Menu
Svejedno jesu li velike međunarodne banke u Londonu pripremile produženje radnih ugovora ili još na to čekaju: pred razmaženim bankarima u londonskom Cityju i financijskom distriktu Canary Wharf su zbog Brexita nastupila teška vremena. Vjetar im sada snažno puše u lice. Na otoku bi moglo biti ukinuto preko 100.000 radnih mjesta u financijskom sektoru, što je mračni scenarij jedne studije Pricewaterhouse Coopers o implikacijama izlaska Velike Britanije iz EU-a za financijsku branšu...
Jedan od najjačih argumenata za europski financijski centar London bio je do sada 'passporting', ustupak koji su Britanci izvojevali u žilavim pregovorima s EU-om. Taj mehanizam jamči tvrtkama sa sjedištem u Londonu da mogu poslovati u svim zemljama EU-a bez otvaranja poslovnica u tim zemljama i bez pridržavanja propisa u tim zemljama. Tu povlasticu ima samo Velika Britanija, a koriste ju prije svega švicarske i američke banke, kako bi iz Londona prodavale svoje financijske usluge cijeloj Europskoj uniji. Prednost koju pri tome imaju je da se mogu pridržavati labavih britanskih pravila na financijskom tržištu, a ne puno strožih zakona koji vladaju na starom kontinentu. Još jedan zavodljiv sporedni efekt, prije svega s gledišta američkih investicijskih banaka, bio je što su recimo banke Goldman Sachs ili JP Morgan u Londonu mogle zaobići zakone koji su posebno jaki u Njemačkoj i Francuskoj, a koji štite zaposlene od otkaza. Ali s Brexitom je sada takva praksa okončana.
"Kada Velika Britanija uskoro ne bude članica zajedničkog Europskog tržišta, onda ni 'City' - financijski centar Londona neće moći zadržati privilegije za poslovanje na financijskom tržištu EU-a", najavio je šef Francuske središnje banke i član Vijeća Europske središnje banke Francois Villeroy de Galhau u razgovoru za 'France Inter'.
Nitko ozbiljno ne pomišlja da će u kratkom vremenskom roku na desetke tisuća radnih mjesta iz Londona biti prebačeno u Frankfurt, Pariz ili Dublin. Pa ipak London, kao "EU-kopča" za američku financijsku branšu ili za velike švicarske banke, nakon što se provede Brexit, neće više imati smisla. "Pored toga će financijska politika EU-a, nakon izlaska Britanaca, biti jače centrirana i usmjerena na euro", smatra Jonathan Hill.
Europski povjerenik za financije, Britanac koji je nakon referenduma o Brexitu podnio ostavku, u intervjuu za Financial Times ističe da će u budućnosti na snazi biti strogi njemački i francuski zakoni, kojima se reguliraju financijska tržišta. Za londonsku financijsku branšu neće doći ugodna vremena, uvjeren je Jonathan Hill. I planirano jedinstveno europsko financijsko tržište sada će snažnije biti vezano za interese eurozone, vjeruje Hill.
"Nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a institucije eurozone neće više tolerirati da se veliki dio financijskih transakcija obavlja u inozemstvu", naglasio je nedavno Christian Noyer, bivši potpredsjednik Europske središnje banke. Europska središnja banka već duže vrijeme pokušava pod svoj nadzor staviti sektor koji determinira kamate i kamatne stope. Ovaj globalni sektor financijskog biznisa je težak 383 milijarde eura, procjenjuje Banka za međunarodno financijsko poravnanje (BIZ) koja je praktično najviša instanca odnosno Središnja banka svih pojedinačnih Središnjih banaka. Polovica tog biznisa se odvija preko jednog ogranka odnosno filijale Londonske burze.
Frankfurt na Majni bi mogao profitirati premještanjem ovog sektora čak i ako se uzme u obzir planirana fuzija Njemačke burze s Londonskom. Nekoliko tisuća radnih mjesta će biti prebačeno u Frankfurt, uvjeren je Hubertus Väth, otpravnik poslova Interesne udruge Frankfurt Main Finance, koji ponudama na svojoj internetskoj stranici nastoji pridobiti one koji žele preseljenje. Väth kaže da je u posljednjih nekoliko mjeseci dobio konkretne upite međunarodnih kompanija i poduzeća. U roku od pet godina bi na taj način u Frankfurt iz Londona moglo biti prebačeno od 1,5 do 2 posto radnih mjesta u financijskom sektoru, kaže Väth. "A to bi bilo najmanje 10.000 radnih mjesta."
Za Johna Cryana, šefa Deutsche Banka, Frankfurt bi bio prva destinacija, prvi izbor, ako dođe do prebacivanja 8.000 radnih mjesta koja ova banka ima u Londonu. "Ako već treba seliti onda za nas u obzir dolazi samo Frankfurt." Međutim nije vjerojatno da sve banke tako razmišljaju. Dublin se mjesecima kod američkih financijskih koncerna pokušava profilirati i pozicionirati kao financijski centar engleskoga govornog područja. Švicarska banka Credit Suisse je prije pola godine svoj biznis sa hedge-fondovima prebacila u irski glavni grad. Ali su zato na tisuće radnih mjesta ove banke iz financijskih razloga prebačene u poljski Vroclav, koji je na karti međunarodnih financijskih centara do ovoga trenutka više postojao kao neka tamna mrlja.
Izvor: DW
