Gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država vjerojatno neće trpjeti značajnije posljedice zbog grčke dužničke krize. Ali u Washingtonu ipak strahuju od geopolitičkih posljedica ukoliko Grčka napusti eurozonu...
Barack Obama je održao telefonske razgovore s francuskim predsjednikom Hollandeom i njemačkom kancelarkom Merkel u kojima je upozorio na to koliko je važno da Grčka ostane u eurozoni. Ukoliko Grčka ovog tjedna bude bankrot to, prema većini provedenih kalkulacija, neće previše pogoditi gospodarstvo SAD-a. Ali je Dow Jones ipak početkom ovoga tjedna pao za dva posto. To je najveći pad tog burzovnog indeksa u protekle dvije godine.
Axel Merk je predsjednik poduzeća Merk Investments sa sjedištem u San Franciscu. On vjeruje da bi bankrot mogao poslužiti da se trgnu lijeni investitori koji proteklih godina nisu morali snositi rizike pri ulaganjima zbog intervencijske politike središnjih banaka. "To znači da se grčki bankrot ne može usporediti s bankrotom Lehman Brothersa iz 2008. godine. Tada je postojala opasnost od toga da bi mogao propasti financijski sustav", kazao je Merk u intervjuu za Deutsche Welle. "Ali sada je sasvim druga situacija nego 2008. godine ili 2012. u eurozoni."
Od 2012. su u eurozoni provedene važne strukturne reforme. Najveći dio grčkih dugova snose sada nadnacionalne institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Europske središnje banke i Europske unije. Stoga postoji samo mali rizik od toga da bi financijska propast Grčke mogla probiti granice eurozone i proširiti se preko Atlantika, naveo je Merk. U SAD-u su stoga iz drugih razloga zabrinuti zbog Grčke.
Ta zemlja se, naime, za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji pokazala kao stabilizirajući faktor. Grčka je također važno okretište za izbjeglice iz Afganistana, Iraka i Sirije. Ukoliko Grčka, dakle, doživi potpunu financijsku propast i napusti eurozonu, time bi jedna strateška tranzitna regija mogla postati nestabilna.
U Washingtonu, pored toga, postoji i zabrinutost oko toga da bi se Grčka mogla obratiti Moskvi i zatražiti financijsku pomoć te tako mogla izigrati napore Zapada u stvaranju jedne zajedničke fronte protiv ruske intervencije u Ukrajini. Vladimir Putin je Grčkoj već ponudio financijsku pomoć tražeći zauzvrat dopuštenje za jedan plinovod koji bi prolazio kroz Grčku. Vlada u Ateni pod vodstvom ljevičara iz stranke Syriza tu ponudu dosad još nije prihvatila. "Grčka se nalazi u opasnom susjedstvu", kaže u razgovoru za DW Douglas Rediker, predstavnik SAD-a pri MMF-u od 2010. do 2012. "Jedna od velikih prednosti učlanjenja Grčke u Europsku uniju i eurozonu je bila da se Grčka jače poveže uz srce Europe."
Politički gledano Washington u toj krizi ima ograničene mogućnosti djelovanja. Ali putem odlučujuće uloge u MMF-u Sjedinjene Američke Države mogu neizravno utjecati na grčku krizu, procjenjuje Rediker. Pozicija Washingtona je usko usklađena s MMF-om - i SAD i MMF slijede jednu umjerenu politiku mjera štednje.
"MMF se jasno izjasnio za djelomično opraštanje dugova od strane Europljana", kaže Rediker. "Utoliko je MMF za grčku i ostale europske vlade ujedno prijatelj i neprijatelj." Sjedinjene Američke Države se, međutim, vjerojatno neće javno očitovati kako Europljanima ne bi otežavali rješavanje krize na njihovom kontinentu. "Reći će koju ugodnu riječ, inače će kao gledatelji pratiti taj teatar", opisao je Merk američku ulogu u grčkoj krizi i dodao: "Naravno da Sjedinjene Američke Države imaju interesa za jednim stabilnim europskim gospodarstvom. Ali ne mogu odlučivati o tome kako će Grci voditi svoje poslove."
Izvor: DW