Menu
Atena, grad koji je prije nešto više od desetljeća bio simbol grčke dužničke krize, danas pokušava izgraditi sasvim drukčiji imidž: mediteranskog središta za bogate investitore, upravitelje investicijskih fondova i kupce luksuznih nekretnina.
Britanski mediji posljednjih su dana grčku prijestolnicu počeli uspoređivati s “novim Dubaijem”, ponajprije zbog golemog projekta The Ellinikon, poreznih pogodnosti za imućne strance i sve većeg interesa međunarodnih investitora za preseljenje dijela poslovanja i porezne rezidentnosti u Grčku.
Usporedba je dijelom marketinška, ali iza nje stoji stvarna gospodarska promjena.
Najvidljiviji simbol te transformacije je The Ellinikon, golemi projekt prenamjene nekadašnje atenske međunarodne zračne luke na obali Egejskog mora.
Na prostoru južno od središta Atene nastaju luksuzni stanovi, hoteli, trgovački i poslovni sadržaji, marina, sportski objekti i velike zelene površine. Središnji arhitektonski simbol projekta bit će Riviera Tower, neboder od oko 50 katova koji bi trebao postati najviša zgrada u Grčkoj.
The Ellinikon postupno ulazi u fazu dovršavanja prvih većih dijelova projekta. Lamda Development, kompanija koja ga razvija, objavila je da su prihodi od prodaje i najma nekretnina unutar projekta do kraja kolovoza premašili 1,8 milijardi eura. Od 750 stanova ponuđenih na tržištu u četvrti Little Athens, njih 610 već je prodano ili rezervirano.
Prvi stanovnici trebali bi se useliti početkom 2027. godine.
No luksuzne nekretnine samo su jedan dio priče.
Grčka posljednjih godina sustavno uvodi porezne pogodnosti kojima pokušava privući bogataše, umirovljenike, poduzetnike i financijske stručnjake da prebace poreznu rezidentnost u zemlju.
Poseban porezni režim omogućuje imućnim pojedincima koji ispune propisane uvjete da na prihode ostvarene izvan Grčke plaćaju unaprijed određen godišnji porez, umjesto da se ti prihodi oporezuju prema redovnim poreznim stopama.
Cilj takvih mjera je privući kapital, investicije i nova radna mjesta.
Vlada je dodatno prilagodila porezni okvir za investicijske fondove i njihove zaposlenike. Novi propisi trebali bi olakšati preseljenje upravitelja alternativnih investicijskih fondova u Grčku i povećati privlačnost zemlje međunarodnoj industriji upravljanja imovinom.
Financial Times nedavno je izvijestio da je milijarder i manager hedge fonda Chris Rokos prebacio svoju poreznu rezidentnost u Grčku, dok Atena pokušava privući i druge velike investicijske fondove.
Za određene investicijske profesionalce uvedena je porezna stopa od 5 posto na dio bonusa i takozvani carried interest, odnosno udio u dobiti fonda koji upravitelji dobivaju kao nagradu za uspješno ulaganje novca investitora.
Upravo je kombinacija luksuznih nekretnina, poreznih poticaja i međunarodnog kapitala razlog zbog kojeg se Atena sve češće uspoređuje s Dubaijem.
Promjena je posebno upečatljiva kada se usporedi s položajem Grčke tijekom dužničke krize koja je izbila nakon 2009. godine.
Tada je država prošla kroz višegodišnju recesiju, međunarodne programe financijske pomoći, snažno smanjenje javne potrošnje i visoku nezaposlenost.
Danas grčka vlada pokušava zemlju predstaviti kao investicijsko odredište i financijsko središte jugoistočne Europe.
Atena se pritom više ne pokušava natjecati samo s tradicionalnim mediteranskim destinacijama, nego i s gradovima poput Milana i Dubaija koji su posljednjih godina privukli velik broj bogatih stranaca i međunarodnog kapitala.
Važan dio te strategije je i grčki program Golden Visa, odnosno program koji državljanima zemalja izvan Europske unije omogućuje dobivanje prava boravka kroz određene vrste ulaganja, uključujući nekretnine.
Takvi programi posljednjih su godina dodatno povećali interes međunarodnih kupaca za Atenu, grčke otoke i druga atraktivna područja.
No, unatoč bomastičnim medijskim naslovima, usporedbe s Dubaijem trenutno ipak ne drže vodu.
Grčka nema porezni sustav usporediv s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, niti sličnu razinu međunarodnog kapitala, građevinskog sektora i koncentracije globalnih kompanija.
Problem ostaje i ograničena ponuda modernih poslovnih prostora, dok je domaće tržište kapitala znatno manje od londonskog, pariškog ili frankfurtskog.
Među preprekama za razvoj Atene kao financijskog središta ostaju i skupe luksuzne nekretnine, nedostatak odgovarajućih poslovnih prostora i relativno nerazvijena financijska infrastruktura.
Brz rast cijena nekretnina istodobno povećava pritisak na lokalno stanovništvo, posebno u Ateni i turističkim područjima gdje su cijene stanova posljednjih godina snažno porasle.
Zbog toga usporedba s Dubaijem zasad više opisuje smjer u kojem se dio Atene želi razvijati nego trenutačno stanje grčkog gospodarstva.
Za Grčku će The Ellinikon biti važan test može li zemlja dugoročno zadržati interes međunarodnog kapitala.
Projekt je već ušao u fazu u kojoj se prvi veliki sadržaji otvaraju javnosti. Sportski park otvoren je tijekom ljeta, dok se izgradnja stambenih, trgovačkih i infrastrukturnih projekata ubrzava.
Ako projekt uspije privući tisuće novih stanovnika, kompanija i međunarodnih investitora, mogao bi znatno promijeniti gospodarski i vizualni identitet atenske obale.
Za zemlju koja je prije petnaestak godina bila sinonim za europsku dužničku krizu, činjenica da se danas raspravlja može li Atena postati mediteranski konkurent Dubaiju sama po sebi pokazuje koliko se percepcija Grčke promijenila.
No konačni test neće biti broj luksuznih nebodera ili milijunaša koji se dosele u Atenu, nego hoće li taj priljev kapitala donijeti širu gospodarsku korist i nova radna mjesta ili će prije svega dodatno podići cijene nekretnina u gradu koji već prolazi kroz snažnu transformaciju.
