Menu
Podaci portala Crozilla.com pokazali su kako su tijekom siječnja prosječne tražene cijene kuća bile 0,4 posto niže no mjesec ranije. Većina je gradova zabilježila niže cijene kuća, dok njihov porast, osim Zagreba, bilježi tek pokoji grad uz more...
Prema podacima Crozilla.com najniža cijena kuća tijekom siječnja je zabilježena u Sisku, gdje se za metar kvadratni u prosjeku tražilo tek 470 eura, dok su najviše cijene zabilježene u Dubrovniku u kojem se u prosjeku tražilo 3711 eura.
Najveći mjesečni pad zabilježen je u Vukovaru, a tamošnje su cijene kuća pale za 2,3 posto i spustile se na 507 eura po „kvadratu“. Jedan od jeftinijih gradova, po pitanju cijena kuća, tijekom siječnja je bilo Bjelovar u kojem je cijena pala za 1,5 posto, a za metar kvadratni se u prosjeku tražilo 513 eura. Pad cijena od 1,9 posto zabilježen je u Splitu, no tamošnje su kuće i dalje ostale među najskupljima, a prosječna tražena cijena metra kvadratnog iznosila je 2174 eura.
Najveći porast cijena, prema podacima Crozilla.com, tijekom siječnja je zabilježen u Zagrebu gdje su kuće na mjesečnoj razini bile za 2,7 posto skuplje, a za jedan se „kvadrat“, s uključenom cijenom okućnice, u prosjeku tražilo 1280 eura.
Podaci portala Crozilla.com pokazali su kako su se tijekom siječnja najviše pretraživale kuće na području Zagreba, Zadra, Osijeka, Pule i Samobora.
No, kada je o Zagrebu riječ, Diana Perger, vlasnica agencije za promet nekretninama „Euro-interijeri“, za portal Crozilla.com kaže kako se najviše traže kuće u zoni tramvaja za investicijsku gradnju, a na rubnim dijelovima grada i obroncima Sljemena za život. Navodi i kako kupci daju prednost rubnom zapadnom i sjeverozapadnom dijelu grada pred istočnim.
Mnogo je kuća koje je vrlo teško prodati, a Diana Perger kaže kako na tržištu najduže stoje one koje imaju veliku površinu, odnosno one koje su vlasnici gradili da u njoj žive roditelji i njihova djeca sa obitelji, te dodaje: „Takve kuće uglavnom imaju preko 300-400 metara kvadratnih i staromodnu arhitekturu, a za današnje prilike previsoku cijenu jer vlasnici računaju kao da prodaju 3 stana po 120 „kvadrata“ i da mogu dobiti cijenu kao za kvadratni metar stana.”
Prosječne tražene cijena kuća tijekom siječnja na portalu Crozilla.com bile su oko 11 posto niže od cijena stanova. Tek su u rijetkim gradovima, mahom u onima na moru, kuće bile skuplje no stanovi. Najmanja razlika u cijenama ovih dviju vrsta nekretnina, tek 2 eura po „kvadratu“ zabilježena je u Zadru. Najveća je razlika, prema podacima portala Crozilla.com zabilježena u Dubrovniku u kojem su cijene kuća bile čak 23 posto, odnosno 702 eura po metru kvadratnom više od cijena stanova.
U brojnim se gradovima kontinentalnih područja nalazi mnogo kuća koje čekaju nove kupce, a one obično na tržištu ostaju nešto duže no stanovi što je nerijetko vidljivo i prema razlici u njihovim cijenama. Kuće su u Osijeku i Bjelovaru bile čak 37 posto jeftinije od stanova. Preračunato u novac u Osijeku ta razlika iznosi 359 eura, a u Bjelovaru 296 eura po metru kvadratnom. Vidljiva razlika tijekom siječnja bila je i u Opatiji u kojoj je prosječna tražena cijena „kvadrata“ kuće bila gotovo 600 eura niža od cijene stana.
Govorimo li o razlici između cijena kuća i stanova Diana Perger kaže kako je prvenstveno razlika u tome što se kuće ne prodaju po metru kvadratnom za razliku od stanova, te dodaje: „Ako govorimo o kući koja se prodaje da se sruši i na njenom mjestu izgradi zgrada sa stanovima onda cijena ovisi o vrijednosti budućeg projekta, a ukoliko se prodaje kuća za stanovanje cijena se formira prema lokaciji, funkcionalnosti i trenutnoj potražnji kupaca za istom, računajući kod formiranja cijene da se na 10 prodanih stanova proda jedna kuća, bez obzira što, ako ćemo računati po „kvadratu“, stanovi ispadaju skuplji.“
