Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a ukupan bruto inozemni dug krajem lipnja iznosio je 45,957 milijardi eura li 106,3% BDP-a. Uz mjesečni pad od 1,4% na godišnjoj razini inozemni dug zabilježio je stagnaciju, dok je u odnosu na kraj prošle godine veći za 326 milijuna eura ili 0,7%. Na usporavanje dinamike rasta duga u prvoj polovici godine u odnosu na 2013. djelovalo je prvenstveno razduživanje kreditnih institucija te nefinancijskih javnih poduzeća...
Uz mjesečnu stopu pada od 4,7% bruto inozemni dug kreditnih institucija krajem lipnja spustio se na 8,5 milijardi eura što je 2,1% manje u odnosu na kraj 2013. te 12,1% manje u odnosu na isti mjesec lani. Tako je i 26 mjesec za redom zabilježen godišnji pad obveza kreditnih institucija prema inozemnim vjerovnicima. Posljedica dvogodišnjeg trenda razduživanja kreditnih institucija za posljedicu ima i značajno smanjenje udjela u ukupnom inozemnom dugu 18,6%, razine kakve su zabilježene još na početku 2002. (veljača 2002).
S druge strane evidentan je rast udjela bruto inozemnog duga sektora država čije su inozemne obveze krajem prve polovice godine dosegnule 10,7 milijardi eura čineći tako 23,3% ukupnog bruto inozemnog duga, što je najviša razina od veljače 2006. Unatoč blagom mjesečnom padu (za 152 mil eura)u odnosu na kraj 2013. inozemni dug države viši je za 205 mil eura ili 2% dok je godišnja promjena iznosila 1,26 mlrd eura ili +13,4%. Bez obzira na podinvesticijski rejting državnih vrijednosnica, Hrvatska se za financiranje tekućeg deficita te za otplate dospjelih obveza uspijeva relativno povoljno zadužiti na izuzetno likvidnom inozemnom financijskom tržištu, stoga uz istovremeno razduživanje kreditnih institucija i trgovačkih društava ne iznenađuje rast udjela inozemnog javnog duga u ukupnom bruto inozemnom dugu.
Naposljetku, najveći udio u ukupnom bruto inozemnom dugu (41%) i dalje čine tzv. ostali sektori odnosno trgovačka društva. U uvjetima prolongirane recesije te izostanka investicija, oslabljena potražnja trgovačkih društava za kreditima očituje se i u godišnjem padu ove komponente inozemnog duga koja je zabilježila kontrakciju od 0,9% u odnosu na lipanj 2013. Pritom dominantan utjecaj dolazi od razduživanja javnih nefinancijskih trgovačkih društava čije su se obveze prema inozemnim vjerovnicima po prvi put od svibnja 2008. spustile ispod 4 mlrd eura. S druge strane privatna nefinancijska poduzeća blago su povećala svoje obveze koje krajem lipnja iznose 11,13 mlrd eura. Krajem ovogodišnjeg lipnja ukupan dug ostalih domaćih sektora iznosio je 18,9 milijardi eura ili 0,2% manje nego u prethodnom mjesecu te 195 mil eura više u odnosu na kraj prosinca.
"Prognoze kretanja inozemnog duga oslanjaju se prvenstveno na činjenice o relativno visokim ovogodišnjim potrebama države za zaduživanjem (što će pridonijeti rastu bruto inozemnog duga), dok učinak u suprotnom smjeru očekujemo od razduživanja sektora trgovačkih društava i kreditnih institucija. Stoga bi ukupni bruto inozemni dug na kraju godine mogao biti na blago višim razinama u odnosu kraj 2013. Ipak s obzirom na projicirani pad gospodarstva njegov udio u BDP-u mogao bi se zadržati iznad 106%", objavili su RBA analitičari.
