Hrvatska narodna banka objavila je prve preliminarne rezultate poslovanja (svih) banaka za prvih devet mjeseci ove godine u koje je i ugrađen procijenjeni trošak konverzije kredita vezanih uz švicarski franak. Osim što im je on poništio polugodišnju dobit (1,4 milijarde prije oporezivanja) i pozitivan operativni rezultat trećega kvartala, s krajem rujna bankarski je sektor iskazao gubitak od ukupno 4,552 milijardi kuna. Od 28 banaka gubitak je iskazalo njih 15...
Prema privrememenim nerevidiranim podacima ukupna imovina kreditnih insitucija (banaka, štednih banaka i stambenih štedionica) 30. rujna iznosila je 414,998 milijardi kuna, od čega oko 98 posto iznosi ukupna imovina banaka. Imovina svih banaka porasla je 3,05 posto, a imovina svih kreditnih instiucija 2,97 posto.
Ukupni gubitak (prije poreza) hrvatskih kreditnih institucija 30. rujan 2015. iznosio je 4,498 milijardi kuna.
Najveći gubitak, oko 2 milijarde kuna, iskazala je Hypo Alpe-Adria banka koja je zbog procesa čišćenja bilance povezanih s vlasničkim promjenama i na polugodištu iskazala negativan rezultat (-173 milijuna).
Po visini iskazanog gubitka slijedi Erste banka (904,26 milijuna kuna) uz stopu ukupnog kapitala od 19,23 posto. Ta je banka među onima koje je raščišćavanje švicarca najviše pogodilo - krajem lipnja imala je dobit od 97 milijuna kuna.
Zagrebačka banka je iskazala gubitak od 828,19 milijuna uz stopu ukupnog kapitala od 23,86 posto, dok gubitak RBA iznosi 323,96 milijuna kuna (stopa ukupnog kapitala 20,65 posto).
Od velikih banaka gubitak je iskazala i Privredna banka koja je krajem lipnja imala oko 570 milijuna kuna dobiti, dok je treći kvartal završila s 237,7 milijuna gubitka (i stopu ukupnog kapitalaod 19,66 posto). Gubitak veći od 200 milijuna ima i Sberbank (206,05 milijuna kapitala i stopu ukupnog kapitala od 16,92 posto).
SG Splitska banka jedina je članica 'kluba' osam banaka s portfeljem CHF kredita koja je i nakon knjiženja procijenjenog troška konverzije uspjela ostati u plusu. Dobit prije poreza krajem rujna iznosila je 110,68 milijuna kuna. Osim što ima razmjerno manje CHF kredita, SG Splitska banka je ranije od drugih počela izdvajati rezervacije, što se odrazilo i na rezultat poslovanja u prvih devet mjeseci.
Sa 110,7 milijuna kuna devetomjesečne dobiti (67 manje nego na polugodištu) SG Splitska banka je i najveći dobitaš među kreditnim institucijama na tržištu. Hrvatska poštanska banka (koja tih kredita nema), naime, iskazala je milijun kuna manju dobit prije oporezivanja od Splitske, ali je uz nju jedina banka na domaćem tržištu s troznamenkastim iznosom dobiti.