Menu
Čak 89% ispitanika u Hrvatskoj ocjenjuje poreznu nesigurnost kod nas većom nego u drugim zemljama Europe, a kao glavni uzročnike nesigurnosti navode česte i retroaktivne izmjene zakona, manjak javno dostupnih uputa te učestale promjene prakse i pravila poreznih vlasti, pokazuje Deloitteovo istraživanje o porezima u Europi i Hrvatskoj, provedeno tijekom rujna i listopada 2015...
"U kontekstu porezne nesigurnosti, Nizozemska (90% ispitanika), Švicarska (82% ispitanika), Luksemburg (80% ispitanika) i Norveška (72% ispitanika) su najsigurnije zemlje u Europi. S druge strane, Francuska (100% ispitanika), Italija (93% ispitanika), Hrvatska (89% ispitanika), Portugal (82% ispitanika) i Belgija (77% ispitanika) su ocijenjene najnesigurnijima.“, navodi Dražen Nimčević, partner zadužen za Odjel poreznog savjetovanja u Deloitteu.
„Porezni stručnjaci diljem Europe smatraju kako bi veća sigurnost, predvidljivo i susretljivo postupanje poreznih uprava, kao i pojednostavljenje poreznih sustava poboljšali konkurentnost gospodarstava u kojima posluju.“, dodaje Nimčević.
Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su česte zakonske promjene, čak 72%, što je značajno povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je ovaj razlog navelo 57% ispitanika, zatim nedorečenost, manjkavost i često sporna javna dostupnost uputa (50%) te manjkavost i nejasnoća kod izdavanja poreznih mišljenja (44%). Kao i u Hrvatskoj, ova su tri izvora porezne nesigurnosti navedena i u ostalim europskim zemljama.
„Općenito, oko dvije trećine ispitanika u Hrvatskoj svoj odnos s poreznim vlastima ocjenjuje dobrim, dok ga 22% smatra vrlo dobrim, a 11% lošim. Za razliku od svojih kolega u Europi, porezni stručnjaci u Hrvatskoj nisu naveli da imaju odlične odnose s poreznom upravom (9% Europa), kao ni da imaju izuzetno loše odnose (1% Europa), komentira Helena Schmidt, direktorica u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu te nastavlja „Slično kao niti ispitanici iz ostalih europskih zemalja (85%), niti oni iz Hrvatske nisu percipirali promjenu svog odnosa s poreznom upravom unazad zadnjih godinu dana (94%). Ono što bi prema ispitanicima doprinijelo poboljšanju odnosa je konzistentniji pristup i savjeti koje daju porezne vlasti.“
Istraživanje je pokazalo da se porezne vlasti europskih zemalja najviše fokusiraju na PDV, porez na dobit te na porez na dohodak. Kada govorimo o poreznim odjelima tvrtki u Hrvatskoj, ispitanici smatraju da je za uspješnost njihovog odjela najvažnija pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost (78% posto), uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom (71%) te izvjesnost po pitanju poreznih obveza (78%). U Europi je odnos sličan, pa je pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost najvažnija (75%), a slijede izvjesnost po pitanju poreznih obveza (72%) i uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom (66%).
„Voditelje poreznih odjela ove smo godine pitali i o važnosti Akcijskog plan OECD-a za rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (BEPS), navodi Nimčević, nastavljajući „Pokazalo se da on ispitanicima iz Hrvatske nije toliko bitan kao njihovim kolegama iz ostalih europskih zemalja pa tako polovica hrvatskih poreznih stručnjaka navodi da on nije osobito važan, a dodatnih 11% smatra da uopće nije važan. S druge strane više od polovice ispitanika iz Europe navodi da im je on bitan. Sukladno ovome, čak 89% voditelja poreznih odjela u Hrvatskoj još nije započelo s planiranjem odgovora na utjecaj vjerojatnih promjena koje donosi Akcijski plan OECD-a za rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti, što nije slučaj s ostalim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, gdje ih je 57% već započelo s pripremama.“
