Menu
U prvom polugodištu ove godine prosječna cijena jednog četvornog metra novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe iznosila je 11.439 kuna, što je 6,9 % više nego u drugom polugodištu prošle godine i 11,3 % više nego u prvom polugodištu 2014. godine. Time se nastavlja kontinuitet rasta cijena započet u 2014. godini koji je u posljednjih godinu dana bio nešto izraženiji u Zagrebu nego u ostalim naseljima...
Na kretanje prosječne cijene stana utječu stanovi iz programa društveno poticane stanogradnje (POS) čija je cijena trenutno niža za trećinu od one prema kojoj stanove prodaju trgovačka društva i druge pravne osobe. Udio prodanih stanova u okviru POS-a u ukupno prodanim novim stanovima je u opadanju (s oko 14 % u drugom polugodištu prošle godine na 3,6 % u prvom polugodištu ove godine), što je pridonijelo relativno visokom rastu cijene novih stanova.
Drugim riječima, ako se izuzmu stanovi prodani u okviru POS-a, cijene novih stanova na godišnjoj su razini povećane za 4,8 %, pri čemu su cijene stanova u Zagrebu porasle za 4,4 %, a u ostalim naseljima za 6,3 %. U okolnostima smanjene prodaje novih stanova zbog niske kupovne snage stanovništva, potisnutog bankovnoga kreditiranja i suzdržanosti u kupovini stambenog prostora pri visokoj nezaposlenosti i nesigurnosti zaposlenja, rast prosječne cijene novih stanova rezultat je prvenstveno orijentacije graditelja prema ponudi stanova za koje postoji potražnja. Drugim riječima, gradi se i prodaje manji broj stanova u čijoj strukturi raste broj kvalitetnijih stanova na atraktivnijim lokacijama za platežno sposobne domaće i strane kupce koji podižu prosječnu cijenu stambenog prostora. Stoga je u strukturi cijene kvadratnog metra stana (stanovi bez POS-a) udio troškova građevinskog zemljišta relativno visok (19,8 %), dok se na troškove građenja i dobit izvođača odnosi 59,0 %, a na ostale troškove 21,2 % ukupne prodajne cijene.
Slične tendencije pokazuje i hedonistički indeks cijena nekretnina (obuhvaća kupnju svih nekretnina, a ne samo novosagrađenih te uklanja utjecaj strukturnih osobina) koji u posljednja četiri kvartala bilježi rast na godišnjoj razini. Tako je u drugom kvartalu ove godine hedonistički indeks nekretnina zabilježio rast na godišnjoj razini od 3,0 % uz rast od 2,4 % u Zagrebu i 4,5 % na Jadranu. Pritom je u zadnja četiri kvartala rast cijena nekretnina na Jadranu izraženiji nego u Zagrebu, što upućuje na pojačan interes domaćih i stranih investitora za to turistički atraktivno područje.
Kretanja cijena prodanih novih stanova i hedonističkog indeksa cijena nekretnina sugeriraju postupnu stabilizaciju tržišta nekretnina pri niskoj razini prometa. Skroman gospodarski rast, suzdržano bankovno kreditiranje, nepovoljna situacija na tržištu rada te krhak i neizvjestan oporavak građevinarstva ne pružaju poticajan okvir u kojem bi se u skorije vrijeme znatnije dinamizirala situacija na tržištu nekretnina.
Komentar predsjednika Udruzenja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravka Ranilovica: „Radi se o isključivo novosagrađenim nekretninama i promet takvih vrlo je mali. Većinu prometa stambenih nekretnina čine tkz. rabljeni stanovi za koje cijena u realizaciji pada već sedmu godinu zaredom. Za razliku od prošle godine kada je cijena pala 8%, ove godine očekujemo usporenje trenda povećanog pada cijena koja bi ove godine trebala pasti tek za par postotaka. Tijekom turističke sezone zabilježili smo i manji porast realiziranih cijena, ali je to samo sezonski trend. Ako uzmemo u obzir prosječne cijene svih stambeni nekretnina (stanova, kuća, rabljeni, novosagrađenih itd,) na cijelom teritoriju RH, zabilježit ćemo ipak pad cijena u 2015 godini, no generalno gledano, tržište nekretnina ulazi u jednu stabilniju fazu“.
