutnim brojkama zabilježila je Španjolska, s približno 431.500 noćenja manje nego godinu ranije, odnosno padom od 8,1 posto. Slijedi Hrvatska sa 166.000 izgubljenih noćenja, a iza nje su Njemačka sa 161.000 i Francuska sa 158.000 noćenja manje.
S druge strane, neke europske destinacije nastavile su rasti. Italija je ostvarila 236.000 noćenja više nego prošlog rujna, što je rast od 3,5 posto. U Poljskoj je broj noćenja povećan za 7,8 posto, dok je Albanija zabilježila rast od čak 16,7 posto.
Zašto Hrvatska prolazi znatno lošije od pojedinih konkurenata, iz samog izvještaja nije moguće zaključiti. No podaci jasno pokazuju da se potražnja za privatnim smještajem ne kreće jednako u svim europskim destinacijama.
Posebno je zanimljiv podatak da su cijene privatnog smještaja u Hrvatskoj u rujnu rasle brže nego tijekom glavnog dijela turističke sezone.
Dok je od lipnja do kolovoza prosječna cijena noćenja bila 8,9 posto viša nego godinu ranije, u rujnu je godišnji rast dosegnuo 13,4 posto.
To otvara pitanje koliko iznajmljivači zapravo imaju koristi od viših cijena ako istodobno ostvaruju manje noćenja.
Računica je jednostavna. Iznajmljivač koji je prošle godine ostvario 100 noćenja po cijeni od 150 eura imao je prihod od 15.000 eura. Ako ove godine cijenu poveća za 13 posto, ali proda 11 posto manje noćenja, prihod će mu ostati gotovo isti.
Pritom valja imati na umu da se iz tog prihoda još moraju podmiriti provizije platformama, održavanje, čišćenje i drugi troškovi poslovanja.
Podaci AirDNA-e pokazuju da su se tri hrvatske destinacije našle među deset europskih tržišta s najvećim rastom cijena kratkoročnog smještaja u rujnu.
Najviše su poskupjela noćenja u Medulinu, za 16,8 posto. Slijede Split s rastom od 13,7 posto i Hvar s 12,9 posto.
Zanimljivo je da se u sve tri destinacije istodobno smanjio broj oglasa za kratkoročni najam. U Medulinu ih je bilo 8,9 posto manje nego godinu ranije, u Splitu 6,1 posto manje, a na Hvaru 3,9 posto manje.
U Zadru su cijene porasle nešto umjerenije, za 3,7 posto, dok je broj oglasa smanjen za 6,4 posto.
Manja ponuda smještaja mogla je pridonijeti rastu cijena, no bez detaljnijih podataka o popunjenosti i prihodima teško je procijeniti jesu li iznajmljivači u tim destinacijama doista poslovali bolje nego prošle godine.
Možda i zanimljiviji od pada broja ostvarenih noćenja jest podatak o novim rezervacijama.
Tijekom rujna u Hrvatskoj je rezervirano 24,8 posto manje noćenja za buduće boravke nego u istom mjesecu prošle godine, nakon što se u izračun uključi procjena očekivanih otkazivanja.
To je jedan od najvećih padova među 20 najvećih europskih tržišta koje prati AirDNA.
Važno je pritom razlikovati ova dva pokazatelja. Pad od 11,4 posto odnosi se na noćenja ostvarena tijekom rujna, dok se pad od 24,8 posto odnosi na nove rezervacije napravljene u rujnu za dolaske u narednom razdoblju.
I na europskoj razini primjetno je usporavanje. Broj novih rezerviranih noćenja u rujnu bio je 13,5 posto manji nego godinu ranije, nakon pada od 8,5 posto zabilježenog u kolovozu.
Iako to još ne znači da će se takav pad prenijeti i na konačne rezultate idućih mjeseci, riječ je o podatku koji bi iznajmljivači svakako trebali pratiti.
Unatoč manjem broju noćenja, europsko tržište kratkoročnog najma u rujnu je ostvarilo bolje rezultate kada se promatra prihod po raspoloživom smještajnom kapacitetu.
Prema AirDNA-i, u Europi je tijekom rujna bilo aktivno približno 4,04 milijuna oglasa za kratkoročni najam, svega 0,4 posto više nego godinu ranije.
Ukupno je ostvareno 46,4 milijuna noćenja, odnosno 1,2 posto manje nego u rujnu prošle godine. Prosječna cijena noćenja pritom je dosegnula 141 euro.
Popunjenost je ostala gotovo nepromijenjena, na 55,4 posto, dok je prihod po raspoloživom noćenju porastao za 9,1 posto, na približno 78 eura.
To znači da su iznajmljivači na europskoj razini, zahvaljujući višim cijenama, uspjeli povećati prihod u odnosu na raspoloživi kapacitet, unatoč nešto slabijoj potražnji.
Naravno, riječ je o europskom prosjeku iza kojeg se kriju velike razlike među državama i pojedinim turističkim destinacijama.
Najnoviji podaci AirDNA-e ne znače da je hrvatski turizam u cjelini ostvario slabije rezultate. Analiza obuhvaća tržište kratkoročnog najma, a ne ukupan turistički promet, uključujući hotele i ostale oblike smještaja.
Ipak, za vlasnike apartmana i kuća za odmor brojke su itekako važne.
Posebno bi ih mogao zanimati još jedan trend koji AirDNA ističe u svojem izvještaju. Gosti smještaj sve češće rezerviraju ranije, pa dobar početak prodaje ne mora nužno značiti i bolji konačni rezultat sezone.
Hrvatska je, uz Španjolsku, među tržištima na kojima je takva promjena posebno izražena.
To znači da iznajmljivači koji već tijekom zime imaju veći broj rezervacija za sljedeće ljeto ne bi trebali automatski zaključiti da ih čeka rekordna sezona. Jednako je važno pratiti koliko novih rezervacija pristiže u mjesecima koji slijede te kako se popunjenost razvija u odnosu na prethodne godine.
Sve veće značenje imat će i prilagođavanje cijena stvarnoj potražnji. U destinacijama u kojima broj rezervacija počne slabjeti, inzistiranje na visokim cijenama moglo bi se pokazati manje isplativim od nešto niže cijene uz bolju popunjenost.
Izvor: AirDNA, European Review September 2026, objavljen 8. listopada 2026. Podaci se odnose na tržište kratkoročnog najma i nisu izravno usporedivi s ukupnim brojem turističkih noćenja iz službene hrvatske statistike.
