Menu
Prema posljednjim podacima HZZ-a, u prosincu je nastavljen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, ali je zabilježen i nastavak rasta na mjesečnoj razini, šesti u posljednjih sedam mjeseci, prenose RBA analitičari.
"Vrijedi napomenuti da je rast na mjesečnoj razini još uvijek odraz uobičajenog sezonskog obrasca, iako je trend započet nešto ranije nego uobičajeno (vjerojatno posljedica i ranijeg zapošljavanja za turističku sezonu). Pad registriranih nezaposlenih na godišnjoj razini traje gotovo tri godine, odnosno na kraju prosinca 2023. nastavlja se trideset i treći mjesec zaredom", stoji u komentaru RBA analitičara.
U odnosu na prosinac 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 2.834 osobe ili 2,4%. S druge strane, u odnosu na studeni 2023. evidentiran je rast broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u za 1.732 osobe ili 1,5%.
U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 114.982 osobe. Danas će DZS objaviti detaljnu statistiku o trendovima na tržištu rada na kraju 2023., a očekujemo da je stopa registrirane nezaposlenosti porasla s 6,4% u studenom na 6,5% u prosincu.
U odnosu na prosinac 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 10.733 osobe ili 8,5%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 16.771 osobu ili 12,7%.
Tijekom prosinca je iz evidencije nezaposlenih izašlo 10.221 osoba (-15,4% u odnosu na prosinac 2022.), a od toga je zaposleno 7.064 osobe (6.368 osoba na temelju radnoga odnosa i 696 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (5.301 osoba ili 83,2%). Najveći se broj zaposlio u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (1.087 ili 17,1%), trgovini na veliko i malo (974 osobe ili 15,3%), prerađivačkoj industriji (749 osoba ili 11,8%), obrazovanju (601 osoba ili 9,4%) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (527 osoba ili 8,3%).
Tijekom prosinca prijavljeno je 13.953 slobodnih radnih mjesta, što je za 10,9% manje na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (2.896 ili 20,8%), obrazovanja (2.099 ili 15,0%), pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.869 osoba ili 13,4%), prerađivačke industrije (1.661 ili 11,9%) te trgovine na veliko i na malo (1.258 ili 9,0%).
Promatrano u razdoblju siječanj-prosinac 2023., prosječan broj registriranih nezaposlenih osoba iznosio je 108.921. U odnosu na prosjek iz 2022. godine (116.127 osoba), zabilježeno je smanjenje za 6,2%, dok je u odnosu na 2021. godinu (136.816 osoba) pad iznosio 20,4%.
"Tržište rada u cijeloj 2023. godini pokazalo je otpornost na izazovno ekonomsko i geopolitičko okružje što se odrazilo i na godišnji pad nezaposlenosti uz istovremeni rast zaposlenosti. Karakteristika je to tržišta rada diljem europodručja. Iako i tijekom 2024. očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada, trendovi će djelomično ovisiti o raspletu gospodarske situacije u monetarnoj uniji i ostalim tržištima. S trenutačne točke gledišta, u uvjetima slabljenja inflatornih pritisaka, solidna domaća potražnja uz očekivan blag oporavak inozemne, trebala bi poticati rast gospodarskih aktivnosti, a time djelovati i u smjeru nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada", stoji u komentaru RBA analitičara.
"Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u razdoblju siječanj-prosinac 2023. iznosio je više od 190 tisuća, što je u skladu s našim očekivanjima. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 538 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Priljev radnika iz zemalja izvan Europske unije u spomenute djelatnosti odražava nesklad ponude i potražnje na domaćem tržištu rada te prirodu posla. Pozitivno mišljenje dobilo je više od 160 tisuća zahtjeva. Važno je naglasiti da pouzdana statistika o ukupnom broju radnika iz trećih zemalja još uvijek ne postoji pa možemo govoriti samo o procjenama. Priljev radnika iz trećih zemalja odražava izazove poslodavaca u pronalaženju radne snage u uvjetima stanovitog gospodarskog rasta i nepovoljnih demografskih promjena", za kraj su komentirali RBA analitičari.
